••••••• •••••••

•••25

5

o

••••••• •••••••

novi broL03

12. prosinac 2007 7:31 :09

••••••• •••••••

• •,'. -'o •

\,~' 7f::t' l/ .>.rc: \ JVv/-:

Puhalo je strašno jugo toga dana daleke 1900 - i neke kada su se djevojčica Bonka i njezina obiteljvraćali kaićen sa Škoja u For. Baš negdje oko punte Pelegrina brod se napunio morem i prevrnuo, a onikoji su bili u kaiću našli su se u sivom i uzburkanom moru. Svi su se nekako uspjeli domoći obale,jedino je mala Bonka ostala među valovima, ostavljena na milost i nemilost žestini juga i mora.Najednom joj je prišao čovjek sa bijelom bradom i pružio joj ruku. Izišla je iz mora i vratila se pješkedoma svojoj uplakanoj obitelji koja ju je već bila proglasila izgubljenom i zapalila joj svijeću. Tada im jerekla rečenicu koju će kasnije puno puta ponavljati prepričavajući taj događaj: " To je bi sveti Mikula!"Mala Bonka iz ove priče, koju je većina Foranih poznavala kao tetu Bonku, simpatičnu i uvijeknasmijanu staricu koju se uglavnom moglo sresti na klupi kod Splitske banke, umrla je 1997., u91.godini. Do zadnjeg dana ovozemaljskog života bila je uistinu praktična vjernica i uvijek sezagovarala svetom Nikoli.Zašto sam vam ispričala ovu priču? Zapravo sam vas htjela pitati: dragi čitatelji, vjerujete li u čuda?Naravno, gotovo je nemoguće sa sigurnošću potvrditi što se zapravo dogodilo ili očekivati da bi se neštoslično moglo dogoditi i bilo kome od nas. Ipak, svake godine iznova smo pozvani svjedočiti jednomtihom, ali neizmjerno velikom čudu - Isusovom rođenju! Doživljavamo li taj čudesan događaj u našimživotima? Koliko smo otvoreni i spremni iskreno primiti novorođeno Dijete u naša srca, umjesto dazatvaramo vrata kao onda stanovnici Betlehema? Božić se događa svake godine, unatoč crnoj kronicina naslovnicama, turobnoj i neizvjesnoj svakodnevici, lažnom potrošačkom sjaju izloga i trgova ....kada smo posljednji put ISTINSKI doživjeli Božić?Ne želim vas obeshrabriti u ovo sveto blagdansko vrijeme. Jer Božić svakako možemo doživjeti ako smootvorena srca!Ovaj broj .Kruuenice" ukrasili smo s pregršt tema vezanih uz radosne i svete božićne dane. Upodužem, ali zanimljivom razgovoru sa don Tončijem Matulićem možete mnogo saznati o pitanjimasadašnjeg trenutka i različitim izazovima koji se postavljaju pred život. Na kraju kalendarske godine,kada smo usred raznih statistika, donosimo vam pregled stanovništva našeg otoka - goruće je pitanjegdje smo na demografskoj karti i kakva nas budućnost čeka. Donosimo vam i razmišljanja naših mladihkonfrata sv. Nikole, čiji smo blagdan nedavno proslavili. Toplo preporučamo konfratima obijubratovština, kao i svima vama da ih pročitate. Uz sve ostale teme možete doznati mnogo toga lijepoga izanimljivoga, duhovno korisnoga, a možete se i zabaviti i nasmijati.Neka vam svima na dobro dojde Isusovo porojenje, da dočekate Ditića otvorena i radosna srca i na tajnačin istinski doživite ove svete božićne dane, a neka vam Mlodo lito bude još sretnije, zdravije,ispunjenije svim lijepim i vrijednim, a nadasve ljudski i kršćanski izgrađenije!

Urednica

••••t t •+ CI- + List župe sv. Stjepana 1., pape i mučenika, Hvar + CI- + • t t

Župa sv. Stjepana I., Hvar Zorka Bibić don Mili Plenković, župnik

Joško Bracanović, Zorka Bibić, Ivo Tudor, Ante Novak-Žiha, don Mili Plenković, Milan Šarić, Ivo VučetićAtelije "Fabrika 11", Hvar Arhiv župe Hvar KA-BI,Zagreb 500 kom.

Župa sv. Stjepana I., Trg sv. Stjepana bb. 21450 Hvar, +385 (0)21 741269, kruvenica@gmail.com2340009-1100238864 25

5

~kruvenica o

••••••• •••••••

novi broL03

12. prosinac 2007 7:31 :21

••••••• •••••••

BOŽIĆ + 4' t t t tv v

Radujmo se ... ZIVOT SE OCITOVA

Poštovani župljani! Htjeli bismo vam zaželjeti neštolijepo, ali ne na tragu klasičnih očekivanja odBožićnih čestitaka. Znamo da bi vam vjerojatnonajdraže bilo čuti čestitku u kojoj bi bile želje zadobro zdravlje, dug život i materijalni uspjeh, ali mivam to nemamo pravo željeti jer ne vidimo bašnikakve veze između Božića i takvih želja. Isus senije rodio ni zbog jedne takve želje. Upravo izsmisla njegovog rođenja, koliko ga možemodokučiti na temelju Objave, trebale bi proisteći iprigodne želje/ čestitke.Prolog Ivanova evanđelja što ga češće čitamo krozBožićne dane veli: «Po Riječi (drugoj božanskojosobi jer «Riječ je Bog») sve postade. I svemu štopostade u Riječi bijaše Život i Život bijaše ljudimasvjetlo ...» (Iv1,3-4)A u prologu svojoj prvoj poslanici (1 Iv 1,1-2)ponovno veli: «... što smo razmotrili i što ruke našeopipaše o Riječi, Životu - da, Život se očitova, ividjeli smo i svjedočimo, i navješćujemo vam Životvječni, koji bijaše kod Oca i očitova se nama ...»Naravno, prvo je pitanje: TKO JE ili ŠTO JE ŽIVOTokojem Ivan ovdje govori?

Ne želimo vas u ovoj prigodi zamarati visokomteologijom, ali nekoliko je pojašnjenja nužno dabismo razumij eli o čemu je ovdje riječ. U ivanovskojteologiji se stalno povezuje Riječ (Isus) i životjŽivot.Kad piše malim početnim slovom misli se na životopćenito, a kad piše s velikim početnim slovommisli se na život vječni, na život u zajedništvo sBogom.Dakle, Ivan tvrdi da izvan Boga nema nijednogoblika života. Bog je Život i izvor života. Bog je tajŽivot i ovlast davanja Života prenio na Sina (prema

•••••••

novi broL03

12. prosinac 2007 7:31 :27

izričitim Isusovim riječima). Sve je stvoreno odBoga po Riječi (sjećamo se onoga: «I reče Bog, nekabude ...»]. Zapravo za život ne piše da je PO Riječinego da je U riječi. To je zato što je RIJEČ = ŽIVOT,pa sve što je živo život živi URIJEČI.Ono da je Život ljudima svjetlo najava je ivanovskeideje koju će Ivan na različite načine razvijati usvojim spisima da je Isus došao prosvijetliti ljude,pokazati im istinski put u Život.S druge strane, kad se kaže da «u Riječi bijaše Život»misli se na to da je u Isusu svakom čovjekuomogućen Život /Život vječnij koji je u svjesnom,željenom i slobodno prihvaćenom zajedništvu ljudis Bogom (što drugo znači pojam «kršćanin»?).Ako je tome tako, kako da poželimo išta lijeponekome tko se, ili po vlastitom svjesnom izboru ilipak iz nehaja dijeli od Života i tako gubi priliku dasvom životu da puninu koja mu pripada postvaralačkom naumu Božjem?Naše dobre želje i čestitke idu onima koji su iskusiliili su željni iskusiti dar Božića. Ako ste već «kušalikako je dobar Gospodin», koliko je Bog dobar kadnam je poslao svoga Sina, želimo vam danapredujete u tom iskustvu te drugujući s dobrimBogom ostvarite dobrotu koju vam je Bognamijenio. Ako nosite u sebi potrebu za iskustvomBožje ljubavi i dobrote želimo da vas obasja SvjetloBožićne noći i pokaže vam pute do ispunjenjakojemu težite. Ne bio vam ni jedan dan Nove godineuzaludan i besplodan. Neka Božji blagoslov siđe navas i na vaše obitelji!

Župnik i kapelan

•••25

5

kru v. ni e .hr o

•••••••

••••••• •••••••

t t t + + + BOŽIĆISUSOV ROĐENDAN SE roćso SLAVITI SREDINOM 4. STOLJEĆA

SVETI FRANJO PRVI NAPRAVIO ŽIVE JASLICESv. Franjo je do oltara postavio jasle saslamom i uz njih privezao živoga magarca ivola. Kod bogoslužja je zanosno govorio, anjegov životopisac dodaje da mu se kodpodizanja ukazalo Dijete.

Božić- mali Bog.To je stvarno značenje «BOŽIĆA»-Riječi koja je tijelom postala. Božićje prvotni nazivza dijete Isusa, a tek je kasnije prenesen na samblagdan njegova rođenja. U svojim počecimakršćani nisu slavili Božić.U ranom kršćanstvu, kadasu kršćani očekivali ispunjenje Kristova obećanja oSudnjem danu i Njegovu povratku, više sepridavalo pažnju otajstvu Isusove muke i smrti nakrižu i uskrsnuću nego rođenju Sina Božjega. Nokada je kršćanstvo priznato ravnopravnom vjerom uRimskom carstvu (313. g.) i napose kada jeproglašeno državnom religijom (390. g.) stanje semijenja. Ali, paralelno s kršćanstvom proširio se ipoganski kult štovanja Mitre - nepobjedivog Sunca,porijeklom iz Perzije. Mitraisti su za vrijemezimskog solsticija, na dan 25. prosinca obilježavalisvetkovinu rođenja nepobjedivog Sunca (NataleSolis invicti). Kršćani su pak doživljavali Krista kaojedino istinsko Sunce i započeli su slaviti Isusovrođendan sredinom 4. stoljeća. Osim toga, to jevrijeme kada se širi i arijanska hereza koja je tvrdilada Isus nije pravi Bog. Stoga je Crkva željelaistaknuti neodvojivi značaj Isusova ovozemaljskogrođenja i života, utjelovljenje Boga koji je postaočovjekom da bi otkupio čovjeka.Božiću kršćanstvu znači da se veliki Bog spustio iznebeskih visina, ponizio sebe do ljudske razine,postavši malim, bespomoćnim djetetom da nasprivuče k sebi i zauvijek se nastani u jaslama našega

~kruveni.'

•••••••

novi broL03

12. prosinac 2007 7:31 :34

srca. Isus je stoga prisutni, bliski Bog.On je kasnijetražio od svojih učenika da postanu kao djeca. "Akone postanete kao djeca, ne, nećete unići ukraljevstvo Nebesko" (Mt18,3).Na primjeru djetetaIsusa koji je malen, jednostavan, ponizan,pristupačan i mi se možemo u evanđeoskoj školiučiti temeljnim kršćanskim vrednotama, jer Bogvoli malene i brine se za njih.

Prve žive jaslice 1223. godine

I jedan veliki kršćanski svetac iz 13.stoljeća shvatioje bliskost djeteta Isusa i htio ju je dočarati onimakojima je propovijedao o Božjoj ljubavi. SvetiFranjo Asiški svojim je životom utjelovio bit Božića- služio je Bogu i čovjeku. Franjo je tako 1223.godine priredio prve, žive jaslice u šumskoj pećinikod Greccia u Italiji. Do oltara je postavio jasle saslamom i uz njih privezao živoga magarca i vola.Kod bogoslužja je Franjo zanosno govorio, a njegovživotopisac dodaje da mu se kod podizanja ukazaloDijete Isus, pomilovalo ga po obrazu i nestalo.Tradiciju podizanja jaslica u božićno vrijemenastavili su i drugi redovi naročito isusovcipolovicom 16.stoljeća, sagradivši prve velike jasliceu Portugalu (Coimbri), a zatim i u Pragu. Ovajprimjer slijede i svi ostali redovi: dominikanci,franjevci, augustinci. Već početkom 17. stoljećajaslice postaju vrlo raširene i u našim krajevima.Posebno se u 18. stoljeću u crkvama i po feudalnimdvorovima, u vrijeme raskošnog rokokoa, gradejaslice od figura u naravnoj veličini pa sve do vrlovrijednih minijaturnih od porculana. U tojumješnosti i umjetnosti prednjači Italija. U vrijemeindustrijske revolucije u 19. stoljeću počinju jasliceulaziti u vjerničke domove.Danas je uobičajeno da svaka obitelj pod božićnimdrvcem ima svoje jaslice. One znaju biti vrlomaštovito napravljene, a najljepše i najveselije je ukući kada jaslice i bor kite djeca. Kićenje božićnogdrvcaprvi se put susrećeu francuskoj pokrajini Elzas,odakle se u 17. stoljeću proširilo po čitavoj Europi.Prema nekim izvorima, ovaj su običaj širiliprotestanti, naspram katoličkog običaja uređivanjajaslica. Ipak, u kršćanskoj simbolici božićno drvce,pšenica, mahovina i zelenilo predstavljaju plodnost,novi život i puninu koju smo zadobili Kristovimrođenjem, a jaslice pak podsjećaju na simboličko»rođenje«, prihvaćanje Sina Božjega međusiromašnima, malima i poniznima.

•••25

Zrinka Novak 5

o

•••••••

••••••• •••••••

BOŽIĆ + 4' t t t tTKO SU ZAPRAVO BILI MUDRACI S ISTOKA?

TRI SU KRALJA PRIŠLI BOGU

Darovi mudraca imaju jakusimboliku. Najprihvaćenije značenjedarova je sljedeće: zlato predstavljaKristovu kraljevsku vlast, tamjanbožansku, a smirna smrtnost, ali ineraspadljivost. Sveti Bernard (12.st.)je imao prizemnije tumačenje darova:zlato je poklonjeno Isusu jer je biosiromašan, tamjan kako bi ublažiosmrad staje, a smirna kako bi otjeralainsekte. Ovo shvaćanje nije nikadpostalo popularno.

Božićne pjesme, price, legende i likovi načestitkama stvorili su sliku o Sveta tri kralja kao otri istočnjačka velikodostojnika koji su, slijedećizvijezdu, došli u skromno selo Betlehempokloniti se Kralju kraljeva. Pojavu mudraca sIstoka od evanđelista je zabilježio samo sv. Matej.On priča kako su nakon Isusova rođenja mudracidošli uJeruzalem tražeći novorođenog židovskogkralja čija se zvijezda pojavila na nebu. NaHerodovu dvoru pismoznanci su objasnili da seKrist ima roditi u Betlehemu. Ovo saznanje jemudracima prenio Herod osobno uz molbu da mudojave da li su našli Dijete kako bi mu se i onmogao pokloniti. Otišavši iz Jeruzalema zvijezdaih je dovela do mjesta gdje su bili Dijete i njegovamajka. Utoj kući su se poklonili Isusu. Zatim su sepo uputi primljenoj u snu vratili drugim putem usvoju zemlju kako Herod ne bi doznao za Isusa.(Mt, 2, 1-12)

•••••••

novi broL03

12. prosinac 2007 7:31 :40

Ova poprilično kratka epizoda iz Matejevaevanđelja postala je predmetom mnogih legendi, aunovije vrijeme i brojnih (pseudo)znanstvenihistraživanja. Naime, priča, iako kratka, ostavlja nizotvorenih pitanja, a legende koje su se isplele okonje svakako ne olakšavaju odgovore na ista.

Vidjesmo zvijezdu Njegovu

Najveću pažnju znanstvenika privukla jemisteriozna zvijezda, koja je išla pred mudracima izaustavila se iznad mjesta gdje bijaše Dijete.Zvijezda se povezuje s drevnim proročanstvomproroka Bileama: ...od Jakova zvijezda izlazi, / odIzraela žezlo se diže (Br, 24,17) koje su Mudraci lakomogli doznati od perzijskih Židova. Ivan izHildesheima, autor najpoznatijeg djela o tri kralja,Historia Trium Regum iz 14. st., priča kako sustražari na Brdu pobjede u kraljevstvu Indaiščekivali ovu zvijezdu još od vremena kada suIzraelci napustili Egipat. Moderni znanstvenici supokušali razne nebeske fenomene poistovjetiti sMesijinom zvijezdom - kometi, konjunkcijeplaneta, nove i supernove i slično. Problem je u tomešto je dosta ovakvih fenomena zabilježeno okogodine Kristova rođenja. Ovdje izdvajam samojedan primjer (iako su ga mnogi znanstveniciopovrgnuli) zbog zanimljivosti i simbolike kojunosi. Do podataka je došao američki astronom JohnMosley kompjuterskom simulacijom:

Dana 12. lipnja 3. godine prije Krista planet Venerase približio Saturnu; 12. kolovoza iste godinepribližili su se Venera iJupiteruzviježđu Lava,kojeje povezivano sa sudbinom Židova; između rujna 3.i lipnja 2.g. pr. Kr. Jupiter se kretao retrogradno okozvijezde Regula u zviježđu Lava (pošto je uastrologiji Jupiter kraljevski planet, a Regulkraljevska zvijezda, Mosley je pretpostavio da seIsus rodio u listopadu 3. g. pr. Kr.);u lipnju 2. g. pr.Kr. Jupiter i Venera ponovno su u konjunkciji, a 28.prosinca iste godine svi su planeti formirali oblikDavidove zvijezde. Ipak, nijedna od spomenutihprirodnih nebeskih pojava nije mogla imatikarakteristike zvijezde iz Matejeva evanđelja -zvijezde ne mogu ići pred nekim, privremenonestajati pa se opet pojavljivati, niti stajati namjestu. Ukoliko vjerujemo da je ta zvijezdapostojala, ona je morala biti nešto natprirodno. Nekije uspoređuju sa stupom od ognja koji je vodioIzraelce do Crvenog mora.

•••25

5

kruv.niC'~ o

•••••••

••••••• •••••••

t t t + + + BOŽIĆ

Magi-mudraci, čarobnjaci ili kraljevi

Većina znanstvenika slaže se da Matejevi mudracinajvjerojatnije nisu bili kraljevi jer bi njihoviznenadan posjet Herodovoj Judeji vjerojatno biozabilježen u povijesnim izvorima. Ipak, kako sepojam kralja nije uvijek upotrebljavao u smisluvladara države, ne može se isključiti da su oni bili"kraljevi" u smislu upravitelja manjih pokrajina.Do 10. st. Sveti mudraci rijetko se navode kaokraljevi. Najvjerojatnije je da su mudraci postalikraljevima povezivanjem Matejeva teksta s tekstompsalma 72. (10-11):Kraljevi Taršiša i otoka nosit ćedare, / vladari od Arabije i Sabe danak donositi. /Klanjat će mu se svi vladari, / svi će mu narodislužiti. II Vulgati se za njih koristi riječ magi, a ta jeriječ u latinski jezik došla iz perzijskog magupatu.II Perziji magi su bili svećenička kasta, pripadnicireligije zoroastrizma. Neutemeljena je pretpostavkada su Matejevi magi bili čarobnjaci. II vezu smagijom i čarobnjaštvom zoroastričke svećenike sudoveli Grci, vjerojatno miješajući ih s ranimistočnjačkim mističnim pokretima. Magi se,međutim, nikako nisu mogli baviti magijom, jer jezoroastrizam to strogo zabranjivao. Prije su moglibiti astrolozi (na što ukazuje Evanđelje tvrdnjom dasu slijedili zvijezdu), ali ne u današnjem smislu teriječi. Drevna astrologija bila je cijenjena znanost izkoje su potekle matematika, fizika i astronomija, anažalost i današnja astrologija. Riječ magi je uperzijskom jeziku Isusova doba također označavalai ono što su Židovi zvali pismoznancima, a Grcifilozofima, ukratko - mudrace. Iako postoje jošbrojna tumačenja ove riječi, trebalo bi pretpostavitida se u Matejevu slučaju ipak radi o mudracima-astrolozima. I kasnije arapske legende povezuju"kraljeve" s kultom vatre, karakterističnim zazoroastrizam.

Larvandad, Hormizda i Gušnasap?

II Matejevu tekstu ne stoji koliko je mudracazapravo pohodilo Isusa. Ranokršćanski prikazipokazuju od dva do dvanaest mudraca. Broj tri seiskristalizirao ponajprije zahvaljujući darovimakoje spominje Matej - zlato, tamjan i smirnu, dakle,tri dara = tri mudraca. II zapadnom kršćanstvuprihvaćena su imena prema rimskom martirologiju- Balatazar, Gašpar i Melkior. Međutim, na Istokusu stvari nešto drukčije, pa ih Sirci nazivajuLarvandad, Hormizda i Gušnasap, a Armenci Kagbai Badadilma. Njihovom se domovinom danassmatra Perzija, domovina maga. No starije legende

~kruveni.'

•••••••

novi broL03

12. prosinac 2007 7:31:47

su radije isticale da je svaki mudrac, neovisno odostale dvojice, krenuo na put iz svoje zemlje, te da suse susreli tek pred Jeruzalemom. Ivan izHildesheima držao je da su oni bili kraljevi Perzije,Kaldeje i Inda, a neki su prihvaćali navod gorespomenutog psalma, pa je tako Melkior bio izArabije, Baltazar iz Sabe, a Gašpar crni Etiopljaniniz mitskog kraljevstva Taršiša i otoka. Na likovnimprikazima u početku se sva trojica prikazuju kaoistočnjaci. Kasnije se jedan prikazuje kao crnac, alitek od vremena velikih geografskih otkrića počinjuse izrazito naglašavati razlike u rasi. Ono što jevećini prikaza mudraca zajedničko jest prikaznjihove dobi - Melkior je bradati starac, Balatazarčovjek srednje dobi, a Gašpar mladić bez brade.

Darovi mudraca imaju jaku simboliku.Najprihvaćenije značenje darova je sljedeće: zlatopredstavlja Kristovu kraljevsku vlast, tamjanbožansku, a smirna smrtnost, ali i neraspadljivost.Sveti Bernard iz 12.st. je, međutim, imao prizemnijetumačenje darova - zlato je poklonjeno Isusu jer jebio siromašan, tamjan kako bi ublažio smrad staje, asmirna kako bi otjerala insekte. Ovo shvaćanje nijenikad postalo popularno. Zanimljivu verzijudarovanja Isusa donosi spomenuti Ivan izHildesheima: kraljevi su donijeli veći broj darova, alikada su vidjeli bijedu u kojoj se rodio Kralj kraljeva,poklonili su mu samo ono što im je prvo palo u ruke -Melkior zlatnu jabuku i trideset srebrnjaka, Baltazartamjan, a Gašpar smirnu. Zlatna jabuka je, navodno,bila dio blaga Aleksandra Velikog, a tridesetsrebrnjaka (cijena neprocjenjivoga) je, vjerovali iline, na kraju došlo u ruke Judi Iškariotskom.

•••25

5

o

•••••••

••••••• •••••••

BOŽIĆ + e) t. t t

Jaka simbolika Bogojavljenja

Nakon poklonstva, mudraci, upozoreni u snu odanđela, vraćaju se drugim putem u svoju zemlju.Ivan iz Hildesheima kaže da su mudraci otišli naBrdo pobjede u kraljevstvo Ind i tamo sagradilihram u koji su se vraćali svake godine štovati Dijete.Konačno, kad im je došlo vrijeme da umru, vratili suse u hram i tamo bili pokopani. Neki smatraju da ihje tu, nakon Isusova uzašašča, pokrstio sv. Tomaapostol na svom putu u Indiju. U 4. st. ostatke svetihmudraca na Brdu pobjede pronašla je, navodno, sv.Jelena Križarica i prenijela ih u Carigrad. Kasnije surelikvije premještene u Milano. U sukobu Milana snjemačkim carem Friedrichom Barbarossom, carusu pomogli stanovnici Kolna. Njima je zahvalni carpoklonio relikvije mudraca, koje se i danas nalaze ukolnskoj Katedrali. Ivanu, međutim, proturječislavni putopisac Marko Polo u svom djelu Milion.On naime kaže da je u gradu Sabbi u Perziji, ulijepom grobu, vidio neraspadnuta tijela trojicemaga, Baltazara, Gašpara iMelkiora - potpunocijela i s kosom. Ova priča postoji i u arapskimlegendama.

U svim pričama vezanim uz svete mudrace ipak jenajvažnija njihova simbolika. Oni su uzor vjere iustrajnosti, a smatraju se i prvim Kristovimpriznavaocima, kako je zabilježio sv. Ivan Zlatousti:No zar oni nisu znali da u Jeruzalemu vlada kraljHerod?

•••••••

novi broL03

12. prosinac 2007 7:31 :53

Zar oni nisu imali na umu, da se krvlju kazni svakionaj, koji za kraljeva života spomene drugoga kraljaili mu se pokloni? Ali dok su oni promatrali budućegkralja, nisu se bojali nazočnoga kralja; još nisuvidjeli Krista, a već su bili spremni umrijeti za njega.O, blaženi mudraci, koji su pred najokrutnijimkraljem postali Kristovi priznaoa oci prije nego suKrista upoznali! (Hom. 6. super Matth.)Poklonstvo stranaca nežidova Isusu naglašavauniverzalnost Crkve koja se proteže na sve narode,rase i životne dobi. Upravo je zbog te jake simbolikeblagdan Bogojavljenja, kojim se slavilo poklonstvomudraca (ustaljen je naziv blagdana Tri kralja, aliovaj blagdan obilježava još dva čina Božje objaveljudima: krštenje na Jordanu i prvo Isusovo čudo uKani), uz Uskrs, najstariji kršćanski blagdan.

Joško Bracanović ••••veruca 25

5

kruv.niC'~ o

•••••••

••••••• •••••••

t t t + + + RAZGOVOR S POVODOMRAZGOVOR S DR. TONČDEM MATUUĆEM,

PROFESOROM NA KATOUČKOM BOGOSLOVNOM FAKULTETU SVEUČILIŠTA U ZAGREBU

ŽIVITE PREMA AUTENTIČNIM BOŽIĆNIM VRIJEDNOSTIMA

Spomen Božićaposjeduje u sebi jednutoliko veliku i tako istinitu poruku začovjeka i cijelo čovječanstvo da neiznenađuje činjenica što ljudispomenu tog događa pristupajupovršno.Povodom Božića razgovarali smo sasvećenikom Hvarsko-bračko-viškebiskupije don Tončijem Matulićem,danas profesorom na zagrebačkomKBF-u, a početkom devedesetihkapelanom u Hvaru.

KRUVENICA: Don Tonči, neka nam budedopušteno tako Vam se obratiti polazeći odčinjenice da ste, u svoje vrijeme, bili kapelan uHvaru. Vrijeme je Božića. U središtu kršćanskogslavlja je rođenje Boga koji je postao Božić - "maliBog".Kako vi, kao teolog, shvaćate tu činjenicu?

DON TONČI: Budući da točno tvrdite da jesvetkovina Božića spomen na povijesni događajIsusovog rođenja u Betlehemu judejskome, o čemusvjedoči Pismo, onda se toj činjenici može pristupitikao bilo kojoj drugoj koja je povijesno potvrđena. Otome se, dakle, može razmišljati i bez odnosa premajednoj drugoj, nevidljivoj, ali jednako stvarnojčinjenici, naime da u Isusovom rođenjuprepoznajemo također, ma koliko to bilo ljudskomumu neshvatljivo i zaprepašćujuće, rođenjejedinoga Sina Božjega. Spomen Božića posjeduje usebi jednu toliko veliku i tako istinitu poruku začovjeka i cijelo čovječanstvo da ne iznenađuječinjenica što ljudi spomenu tog događa pristupajupovršno. Ta poruka se sastoji u činjenici da Bog usvom naumu spasenja nije izabrao put svemoći isveznanja, put slave i časti, put moći i autoriteta, ašto bi mu kao Bogu izvrsno pristajalo, zasamosaopćenje, za saopćenje svoga života ljudima ibeskrajne ljubavi prema ljudima. To bi ostavljalodojam neoborivog dokaza. Nevjera bi jednostavnoiščeznula s lica zemlje. Nasuprot tome, a kao dokaz,štoviše, kao krunski argument protiv ljudskihočekivanja, Bogje naumio samopriopćiti se ljudimana sasvim ljudski način. I ne samo to. Na sasvim

~kruveni.'

•••••••

novi broL03

12. prosinac 2007 7:31 :58

ljudski način, ali opet na način kojega sami ljudipreziru, a danas u urbanoj civilizaciji i sa stanovitimgađenjem promatraju. Štala, domaće životinje, gnoj,slama, smrad, mrak i hladnoća, to su glavni rekvizitii kulise na pozornici koju su ljudi načinili za dočeksvoga jedinog i jedincatog Spasitelja. SpomenBožićaje ujedno obnova spomena tog nevjerojatnogparadoksa. Bog ulazi u ljudski život na posveljudski način, a ljudi ga ne prepoznaju, neprihvaćaju, štoviše, odbacuju ga, kako svjedočievanđelist Ivan u Prologu. A apostol Pavao uposlanici Rimljanima potvrđuje da kršćanstvonaviješta Mudrost Božju, ali u Otajstvu, dakle usakrivenosti, neprimjetnosti i nenamet1jivosti. TuMudrost je Bogpredodredio za našu slavu prije svihvjekova, a koju ljudi, nažalost, nisu prepoznali, jerda jesu onda Gospodina slave ne bi razapeli. Eto,"mali Bog", kako ste ga nazvali u Vašem pitanju,toliko je mali da ga ljudi teško primjećuju. Da je

•••25

5

o

•••••••

••••••• •••••••

RAZGOVOR + e) t. t tdrugačije ne bismo govorili o paradoksima.Događaj BogaBožićaisključivo izražava autentičnuporuku spasenja cijelog čovječanstva. Ačovječanstvo svetkovinu Božića većma uzima kaoprigodu za ljudski festival, nego kao prigodu zakonkretni, živi i doslovni susret s "malim Bogom".Da je to tako vidi se iz činjenice da je iz godine ugodinu božićno slavlje sve prije, samo nijeautentično božićno. Paradoksalno, ali istinito. Tusmo već na terenu vjere. To ne može svatkorazumjeti, jer to nije stvar ljudske mudrosti.Otajstvo Božićaje shvatljivo i, dakako, prihvatljivosamo u svjetlu PashaInog otajstva koji zajednootkrivaju jednu te istu činjenicu. Naime,,,k svojimadođe, i njegovi gane primiše" (IvI, 11).Ta tvrdnja u "neljudskim" uvjetima života, a to subiblijski uvjeti života po daru božanske vjere, izričeradikalnu kritiku dojučerašnje i današnje isutrašnje zloupotrebe spomena tajne rođenja SinaBožjega za potrebe ljudskih uvjeta života ugostinjcima koje prigodno ukrašavamo, ali redovitobez kritičkog stava vjere u pravu istinu i pravustvarnost Božića. Svaki spomen na Isusovo rođenjeje ujedno spomen na veličanstveni paradoks Božjegneprimjetnog ulaska u ljudsku povijest, u ljudskiživot na jedan totalno ljudski način, s jedne strane, ispomen na tragični paradoks ljudskog sve bučnijeg,sve komfornijeg i sve rastrošnijeg neprepoznavanjastvarne Božjeblizine u povijesti.

Pristup životu se srozao

KRUVENICA:Kad je "Božić" odrastao govorio je:"Došao sam da imaju život, u izobilju da ga imaju!"Kojeasocijacijevam izazivata Isusovarečenica?Kakobiste povezali blagdan Božića s tom Isusovompromocijomživota?

DON TONČI: Ako bitna i iskonska poruka Božićanema dodirnih točaka s današnjim manifestacijamaživota, a pritom mislim na suvremeno društvo injegove lakrdije, onda nam tu opet prijeti opasnostda previdimo i prečujemo smisao i novost Isusovetvrdnje. Naša suvremena civilizacija pokazujeznakove bolesnog opsjednuća životom. Ta seopsjednutost očituje u činjenici koja otkriva da setemeljni pristup životu skroz srozao na utrku zapoboljšanje materijalnih uvjeta života, a danas se tojoš kaže za bolju kvalitetu života i povećanježivotnoga standarda. Glavni motivi i nadahnuća tebjesomučne utrke izgubili su svaku vezu sotajstvenim dimenzijama života. II našoj civilizacijiživot više nije tajna, nego puka roba, puko sredstvoza ostvarivanje koristi, raznih utjecaja, užitka i

•••••••

novi broL03

12. prosinac 2007 7:32:06

provoda. Tamo gdje život ne donosi koristi, gdje neposjeduje realne mogućnosti raznovrsnoggospodarenja, gdje više ne pruža užitak i gdje jesputan za provode, tamo se doživljava da je životnevrijedan, beskoristan, besmislen i suvišan.Evanđeoska poruka o tajni života koja se objavljujeu Isus Kristu, poruka o punini života koju Bognesebično i besplatno dijeli ljudima, nalazi se nadijametralno suprotnim pozicijama od pozicijapoimanja i ophođenja sa životom u našojcivilizaciji. Opet se sudaramo s jednimparadoksom. Na pravoj strani susrećemo BogaStvoritelja svijeta i jedinog Darovatelja života, a sdruge strane susrećemo čovjeka koji stvara svojsvijet i u njemu nameće svoje poimanje života. Bog,kao izvor, počelo i punina života, u svome SinuIsusu Kristu objavljuje autentično bogatstvo,puninu i smisao života, a čovjek, kao primatelj,posuditelj i posljedica božanskog života, u svojimaktivnostima kontrolira život, gospodari životom,nasilno probire život, manipulira životom,iskorištava život i tako sve do totalnog uništenjaživota. To nije floskula. To je realna prijetnja uvremenima sveprisutne ekološke krize i vladavinekulture smrti. Na temelju osobnog kršćanskogiskustva živoga Boga opet se sudaramo sproblemom neprihvaćanja, a nerijetko, makarprešutnog, ali svakako praktičkog odbacivanjačinjenice da život uopće i ljudski život posebno nijeroba, nije stvar, nije totalno raspoloživi objekt skojim možemo činiti što hoćemo. Život je dar. Tajdar dolazi od samoga Boga. II Isusu Kristudarovanost života nije samo potvrđena, nego jeposve razotkrivena. Tako je život u utjelovljenojRiječi ponovno uzdignut na uzvišeno božanskodostojanstvo, koje je bilo potamnjeno grijehom. Nanama kršćanima leži ogromna, doslovnonepodnošljiva odgovornost za poštivanje, čuvanje ičašćenje života, kako prirodnog tako i ljudskog,usred jedne civilizacije koja većpokazuje simptomebolesne urote protiv života.

KRUVENICA: Po čemu se razlikuje Božić 'vašegdjetinjstva' od Božića'djece današnjeg vremena'?

DON TONČI: Moj Božić je neraskidivo vezan zatri egzistencijalne činjenice, a koje naravno pamtim.Prva se tiče neshvatljivog, ali stvarnog i opojnogunutrašnjeg raspoloženja koje se, zahvaljujućiobiteljskoj atmosferi kod kuće i osobito liturgijskojatmosferi u crkvi, razlijevalo po svim osjetilima ičulima moga mladoga bića. Danas bi se to reklo dasu me hvatali žmarci. Druga se tiče moje naglašenecrkvene aktivnosti, od pravljenja jaslica i kićenja

•••25

5

kruv.niC'~ o

•••••••

••••••• •••••••

t t tt + + RAZGOVOR

crkve, preko kampanela, a mogu Vam reći da smo ubožićno vrijeme satima ručno slavili i zvonili nakonope, do revnog ministriranja u liturgijskimslavljima "na postirski način", a to znači bez kraja ikonca. Treća se tiče društvenoga konteksta, a taj jebio komunistički, tako da je svetkovanje Božićapodrazumijevalo apstinenciju od škole, a to se tadani pod razno nije smatralo kao čin osobne vjere,nego isključivo kao gesta krivog ideološkogsvrstavanja. Radi očuvanja dostojanstva osobnevjere o posljedicama koje su uslijedile zbog takvogmog ponašanja ne bih govorio, jer oni koji su ihobičavali prouzročiti danas glume kao da se ništanije dogodilo. "Balkanska krčma" je poznata potome što se u njoj ne zna ni tko pije ni tko plaća.Dopustite mi još jednu digresiju. Kad takozvanameđunarodna zajednica preko svojih pravnihinstrumenata nameće logiku da su sve zaraćenestrane u Domovinskom ratu jednako odgovorne,onda nas to jako ljuti, a kad se naša političkasvakodnevica svede na logiku da smo u bivšemrežimu svi jednako dobro i sretno živjeli, onda se touzima za normalno. Još je gore to što je stvorenatakvo društveno ozračje da se drugačije mišljenje otome smatra antidemokratskim. Jasno, evanđeoskije oprostiti i pomiriti se. Ali još je evanđeoskijepriznati svoj grijeh. Oni koji su utjecali na stvaranjeuvjeta za prešućivanje grijeha pred Bogom ćeodgovarati, jer od žrtve se traži da oprosti, a odzločinca ili, ako je to preteška riječ, odkolaboracioniste se ne traži da se pokaje i priznasvoj grijeh, nego mu se omogućava da se vještokamuflira u demokratu. No, vratimo se pitanju.Žmarci iz prve činjenice su se uvelike promijenili.Mjesto dječjeg oduševljenja božićnom atmosferomzauzelo je odraslo drhtanje pred "ludošću križa".Mjesto laičke i naivne aktivnosti u i oko crkvezauzela je svećenička i teološka aktivnost u Crkvi.Mjesto komunizma i podmuklog progona zauzelaje demokracija i križ osobne odgovornosti. Posvemu Božić moga djetinjstva više ne postoji umojoj egzistencijalnoj stvarnosti, osim kao dragauspomena od koje se ne može više živjeti. Tovrijeme sa sadašnjim povezano je vjerom, ali vjeromkoja više nije djetinja, neupućena, spontana irazigrana. Poznate su riječi apostola Pavla "dokbijah dijete..., a sada kad odrastoh". A današnjadjeca? Što u njih stavimo to u njih nalazimo. I da neduljim, podsjetit ću na ranije paradokse o kojimasam Vam govorio. Onda sve postaje jasnije.Naravno, opasno jasnije.

KRUVENICA: Nadovezat ćemo se i ovimpitanjem. Potječete iz obitelji s desetero djece. Koje

~kruveni.'

•••••••

novi broL03

12. prosinac 2007 7:32:14

su razlike danas u odnosu na vrijeme vašegdjetinjstva? Mislite li da su samo tradicionalannačin života na otoku i izrazita kršćanska vjerarezultirali tolikim brojem djece u takvim, malimsredinama?

DON TONČI: Moja malenkost je najmlađe,deseto, dijete. Razlike? Od moga djetinjstva se nijedogodila smjena jedne geološke ere, pa da bi čovjekmogao pomisliti na neke evolucijske promjene uodnosu prema ljudskom rađanju. Radi se ovremenskoj distanci od svegapar desetljeća, a tolikoje očitanevoljkostrađanja većegbroja djece u brakuda stvarima treba pogledati u oči i vidjeti ihonakvim kakve zaista jesu. A one otkrivaju da ječovjek tako okovan lancima praktičkogmaterijalizma da svaka priča o rađanju većeg brojadjece u braku završava protupitanjem: "A hoćete liih vi hraniti?". Kad zavirim u kante za smeće ili, akomi se potrefi, kad svratim na odlagalište otpada, aViste na Hvaru dobro upoznati što je to, onda mipostane jasno da spomenuto protupitanje nemanikakve veze sa stvarnim mogućnostimauzdržavanja većeg broja djece, ali sam dubokouvjeren da itekako ima veze s krivim i pomaloizopačenim pogledima na dar ljudskoga života.Oprostite, ali osjećam potrebu ponovno Vamskrenuti pozornost na razmišljanja u odgovorimana prva dva pitanja. To se nekima čini kaopametovanje. To je dobro. Znači da o istomgovorimo na različite načine i s drugačijimpristupom. Teologa upravo ta činjenica činiteologom. On ne priča što ljudi žele čuti, nego štomoraju čuti, što je pravo i istinito, jer im to drugi tajeili sami od toga bježe. No, prije ili kasnije valja sesuočiti s istinom. Daleke 2050.godine će možda bitiprekasno, kad naše jadranske bisere, pardon, otokebude nastanjivala europska, uglavnomhedonistička i dobrim dijelom umirovljenička,elita. Istina, rađanje većeg broja djece je važnopitanje kršćanske vjere, ali ono nije presudnopitanje. Presudno pitanje kršćanske vjere tiče sestava i odnosa prema ljudskom životu. Tako opetdolazimo na isto. Nešto je poremećeno u stavu iodnosu kršćana prema životu. Posljedice suposvuda vidljive, a ponajviše u "hrvatskomkatoličkom narodu" koji već desetljećima izumirena očigled svih nas. Zbog toga možemo okrivljavatii peronosporu, i svjetske ratove i komunizam, ali nataj način nećemo skinuti kršćansku odgovornost snaših sebičnih odluka i krivih procjena. Naravno,pritom ne smijemo zaboraviti ni državu koja trebastvoriti adekvatne socijalne uvjete za rađanje. Životna otocimaje malko delikatniji nego na kopnu.

•••25

5

o

•••••••

••••••• •••••••

RAZGOVOR + • t i • +E sad, bi li bilo prikladnije da se dvije milijardekuna ulože u provedbu demografske politike, negou izgradnju pelješkoga mosta? Zna se odgovorbudnih čuvara državnog suvereniteta. A hrvatskinarod izumire, podjednako, na otocima i na kopnu.Pametnom dosta.

KRUVENICA: Danas je više nego ikada aktualnatema seksualnog odgoja u školama. Programvjeronauka sadrži takvu tematiku. Može li se navjeronauku govoriti i na pravi način upoznati mlades tim osjetljivim pitanjima, budući da velik brojmladih komentira" što jedan pop zna i može znat oljubavi, braku i seksu?"

DON TONČI: Dobro, ali danas vjeronauk nepoučavaju samo, kako Vi kažete, popovi. Naprotiv,mislim da većinu vjeroučitelja danas čine muškarci ižene laici, a mnogi od njih su već oženjeni, a neki ćeto biti u budućnosti. Što se tiče drugog dijela Vašegpitanja moram reći da se svećenički govor o ljubavi,braku i seksu ne temelji prvotno na zemaljskomiskustvu, na iskustvu ljudskih čuvstava i osjećaja,nego se izvorno temelji na vjerskom iskustvu, daklena iskustvu božanskih čuvstava i osjećaja, o kojimasvjedoče i Biblija i Predaja. Svećenik, dakle, ugovoru o ljubavi, braku i seksu neće i ne možepametovati bolje od onih koji to žive i prakticiraju.Ali svećenik hoće i smije "pametovati" o ljubavi,braku i seksu iz perspektive njihovog temelja uBogu i odatle izvedenog autentičnog smisla iposlanja tih konstitutivnih elemenata ljudskeegzistencije. Kršćanstvo se temelji na Ljubavi,naime Bogje ljubav, pa bi bilo suludo misliti da ononema što reći o ljudskoj čuvstvenoj ljubavi kojastoji u temeljima bračnog i seksualnog života. Božjaljubav je uvjet mogućnosti svake ljubavi, pa i onečuvstvene između muškarca i žene koja oplođujebračni i seksualni život. Ništa što je uistinuljudskog ne izmiče Božjem pogledu, ne izlazi izvandometa i dosega Njegove ljubavi. Tu Božju ljubavmi još zovemo Božjim planom ili naumom. Bogje usamom činu stvaranja upisao u ljudsku naravbožansku logiku, tako da svaka dimenzija ljudskeegzistencije, uključujući tu i fundamentalnedimenzije ljubavi, braka i seksa, skriva jednu Božjuporuku za čovjeka. Bog je u ljubavi, braku i seksuusadio svoj naum o odnosu između muškarca i ženete o prenošenju ljudskog života i produžavanjaljudske vrste. Sve te činjenice Objava uzdiže najednu višu razinu. To je osobna razina. Ljubav, braki seks u čovjeku nisu puke biološke ili prirodne,nego eminentno osobne i utoliko božanske datosti.Tko to može kompetentnije i uvjerljivijeposredovati od svećenika kojemu to spada u opis

•••••••

novi broL03

12. prosinac 2007 7:32:21

Foto: Mihael Sokol/GK

službe i poslanja? Naravno, ne treba se zavaravati daje za kompetenciju dovoljno ređenje. Potrebno jenešto više. Osim nužne teološke izobrazbe, još višeje potrebno biti trijezna, razumna, uravnotežena irazborita osoba. Bez toga se cijela priča lako možepretvoriti u lakrdiju. Upravo u to da "popovi popujušumom" a mladi idu drumom.

Život cvate u Mrki, Aziji i JužnojAmerici

KRUVENICA: Pročitali smo da su neke svjetskeorganizacije preko svoje podružnice u Hrvatskojtužile Hrvatsku vladu međunarodnom sudu zato štonije prihvaćen njihov liberalni projekt seksualnogodgoja u školama. Mislite li da iza ovakvih potezastoji svojevrsna 'zavjera' protiv života? Ako jest,komu bi bila u interesu? •••DON TONČI: To uopće nije točno. To su priče zamalu djecu s kojima se pokušava zastrašitineistomišljenike u nadi da će odustati od svojeaktivnosti. Iz prve ruke znam o čemu se radi, pa ćuVam na to pitanje dati jedan neočekivani odgovor.Jedan od gorućih problema hrvatskog društva jeoblikovanje javnoga mnijenja. Na tom su planudaleko najutjecajniji masovni mediji. Iz Vašegpitanja može se zaključiti kako hrvatski, javni i

kru v. ni e .1tI

25

5

o

•••••••

••••••• •••••••

t t tt + + RAZGOVOR

privatni, mediji informiraju javnost. Uglavnom nanačin neumjesnog ideološkog svrstavanja ili paknekritičkog i utoliko neprosvijećenog padanja naglasove iz Europe, bili oni utemeljeni ili ne, bili oniprovjereni ili ne. Ako nije ovo drugo, onda je onoprvo, tj. sofisticirano izražavanje ideološkogneslaganja, a ispod kojega je uvijek podvučenanetrpeljivost. Nije bitno s koje strane to dolazi.Vjernici se takvog, isključivog, pristupa trebajuuzdržavati, jer on ne priliči vjeri.

KRUVENICA: Mnogi misle da je Crkva u velikomzaostatku u pitanjima seksualnosti i temapovezanih s tim, te smatraju kako bi Crkva trebalaići ukorak sa sadašnjim vremenom. Što mislite otome?

DON TONČI: To misle oni koji nemaju pojma štoCrkva uči i drži o seksualnosti, dotični koji ne danisu pročitali nijednu teološku knjigu oseksualnosti, nego nisu ni vidjeli, a još manjepročitali jedan učiteljski dokument posvećenpitanjima seksualnosti. One koji smatraju da biCrkva trebala ići ukorak sa sadašnjim vremenomželio bih pitati: Kako Crkva treba ići ukorak svremenom? Zar Crkva koju poznajemo nijeprisutna ovdje i sada? Težište Vašeg pitanja, dakle,ne prepoznajem u suvremenosti, nego u izraženomnezadovoljstvu mnogih, kako izvan Crkve takounutar Crkve, konkretnim crkvenim stavovima oseksualnosti i seksualnom ponašanju. Naravno,nitko ne tvrdi da na tom planu ne postoje poteškoće.Gdje nema poteškoća? Međutim, isto tako postoji ijedna olakotna okolnost, a ta je da Crkva nikomesilom ne nameće moralne norme za seksualnoponašanje, nego ih samo predlaže. Začuđuje, stoga,činjenica koliko su ljudi "nabrijani" na crkvenestavove o seksualnom ponašanju, a da ta ista Crkva,osim redovitih sredstava evangelizacije, nema naraspolaganju nikakvog represivnog aparata zanametanje svojih stavova, što bi uostalom biloprotivno samoj naravi njezinog poslanja. U čemu jeproblem? Crkva svoje stavove i norme oseksualnosti donosi u svjetlu Objave, a ne zapotrebe određenog vremena i trenutka. SvjetloObjave omogućava Crkvi da ljudsku seksualnostpromatra gotovo pa idealno, idealtipski. Ono štoCrkva svjetlom vjere otkrije ne smije zatajiti, negoje dužna navijestiti svima. Prema tome, od crkvenihstavova i norma za seksualno područje nitko nijeumro ili nastradao, ali zato mnogi jesu i nastradali iumrli bez takvih stavova i norma. Rekavši to, nenamjeravam zastrašivati, nego samo skrećempozornost na činjenicu da svjetlo vjere omogućava

~kruveni.'

•••••••

novi broL03

12. prosinac 2007 7:32:28

da se čovjeka, uključujući tu ama baš sve dimenzijenjegove egzistencije, vidi drugačije od običnogovozemaljskog gledanja. Prema tome, tkogod jespreman promatrati ljudsku seksualnost u svjetlukršćanske vjere opazit će da ona otkriva neke nove,upravo božanske dimenzije koje nije mogućeotkriti pomoću biologije, medicine, sociologije ifilozofije.

KRUVENICA: Kako protumačiti bijeg razvijenogZapada od života dok istodobno Zapadnjaci jasnovide kamo to vodi?

DON TONČI: Ne bježi bogati Zapad od života,nego život bježi glavom bez obzira od bogatogZapada. Život cvate i raste u Africi, Aziji i JužnojAmerici. Očito je da su za prihvaćanje životapotrebni neki drugi uvjeti. No, tu je potreban oprez.Vaše pitanje je zasigurno teološki motivirano, usmislu da Zapadni svijet, kojega je oblikovalokršćanstvo, pokazuje umor, a gdjekad i prezir premaživotu. To Vam je krunski dokaz da nešto s praksomkršćanstva na zapadnoj hemisferi nije u redu. To suizvrsno detektirali pokojni papa Ivan Pavao II. isadašnji papa Benedikt XVI.Prvi je tu opću pojavunazvao "urotom protiv života", a drugi ju je nazvao"diktaturom relativizma". Gdje blijedi smisao Bogatamo blijedi smisao čovjeka. Problem odnosa premaživotu i rađanju neraskidivo je povezan spoimanjem čovjeka uopće. Ako čovjek izgubismisao za žrtvu, onda mu sve teško pada. Ako uživau svojoj samodostatnosti, onda mu drugi više nisupotrebni. Ako sve svoje energije troši na podizanje ičuvanje životnoga standarda, onda više nemaenergije za druge i važnije stvari u životu. Egoizam,individualizam i konzumerizam postali sunajpoznatiji proizvodi Zapadnoga svijeta. Oni semogu badava skupljati po ulicama zapadnjačkihgradova. Takva atmosfera ne pogoduje procvatuživota. Nažalost, kad se čovjek jednom uhvati umrežu blagostanja, onda važe isti principi kao i uribolovu. Riba se u mreži ne prestaje koprcati svedok samu sebe ne uguši.

KRUVENICA: Taj bijeg od života često se pravdaubrzanim rastom svjetske populacije inemogućnošću našeg Planeta da nas sve prihvati.Koliko je u tome istine, a koliko propagande?

•••DON TONČI: Da će planet Zemlja eksplodiratipod teretom ljudske populacije čista jepropagandistička floskula. Prije će se Zemljaraspasti od nekontoriliranog iskorištavanjaprirodnih bogatstava, od uništavanja cijelih

25

5

o

•••••••

••••••• •••••••

RAZGOVOR + • t i • +ekosustava, od zagađivanja prirode, a ne trebazaboraviti ni mogućnost nukelarnog holokausta. Asve su to grijesi, dakako u nebo vapijući grijesi,Zapada. Da bi pošto poto sačuvao dosegnutu razinutehnološke i društvene razvijenosti, Zapad jeprisiljen izmišljati probleme, poput demografskeprijetnje, ne bi li zakamuflirao svoje stvarneprobleme, a to je prije svega način života koji seiscrpljuje u sadašnjosti i nema vremena misliti nabudućnost i generacije koje dolaze, ako uopće dođu.Doći će, ali iz zemalja u razvoju. Dakle, problemsveprisutne ekološke krize i drugi, još teži, problemdubinske duhovne krize uzajamno se uvjetuju inadopunjuju. Trenutno problem rasta populacijenije naglašen, kao pedesetih i šezdesetih godina 20.stoljeća kada se događala svjetska demografskaeksplozija. Zapad je smislio kontracepciju i usvojioje kao uobičajeno sredstvo regulacije rađanja, bezpreviše obaziranja na njezinu moralnu upitnost,dok zemljama u razvoju prijeti raznim sankcijama iuskraćivanjem pomoći ako ne spriječenekontrolirano rađanje. Zajedno s pomoći timzemljama Zapad šalje i svoje usluge kontrolerađanja. Ipak, ne treba gubiti nadu. Život jebeskrajno jači od smrti. A ako k tome imamo jošmalo vjere i vjerujemo da na koncu konaca ipak Bogupravlja ljudskom poviješću, onda se ne trebatjeskobno brinuti za sutra. Poznata je onavjeronaučna izreka da Bog zna pisati ravno i pokrivim crtama. Naravno, Bog nas može i iznenaditipa pisati krivo i po ravnim crtama koje smo mu minacrtali da po On njima treba pisati. Upravo u tojmogućnosti Božjeg iznenađenja leži bit rastaKraljevstva Božjega, s jedne, i bit kršćanskeskromnosti pred Bogom,s druge strane.

Institut seksualne uzdržljivosti

KRUVENICA:Crkva jasno govori o 'odgovornomroditeljstvu' i s tim u svezi o 'kontroli rađanja'. Kakobiste vi, da običan čovjek lakše razumije, pojasnilite fraze?

DON TONČI: Od Drugog vatikanskog koncila naovamo Crkva promiče odgovorno roditeljstvo, tj.svjesno i savjesno planiranje rađanja u braku,poštujući Božji zakon. Božji zakon je preopćenitinstitut za njegovu aktualizaciju u konkretnombračnom kontekstu planiranja broja djece ivremenskog ritma rađanja. Zbog toga je UčiteljstvoCrkve pojasnilo da svjesno i savjesno planiranjerađanja u svjetlu kršćanske vjere podrazumijevapraćenje i poštivanje prirodnog ritma plodnih ineplodnih dana. Tu onda također važnu ulogu igra

•••••••

novi broL03

12. prosinac 2007 7:32:36

institut seksualne uzdržljivosti, jer je čovjek kaoosoba stvorena na sliku Božju obdaren takođersposobnostima samokontrole i racionalnogusmjeravanja vlastitih nagona. To znači daodgovornost za rađanje nitko ne može i ne smijepreuzeti na sebe umjesto bračnih drugova. Zavjernika je to eminentno kršćanska odgovornost jerpočiva na osobnoj slobodi koja prihvaća i poštujeBožjinaum oljudskom rađanju.

KRUVENICA: Koliko su 'opasna' kemijska imehanička sredstva kontrole rađanja?

DON TONČI: To bi pitanje trebalo postavitiliječnicima. Baš sam znatiželjan koliki bi brojliječnika htio otvoreno i iskreno o tome govoriti.Znate, postoje mnoge stvari koje se namjernoprešućuju, jer se smisli da se tako sprječava veće zlo,a pritom se misli na nekontrolirano rađanje. Nemanikakve sumnje da kemijska i mehaničkakontracepcijska sredstva imaju i određene štetneučinke na fizičko zdravlje žene. To je posao iodgovornost liječnika da bez ikakvih ograničenjapodastru podatke o povezanosti određenihoboljenja s korištenjem takvih sredstava. Mene,međutim, više brinu učinci na moralno i duhovnozdravlje. Fizičko zdravlje bez moralnog i duhovnogzdravlja je zapravo bolest i po definiciji zdravljaSvjetske zdravstvene organizacije. No, da serazumijemo. Kršćansko uvjeravanje o nemoralnostikemijskih i mehaničkih kontracepcijskih sredstavatreba izbjeći stranputice zastrašivanja. Jer ako bi sevjernici ustezali od korištenja kontracepcije samozato jer je zdravstveno štetna, oni na taj način ne biostvarivali puninu Božjega nauma o rađanju, negobi opet slijedili svoje instinkte, a upravo se to želiprevladati u kršćanskom životu.

KRUVENICA: Na Katoličkome bogoslovnomefakultetu Sveučilišta u Zagrebu ste angažirani od1999. godine. Kako vam je? Nedostaje li vamponekad rodni kraj i naše 'štorije i beside'?

DON TONČI: Mogu reći da mi je na Fakultetuuglavnom radno. Zapravo Fakultet je mjesto"odlaganja" rezultata rada onima kojima služim, arad je svakodnevan, neumoran i gotovo bezpredaha, tako da se po tom pitanju ne mogu požaliti.Ako slučajno nastane neka pukotina, uvijek senetko pobrine da se ona pravovremeno popuni, takood faksa i rada sa studentima, preko istraživanja ipisanja do pastoralnog i javnog angažmana poslaima preko glave. Za još dvojicu. O rodnom kraju nebih dužio, jer sam Vam na to već indirektno

•••25

5

kru v. ni e.In o

•••••••

••••••• •••••••

t t + + + BOŽIĆNA PRIČA

odgovorio. Svakodnevno nemam kad ni misliti otome, pa se čovjek privikne na sredinu u kojoj živi iradi. Rodnom kraju se uvijek vraćam s ushitom,kada za to postoje razlozi i mogućnosti, a u stalnomsam kontaktu s mojima doma i s nekolicinomkolega, tako da štorije i besi de vrcaju i preko žice ikroz virtualni prostor.

KRUVENICA: Don Tonči, na kraju smo. Zamolilibi smo vas da čitateljima "Kruvenice" povodomBožićauputite jednu prigodnu blagdansku poruku?

DON TONČI: Čestit Božić!To želim od srca svima.Primjećujemo da tradicionalna hrvatska božićnačestitka ističe čestitost koja nedvosmisleno upućujena moralnost, poštenje, čistoću, iskrenost,dosljednost i čast. Očito da je tu Božić mišljen unjegovim mogućnostima očovječenja čovjeka. No,da bi čovjek uopće mogao dosegnuti dubinubožićne ljudskosti potrebno je da svoj život živiprema autentičnim božićnim vrijednostima. Eto, toželim svim dragim čitateljima i čitateljicama"KruveniceJJ

, naime, da ih sve iznutra zahvateautentične božićne vrijednosti e da bi mogli postatibolji i plemenitiji ljudi, upravo na sliku i prilikunajsavršenijega čovjeka - na Božićrođenoga - Isusaiz Nazareta.

Razgovaralo: Uredništvo

eaPRIOPĆENJEUREDNIŠTVA

Čujemo primjedbe da je u našem listu previše teksta, a dato danas odbija ljude. Iako smo tu zbog vas, našihžupljana i čitatelja, ne mislimo da vam trebamo pripremitislikovnicu ili se spustiti na razinu «24 sata». Želimoobjaviti članke koji imaju težinu, informativnu iformativnu. Ne očekujemo da Kruvenicu pročitate nadušak. Ona ostaje u obitelji. Od broja do broja imadovoljno vremena da je čovjek ponovno uzme u ruke ipročita nešto što prije nije stigao ili ponovi nešto što ranijenije dobro razumio. Zato i u ovom broju objavljujemo,usprkos opširnosti, gotovo kompletan razgovor s dr.Tončijem Matulićem, jer držimo da je vrijedan svakepažnje. I za njega vrijedi ovo: ne mora ga se pročitatiodjednom. Nadamo se da ćete u ovom broju pronaći dostatoga o čemu niste ništa znali kao i mišljenja, stavova kojiizazivaju na zauzimanje osobnog stava makar i krozkonfrontaciju. Članci u "KruveniciJJ mogu postati dobrapodloga i za naše župne vjeronaučne susrete pogotovo smladima i odraslima.

l4!kruveni •••••••••

novi broL03

12. prosinac 2007 7:32:43

Štalica ogrnuta ljubavljuKad je sunce te večeri stiglo do velike modrepostelje, nije se žurilo nasloniti glavu na meki ležaj iusnuti. Svakog dana ono se teško rastaje od svijetašto ga od zore do sutona gleda darivajući mu toplinui svjetlost, najljepše darove svoga srca. Osjeća sunceda će se u noći koja dolazi dogoditi čudo kojenjegovo oko nikada nije vidjelo. Usred noći zasjat ćesvjetlost ljepša od njegove i ništa na svijetu višeneće biti kao prije.Sunčeva glava već dodiruje modru postelju i uskoroutonut će u modrinu. I tada iz sunčeva srca potečepjesma. Možda je sunce i prije pjevalo, ali nitkonikada nije čuo njegovu pjesmu. Slušali su ljudipjev ptica, žubor vode, huj vjetra, šum mora, alinikada nisu niti pomislili da možda i sunce pjevazajedno s prirodom.Te večeri nije bilo živog stvora koji nije čuo pjesmusunca. Svi su zastajali i gledali prema suncu i svi suhtjeli pjevati zajedno s njim. Ioni koji nikada uživotu nisu zapjevali, počeli su pjevušiti i srce im seispunilo radošću kakvu samo pjesma možedarovati. Sunce je te večeri zajedno sa zemljompjevalo najljepšu uspavanku i s radošću u srcuutonulo u modrinu te usnulo.Kad je na zemlji sve utonulo u san, na nebuprobudiše se zvijezde. Zapjevaše anđeli. Na zemljuje rosio tihi pjev zajedno sa zvjezdanom blagom itoplom svjetlošću. Jedna zvijezda približila sezemlji i prostirala svjetlost po stazi koja vodi premaBetlehemu. Na putu našli se sami Josip i Marija.- Moramo požuriti, zakasnit ćemo - tiho reče JosipMariji.- Ne treba žuriti jer ne možemo zakasniti. Ne osjećašli da je noćas vrijeme naš prijatelj? - uzvrati muMarija.Josip je začuđene pogleda i zastane. Nikada do sadanije od Marije čuo tako neobične riječi. I Marijazastane, nasloni se na Josipa te mu reče:- Zašto se čudiš i čega se bojiš? Pogledaj nebo! Vidišli kako nas zvijezde prijateljski gledaju? Čuješ li,one pjevaju!- Hvala ti za lijepe riječi koje mi darivaš, ali akozakasnimo, nećemo naći konačište u gradu - uzvratijoj Josip.-Zar ćenas nebeski Otac ostaviti bez konačišta? Nijeli noćas sve oko nas naš topli dom? - s mirom u dušireče mu Marija.Na ove riječi Josip nije znao odgovoriti. Osjećao je ion dobru ruku nebeskoga Oca koja ih vodi, zatozašuti te krenuše dalje.U Betlehemu Marija i Josip pokucaše na mnoga

•••25

5

o

•••••••

••••••• •••••••

BOŽIĆNA PRIČA + e) t. t tvrata tražeći konačište i mnoga im se vrata otvoriše, ali niti jedna kuća zanjih ne otvori svoje srce. Bez ljutnje i s mirom u srcu Josip i Marija izađošeiz Betlehema. Kad su se našli podalje izvan grada, osjetiše da ih nevidljivaruka zove k sebi. Bila je to nebeska svjetlost koja je sjala nad ubogomštalicom u blizini. Josip pogleda Mariju i reče joj:- Imala si pravo. Sve oko nas je topli dom. lova štalica, ogrnuta ljubavljunebeskoga Oca, ljepša je od kraljevskoga dvora. Uđimo u štalicu koja namotvara svoje srce.Uđoše u štalicu. Kravica i volić dočekali su ih toplinom daha i radosnimpogledima. Slama u jaslicama blistala je čudesnom svjetlošću. Osjetišetoplinu svojega doma. Josip tiho zatvori vrata. Ogrnuta svjetlošću štalica jetonula u duboki san. Na krovu sjedili su anđeli i tiho pjevali. O ponoći izštalice čuli su se zvuci uspavanke. Marija je pjevala novorođenomu SinuBožjemu.U zoru pastiri su s darovima hodali prema štalici. Žurili su da vide i obdarenovorođenoga Kralja koji se rodio u štalid. Vraćajući se kućama, puniradosti i mira, govorili su među sobom: "Slava Bogu na visini koji nam jedarovao Sina. On će spasiti svijet."Jutarnje sunce pjevalo je pjesmu radosti zajedno s pastirima i s prirodom.Od toga dana pjesmu nebeske svjetlosti čuju svi ljudi dobre volje kojiljubavi i dobroti nebeskoga Oca širom otvaraju vrata svoje duše.

Tin Kolumbić

•••••••

novi broL03

12. prosinac 2007 7:32:47

•••25

5

kruv.niC'~ o

•••••••

••••••• •••••••

t ttt + + DANI ...

DRUGIN PUTEN

Činili su sve ča tribuje i sve kako Bog zapovidaznali su da je prišnija pamet i pomnja nego srićaišli su na provo misto među učen svitdošli su kroji kroju pitat za Krajića

ma zvizda je sjala na drugemu mistupovar štale čaje bila provega Kroja dvordi se namisto lipih vonjih čujegnjoji di namisto muzike reve tovor

siguro su se iznebjušili siguro se nisu nodalida ćenoć tek rođenega Krajića i puno čobanih dice i ženda ćenjin se u snu jovit onđel i rećda se vrotidu doma drugin puten

Nikola Kuzmičič

OVAKO SE HTJEDE RODITI

Ovako se htjede roditi.Koji hoće da ga ljube, a ne da ga se boje.sluga Božji Josip Stadler

Cjelokupni život i naučavanje Isusa Nazarećanina,za kojega vjerujemo da je Krist, Božji Sin i našSpasitelj, može se označiti kao veliko iznenađenje.Bog iznenađuje ljude. Božja nepredvidivost jeuočljiva većkod Kristovog utjelovljenja, a još očitijaje kod njegovog rođenja. Bog nas iznenađujeotajstvom Božića. Ni kasnije nas nije prestaoiznenađivati. Svakom riječju, svakim djelom,smrću, uskrsnućem, Duhom svetim, Crkvom... Bogiznenađuje svojim ponašanjem.Lako je prihvaćati i slijediti jakoga i velikog Boga.Lako je povjerovati u svemogućeg i nepobjedivog

itiIkruveni ••

•••••••

novi broL03

12. prosinac 2007 7:32:54

Boga. No, teško je prihvatiti Božića. BespomoćnogBoga. Odbačenog Boga. Boga koje se rađa usiromaštvu. Boga koji se rađa u hladnoći. Boga kojise rađa u smradu merine. Zato nije ni čudo da miljudi, jer nemamo vjere za prihvaćanje takvog Boga,božićno otajstvo prekrivamo kičem, površnošću,isforsiranim slavljima, blještavilom, rasipništvom,bukom, sladunjavošču ... Mudraci s Istoka su dobarprimjer za shvaćanje pravog otajstva Božića. Prijesvega, prepoznali su poticaj kojim ih je Bogpozvao.I imali su dovoljno snage da krenu na put. Tražili suBoga idući putem vlastite pameti i pretpostavki.Zato su i došli u Jeruzalem. U prijestolnicu. Uvjersko i političko središte. Ali Bog se ne ravna ponašim pravilima. Ispunja obećanje dano po prorokuMiheju. Odlazi u Betlehem. Kuca na vrata. Ali ljudine vide Boga, nego trudnicu kojoj se navršavavrijeme. Ljudi ne čuju Boga,nego siromašnog tesarakoji se nastanio u omrznutom Nazaretu. Ljudi neprepoznaju znak vremena, nego sobe usvratištimaiznajmljuju bogatim gostima od kojih se nadajubrzoj zaradi.

Ugledavši dijete s Marijom, majkom njegovom,mudraci s Istoka se nisu razočarali onim što vide.Odbacili su svoje pretpostavke, pali ničice,poklonili mu se i prinijeli darove. I to je druga bitnastvar koju možemo naučiti od njih. Ne smijemoočekivati od Boga da se prilagođava nama, dauslišava naše molbe i ravna se prema našim željama,nego nam valja svoja očekivanja, molitve i željeuskladiti s Bogom, njegovom voljom i njegovomljubavlju prema svakom čovjeku. Ipak, najvažnijapoduka koju nam iz godine u godinu daruje Bogpreko mudraca s Istoka je činjenica da im je u snuobjavljeno da se vrate svome domu drugim putem.Ako doista susretnemo Boga, pravoga Boga kakavjest, a ne naše pretpostavke o njemu, u nama senužno mora dogoditi promjena. Ne možemonastaviti ići istim putem. Svijet postaje drugačiji.Život poprima drugačiji smisao. Sve vidimo unovom svjetlu. Tu promijenjenost smo dužniponijeti sa sobom kad se budemo vraćali u svojuzemlju. U prostor i vrijeme u kojemu živimo.Blagoslov susreta s Bogom, posebno susreta sBogom u molitvi i sakramentima, poglavitoEuharistiji, po nama postaje prisutan u svakomdjeliću zemlje. Po nama svijet postajeblagoslovljen. Po nama postaje bolji. Po našemživotu se pokazuje da je moguće živjeti na novnačin. Tako da bude slava Boguna visini, a na zemljimir.

•••25

N.K. 5

o

•••••••

••••••• •••••••

BOŽIĆNE UŽONCE + e) t. t tTRADICIONALNA BOŽIĆNA SPIZA MIKOTA ŽIŽETA BRAZILCA

Sveti, tepli, nojlipji donipuni sriće i veselja susiguro Božić i sveci eagredu za njin: sv. Stipon,sv. Ivon, Mladenci,Storo Godišće, NovoGodišće, Vodokaršće iTri kroja. To je vrimekad se cila fameja nojdedoma. Dojdedu dica izskulih Zagreba, Splita,Zadra itd. Ako je kovonka, doj de doma ibarenko tih petnastedon bude s famejon

Foto: Ivo Vučetić / Kruvenica k P· ds upao rov) o u,smijedu se, veselidu se. Lito nos izludi. Svak zasvojin poslon. Drugo vrime isto ili slično. E, sad jefešta za dušu i tilo.A kad je fešta onda tuko nike stvori po starinsku ikarščonsku obavit. Bi bi red dušu olakšat (ispoviditse), a i tilo nahronit, pogotovo i uvik po storemuforskemu ricetu. Ni uvik tradicija nojvažnija, ali jepotriba od nje radi storih i mlodih jer je to ono eanosdarži. I zato i radi jubavi napisat ću par ricih i riceteza nike, i ne bilo koje, nego spize koje su vezone zaove svete done.Ko bi moga zamislit Bodnji don bez bakalora ipašuratih? Judi recedu da se vrime minjo i da je svedrugačije. Jo govorin: "Ne minjo se vrime, judi seminj odu!" A svi i uvik, tuji i domoći recedu: "Bezbakalora i pašuratih ni Božića!" Božić će doč uvik isvi ćemo se veselit molemu Isusu i Majci Božjoj,pastirima i kroj ima. To je karščonski ijuski.A sad kako se ta spiza parićoje i to onako kako sumene ucili za ove done:

Bakalar (uglavnom na bruj et)U Hvaru se uglavnom sprema ovako, a na bijelo idrugačije se sprema u ostalim dijelovima našedomovine. Krenimo:Za skuhati bakalar prvo treba kupiti tu suhu ribusjevernih mora (u Žižeta po mogućnosti, al more idrugdje) ili još bolje ako vam je netko daruje. To jekod nas skupa i delikatesna riba.Sastojci: 70dag sušenog bakalara; 1kg krumpira; 2-3kapule; 4 režnja luka; 2 žlice konšerve; sol, papar,peršin; 2dl maslinova ulja; i tajni sastojak - med.Bakalar istucite batom. Lagano ga namočite umlaku vodu, najbolje tri dana. Vodu mijenjatidnevno bar četiri puta. Vodu nikako soliti. Treći danbakalar očistiti od kože i kostiju da ostane čistobijelo meso.

•••••••

novi broL03

12. prosinac 2007 7:33:02

Ugrijte maslinovo ulje, dodajte kapulu narezanu natanke listiće. Kad kapula požuti dodajte bakalarkojeg ste rukama usitnili, konšervu i krumpir nafete. Dodajte vodu i to da prekrije sadržaj. Kuhajtedok krumpir ne omekša i pri kraju dodajte malužlicu meda (to je tajna!) Probajte! Sol i papar dodajtepo volji.

PašurateKod spremanja ovog jedinstvenog nazovi kolačatreba vam volja, strpljivost, upornost i zajedništvosupruge i muža. Kod pripreme treba vam i stroj -bušilica (nemojte se smijati - to je istina!).Ima puno recepata za pašurate. Ovaj je starnajmanje sto godina. To je recept naših dragihkoludricih.Sastojci: 1 1f4 l vode; malo soli; kore od naranče; 20dag šećera, % l rakije; 1 malu čašu prošeka; cca 1 kgbrašna; sok od naranče; 1 vanilija; pola praška zapecivo; suho grožđe.Vodu, sol, koru naranče i šećer staviti u lonac dazakuha. Potom povući na stranu i uliti rakiju iprošek te vratiti da opet zakuha. Zatim dodatibrašno (glatko i dodavati oštro - bolje je) pomalomiješajući. Dobro miješati oko pola sata kuhačom(pajak). Tako su to radili naši stari. Ali, tijesto ježilavo i naporno je pajkom miješati, treba force.Zato treba na električnoj bušilici montirati svrdlokoje imate u sklopu miksera (vidi sliku). Počnitemijesiti brzinom I, a poslije pojačajte na III.Malo se odmorite, dodajte još sok naranče, vaniliju,prašak te po volji suhvice. Ponovno dobro miješatipa pustiti pola sata da se smjesa odmori.Ugrijati ulje i na vrućem pržiti. To je najteže,dosadno i sporo, uglavnom, žena se umori. Baš zatose sve manje i manje prave pašurate. Ali svi, baš svibi ih jeli! I to ne samo za i oko Božića.Pričala mi je moja majka: "Rodile su masline, bit ćeuja, a onda će bit i pašuratih,» Onda se koristilosamo maslinovo ulje. Nije bilo suncokretovog,biljnog, sojinog ...

Eto, napiso son kako mi panco)emo ovutradicionalnu božićnu spizu. Niko će se nasmijat,niko zacudit, a niko i narugat. Ni važno i baš mebrige. Želin von svima bIogi, mirni i veseli Božić isritno Novo godišče,

•••Bome, i dobar tek!

Miko Bibić-Žiže Brazilac25

5

kru v. ni e.Iv o

•••••••

••••••• •••••••

tttit• UŽONCEBOŽIĆNI OBIČAJI HVARA - OD SVELE LUCIJE DO SVETA TRI KROJA

I MI (B)JESMO ZDRAVO DOŠLI KOLENDRATI OVDJEILI U POTRAZI ZA IZGUBJENIN FORSKIN BOŽIĆIMA

Santa Lucia, mamma mia, porta i bomboniin scarpa mia .A dobi bi kapulu ili patatuako nis merito", kaže naš sugovornik barbaZorko Maričić - Banjuš. "C-:DP k v ·t . l··· ~lS~\~~5}o usaj e zami s Ih Jutro "tr-~l l~-blagdana svete Lucije, 13. ~prosinca 1900 i neke godine.Svitanje je još daleko, a dječak, pučkoškolac, ulazi umalenu sobicu i prilazi poluotvorenom prozoru nakojem je kalceta. Gotovo je moguće osjetitidječakovu nadu da će u kalceti naći neku lijepusitnicu, jer je u pismu svetoj Luciji, ostavljenom uztoliko puta zakrpanu kalcetu, nezgrapnim dječjimrukopisom napisao kako je cijelu godinu bio dobar iposlušan. " Ostavijola je darove udalekimakalcetima koje su se zvale aligombe. Bila je ipismica - Santa Lucia, mamma mia, porta i bomboniin scarpa mia .A dobi bi kapulu ili patatu ako nismerito", kaže naš sugovornik barba Zorko Maričić -Banjuš sjećajući se blagdana svojeg djetinjstva,ističući kako je u Dalmaciji upravo sveta Lucija onakoja daruje djecu. Tako je i u Slavoniji, a taj običaj jeusvojen od skandinavskih zemalja posredstvomsusjednih zapadnih i sjevernih naroda. I danas jevrlo štovana u Skandinaviji, gdje djevojke odlaze upovorke sa svjetlom (ime Lucija dolazi od latinskoglux, što znači svjetlo), a datum 13. prosinca se douvođenja gregorijanskog kalendara 1691. smatraonajkraćim danom u godini i bitnom prekretnicom unovu (astronomsku) godinu. Odatle i tolikoraznolikih običaja vezanih uz ovaj dan.

Sveti Mikula je bi privilegij za bogate

Na naš upit što je sa svetim Nikolom, barba Zorkoodgovara: " E, sveti Mikula je darivo činovničkudicu i dicu državnih službenika." Sve do otprilikešezdesetih godina on je bio privilegija za bogatije.vakad je došlo do miješanja stanovništva u For iodređenega elitizma, sveti Mikula je poce darivatsvih. Mi smo kako dica dobivali darove somo zasvetu Luciju." Danas malo ljudi zna za to, budući daje sveti Nikola vremenom nadmašio svetu Luciju upopularnosti. Nekoliko dana nakon svete Lucijezapočinje devetnica Božiću, uvijek popularna iomiljena "Novena". Nju je sredinom 19.st.ustanovio hvarski biskup Juraj Duboković, aodržala se do danas. Barba Zorko se sjeća kako je i u

tB!kruveni ••

•••••••

novi broL03

12. prosinac 2007 7:33:10

vrijeme njegovog djetinjstva ta pobožnost uvijekbila dobro posjećena, a kako tada nije bilo stalnogdovoda električne energije u Hvaru, tih devet danase jedina trafostanica u gradu radi vjernikauključivala ranije nego inače.

Novena završava na Badnjak ujutro. Do II.vatikanskog koncila Badnjak je bio dan obaveznogposta i nemrsa. Danas na taj dan Forani uglavnomjedu bakalar, a prije se, u nedostatku tog vladarasjevernih mora, jelo što je tko imao - ribu, lignje,čimulice, blitvu. Negdašnji forski Bodnji don nijebio isti kao danas. Naime, sve donedavno uopće nijebilo ponočke (Zadar i Hvar su po tome bili specifičniu Dalmaciji), nego pontifikaIna misa u 19 sati, ukojoj je sudjelovalo, sjeća se barba Zorko, " šestkanonicih i dvo gradska popa". Tada bi oni išli i umalu procesiju po crkvi, noseći Ditiča, Premaetnolozima, taj običaj unutar liturgije samo se možesresti na uskom dalmatinskom području. Ipak, onošto se nekako najviše isticalo u forskin Božićimabilo je kolendronje. Taj nekada vrlo omiljeni običajophoda i čestitanja po kućama sačuvao se najbolje usrednjoj i južnoj Dalmaciji, a na Hvaru nasredišnjem dijelu otoka, kada se odlazi čestitati zaimendane, počevši od sv. Katarine (25.11.)pa do sv.Antonija (17.1.),te na taj način tvore posebni božićniciklus. Samo ime kole(n)da upućuje na svezu svremenom na prekretnici dviju godina, na vezu srimskim siječanjskim Kalendama, tj. proslavomrimske Nove Godine (Calendae januarie), kada setakođer odlazilo u pohode s pjesmom i dobrimželjama. Proslava Božića (koja se slavi od 4. stoljeća)nadovezuje se na te rimske, u svojoj biti poganskeobičaje i ophode.

Je von moremo doč kolendrat?

U Hvaru je, za razliku od ostalog dijela otoka,kolendronje vezano uz Badnjak, Božić, NovuGodinu i blagdan Sveta tri kralja. Skupila bi senajčešće grupa muškaraca, uglavnom iste dobi idošlo bi se pred prvu kuću, pokucalo i pitalo: "Jevon moremo doč kolendrat?". Odgovor je skorouvijek bio potvrdan, tako da je kolendarski ophodmogao započeti.Barba Zorko kaže da je i on kao dječak hodikolendrat: "Pocimolo se kad padne noć, a hodilo senojkasnije do sedam urih. Stariji su hodili u kasnijeure. Hodilo se u poznanicih, tetih, borbih, svojte ...

•••25

5

o

•••••••

••••••• •••••••

UŽONCE ++titt

•••••••

Dobili bismo po koji dinar, pašurate ...JI Nerijetko seodlazilo kolendrat i uz pratnju lire ili harmonikerrnabotune", Svaka kolendrojka u svojoj biti sadržiradost radi dotičnog događaja povodom kojeg sekolendro, kao i dobre želje domaćinima - zdravlje,sreću i obilje. Tih želja prepuna je kolendrojka zaMlodo lito, u kojoj se spominju svaka duhovna imaterijalna blaga ( virna ljubav, virna dica, raznebutilje, meso prajciča i dindiota). Najduža je forskakolendrojka ona za Sveta tri kralja, koja ima 44kitice, ali se, naravno, nikada nisu pjevale sve. To jezapravo čitava saga o Isusovom rođenju i dolaskutriju kraljeva, uz obaveznu molbu na kraju "terdobra prošeka napit se pitamo" - nije ni čudo kad seza tu kolendrojku grla nevjerojatno istroše! Ovajkrasan običaj nažalost je potpuno prestao oko 1975.,kako se sjeća barba Zorko. Melodije i tekstovemnogi znaju, ali jednostavno je potrebno malodobre volje i entuzijazma kako bi se krenulo uobnavljanje kolendronja. Zar nije lijep osjećaj kadavas iznenadi skupina raspjevanih i veselih ljudi

novi broL03

12. prosinac 2007 7:33:15

želeći pjesmom vama i vašoj obitelji obilje svakogdobra?

Nekada nije bilo slavljenja i dočeka Nove godinekao danas, a na Novu Godinu izjutra djeca suodlazila čestitati po kućama, noseći u ruci jabuku ukoju bi se zadijevale kovanice. Nepoznato je

podrijetlo ovog običaja, alimožemo poći odsimbolike jabuke koja se uStarom zavjetu vezuje uzAdamov grijeh i izgon izraja, a u Novom zavjetuvezuje se uz novog Adama- Isusa Krista, u čijimrukama jabuka postaje

plod spasa.Običaji vezani uz Božić zatvarali bi se blagdanomSveta tri kralja kada bi se otpjevala zadnjakolendrojka i počelo blagoslivljati kuće - toga danablagoslovilo bi se gradsku i crkvenu vlast. Ovajpomalo sentimentalni tekst nastoji evocirati jednoprošlo, lijepo, gotovo zaboravljeno vrijeme koje jemožda u ovom trenutku besmisleno prizivatinatrag. Ipak, držeći se stare narodne mudrosti,nadamo se da će možda jednom običaji farskihBožičih prestati biti tek mrtvo slovo na papiru ilijepa uspomena u srcima mnogih.

Zorka Bibić

\1',11

~gr.ild Hvar, 1968

de __

.,.

••••veruca 25

5

kruv.niC'~ o

•••••••

••••••• •••••••

tttit• UŽONCE

RAZMIŠLJANJA JEDNOG SREDNJOŠKOLCA

SV. NIKOLE DO SVETA TRI KRALJA - MISEC DON ŠUŠURA U FORU

Sv. Nikola, zaštitnik pomoraca! Svi znamo da se nataj dan blagoslivljaju brodi i pomorci. Za većinubilih konfratih, čiji je zaštitnik Sv. Nikola, to značifešta. Posli mise u crikvi, svi bili konfrati gredu naveceru. Zanimljivo, ali na ti don dojde veće od dvitrećine bratimih koje inače ne viđamo često namisama. Zar se tu ne bi trebalo nešto promijeniti?Jesu li neki bratimi samo u bratovštini lIza ukras",da ih se vidi?

Zatim imamo čizmice! Djeca svake godine nablagdan sv. Nikole stavljaju čizmice na prozor i iduna spavanje. Ujutro kad se probude u čizmicinajčešće bude dar, nerijetko novac! Dođe nam da sezapitamo zašto to radimo? Zašto se djeci stavljajuneki "bijesni" darovi? Možda zbog toga da senastavi tradicija! Ne čini mi se da su mobiteli iplaystationi tek tradicija. Ista stvar se događa na Sv.Luciju. Samo što njoj umjesto čizme stavimo čarapu.I opet u njoj ujutro bude nešto.Sljedeći veći blagdan je Božić. Ali prije Božića jeBadnjak. Na Badnjak bi se trebao okititi bor, ali svi

~kruveni.'

•••••••

novi broL03

12. prosinac 2007 7:33:20

to naprave i do sedmicu dana prije. Zašto? Da bi imkuća izgledala ljepše, ili da se na Badnjak ne morajumučiti sa kićenjem bora? Ovako to naprave prije,bez priše i na miru.

Za vrijeme božićnih blagdana u gradu Hvaru se nedogađa ništa osobito. Malo se ukrasi riva i Loggia, dii di se obisidu nekakvi borići sa nešto malo ukrasa ito je to. Svake godine poslije božićne mise ponočkevidim da velik broj mladih "visi" po kafićima, piju iko zna što još ne rade pod izlikom slavljenja Božića.Možda kad bi u Hvaru bilo više prikladnih sadržajaza nas mlade, ne samo u ovo doba, nego tokom cijelegodine, onda nas ne bi toliko bilo po kafićima. I naBožić imamo darove, nekima ih donosi mali Isus, anekima i Djed Božićnjak. Je li to tradicija u kojojpreko tog dara darujemo i svoju ljubav i pažnju, ilidarujemo isključivo da bi neke tvrtke moglezaraditi novac i kako bi na taj način i mi, svjesno ilinesvjesno, komercijalizirali Božić?

Poslije Božića ide Nova Godina. Pucaju se petarde,svi slave i jedva čekaju da uđu u Novu godinu. Aonda kad se ujutro probude,uglavnom ih boli glava!Neki odmah skidaju bor jer im se ne da čekati Sv. trikralja, a i zbog onih iglica koje ispadaju malo češćemoraju usisavat. A neki baš čekaju taj dan da skinubor jer se pridržavaju neke tradicije! Ali to je tekopćenita slika našeg mista. Od sv. Nikole do Svetatri kralja ima 25 dana. Jesmo li kvalitetno ispunili tedane? Kako smo proveli sve te blagdane? Kolikosmo puta u tom periodu bili na misi? Zapitajte semalo .

Antoni Ivanković

••••veruca 25

5

o

•••••••

••••••• •••••••

PITAM SE, PITAM 000 + e) t. t tŠTO IIDANAŠNJE VRIJEME ZNAČI BITI BRATIM

JESU LI HVARANI ČLANOVI BRATOVŠTINA SAMO IZ "TEATRALNIH" RAZLOGA?

Za mene osobno to još uvijek predstavlja služenjeBogu i davanje primjera ostalima da čine to isto.

"Dužnost bratima je da se bori protiv onih mana kojedanas haraju ovim svijetom; da svojim životompropovijeda vjeru u Boga; da poštuje ime Božje i danGospodnji; da se čuva psovke i nedjeljnog rada; da pazi nakršćanski odgoj svoje djece..." ( Pravilnik bratovštine sv.Nikole u Hvaru, čl.2,stavak III.)

Statut drumom, bratimi šumom

Na žalost, svjedoci smo velikog nepoštivanja oveodredbe od strane članova bratovštine sv. Nikole.Od naših bratima češće ćemo čuti psovku negomolitvu. Većina bratima redovito ne sudjeluje unedjeljnoj euharistiji, a o kršćanskom odgoju djeceda ne govorimo. Puno puta u čudu gledamo upojedine članove na blagdan sv. Nikole i pitamo sezar su oni zaista bratimi. Nije tome uzrok samomeđusobno nepoznavanje, nego i činjenica da sevećina bratima u tonici pojavi dva puta godišnje - nablagdan sv. Nikole i u, naglašavamo, procesijiVelikog petka, a ne službi u katedrali. Eventualno ihse može uočiti i na sprovodima bratima. Sve ostalegodišnje i redovite bratimske službe obično sesvode na dvadesetoricu od 70-akbratima.Postavlja se pitanje: Imaju li bratovštine uopćesmisla? Barem bratovština sv. Nikole, jer obratovštini sv. Križa ne mogu govoriti. Žalosna ječinjenica da je prosječan "bili" bratimispodprosječan kršćanin iako bi bratim trebao bitinadprosječan kršćanin, u punom smislu te riječi. Aliipak nije sve tako crno. Još uvijek ima bratima, nažalost vrlo mali broj, koji nastoje živjeti kršćanskim

•••••••

novi broL03

12. prosinac 2007 7:33:27

životom. Htio bih podsjetiti da u članstvobratovštine sv. Nikole mogu biti primljene i žene(sestrime). Na žalost, posljednja sestrima umrla jeprije par godina pa trenutno nema nijedne sestrimeu bratovštini. Možda bi upravo žene mogle pomoćida se bratovština "trgne iz sna" i počne zaista živjetionako kako bi trebala.Bratovštinu očekuju velike promjene koje su nužneako želi opstati. A da bi se promjene mogle provestipotrebno je sudjelovanje svih bratima, ali je pitanjekoliko je to za očekivati jer većina bratima živi poonoj "pust me stat", i ne bi htjeli mijenjati ništa.Jedino što nam preostaje je molitva da oni bratimikoji žive kao bratimi ustraju, a oni drugi da seprobude. Ati Gospodine, smiluj se nami.

Milan Šarić

•verucaKršćanska ljubav ili teatar

Glavno pitanje glasi: "Jesu li Hvarani članovibratovština samo iz "teatralnih" razloga ili jošuvijek, kao nekada, u njima postoji onaj žar isluženje Bogupo uzoru na njihovog zaštitnika"?

Na to pitanje možda nikada nećemo naći točan ipravi odgovor koji bi svakoga zadovoljio jer svatkoima drugačije viđenje. Moje mišljenje je da se nasamom početku, tj. upisom u bratovštinu velikavećina ljudi uključuje zbog služenja Bogu ili paknekakvoga ideala koji svatko na svoj način vidi, alikasnije, nakon nekoliko godina, sve to prerasta ujedno veliko "kazalište" (čast onima kojima tosluženje i ostaje ideal!)...

Možda griješim, ali i ja sam član bratovštine svetogaNikole i znam što to "kazalište" znači jer senekolicina bratima pojavljuje samo na velikimsvetkovinama kada se održavaju procesije prekočitavoga grada sa svim onim "rekvizitima", ili nadan našeg zaštitnika svetoga Nikole kada je nakonmise organizirana večera za sve bratime. Naravno, izte nekolicine izdvajam one koji nisu u mogućnostiprisustvovati i koji opravdano izostanu. To je svelijepo i pohvalno, ali što sa svim onim nedjeljama ilinekim drugim prigodama, obredima kadaministrira bratovština?!

•••25

5

kru v. ni e .bi o

•••••••

••••••• •••••••

t t t + + + PITAM SE, PITAM 000

Za mene osobno to još uvijek predstavlja služenje Bogu i davanje primjera ostalima da čine to isto. Nećureći da mi nije drago sudjelovati u procesijama kada se nose svi oni "rekviziti", daleko od toga ... Dapače,drago mi je kada mogu nositi "bandiru" ili "cereferaje", ali nije smisao u tome i ne želim da me netkokrivo shvati i uzme za zlo, nego samo želim reći da riječ 'bratim', 'biti bratim' znači u prvom redu pomagatibratu čovjeku, te, naravno, služiti Bogu kako su to radili naši zaštitnici! Ne bih htio nekoga uvrijeditiovim tekstom, nego neka se svatko od nas zamisli nad ovim i neka svi bratimi obiju bratovština sv. Nikolei sv. Križa promisle što im je primarni cilj u cijeloj toj priči: služenje Bogu ili običajima?

Ivo Tudor

•

•••veruca25

5

~kruveni.' o

••••••• •••••••

novi broL03

12. prosinac 2007 7:33:30

••••••• •••••••

NAJAVLJUJEMO + e) t. t tNAJAVLJUJEMO - 5. SUSRET HRVATSKE KATOLIČKE MLADEŽI U VARAŽDINU 26. I 27 TRAVNJA 2008. GODINE

SLAVITI I MOLITI BOGA NA STADIONU 'SLOBODE'Varaždinski biskup Josip Mrzljak, kojije u Hvaru slavio misu na sv. Stjepana L,poziva mlade u barokni grad Varaždin."Čekaju vas mladi Hrvatskoga zagorja,Međimurja i Podravine, gdje stoljećimažive ljudi nadahnuti naukom IsusaKrista.JI

Vjerujemo da je u 350autobusa među više od 18.000mladih krajem travnja 2006.godine bilo i mladih izHvarsko-bračko-viške biskupije. Gdje su bili? Svioni uputili su se u Pulu na Susret hrvatske katoličkemladeži koji je bio nastavak prethodnih susreta uŠibeniku, Osijeku i onog prvog susreta, koji je zasve kriv, 2002.godine u Rijeci. Zašto vam sve ovopišemo? Želja nam je najaviti Susret hrvatskekatoličke mladeži (SHKM) u Varaždinu sljedećegodine koji će od 26. i 27.travnja okupiti oko 20.000mladih. Iskreno se nadamo da će u toj procjeniorganizatori pogriješiti, poput organizatoraSvjetskog susreta u Sydneyu za ljeto 2008.godine.Kako smo pisali u prvom broju vaše i naše'Kruvenice', koji je izašao krajem svibnja tekućegodine, Australci su računali s 500.000mladih togsrpnja. Danas, sedam mjeseci prije, kalkulacije obroju se lagano kreću uzlazno, i do brojke odmilijun sudionika iz čitavog svijeta. Iskreno sedakle nadamo da će se slično dogoditi i na Susretuhrvatske katoličke mladeži u Varaždinu.

Rafael Dropulić Rafo i Lino Červar

No, vratimo se na kratko još jednom na prethodnisusret u središtu Istre, čisto da vas podsjetimo. Biloje prijavljeno 17.790mladih od kojih: 2000iz BiH, 77iz Vojvodine, 12 iz Slovenije, 600 iz Hrvatskih

•••••••

novi broL03

12. prosinac 2007 7:33:36

katoličkih misija Austrije i Njemačke, 1500iz Istrete 13.500iz ostalih dijelova Hrvatske. Neslužbeno,brojka se taj dan popela i iznad 20.000.Za ulazak upulsku Arenu bilo je podijeljeno 10.000ulaznica,dok su ostali sudionici, zbog ograničenostikapaciteta Arene, događanje pratili na tri obližnjelokacije putem video projekcija i razglasa.Spomenut ćemo da su svoju vjeru u Isusa Kristamladima svjedočili glazbenik Rafael DropulićRafo, danas student turizma u Zagrebu i LinoČervar, izbornik hrvatske rukometne reprezentacijei trener RK Zagreb Croatia Osiguranje. Hoće li uVaraždinu svjedočiti Dario Šimić, sestre HusarIvana i Marija, Eduardo da Silva ili možda RobertKnjaz, Tomislav Jelinčić ili Doris Dragović? Neznamo. Prijavite se kod hvarskog kapelana donAnte Matulića, našeg biskupijskog povjerenika zamlade, i saznat ćete krajem travnja u sjedištuVaraždinske biskupije.Odmah prije bilo koje informacije, napominjemoda sve možete saznate na web stranici www.mladi-vz.com, Varaždinci tamo pišu: Susret će se održatipod geslom "Bijahu postojani. .." (Dj 2,42).SHKMsvake druge godine okuplja mlade vjernike iz čitaveDomovine, te Hrvate koji žive u inozemstvu. Prvogadana, subota, 26. travnja, 2008.,središnji je događajsvečana sveta misa na kojoj će sudjelovati mladi isvi hrvatski biskupi. Drugog dana prijepodne, 27.travnja, mladi će sudjelovati u programu po župamagdje će biti smješteni i slaviti misu sa svojimdomaćinima. Došašće ili Advent, vrijeme uočiBožića, razdoblje je u kojem će po župama svihbiskupija započeti pripreme za Susret. "Uključi se iti u svojoj biskupiji, dekanatu i župi", pozivaju vasmladi Varaždinci.Pitate se 'zašto' sve to? Varaždinci i na to imajuodgovor: Da se ponovno prisjetimo vrednota Crkveiz prvih kršćanskih vremena koja je "bila postojanau nauku apostolskom, u zajedništvu, u lomljenju

kruv.nic.1n

•••25

5

o

•••••••

••••••• •••••••

t t t + + + NAJAVLJUJEMO

Foto: Goran šestak

kruha i u molitvama", da zajedno s mladima izčitave Hrvatske i šire na samom Susretu uVaraždinu za te vrednote molimo, jedni drugeohrabrimo i Gospodina slavimo.

Varaždinski biskup u Hvaru slavio sv.Stjepana I.

o pripremama petog Susreta hrvatske katoličkemladeži, te programu proslave 10. obljetniceVaraždinske biskupije, bilo je riječi i na jednojkonferenciji za novinare početkom jeseni uVaraždinu. Govorili su varaždinski biskup JosipMrzljak, koji je na sv. Stjepana, zaštitnika našebiskupije u hvarskoj katedrali služio svetu misu, tevlč. Damjan Koren, povjerenik za mladenajsjevernije biskupije u Hrvatskoj. Biskup jeizrazio radost što će Varaždinska biskupija i gradVaraždin biti domaćini takovog susreta. Istaknuo jekako će se Varaždinska biskupija potruditi dapripreme i organizacija proteknu u najboljem redu.O pojedinostima susreta govorio je vlč. Koren.Predstavio je tiskanu literaturu koja će pomoćipripremi za taj susret, kao što su vodič s katehezamaza voditelje i vjeroučitelj e, manji vodič za svesudionike te letci za najavu susreta. Rekao je kakosu ti materijali poslani u sve hrvatske župe, koje ćedo 3. ožujka iduće godine prikupljati prijave zaSusret mladih. Najavio je da ćesredišnji dio susreta,misno slavlje, biti na stadionu 'Slobode' uVaraždinu. Predstavio je i zaštitni znak susreta, kojise sastoji od goluba kao simbola Duha Svetog,znakovitih tornjeva brojnih varaždinskih crkava ilikova mladih koji u zajedništvu mole, te nose Svetopismo, kalež i hostiju.

~krUVeni.'

•••••••

novi broL03

12. prosinac 2007 7:33:42

Biskup Mrzljak u svome pozivumladima poručuje da ih otvorenogasrca čekaju mladi Varaždinskebiskupije, koja ove godine proslavljasvoju desetu obljetnicu, te baroknigrad Varaždin, sjedište mladebiskupije. Čekaju ih mladi Hrvatskogazagorja, Međimurja i Podravine, gdjestoljećima žive ljudi nadahnutinaukom Isusa Krista. Varaždinskibiskup želi također posvijestiti da omladima danas ovisi ono što će našinaraštaji imati sutra. ,,0 vama i namadanas ovisi hoćemo li i dalje primati iživjeti pozitivne vrijednosti ievanđeoske vrednote njegovati unašim obiteljima", poručuje izmeđuostalog biskup Mrzljak u svojoj poruci

za Susret hrvatske katoličke mladeži u Varaždinu26. i 27. travnja, 2008.

Dragi Hvarani i vjernici s prostora čitave našetrootočne biskupije, poziv vam upućuje i vaša'Kruvenica'. Javite se svome župniku ili don AntiMatuliću, povjereniku za mlade Hvarsko-bračko-viške biskupije. Budite dio naše sadašnjosti. Nepropustite.

Ante Novak

••••veruca 25

5

o

•••••••

••••••• •••••••

AKTUALNO + e) t. t tĐAKOV AČKI I SRIJEMSKI,BISKUP MARIN SRAKIC NAMJESTO PREDSJEDNIKA HBK-ANASLIJEDIO ZAGREBAČKOGNADBISKUPA KARDINALAJOSIPA BOZANIĆA

Mons. MarinSrakić, novipredsjednikHrvatskebiskupskekonferencij e

Biskup Srakić jeprimijetio da sumnoge biskupijeu našoj zemlji Foto:MihaelSokoI/GK

pokrenule formaciju vjernika laika te jeza njih rekao da su dragocjeni suradnici ibiskupa i svećenika, Ila svi zajednočinimo Crkvu".

Novi predsjednik Hrvatske biskupske konferencijeje mons. Marin Srakić, đakovački i srijemskibiskup. Na to mjesto izabran je sredinom listopadaza vrijeme 35. plenarnog zasjedanja HBK-a uGospiću. Nakon što je na zaključnoj konferenciji zanovinare završnoga dana zasjedanja objavljeno daje za novog predsjednika HBK izabran biskupSrakić, on se obratio novinarima. Istaknuo je da jeveć 17 godina član Biskupske konferencije te mujedna godina nedostaje do "punoljetnosti". Za svojegeslo istaknuo je riječi: 'Nadom i radom'. Međubiskupima i svećenicima poticat će jačanjekolegijaliteta, rekao je u prvoj izjavi novipredsjednik HBK. Primijetio je da su mnogebiskupije u našoj zemlji pokrenule formacijuvjernika laika te je za njih rekao da su dragocjenisuradnici i biskupa i svećenika, Trasvi zajednočinimo Crkvu". Što više ima odgovornih svećenikabit će i laika angažiranih u Crkvi, istaknuo je biskupi naglasio značaj medija u praćenju života Crkve.Podsjetimo, biskup Srakić na službu predsjednikaHBK izabran je nakon što je tu dužnost u protekladva mandata u 10 godina obnašao zagrebački

•••••••

novi broL03

12. prosinac 2007 7:33:48

nadbiskup kardinal Josip Bozanić. Marin Srakić zabiskupa je zaređen 1990.,a Đakovačku i Srijemskubiskupiju vodi od 1997. Prvi put se dogodilo upovijesti da na to mjesto nije izabran zagrebačkinadbiskup. I na taj način Katolička crkva je željelapokazati svoju otvorenost i želju našega društva dase više radi na decentralizaciji.

Među središnjim temama 35. plenarnog zasjedanjaHBK-a od 16. do 18. listopada u Gospiću bio jedokument "Pastoral sakramenata u župnojzajednici", Iako je prošao drugo čitanje, biskupi suzaključili kako bi trebao proći još jedno, i u točitanje trebaju se uključiti novi stručnjaci. Pastoralsakramenata, naime, važna je točka u životu svakežupe, precizirao je na press konferenciji riječkinadbiskup Ivan Devčić. S druge strane, sakramentemnogi privatiziraju i smatraju da ne morajuizvršavati obveze koje su neodvojivo povezane snjihovim primanjem. Jedna od tema zasjedanja bilaje i izgradnja nove zgrade HBK u Zagrebu za čiju jegradnju dobivena građevinska dozvola. To znači dabi tijekom jeseni ove godine trebalo doći do početkagrađevinskih radova.

Crkva želi da postoji jedan dan kad jecijela obitelj na okupu

Na novinarski upit hoće li biskupi javnosti uputitiporuku za izbore koji su se održali 25. studenoga,nadbiskup Devčić dao je potvrdan odgovor.Građane je pozvao da shvate važnost izlaska naizbore te se na taj način uključe u rješavanje važnihproblema hrvatskoga društva. Na pitanje za kakavprogram su pozvani glasovati kršćani, nadbiskupDevčić odgovorio je da su te kršćanske vrijednostivjernicima poznate: poštivanje života od začeća doprirodne smrti, zaštita i pomoć obitelji, zaštitaživota uopće i okoliša, promicanje kulture i drugo.Govoreći o promicanju slobodne nedjelje, istaknuoje da su hrvatski biskupi, osim vjerskim razlozima,na to pozvani želeći zaštititi čovjeka uopće: "Crkvaželi da postoji jedan dan kad je cijela obitelj naokupu." Na upit o pedofiliji u crkvi, pak, ponovio jenedavne riječi kardinala Bozanića izrečene nateleviziji: "Tko zna za takve slučajeve neka ihprijavi." •••A.N.

25.veruca 5

kru v. ni e .bs o

•••••••

••••••• •••••••

t t t + + + OBLJETNICE

90.godišnjica smrti

JORDAN ZANINOVIĆ 51.HVARSKI BISKUPZanimljivo je da je biskup Zaninović i nakonimenovanja za biskupa nastavio živjeti skromnimredovničkim životom te je volio pomagatisiromašnima. O tome svjedoči njegova oporuka,kojoj je prva odredba bila da se na dan njegove smrtipodijeli 200 kruna i određeni dio žita i vinasiromašnima u Hvaru iStarom Gradu

Jordan Zaninović, dominikanac, bio je 51. hvarskibiskup, četvrti porijeklom s otoka Hvara te šesti izdominikanskog reda. Slovio je za jednog odnajboljih filozofa svog vremena u Dalmaciji, a bio jenajpoznatiji po svojim pjesmama na talijanskomjeziku. Rodio se u težačkoj obitelji Dominika iMarije r. Plančić u Starom Gradu 13. veljače 1840.godine. Kršten je imenom Mihovil. Bio je drugi sinu obitelji s osmero djece. Većina njegove braćekasnije je odselila u Ameriku. Vjersku naobrazbu

~kruveni.'

•••••••

novi broL03

12. prosinac 2007 7:33:56

primio je od svojih roditelja, a prvo humanističkoobrazovanje od poznatog arheologa don ŠimeLjubića. Kako se iskazivao u znanju, roditelji su gaposlali na daljnje školovanje u splitsku gimnaziju.Tamo je odlučio pristupiti dominikanskom redu.Dominikanski habit obukao je 1856. u crkvi sv.Sabine u Rimu kada je imao 16godina. Iduće godinepolaže svečane zavjete u crkvi Gospe od Hrasta kodViterba u Italiji. II tom je samostanu ostao sedamgodina na školovanju. Konačno je 1862.zaređen zasvećenika. Početkom 1863. vraća se u Split, usamostan sv. Katarine. Tu se zadržao punihčetrdeset godina. Nedugo nakon povratka započeoje predavati talijanski i latinski jezik i književnostna splitskoj gimnaziji.

Godine 1878.postigao je najviši znanstveni stupanju dominikanskom redu - Dottore e maestro in SacraTeologia. Bio je osoba od povjerenjadominikanskih provincijala, koji su mu sedam putapovjeravali vizitaciju Provincije. Za priora svogsamostana bio je prvi put nominiran kad je imao tek26 godina. Na tu je funkciju imenovan s 29 godina,1869., te je više puta na istu potvrđivan. Na raznefunkcije su ga imenovali i tadašnji splitski biskupi,a đakovački biskup Josip Juraj Strossmayer mu jedodijelio titulu počasnog predsjednika duhovnogstola svoje biskupije. Konačno je 1886.po prvi putpostao provincijal. Tu je službu obavljao trimandata, odnosno punih 12godina.

Franjo Josip I. i Lav XIII. imenovaliZaninovića hvarskim biskupom

Kada je već počeo, kako sam ističe, "skupljati jedra,te se ozbiljno pripremati da se sretno dovine do lukevječnosti ... JJ, imenovao ga je 1902.godine car i kraljFranjo Josip I. hvarskim biskupom. Imenovanje jepotvrdio papa Lav XIII. dana 6.veljače 1903.godine.Jordana Zaninovića je zaredio za biskupa tadašnjizadarski nadbiskup i dalmatinski metropolit MateDvornik u Splitu 19. travnja iste godine. Nasvetkovinu hvarskog suzaštitnika sv. Prošperamučenika biskup Zaninović je svečano dočekan uHvaru gdje je preuzeo biskupsku stolicu. Naslijedioje biskupa Fulgencija Careva, koji je umro na glasusvetosti 1901.godine. •••II svojoj nastupnoj pastirskoj poslanici iznio jeprogram svog djelovanja: borbu protiv glavnihneprijatelja tadašnjih kršćana (filozofijenaturalizma, koja je nastojala negirati postojanjeBoga, i suvremenog tiska, koji je proklamirao

25

5

o

•••••••

••••••• •••••••

OBLJETNICE + e) t. t tprotukršćanske ideje) svjedočenjem vjere,propovijedanjem, dobrim primjerom, ljubavlju,kršćanskim odgojem i molitvom. Taj je programnadalje obrađivao u svojim sljedećim poslanicama,koje je redovito svake godine tiskao sve dok gabolest u tome nije spriječila.Kaobiskup, Zaninović je ustrajao oko obrazovanja istalnog usavršavanja klera te je u tu svrhu osnovaodekanatske zborove. Osobito je promicaopobožnost prema Euharistiji. Svećenike je poticaona upisivanje u Društvo svećenika klanjalaea, anastojao je i da se u župama osnuju društvaSvagdanjeg klanjanja Presvetom Sakramentu.Osobno je predvodio Hvarane na Svjetskomeuharistijskom kongresu u Beču 1912. godine.Organizirao je proslave raznih godišnjica -obljetnicu dogme o Bezgrešnom začeću 1904., 50godina lurdskih ukazanja i 50 godina misništvapape Pija X. 1906. te Konstantinov jubilej 1913.godine. Svoj jubilej, 50 godina misništva proslavioje godinu dana ranije, a hvarski puk i svećenstvotom su mu prilikom poklonili srebrni kalež slikovima svojih zaštitnika, svetog Stjepana i svetogProšpera.

Oporučno ostavio žito i vinosiromašnima

Biskup Zaninović osobno je obavio dva pastirskapohoda svojoj biskupiji. Treći je morao zbog bolestipovjeriti dekanima. Pokrenuo je obnovu iproširenje Biskupskog dvora u Hvaru. Zanimljivoje da je i nakon imenovanja za biskupa nastavioživjeti skromnim redovničkim životom te je voliopomagati siromašnima. O tome svjedoči njegovaoporuka, kojoj je prva odredba bila da se na dannjegove smrti podijeli 200kruna i određeni dio žita ivina siromašnima u Hvaru i Starom Gradu. Većinusvojeg imanja je ostavio Javnim dobrotvornostima,siromašnim crkovinarstvima te Zakladi Skakoc zaškolovanje klera. Pomagao je i izgradnju Zavodaanđela čuvara u Korčuli, a financirao je i raznekatoličke tiskovine.Godine 1914. biskup Zaninović je zajedno ssplitskim biskupom Jurjem Carićem predvodioslavlje tristote obljetnice čudotvornog Križa uVrboskoj, a nakon toga je podijelio krizmu u Jelsi.To su mu bili posljednji javni nastupi, jer se nakontoga ozbiljno razbolio. Veliku procesiju za mir saslikom Gospe Anuncijate u lipnju 1915.mogao jepratiti tek s prozora biskupskog dvora. Umro je 20.listopada 1917.u 78 godini života. Obred sprovodapredvodio je titularni biskup rodopski VickoPalunko. Biskup Zaninović je pokopan u Hvarskoj

•••••••

novi broL03

12. prosinac 2007 7:34:04

katedrali iako je oporukom želio biti pokopan usamostanu sv. Petra mučenika u rodnom StaromGradu, ispod oltara sv. Vinka Fererskog čiju jeizgradnju sam financirao. Za vrijeme biskupovebolesti i nakon smrti njegove je dužnosti obavljaokaptolski vikar Stjepan Siminiati. Na biskupskojstolici naslijedio ga je dotadašnji šibenski biskup,Hvaranin Luka Papafava,

Biskup pjesnik

Kao što je već istaknuto, Jordan Zaninović je zaživota bio poznat kao pjesnik na talijanskom jeziku.Nije objavio nijednu zbirku, ali mu je zato dostapjesama tiskano pojedinačno jer su bile prigodnogkaraktera. Okušao se i u pisanju na hrvatskomjeziku, ali bez uspjeha. Ipak, njegovi kritičariposebno hvale njegov rad na starogradskomdijalektu, šaljivu igru Ho capio. Bio je vješthumorist, tako da petinu njegova opusa činehumoristično-satirični stihovi. Suvremenici su muprigovarali zbog pisanja na talijanskom jeziku ujeku narodnog pokreta. Međutim, njegovonesnalaženje na hrvatskom jeziku ne mora čuditi, sobzirom da je odrastao kada taj jezik još nije biostandardiziran niti se učio u školama, a i većinu jesvog školovanja proveo u Italiji. Osobno je biosklon hrvatskoj strani, ali nije želio ulaziti u sukobezbog svoje službe. Ipak, veliki broj svojihprigodnica posvetio je upravo prvacima narodnogpokreta. U ovom kontekstu treba istaknuti činjenicuda je upravo on uveo u Hvarsku biskupiju praksupropovijedanja na hrvatskom jeziku tijekompontifikalnih misa.

Govoreći prigodom smrti biskupa Zaninovića jedanje hvarski svećenik ovako okarakterizirao njegovobiskupovanje:"Na umu, na srcu, duši velik si bio, o dični Biskupenaš; ako i djela velikih tražimo, zasnovao si ih ikadar bi ih bio izvesti, što ih ne nalazimo, recimoistinu ..., krivi smo mi ovce, a ne ti vrli nadpastirunaš!"Iako u ovim riječima ima ponešto pretjerivanjakarakterističnog za ovakve govore, treba istaknutida iako nije ostvario ništa spektakularno, biskupZaninović je postavio dobre temelje kasnijemrazvoju događaja, koje će imati vrhunac uliturgijskom pokretu. Žarište tog pokreta bit ćeupravo Hvarsko-bračko-viška biskupija na čelu saZaninovićevim nasljednikom Mihom Pušićem.

•••25

J.B.5

kruv.nic.1v o

•••••••

••••••• •••••••

t t t + + + OBLJETNICE

U tekstu je spomenuto da je biskup Zaninović bio i pjesnik. Zailustraciju donosimo tri njegove prigodne pjesme različitogkaraktera (religioznu, humorističnu i političku):

II čast Neoskvrnjenog Začeća

Od anđela kist, a zamisao od BogaUzmi, o slikaru, i naslikaj mi Mariju;Naslikaj ju onakvu kakva iziđe, za trenutka jednogaMila, blaga poput skladnosti sviju.

Kroz ruke Stvoritelja, njoj rečeno bje bar:Sva si lijepa, krivica nevoljeNad tobom nema moći, koja si stvarosobite providnosti moje.

Naslikaj je okruženu sjajem,Kako je drže Kerubini iSerafini,Pod nogama mjesec i zmija u bijesu svojem.

Ali ovdje zastani: Ljepota, smješak,Što danas ih Marija širi zraci božanstveni,Samo u Raju mogu se slikati ipak.

II smrt prvom kojem dođe

Budući da običaj propisuje da se sonetNadrlja svakome tko u smrt pristane,Slijedimo, dakle, taj običaj svetI u tvom slučaju, pa riječi nek' budu glasne:

Da si bio dobar, i više nego kruh;Da ti kriva staza bila nikad nije mila;Da si bio baš takav, i svima posluh,I dostojan možda da ti je sudba manje okrutna bila.

I baš stoga, kricima i uz ridanjeAtropu tebi nesklonu optužujemo,I posvećujemo ti ovo skromno pjevanje.

Pokoj vječni Gospodinu, znači,darovat' nek' ti se svidi, a nama koji ostajemoDobro zdravlje dok nam se ne smrači!

~kruveni.'

•••••••

novi broL03

12. prosinac 2007 7:34:08

Plemenitoj gospođici josipi Ilić koja sezaručila za poštovanog gospodinaMichelangela Luxarda*

Čemu započinjati prijeporeO domovini, jeziku, međamaZbog kojih uz ovo moreNesloga vlada sa svojim bolnim sestrama?Svima nam je ova zemlja rodiljaI svako se srce dirne njenim slatkim zvukom;Ali ako nam je druga bila dojiljaČemu na dar uzvraćati gnjevom?Jedna nam dade duše da naporno radimo.Druga priliku da se proslavimo.

Tko suzvučje mi izbaviŠto s eolske i jonske harfe izviraše?Tek u dubraviOna, vjetrima raznesena, u nebo jecaše:A ova, dotaknuta prstima učiteljice,U slatkom suglasju odgovaraše,I tako zatravi sve dušice.Materinji glasu, i ti, što Italijom bješeVi ste harfe-blizanke, a harmonijaSlaže zvukove u onom što je domovina moja:

Poput Homera ilirskogJedna mi pjeva onaj ljuti bojProtiv carstva tračkog,Duše predaka i Križ obranu dadoše joj,I držaše budnom krepost naših starih;Druga o pucnjima na poljanama vedrimOpjevanim od mudraca mnogih,Što obasjavaše bljeskovima divnimDalmaciju cijelu, tu gdje se ona još uvijek štujeDo ondje sve kamo sjajno sunce putuje.

Jordan Zaninović

•••Prepjevala: Sanja Peršić"Dio poduže pjesme u kojem biskup Zaninović izražava svojepolitičke stavove 25

5

o

•••••••

••••••• •••••••

PREDSTAVLJAMO HVARSKE INSTITUCIJE + e) t. tOSNOVNA ŠKOLA HVAR

Nevjerojatan je stav koji se može ponekad čuti, da zaučenike nema dovoljno sadržaja i aktivnosti izvannastave u koje bi se mogli uključiti. On samo ukazujena neupućenost onih koji ga iznose. Nastava jestručno zastupljena iz svih predmeta, a rezultati kojeje škola postigla na planu izvrsnosti, svrstavaju jemedu najbolje škole u Županiji i visokopozicioniranu u republičkim razmjerima.

Ako zavirimo kratko u pedagogijski vremeplov,uočit ćemo neprijepornu činjenicu da se suvremenoškolstvo u Hvaru nadovezuje na iznimnuedukativnu tradiciju na kojoj nam mogupozavidjeti i zemlje s uzornom pedagoškomtradicijom, Tako se prvi magistar scholarumsvjetovne škole u Hvaru spominje 1420.g. kada jemletačka vlast izabrala Silvestra Cursoa zakomunalnog kancelara i učitelja škole. Od tada uHvaru djeluje humanistička škola. Javna i besplatnaza sve učenike (izdržavana sredstvima hvarskekomune) svojevrstan je izuzetak za onovremenuprosvjetnu praksu. Veliko vijeće poklanja posebnupozornost izboru učitelja, ukazujući istimulansomna njegov značaj. Tako ce, primjerice, Petar izPerugie kao "rektor škole" imati plaću od četrdesetdukata dobrog zlata.Slijedećih desetljeća učenici će participirati uodržavanju škole, no zahtijevajući pritom, da ihpodučavaju vrlo učeni ljudi. Za rektora je, tako,1516. g. izabran pjesnik Jeronim Bertučević.Venecijanska je vlast u ovim krajevima poklanjalaškolstvu veliku pozornost na što ukazuje nizdokumenata.Krajem šesnaestog stoljeća škola nije više na ranijojrazini, ali su sagledljiva nastojanja za održavanjekvalitetne izobrazbe. Isto tako, od četrnaestogstoljeća u dominikanskom samostanu u Hvarudjeluje škola za klerike s vrlo obrazovanimučiteljima medu kojima bijaše i Vinko Pribojević.

•••••••

novi broL03

12. prosinac 2007 7:34:16

Ljetnikovac Hanibala Lucićaposlužit ce istoj svrsi usedamnaestom stoljeću.Kratak osvrt na izvore školstva ukazuje nakontinuitet (koji treba još povijesno istražiti)pedagoške prakse, no ovdje želimo kratkopredstaviti Osnovnu školu Hvar i njen rad danas,odnosno u vremenu od nastanka samostalneRepublike Hrvatske.Zgrada OŠ Hvar sagrađena je 1939 godine, poarhitektonskom rješenju koridorskog je tipa, takoda je prilagodba suvremenim zahtjevima prostorneorganizacije otežana. Učionički prostor tvori 14učionica s ~ovršinom od 729 m2. Školskimpodručjem OS Hvar obuhvaćeni su grad Hvar, tenaselja Brusje i Milna. U razdoblju od pet godinaškolu je u prosjeku pohađalo 382učenika, dok je unjoj u proteklom desetljeću u prosjeku bio zaposlen31zaposlenik.Ove školske godine nastavu pohađa 351učenik, a uodgojno-obrazovni proces uključeno je 25 učiteljauz suradnju dva stručna suradnika (pedagoginja iknjižničarka). Tajnica i računovođa obavljajuadministrativne poslove, dok tehničke posloveobavlja četvorozaposlenika.Zbog nedostatka školskog prostora nastava seodvija u dva turnusa, suprotno većinskoj smjeniradi lb, IIb i IIIb razred.Stalno opadanje broja upisanih učenika,zaustavljeno je, no proteklih godina upisano jemanje učenika za gotovo dva razredna odjela, Premaprojekciji, nakon stagnacije slijedi postupni rastupisne kvote. Pored redovite nastave propisane odstrane Ministarstva, te izborne, Osnovna škola imarazgranatu strukturu izvannastavnih iizvanškolskih aktivnosti. Tako se učenicima pružamogućnost uključivanja u Školski sportski klub,Rukomet za djevojčice, Pjevački zbor, Dramskuskupinu, Novinarsku grupu, Literarnu sekciju(mladi i stariji), Likovnu grupu (viši i niži razredi),Plesne skupine (suvremeni ples i folklor),Lutkarsku grupu, Ručni rad (niži i viši razredi), Ekogrupu i Pomladak crvenog križa.Istodobno škola je u izravnom kontaktu svoditeljima, čak, šesnaest izvanškolskih aktivnostiu koje su uključeni učenici škole.Stoga je nevjerojatan stav koji se može ponekadčuti, da za učenike nema dovoljno sadržaja iaktivnosti izvan nastave u koje bi se mogli uključiti.On samo ukazuje na neupućenost onih koji gaiznose.Nastava je stručno zastupljena iz svih predmeta, arezultati koje je škola postigla na planu izvrsnosti,

•••25

5

kru v. ni e .b9 o

•••••••

••••••• •••••••

t t t + + + PODVUCIMO CRTU

svrstavaju je medu najbolje škole u Županiji ivisoko pozicioniranu u republičkim razmjerima ..Gore navedeno odnosi se na županijska i državnanatjecanja iz pokreta "Znanost mladima","Lidrano", sportska natjecanja, likovna natjecanja ismotre, Crveni križ, prometnu kulturu ... Čitav nizprvih mjesta na državnim i županijskimnatjecanjima i smotrama, brojna pismena priznanjai pohvale rezultirali su i Nagradom grada Hvara, teprepoznat1jivošću OŠ Hvar u kontekstu 843osnovnih škola Hrvatske.Nastavnom tehnologijom prate se suvremenitrendovi, provedba HNOS-a neformalno jeocjenjena vrlo uspješnom, a poboljšanjemprostornih uvjeta očekuje se daljnji kvalitativniiskorak. Naime,upravo je u tijeku izgradnja školskešportske dvorane i izgradnja učioničkog prostora, azavršetak radova očekuje se tijekom lipnja 2008.godine. Ovaj povijesni zahvat (napomenimo, da odizgradnje školske zgrade 1939. g. nije izvršena nijedna kapitalna investicija u proširenje školskogprostora) znatno ce doprijeti kvaliteti rada, školaprelazi na rad u jednoj smjeni, a dograđene četiriučionice omogućit će suvremenu kabinetskunastavu. Nažalost, izgradnju školskog igralištaneposredno do školske dvorane, za koju je izdanalokacijska dozvola i izrađen glavni projekt, koči jošuvijek pojedinac, no uskoro se nadamo rješenju iovogproblema.Na kraju, naglasimo, ključni iskorak u hvarskomškolstvu ostvarit će se izgradnjom zgrade Srednješkole. Naprosto je nevjerojatno da do danas nijenapravljen ni prvi korak na tom planu. Krajnje jevrijeme da se udomi "beskucnika" Srednju školu, tetako omogući normalan rad dvije škole koje usustanarskom odnosu ne mogu normalno (akamolioptimalno) funkcionirati. Postojeće stanjebremenito je funkcionalno-pedagogijskim,sociologijsko-psihologijskim, organizacijsko -tehničkim i inim teškoćama.Još početkom devedesetih Gradsko vijeće gradaHvara donijelo je odluku o izgradnji Srednje školeu okviru Strategije razvoja školstva u Hvaru, teizgradnji školske dvorane, igrališta i dogradnjiučioničkog prostora za potrebe Osnovne škole, kojaostaje na postojećoj lokaciji. Ovaj neprijepornigradski prioritet ne trpi odlaganje, poglavito danaskad preferiramo društvo znanja, kad Ministarstvoulaze u objekte za rad u jednoj smjeni, te kadpostoje razni modeli brze izgradnje. Škola zadvjestotinjak učenika zaista nije krupni zalogaj daga se ne može progutati u navedenom kontekstu. Učemu je onda problem?

Duško Kovačić

~kruveni.a

•••••••

novi broL03

12. prosinac 2007 7:34:24

STANOVNIŠTVO OTOKA HV ARA

Brojke i statistike nas morajučiniti zabrinutima

I kada se otrgne od svoje obale, kada senastani na drugom kraju svijeta, Otočaninsvijet i dalje promatra sa svoga Otoka.Njegov Otok njemu je jedina čvrsta točka usvemiru, točka prema kojoj određuje stranesvijeta, prema kojoj imenuje vjetrove iprocjenjuje sve udaljenosti.(Joško Božanić;Terra marique)

Otok Hvar obuhvaća 295,2 km? s 11.103 stanovnika(2001.). Leži u arhipelagu srednje dalmatinskihotoka. Hvar je najtopliji i najsunčaniji hrvatskiotok. Ima blage zime i bujnu vegetaciju. Imakristalno čisto more. Zbog izuzetne ljepote svrstanje 1997. godine u skupinu deset najljepših otokasvijeta. Otok ima bogatu kulturno-povijesnubaštinu i vrlo ranu naseljenost ( neolitska kultura).Uz to, dijeleći sudbinu svih naših otoka, imao jegospodarski i populacijski procvat od 1857. do 1910.godine. Od tada, sa slabljenjem gospodarskedinamike, počinje iseljavanje stanovništva koje sedo danas nije zaustavilo. Uz iseljavanje javljaju se idrugi demografski problemi, primjerice dobna ispolna neravnoteža. Prvi službeni popisstanovništva izvršen je 1857. godine i od tadamožemo pratiti kretanje stanovništva:

•••godina 1857 1869 1880 1890 1900 1910 1921Br.stan. 12748 13 378 15040 17016 18091 16943 17130

1931 1948 1953 1961 1971 1981 1991 200114428 12611 12721 12147 11224 11224 11 459 11 103

"Mirko Korenčil'! : Naselja i stanovništvo SR Hrvatske 1857-1971, Zagreb, 1979.

25

5

o

•••••••

••••••• •••••••

PODVUCIMO CRTU + e) t • t t

Popisi stanovništva

Dakle, broj stanovnika otoka Hvara povećavao seod prvog popisa 1857.do 1900.,a od tada, s manjimoscilacijama, broj stanovnika je u stalnomopadanju. Uzrok tome je iseljavanje s otoka,depopulacija, što znači iseljavanje velikih razmjera.Otočani su iseljavali prvenstveno iz gospodarskihrazloga, a kasnije možemo pridodati i političkerazloge , kao i razloge zadovoljstva životom(subjektivna procjena vrijednosti). Iseljavanje nijesmanjilo samo broj stanovnika otoka već jedjelovalo i na priraštaj stanovništva. Iseljavali su sestanovnici u produktivnoj životnoj dobi i za rad i zaosnivanje obitelji. Promotrit ćemo zadnjih nekolikogodina:

Prirodni priraštaj 2002 - 2005. godine:

2002 2003 2004 2005Hvar 1 -11 -5 -9StariGrad -22 -26 -15 -14Jelsa -24 -33 -32 -17Sućuraj O -2 -3 -11

*Dokumentacija DZS

Vidljivo je da je broj umrlih daleko veći od brojarođenih u cijelosti, a onda unutar otoka različito popodručjima (zapadni i istočni dio ili naselja na obalii naselja unutrašnjosti). Padom nataliteta, apovećanjem mortaliteta i smanjenjem prirodnogpriraštaj a, smanjuje se mlada populacija, čime se unastavku procesa smanjuje i priljev stanovništva uzrelu dob, radnu i fertilnu dob. Pad brojastanovnika u fertilnoj dobi dugoročno izaziva novipad nataliteta i to je sadašnje demografsko stanje.Zanimljivo je promotriti dobno-spolni sastavstanovništva kao važan demografski pokazatelj.Uobičajeno je da je u nekoj populaciji jednak brojmuškaraca i žena, a ako to nije tako onda su nekazbivanja utjecala na ravnotežu. Prema dobi možemorazličito razvrstati stanovništvo, ali možda jenajbolje po dobnim skupinama: mlado (do 19godina), zrelo (20-64)i staro (65godina i više).

Tako ćemo promotriti dobno spolni - sastavstanovništva otoka Hvara po Popisu 2001.godine:

0-19 20-64 65 ivišeHvar muško 116 30,2 6

žensko 12,3 30,5 9,2Stari Grad muško 11,8 28,1 8,7

žensko 10,0 28,9 12,4Jelsa muško 11,6 27,8 10,5

žensko 10,4 27,3 12,9Sućuraj muško 8,5 25,6 14,6

žensko 8,9 26,8 15,4

*Dokumentacija DZS

•••••••

novi broL03

12. prosinac 2007 7:34:29

D10 20 30 40

Hvar

D10 20 30 40

StariGrad

D10 :JJ :Il

Jelsa

Sućuraj

(Ovi podaci ne odnose se samo na gradska, odnosno općinskasredišta, već uključuju i okolna teritorijalno pripadajuća seoskanaselja.)

Nakon pročitanih podataka u tabeli i grafičkogprikaza istih dolazimo do zaključka da imamozajednicu čija je baza (0-19godina) sve uža, avrh (65godina i više) sve širi. Ovakva situacija rezultat jeemigracije i niskog (negativnog) prirodnogpriraštaja. Obilježje ovakve populacije je starenje, aako su udjeli stanovništva starijeg od 65 godinaoko 15% unutar zajednice onda je ta zajednica većizrazito stara. Svi su demografski procesi povezani ijedan je uzrok i posljedica drugom. S ovakvomsituacijom već unaprijed znamo da ćemo imatismanjeni radni kontingent, kao i smanjen broj ženafertilne dobi. Radni kontingent čini brojstanovnika u dobi života koju nazivamo radnosposobna dob. Ona je za žene od 15 do 59godina, aza muškarce od 15do 64godine.

•••25

5

kru veni e abi o

•••••••

••••••• •••••••

t t t + + + IN MEMORIAM

Radni kontingenti stanovništva ukupno i upostocima za otok Hvar po popisu iz 2001.godine:

žene % muškarci %Hvar 1307 31,5 1388 33,5Stari Grad 817 29 894 31,5Jelsa 981 26,8 1129 30,8Sućuraj 125 25,4 139 28,3

*Dokumentacija DZS

Za Hrvatsku udio ženskog radnog kontingentaiznosi 30,5% stanovništva, a muškog 33 %. Radnikontingent upućuje na potencijalnu radnu snagu, tevrijednosti su na nivou Hrvatske niske, a vidimo dasu na nekim dijelovima otoka još ispod tevrijednosti. Stanovništvo je nositelj gospodarskograzvoja i određuje smjer i dinamiku društvenogospodarskog razvoja. Moglo bi se još mnogo reći otome, ali ovo je samo članak koji upozorava i potičena razmišljanja suočena sa stvarnim brojkama, abrojke ukazuju na najlošije demografske procese:depopulacija i izumiranje.

Danas bi mogli isključiti i gospodarske i političkerazloge kao motive odlaska, a onda bi se trebalizapitati što nam to nedostaje u ovoj izuzetnojsredini (ili u nama) iz koje se odlazi, ali za koju seostaje vezan zauvijek.

Zabrinuta

Inmemoriam

BARBA DRAGO JURIĆ (1923.-2007.)

Umor je veliki Foranin groda i otoka.Bio je veliki čovjek, uvijek i u svemu.Bio je čovjek visokih moralnih načela,pošten, dostojanstven i dobročinitelj.Drago je rođen 1924. godine u Hvarukao najmlađi sin Marije i Marina Jurić.Na krštenju je dobio ime Karlo, a svismo ga zvali Drago jer je u svemu biodrag. Kao dječak igrao se po našojnojlipjoj hvarskoj pjaci i po kolamagrada. U hvarskoj katedrali je kršten,pričešćen, krizman i oženjen sa svojomdobrom ženom Tonkom sa kojom ima dvije kćeri i sina. Živioje s ocem i majkom i ponosno izvršavao svoju sinovskudužnost prema roditeljima. Tonka i Drago pomagali su i tetiTonci Karković i gđi Grabovac u zadnjim godinama njihovaživota. To su dobra djela koje su uvijek i svugdje činilipomažući bratu čovjeku u svim prilikama ili neprilikamaživeći tako puninu svoje vjere.Barba Drago je bio čovjek crkve i uvijek živio po nauciIsusova evanđelja. Pomagao je u svim hvarskim crkvama, a

dkruveni ••

•••••••

novi broL03

12. prosinac 2007 7:34:37

posebno u katedrali di je redovito čitao misna čitanja isudjelovao u organizaciji crkvenih slavlja. Nikad nijezaboravio nedjeljnu svetu misu i blagdane. Bio je članKatedralnog zbora sv. Cecilije i Zbora crkve Gospe odMilosti. Njegov lijepi tenor doprinio je vrijednosti zbora, apuno puta je bio i dirigent. Bio je i član bratovštine sv. Nikolejoš dok je i njegov otac bio u istoj bratovštini. Posebno je bioponosan kad su bratovštinu sv. Nikole prihvatili sinMarinko i unuk Karlo te djeca kćeri Margite, njegovi unuciMarko i Tonko.

Bio je ponosan, praktičan i neustrašiv vjernik i u vremenimakad je teško bilo reći da si vjernik, a još teže svoju vjeru živjetii prakticirati. Ali u tome nikad nije posustajao. Drago je bioveliki Hvaranin pokazujući to svojim nesebičnimzalaganjem u javnom životu ovoga grada. U hvarskoj glazbismo bili zajedno od dvanaeste godine do kraja, njezinoggašenja. Bio je glazbenik visoke vrijednosti, a truba koju jesvirao imala je krasan svileni zvuk kojeg je samo Drago znaodati. Imao je dar apsolutnog sluha i prema riječimaeminentnih kompozitora i dirigenata bio je jedan od petmuzičara s apsolutnim sluhom na širim prostorima. Osimgradske glazbe bio je i član gradskog zbora i član 'Fora', prveklape u Hvaru. Bili smo zajedno članovi hvarskih kazališnihamaterskih skupina u najstarijem pučkom kazalištu uEuropi. Za mnoge zasluge u javnom životu Hvara dobio jenekoliko nagrada - ako je to itko zaslužio onda je to DragoJurićl

Daleko od javnog života, privatno, bio si veliki muž i dobarotac. Bio si radnik i s Tonkom skromno živio radeći marljivosvoj posao, ali i teške poslove na plivarici, - uspjeli ste takoradom i odricanjem školovati svu svoju dicu. U teškimvremenima daleke 1960. godine, ti si izgradio kuću na Vlokuzvanu Zolfrado, kada to nije nimalo bilo lako realizirati.

Završio bih ovaj kratki govor izražavajući veliku osobnuzahvalnost svom prijatelju Dragotu, posebno na druženju samnom po pojima od vale sv. Antonija do visoravni sv. Vida,rodnoga mi Grablja, pa do forskih njivih. Hvala ti na tvojojpomoći, na druženju, hvala ti za naše zajedničke pisme pootoku. Naša zadnja pisma je bila u Đorđota maranguniju. Tisi svakoj dovo početnu intonaciju, jer se bez tebe nismo moglidobro uputit!

Prijatelju Drago, neka ti Bog da vječni pokoj, počivaj u miru ibudi spokojan na našem hvarskom groblju uz svoje najmilijeu našoj hvarskoj i hrvatskoj zemlji koju si neizmjerno ljubio.Kako si Drago i sam čvrsto vjerovao: "Naš se život mijenja, ane oduzima i pošto se raspadne dom ovozemaljskog boravka,stječe se vječno prebivalište na nebesima." Vjerujemo uBožje milosrđe i da si već danas s Njim u raju. Ostat ćešzauvijek s nama u dragom sjećanju i našim molitvama dodana kada ćemo se svi opet naći pred Gospodinom. •••Pokoj vječni daruj njemu Gospodine!

U Hvaru, 26.kolovoza, 2007.Juraj Zaninović Alviž u svoje ime i u ime svih Dragotovihprijatelja

25

5

o

•••••••

••••••• •••••••

DENTJERE NA SUNCE + e) t • t t

Zašto se Isus nije rodio u Bosni?- Nisu mogli naći tri mudraca.

*****************Razgovaraju dva bakalara ovjerskim temama. Jedan upita drugog:"Vjeruješ li ti u život poslije Božića?"

*****************

Nespretno izrečene župne obavijesti:- U nedjelju se skupljaju prilozi za novi sag. Svi kojižele nešto napraviti na sagu neka se jave u župniured da im damo papir.- Marija Jelić i Vinko Magdić vjenčali su se 24.listopada u našoj crkvi. Tako je završilo prijateljstvokoje je trajalo od školskih klupa.- Za one koji imaju djecu, a to ne znaju, u prizemljuimamo dječji vrtić.- Župnik će održati oproštajnu propovijed, nakončega ćezbor otpjevati 'Radujte se narodi'.- U utorak u pet popodne održat će se sastanakKluba mladih majki. Sve one koje žele postatimlade majke neka se jave u ured svećeniku.- Druge nedjelje na jutarnjoj misi solistica će bitigđica Staničić. Nakon toga ćežupnik govoriti 'O tomstrašnom iskustvu'.- U svojim molitvama sjetite se onih koji su bolesniod naše crkve i zajednice.- Učenici osmih razreda će u petak popodne u 17h ucrkvi izvesti Hamleta. Poziva se pučanstvo daprisustvuje ovoj tragediji.

*****************

Jedan mladi katolički svećenik bio je tako nervozanda prije prve mise nije mogao ni rijeci progovoriti paupita biskupa za savjet ... Ovaj mu reče da slijedećiput popije čašu vode sa 2 kapljice votke i odmah cese osjećati slobodnije. Poslije toga, svećenik seosjećao tako dobro da ga vise ništa nije moglouznemiriti. Nakon povratka sa mise pronađeslijedeću ceduljicu od biskupa ..."Poštovani svećeniče, slijedeći put stavite nekolikokapljica votke u vodu a ne obratno. Osim toga evojoš nekoliko savjeta kako se neki ispadi ne biponovili:1. Nije potrebno stavljati kriške limuna na rubkaleža.2. Postoji 10 zapovjedi a ne 12, 12 apostola a ne 7.Nijedan od njih nije bio patuljak.3. Isusa i njegove učenike ne zovemo J.e. ikompanija4. David je pobijedio Golijata praćkom i kamenom.

•••••••

novi broL03

12. prosinac 2007 7:34:44

Nije ga umlatio i prosuo mu mozak.5.Papu ne moramo nazivati «ElPadrino»6.Bin Laden nema veze sa Isusovom smrti.7. Sveta vodica je za posvećivanje a ne da bi seosvježavali ispod pazuha.8. Nikada se ne smijete tako moliti, da pri tomesjednete na stepenice ispred oltara i stavite nogu naBibliju.9. Poziv na ples nije loš, ali ne plešite polku trčećikroz crkvu.

***********************

Mladi redovnik je stigao u samostan. Dodijeljen jeda pomaže ostalim redovnicima kopiratiprepisujući stare propovjedi i zakone. Primijetio jekako svi redovnici uvijek prepisuju iz kopija, a ne izoriginalnih svitaka. I tako novi redovnik ode dostarješine samostana upitati ga zašto se ne prepisujeiz originalnih svitaka, ukazujući na to da je netkomogao samo malo pogriješiti ili nešto propustiti uprepisivanju, pa čak i u originalnom svitku i to ne binikada bilo ispravljeno. Ustvari, ta bi greška bilauvijek prepisivana u svim daljnjim kopijama.Starješina samostana reče: " Stoljećima smoprepisivali iz kopija, ali si to dobro primijetiol"Otišao je dolje u mračne podrume ispod samostanagdje su bili originalni rukopisi arhivirani izaključani u sefu, a izgledali su kao da nisu biliotvarani stotinama godina.Sati su prolazili, a nitko nije vidio starješinusamostana ...Mladi se redovnik zamislio i otišao potražitistarješinu. Našao ga je u podrumu gdje udaraglavom ozid i kuka: " Promaklo nam je R!Promaklonam je R!Promaklo nam je R!Čelo mu je bilo svo ukrvi koja se slijevala niz lice, a on je nekontroliranoplakao. Mladi redovnik ga je upitao: "Što je tako10še,Oče?/JŠkripavim, prepuklim glasom mu starješinaodgovori:" Riječ je bila CELEB RATE! ... /J

(ane CELEBATE tj. 'slavite', a ne 'živite u celibatu)

•••25

5

kru v. ni e .b3 o

•••••••

••••••• •••••••

t t t + + + PREPORUČAMO

Kvarat od ure forske arije

"One noge od prajcića što su ostale odBožića ovdje, Jednu pecu mandulata,nek nam bude obilata ovdje, Na dobrovam Mlado lito dojde!"

(Iz kolendronja za Mlado lito)

Eeee, lipo je dokli duro, kad je svaki don stol punmesetine ipašurot, svakega slatkega i lipe spize, alico po Božiću, kad ne moreš intrat u one gaće ilifušton u kojega si moga intrat svega deset don pri ?!Dobro vijest je ta da su likori malo istraživoli i došlikraju da vej ni potriba cinit monode i potit se kakobeštija za kalat višak kilih od svecih, nego je dosta-pazite sad - redovito umjereno hodit. To se pripriporucivolo somo starijima koji imodu problemihsa zdrovjen, ali sad se sve veće to priporucije imlodima. Eto, drogi mIodi, namisto da se domavojote po kauču i buljite u televiziju, odma put podnoge i indiro do u Pokonji dol, do Punte od kovoca,na Kopito, ili, ko je od ekstremih, do u Milnu iliMolo Grobje.

Zoe je to dobro? Ne somo da će se višak pomaloliberat, nego se more i ojačat sve mišiće, ligamente iunutarnje organe. Regulirat će se tlak, škina čedustat drito (ca je super ko pati od migrenih),uglavnom, zdrovje itekako more poč na boje. Važnoje, dokli šetote, pazit da pravilno dišete. Nojbitnijeje udisot i izdisot kruz nos, jer tako se vlaži, grije iprocistije arija koja dohodi u pluća. Likori govoriduda je boje ne izdisot na justa jer tako arija žveltoizahodi i tako se isušijedu garlo i pluća, pok seopterećijedu dišni organi. Ako von se co takovegadogodi dokli šetote, nojboje je kalmat i pomaloregulat disonje i hodenje.

Dir od Vriska do Pjace

Ovako šetat lipo je za se liberat stresa. Dobro je, mi uFor i ne znomo baš ea je to stres, ali dir von svakakomore razbistrit glovu i ucinit da ste boje voje. Kako,budmo realni, For pomalo postaje provi grod,nikima je teško izdvojit pinku vrimena za prodirat.Svaki don bi tukalo šetat na friškoj ariji barenkokvarat od ure. A mi u For imomo tu sriću da još uvikimomo frišku ariju. Radi tega apeliromo na svit kojistoji na Vrisak i u Majerovicu i Šamoretov dolac dakoji put ostavidu auto doma. Prošetojte do u grod, niForNew York.Nećete istratit postole.

dkruveni ••

•••••••

novi broL03

12. prosinac 2007 7:34:49

Foto: Ivo Vučetić / Kruvenica

Da zaključimo: u svakemu slučaju, kvarat od uredira dnevno cini svakemu dobro na duge rute. Nećevos već puno bolit glova, cirkulacija će von bit kakomakina, kila čedu hodit dole i bit ćete boje voje i odakcije za cinit cuda! Radi tega ne cekojte sutra,prikosutra, da kupite nove patike, da ne puše jugo,bura, tramuntona ili da nojdete kumpaniju zaprodirat (iusput butat koji trač) - pocnite ODMA!Jer ako cinite dobro se dobrin vroćo!

•••(Prema tekstu umirovljene prof. Jadranke Ivankovićiz Staroga Grada, pokretača projekta «Kretanjestazama zdravlja» za forske prilike adaptira la Z.B.)

25

5

o

•••••••

••••••• •••••••

ŽUPNA KRONIKA + e) t • t t

02.09.-01.12.2007.u subotu, 8. rujna, proslavljen je blagdan Male Gospe(Rođenja Marijina). Svečana misa bila je u katedrali u19.30h, a predvodio ju je župnik.

Katehetska nedjelja, uz početak nove školske ivjeronaučne godine, proslavljena je 9. rujna sv. misom u10h sa zazivom Duha Svetoga.Od ponedjeljka, 10. rujna, započeo je župni vjeronauk zaučenike osnovne škole od prvog do četvrtog razreda te zasrednjoškolce i ostale grupe.

Na blagdan Uzvišenja sv. Križa, u petak, 14. rujna,slavljena je u Anuncijati koncelebrirana misa koju jepredvodio biskup. Prije mise pjevano je "Skazanje odnašašća i uzvišenja sv. Križa Isukrstova". Ovaj blagdanposebno slave bratimi sv. Križa i na ovaj dan namjenjujumisu za svoje žive članove. Nekoć je (do donošenjabratovštinskog Statuta 1999. g.) ovo bio glavni blagdanBratovštine, a sada je to "hvarski" sv. Križić (svetkovina6. veljače, nekoć glavni blagdan Bratovštine sv. Križićakoja je prestala postojati početkom 19. stoljeća).

Dana 15. rujna, na spomendan Žalosne Gospe,biskup jeposvetio obnovljenu crkvicu sv. Klementa na istoimenom otoku. Crkva je obnovljena zahvaljujući velikimdonacijama Grada i Ministarstva kulture RH-a.

U ponedjeljak, 17. rujna, navršilo se 25 godina od smrti hvarskog župnika don Jure Belića, pa je toga dana za njegaslužena sv. misa, a predvodio ju je župnik.

Na blagdan sv. Jeronima, zaštitnika Dalmacije, u nedjelju 30. rujna nakon večernje mise prikazan je u katedralidokumentarni film Stella Maris Dalmacije o štovanju BDM u Splitsko-makarskoj nadbiskupiji i Hvarskojbiskupiji, u produkciji Udruge Prosoli - Sveta Glazba iz Zagreba. Prije prikazivanja film je predstavila dr. HrvojkaMihanović-Salopek, a nastupili su i pučki pjevači iz Vrbanja. Nakon filma o. biskup je izrekao kratku zahvaluautorima filma. Film je kupilo dosta onih koji su prisustvovali projekciji.

Dan uoči svetkovine hvarskog zaštitnika sv. Stjepana L, pape, u ponedjeljak 1. listopada pjevana je u katedralisvečana prva večernja svetkovine koju je predvodio biskup, a nakon nje je održan kratki program otvorenjasvetkovine na kojem je nastupio katedralni Zbor sv. Cecilije i VIS «Stvoreni za nebo». Kasnije je ispred Lođeodržan koncert limene glazbe iz Drniša.Na dan svetkovine sv. misu je predvodio varaždinski biskup mons. Josip Mrzljak, a koncelebrirali su mu biskupiSplitsko-makarske metropolije, glavni tajnik biskupske konferencije mons. Vjekoslav Huzjak te svećenici iredovnici Hvarske biskupije predvođeni dekanima triju otoka i generalnim vikarom. Misi je prisustvovalogradsko Poglavarstvo na čelu s gradonačelnikom Pjerinom Bebićem i predsjednikom Vijeća StjepanomKovačevićem te splitsko-dalmatinski župan Ante Sanader i brojni drugi predstavnici gradova i općina.Misno slavlje započelo je svečanom procesijom s relikvijama svetog Stjepana po trgu koji nosi njegovo ime. Uprocesiji su sudjelovale obje bratovštine i katedralni zbor. Mons. Mrzljak je u propovijedi usporedio naše vrijeme svremenom života svetog Stjepana te istaknuo kako vjera ne smije biti tek obična tradicija, već da u njoj treba bitiustrajan poput hvarskog zaštitnika, ali i bl. Alojzija Stepinca, suzaštitnika Varaždinske biskupije.Nakon mise je ispred novouređenog Vatrogasnog doma o. biskup blagoslovio kip sv. Florijana mučenika,zaštitnika vatrogasaca, rad umjetnika fra Joakima Gregova.Tijekom posljepodneva su bile organizirane razne manifestacije.Navečer je pjevana druga svečana večernja svetkovine, a nakon nje je uslijedila tiha misa koju je predvodio mons.Vjekoslav Huzjak.

•••••••

novi broL03

12. prosinac 2007 7:34:58

•••25

5

kru v. ni eabs o

•••••••

••••••• •••••••

t t t + + + ŽUPNA KRONIKA

Proslava Dana grada završena je koncertom hvarskih klapa ipjevačkih društava ispred Lođe.

U srijedu, 3. listopada počela je svakodnevna listopadska pobožnost,krunica s pjevanim litanijama, a ove godine nakana je bila za duhovnuobnovu naše župe, povezano s namjerom župnika da organiziranjemŽupnih vijeća započne rad na animiranju župnog pastorala.

Blagdan sv. Franje Asiškog, osnivača franjevačkih redova, proslavljenje u crkvi Gospe od Milosti hvarskih franjevaca misom koju jepredvodio biskup uz koncelebraciju tamošnjih redovnika, don Milija idon Ante. Nakon mise održan je obred «Preminuća sv. Franje».

Ove godine, 20. listopada, navršilo se 90 godina od smrti hvarskogbiskupa Jordana Zaninovića (1840.-1917.).Tim povodom upriličenesu komemoracije u Starom Gradu i Hvaru u subotu 13. listopada.Ujutro u 10.30 započeo je starogradski dio obilježavanja. U crkvi sv.Stjepana I. prigodne govore su održali tamošnji župnik don IvicaHuljev (uvod), prior dominikanskog samostana sv. Petra mučenikafra Mario Marinov (kratki životopis biskupa Zaninovića) te prof. dr.Marin Zaninović (o društveno-političkim prilikama za života biskupaZaninovića). Prigodni recital izveo je gosp. Dinko Šepić. Nakongovora je o. Biskup predvodio molitvu za pokojnog biskupa Jordana,uz pjesmu Faroskih kantadura. Zatim je na rodnoj kući biskupaZaninovića otkrivena spomen-ploča.Navečer je u hvarskoj katedrali uvodni govor držao župnik, zatim suodržana predavanja prof. dr. Marina Zaninovića (kao i u StaromGradu) i prof. Joška Bracanovića (zanimljive pojedinosti o životubiskupa Zaninovića). Nakon toga je uslijedila koncelebrirana sv. misau čast Gospi (Učenici Gospodnjoj), koju je pokojni biskup posebnoštovao. U propovijedi je biskup istaknuo zasluge Jordana Zaninovićaza našu biskupiju. Nakon mise otkrivena je spomen-ploča uz oltarPresvetog kod mjesta gdje je Zaninović bio pokopan. Zatim su djecaodržala recital i otpjevala pjesmu "Krist na žalu". Svečanosti suprisustvovali svećenici i redovnici hvarskog dekanata te rodbinapokojnog biskupa.

U noći sa 13. na 14. listopada neidentificirani počinitelji razbili suvrata na kapelici sv. Antonija smještenoj uz cestu prema Milni, tebacili na pod svečev kip, koji je na taj način oštećen na više mjesta.Nadamo se da je ovo počinjeno u pijanstvu, a ne namjerno, iz mržnjeprema Crkvi ili spomenutom svecu, iako ni to ne opravdava ovajbarbarski čin.U srijedu, 17. listopada, oštećeni je kip odnesen fra Joakimu da gapopravi.

Dana 21. listopada obilježena je Misijska nedjelja. Župnik je istaknuovažnost misija te potaknuo vjernike na materijalni doprinos misijama.Lemozina je toga dana bila namijenjena u tu svrhu, a skupljeno je6.050,00kn i 130 €. Također se moglo pomoći i individualno prekouplatnica kojeje dostavio Misijskiured.Od te nedjelje je ukinuta misa u 7h do iduće sezone.

~kruveni.'

•••••••

novi broL03

12. prosinac 2007 7:35:06

•••25

5

o

•••••••

••••••• •••••••

ŽUPNA KRONIKA + e) t • t t

Na Dušni (ili «Mrtvi»] dan u 5 h ujutro pjevana je služba čitanja nakonkoje je bila misa. Zatim su se vjernici uputili prema groblju, gdje ježupnik održao propovijed te molitvu za sve pokojne. Uslijedila je jošjedna sveta misa na groblju. Pjevanu večernju i misu u 18h predvodioje biskup.U osmini Dušnog dana, 3.-9. studenog, svaki su dan bile krunica,večernja i sv. misa koja se namjenjivala redom: u subotu za pokojnebiskupe i svećenike/župnike, u ponedjeljak za duše u čistilištu, uutorak za pokojne bratime sv. Križa u Anuncijati, u srijedu za pokojnebratime sv. Nikole u Duha Svetoga, u četvrtak za poginule uDomovinskom ratu te u petak, na blagdan Posvete Lateranskebazilike, za pokopane u tuđini. Nažalost, vrlo je malo vjernika bilo naovim molitvama i misama za pokojne.

•••

U petak, 26. listopada, u Lođi je održano predstavljanje knjige AndreGabelića "Ivanićev ustanak i bunt Dalmacije - Kritika degradiran jaslobodarske baštine" u izdanju Muzeja hvarske baštine. Knjigu je uzautora predstavio prof. Joško Kovačić. Ova je knjiga svojevrsnisažetak autorova ranijeg djela "Ustanak hvarskih pučana", a nastalaje kao reakcija na konstantno zanemarivanje ovog znamenitogdogađaja iz 16. st. u hrvatskoj javnosti. Tome je uzrok, smatra autor,omalovažavanje borbe hvarskih pučana od strane ugledne hrvatskepovjesničarke Nade Klaić. Gabelić u ovoj knjizi argumentirano pobijanjene navode (kao i navode Slobodana P. Novaka o Matiju Ivaniću uknjizi "Hvar") te ispravno, na temelju povijesnih izvora, vrednujeovaj događaj, posebno ističući ideju ustanika o stvaranju Generalnogvijeća u kojem bi sudjelovali svi slojevi društva, koja je bila dalekoispred tog vremena.

Od 28. 10., prelaskom na zimsko računanje vremena promijenjen jeraspored večernjih misa. Tako je krunica premještena u 17.30, a misau18h.

Na Sve svete svečanu koncelebriranu misu u katedrali u 10 h služio jebiskup. U propovijedi se osvrnuo na novinske napise o hrvatskimbiskupima i nedavno završenoj biskupskoj konferenciji, te ih ocijenioneprovjerenima i neprimjerenima. Navečer je u katedrali pjevanasvečana večernja, a nakon nje je bila tiha misa.

Zbor mladih iz Vrbanja «Corde vocale» održao je zanimljiv koncertstarih dalmatinskih i sardskih pjesama 4. studenog u Lođi.

Od ponedjeljka, 5. studenog, ponovno su započeli biblijski susreti uAnuncijati, koje predvodi biskup.

U ponedjeljak, 12. studenog u crkvi Duha Svetoga započela jedevetnica u čast Gospe od Zdravlja nakon koje se slavi sveta misa uistoj crkvi. Očigledan je pad broja molitelja. Djece (dvoje-trojeprvopričesnika) i srednjoškolaca gotovo da i nema. Da li za to trebazahvaliti napretku medicinske znanosti ili rastućoj nevjeri, teško jeodgovoriti.

25

5

k ruv.nica~ o

••••••• •••••••

novi broL03

12. prosinac 2007 7:35:13

••••••• •••••••

t t t + + + ŽUPNA KRONIKA

U subotu, 17. studenog, u crkvi Duha Svetoga župnik je predstavio brata Urlich iz monaške zajednice Taize(Francuska). Kasnije je predvodio specifičnu (tezeovsku) molitvu, na kojoj je sudjelovalo i nekoliko naših mladihžupljana, u staroj starigradskoj crkvi sv. Ivana.O predstojećim izborima za Hrvatski sabor, u duhu "Poruke biskupa HBK", govorio je o. biskup nakon župnemise u nedjelju 18. studenog. Istaknuo je da je dužnost svakog vjernika izaći na izbore te glasati za one stranke čijisu programi u skladu s kršćanskim vrijednosnim sustavom. Također je istaknuo da su jedine stranke koje biskupipodupiru hrvatski narod i Katolička Crkva.

Blagdan Prikazanja BDM u hramu, u narodu poznat kao Gospa od Zdravlja, proslavljen je u srijedu 21. studenog.U 8.30 h su grabajski pjevači u Gospinoj crkvi u Zaraću pjevali "Život" nakon kojeg je slijedila sv. misa koju jeslavio župnik. U 10.00 h je don Jozo Jelinčić slavio sv. misu u crkvi Duha Svetoga. Večernju misu u Katedrali uzprisustvo nešto većeg broja vjernika slavio je župnik.

U četvrtak, 22.11. hvarski su pjevači proslavili dan svoje zaštitnice sv. Cecilije, djevice i mučenice. Nakon mise jeza katedralni Zbor sv. Cecilije organizirana tradicionalna večera.

Na svetkovinu Krista Kralja, zadnju nedjelju crkvene godine, koncelebriranu misu u 10 h predvodio je o. biskup.Nakon mise izloženo je Presveto na klanjanja. Posebne ure imali su: žene i majke od 14-15 h (predvodio župnik);djeca i mladi od 15-16 h (predvodio don Ante); te muškarci i očevi od 16-17 h (predvodio o. biskup). Klanjanje jezaključeno svečanom večernjom u 17.30h, nakon koje je bila još jedna misa.Toga dana održani su izbori za Hrvatski sabor. Na području Grada Hvara glasovalo je 2352 glasača, 57% odukupnog broja. Najviše glasova dobio je SDP (829), zatim HDZ (827),HNS (133),HSLS i HSS (92),NL Tonči Tadić(57) i HSU (53).Ostale stranke su skupile manje od 50 glasova.

Dana 29. studenog održan je prvi sastanak župnih vijeća. Župnik je pozdravio članove koje je odabrao premasugestijama župljana te ih podijelio u Župno pastoralno vijeće (koje će brojati do 30 članova) i Župno ekonomskovijeće (do 10 članova). Dao je osnovne smjernice rada ovih vijeća te istaknuo kako su ona tek u formiranju, dok ćese formalno ustrojiti za nekoliko mjeseci. Prisutni su dali i neke svoje sugestije o radu vijeća. Dogovoreno je da seredoviti sastanak Pastoralnog vijeća održava svaki mjesec u četvrtak iza 20. u mjesecu. Neki od članova supredložili da se sazove izvanredni sastanak karitativne sekcije vijeća kako bi se dogovorili oko nekih akcija uznadolazeće blagdane.

Bogoslov Toni Plenković iz Svirača zaređen je zađakona u subotu, 1. prosinca. Obred ređenjazapočeo je u 10 h u katedrali, a predvodio ga je o.biskup. Sudjelovali su brojni svećenici i redovnicinaše biskupije, profesori i bogoslovi s Katoličkogbogoslovnog fakulteta u Splitu te vjernici izHvara, Tonijevih rodnih Svirača i ostalih mjesta.Nakon mise upriličen je agape na hvarskoj Pjacite prigodni ručak za svećenike, bogoslove irodbinu.

Navečer, istog dana održana je izborna skupštinaBratovštine sv. Nikole u crkvi Duha Svetoga, auoči njihove godišnje svetkovine. U UpravuBratovštine izabrani su: Mate Bracanović-Trupe,Miko Bibić-Žiže, Frane Novak-Kronjac, MiroPlenković, Zoran Sansović i Prošper Zaninović.Na sastanku novoizbrane Uprave bratovštine, unedjelju 2. 12. podijeljena su zaduženja i iznesenineki prijedlozi za poboljšanje rada bratovštine.

~kruveni.'

•••••••

novi broL03

12. prosinac 2007 7:35:21

•••25

Foto: Joško Bracanović / I<ruvenica5

o

•••••••

••••••• •••••••

ŽUPNA KRONIKA + • + t • +Jedna od bitnih sastavnica kršćanskog življenja je liturgija u kojoj posebno časno mjesto ima slavljenjesakramenata isakramentala (blagoslovina). Kroz ovu godinu smo krstili:

1.Bornu-Pavla Bibića kršt. 9. 01. 2007.2. Luku Vladimira kršt. 25. 02. 2007.3. Milenka Josipa Sekulića kršt. 9, 04. 2007.4. Zoju Radojković kršt. 22. 04. 2007.5. Pjera Marušića kršt. 22. 04.2007.6. Ivana Gospodnetića kršt. 6. 05. 2007.7.Mateja Pletikosića kršt. 8. 05. 2007.8.Tončija Lapendu kršt. 8. 05. 2007.9.Tomu Prošpera Novaka kršt. 19. 05. 2007.

10.Sandru Barišić kršt. 31. 05. 2007.11.Valentinu Tudor kršt. 2. 06. 2007.12. Toninu Vučetić, kršt. 3. 06. 2007.13.Gabriela Karkovića, kršt.l0. 06.2007.14. Petra Radaića, kršt. 20. 06. 2007.15.Josipa Radaića kršt. 20. 06. 2007.16. Maritu Mardešić kršt, 14. 07.2007.17. Martu Ključaninkršt. 27. 07. 2007.18.Josipu Budrović kršt.12. 08.2007.19. Tomu Buzolićakršt.15. 09. 2007.20. Petru Alujević kršt, 21. 09.2007.21. Nikolinu Miličić kršt. 7. 10. 2007.22. Magdalenu Marković kršt. 13. 10.2007.

Većina je krštenja bila u katedrali, a neka su podijeljena u drugim crkvama. Razumljivo nam je da roditelji izrazličitih razloga požele krstiti dijete u nekoj crkvi za koju su vezani, ali uputa o podjeli sakramenta krštenja je vrlojasna: «Da bi se što jasnije pokazalo kako je krst sakramenat vjere Crkve i uključenja u Božji narod, neka se redovitoslavi u župskoj crkvi ... » (<<Odredbao preradi obreda sakaramenta krštenja - KRŠTENJE DJECE - br. 10») Zatomolimo sve da vode računa o crkvenim propisima

U župi su slavili sakrament ženidbe tijekom 2007.

Marinko Mino Bibić i Ana r. Popić, vjenčali se 09. siječnja, 2007.Nikša Mario Kovačević i Nediljka r.Vlašić, vjenčali se 13. siječnja, 2007.Pero Vušković i Antica r. Buzolić, vjenčali se 21. travnja, 2007.Antonio Novak i Anila r. Avelini, vjenčali se 10. svibnja, 2007.Josip Roso i Marina r. Ujević, vjenčali se 19. svibnja, 2007.Stefan Kokal iIrena r. Novak, vjenčali se 16. lipnja, 2007.Nikola Kovačević i Romana r. Ivšan, vjenčali se 29. rujna, 2007.Matko Trogrlić i Adela r. Kunčić, vjenčali se 13. listopada, 2007.Dalibor Karević i Ivana r. Ukić, vjenčali se 27. listopada, 2007.Jakov Milatić i Klara r. Tomičić, vjenčali se 10. studenog, 2007.

Još se vjenčalo u našoj župi 7parova stranaca.

Nekoliko naših župljana sklopilo je ženidbu izvan Hvara

•••Ante Novak i Zrinka r. [akubin vjenčali se 17.veljače, 2007. u SesvetamaAnte Karković i Paola Marija r. Balsamo vjenčali se 11. kolovoza, 2007. u ZagrebuŽeljko Mažar i Merita r. Hure vjenčali se 24. studenog, 2007. u Vukovaru

•••••••

novi broL03

12. prosinac 2007 7:35:28

25

5

kru v. ni e .b9 o

•••••••

••••••• •••••••

+ t t + • + ŽUPNA KRONIKA

Otac biskup je 27. 05. na blagdan Duhova, u katedrali na čelo naših 44. srednjo-školaca stavio «Pečat dara DuhaSvetoga», a 20.06. u biskupskoj kapeli i trima odraslim osobama.U nedjelju 13. 05. slavili smo u župi sa naših 39 provopričesnika.

Zdenku DujmovićSandru HacklNevenku MartinićJelisavu KarkovićMarija LakošEvu BarilovićIvu MiličićaAnticu BracanovićEmu AveliniMatu BracanovićaAnku ŽupanovićZlatku NatalićMariju DomančićDragu JurićaNiku DamianijaAleksandra BojanićPeru DomančićaPavicu- Vinku Matković

Tijekom 2007. na našem smo mjesnom groblju uz crkveni obred pokopali:

preminula/ o14. 01. 2007.7.02.2007.

15. 02. 2007.24.04.2007.25. 05. 2007.29. 05. 2007.20. 06. 2007.4.07.2007.5.07.2007.

23. 07. 2007.27. 07. 2007.19. 08. 2007.24. 08. 2007.25. 08. 2007.28. 08. 2007.14. 09. 2007.24.09.2007.10. 10. 2007.

U obje bratovštine, i one Sv. Križa i one Sv. Nikole ima po 77 članova

Na kraju pokušajte izračunati: kad bi članovi svih obitelji iz kojih su članovi neke od bratovština; svih obitelji kojedjecu imaju na vjeronauku; svih obitelji prvopričesnika i krizmanika; svih obitelji naših novokrštenika te svihobitelji koje traže crkveni pogreb za svoje pokojne redovito nedjeljom slavili sv. misu ... tada bi ova župaimponirala kao živa župa. Ovako ova župa, u cjelini gledano, ostavlja trag župe koja slavi sakramente «bez veze»,jer slaviti krštenje, prvu pričest, krizmu i potom taj život milosti ne njegovati redovitim nedjeljnim i blagdanskimslavljenjem svete mise čini od tih slavitelja/kršćana «bezjake» (kome nije jasno neka čita Harry Pottera). Tužna ječinjenica da među našim kršćanima ima jako veliki broj «bezjaka»

••••veruca25

5

.rc>!kruveni •• o

••••••• •••••••

novi broL03

12. prosinac 2007 7:35:32

••••••• •••••••

GRADSKA KRONIKA + e) t • t tKRONIKA GRADA HVARA U RAZDOBLJU OD 01. RUJNA 2007, DO 10. STUDENOGA 2007.

CA ĆE MI CHAMONIX ...

- 11. listopada 2007. - Završile su "Hvarske ljetnepriredbe" ...

Hvarske ljetne priredbe službeno su završilezavršnim zajedničkim koncertom naših gradskihklapa: "GalešnikaJl & "Bodulki". S obzirom nanepovoljne vremenske uvjete (kiša) koncert jeizveden u dvorani "Posljednje večere" uFranjevačkom samostanu, umjesto u klaustru, naotvorenome. Posjećenost koncerta bila je izrazitodobra, tj. dvorana je bila jako dobro popunjena.Čestitke organizatorima i svim sudionicima!

-18. listopada. 2007. - U časopisu "FokusJl izašaozanimljiv članak onašoj "Kruvenici" ...Jako zanimljiv članak izašao o uredništvu, te o svimsuradnicima koji su pisali članke, pjesme i ostaletekstove vezane za naš župni list - "Kruvenicu".

Nikad bolje ... Otočani hotelijeri trljaju ruke nakonsezone ...Hm...zamislimo se malo nad ovim naslovom jer jošprije mjesec dana se plakalo da je slaba sezona, danema gostiju, ...a sada u novinama osvanjuju ovakvinaslovi (?I), dok hotel "Adriana", koji posluje tek odlipnja, bilježi izvrsne rezultate, kao i hotel Riva, a naHvar je stiglo čak 66 posto više američkih gostijunego lani, kaže predsjednik Uprave "SunčanogHvara" Jacques M. Bourgeois.

-18. listopada 2007.- U hotelu "Amfora" održan prvikongres o ruralnom turizmu pod nazivom"Tradicija na pladnju" ..."Važnost ruralnog turizma ogleda se prije svega uvažnoj interakciji poljoprivredne proizvodnje,prezentiranja tradicije, tradicijske gastronomije iturističkih usluga - ukratko rečeno, u korištenju većpostojećih resursa", rečeno je na kongresu

•••••••

novi broL03

12. prosinac 2007 7:35:39

- 22. listopada 2007.- Hvarski maturanti sudjelovaliu "Parlaonici" ...Dana 22. listopada 2007.grupa maturanata Srednješkole Hvar sudjelovala je u emisiji Parlaonica satemom: "Imaju li mladi dovoljno adekvatnihsadržaja u gradu Hvaru?" Pobijedila je negacijskaekipa sa 2% od 3glasa.

- Nemirni škoj- Afera Sunčani Hvar, koja je potresladržavu, primirila se tek na jedan dan!!! DRUGABUNA NA HVARU - Vlasnici traže povrat otetihhotela i zemljeObitelji, kojima su nacionalizirani hoteli Slavija,Dalmacija, Park, Palace, Overland i Kovačić, tezemljište na kojem su izgrađeni i ostali objektidanašnjeg Sunčanog Hvara, traže povrat imovine ilinovčanu naknadu.

-Ovisnost o turizmuU sveopćoj maniji planiranja i usvajanja novihturističkih zona za neku buduću elitu koja ćeeksploatirati ovo malo resursa kojim raspolažemo iu čije će se smještajne kapacitete, kada uskoro buduizgrađeni, moći smjestiti kompletno stanovništvootoka Hvara, spustimo se malo na razinu običnihljudi i "običnih" gostiju koji već SO-ak godinapohađaju naš otok, uživaju u ljepoti i očuvanosti, uinterakciji s domaćinima i svemu ostalom što donosikvalitetan i umjeren turizam. Nažalost, opijenostplaniranjem novih sadržaja stavilo je u drugi plan te"obične" goste pa tako njih već dugi niz godinadočekuju bučni građevinski radovi sve do lS. lipnjai potpun nedostatak sadržaja kao npr. organiziranihposjeta muzejima, crkvama i ostalim kulturnimznamenitostima u gradu, posjeta povijesnimlokalitetima u široj okolici Staroga Grada,upoznavanja s poviješću grada ... Kao prvi korak dagoste u sljedećoj sezoni dočekamo bez radova, surednim mjestom i s nešto sadržaja, što je jedanminimum gostoprimstva, a prvi gosti će to znaticijeniti i vratiti se dogodine s prijateljima, što jevalj da i sama bit turizma. •••I. T.

25

5

kru v. ni e .6t o

•••••••

••••••• •••••••

KOLENDRONJE NA SVETA TRI KRALJA

Kad se Ditič IsusU Betlem porodiMnoga se znamenjaNa istoku vide.

K nebu pogledašeZvizdu ne vidihu.

Jedan tad zavapi:"O družbo premilaŠto će reći od zvizdeDa se je sakrila?"I tako poj došePrid grad JeruzolimPitajuć za mistoGdi se Isus rodi.

Pripjev: Tri suKraljaPrišli Boguveselimo seIsukarstuGospodinuPoklonimo se.

Ter prisvitla zvizdaTada da znamenjeDa navisti svituIsusa rođenje.

"Vrataru od gradaReci nam zaistaGdi se Isus rodiPokaži nam misto."

Kada tamo kraljiZvizdu opazišeHitro put BetlemaTer se uputiše.

Vratar odgovori:"Mi toga ne znamoIrud kralj se bojiDa ga ne pridamo.

Gašpar i MelhiolBaltazar mogućiKonje osedlašePođoše jašući.

Kad Irud saznadeDa su došli kraljiTužan i žalostanMnogo on ostade.Jadan Irud tadaPoče ih pitatiOdkle kralji iđahuOd željaše znati.

Kad u JeruzolimTri kralja dopriše

~kruveni.'

•••••••

novi broL03

12. prosinac 2007 7:35:43

Oni mu rekoše"O kruno prisvitlaPorodi se IsusKralj od svega svita.

Gori na IstokuZvizda da znamenjeTer po njojpoznasmoIsusa rođenje."

Tad im reče Irud:"Sada ne kasniteBrzo jur za BetlemNatrag se vratite.

Tada mi doč kazatJa bi vas molioJel se Ditić IsusU Betlem rodio.

Ja ću mu se poćiČasno poklonitiI svu malu dicuNamah obraniti."

Tada svoje konjeKralji zaigrahuHodeći iz gradaZvizdu ugledahu.

Ova sjajna zvizdaZrake pripuščašeTer do malo kraljiŠpilu ugledaše.

Ona je pokritaSa širokim lišćemU njoj stanovašeMarija s Ditičem.

Tamo Josip staracKi drva berućiVidi tri konjika

Na konja jašući.Jadan se priplašiPoradi DitićaJer je on mislioDa su tri krvnika.

Baltazar mu rečeTihima ričimaNe plaši se starčeUkaži nam Ditiča,

Strašen jadan staracOtvori špilicuTer im pokazašeTu rajsku Danicu.

Svoje svitle kruneSa glavu skinušeMiru zlato i tamjanTer mu pokloniše.

Kad od Božjeg SinaBlagoslov primišeI puni radostiNatrag se vratiše.

Sutra dan krenušeDa Irud ne znadePravi put najdošeBog im pomoć dade.

Svima ovdje od kućeBlagdan nazivamoTer dobra prošekaNapit se pitamo.

Sin dive MarijeBudi vazda hvaljenS Ocem s DuhomSvetimPo sve vike. Amen. •••

25

5

o

•••••••

-$--------------------$-••••••• •••••••

KAZALO

2 UVODNIK

3 RADUJMOSE ... ŽIVOT SE OČITOVA

4 SVETI FRANJO PRVI NAPRAVIO ŽIVEJASLICE

5 TRI SU KRALJA PRIŠLI BOGU

8 RAZGOVOR S DON TONČIJEM MA TULIĆEM

14 BOŽIĆNA PRIČA: ŠTALICA OGRNUT A LJUBAVLJU

17 TRADICIONALNA BOŽIĆNA SPIZA MIKOTA ŽIŽET A BRAZILCA

18 BOŽIĆNI OBIČAJI HVARA

20 RAZMIŠLJANJA JEDNOG SREDNJOŠKOLCA

21 ŠTO U DANAŠNJE VRIJEME ZNAČI BITI BRATIM?

23 5. SUSRET HRVATSKE KATOLIČKE MLADEŽI

25 MARIN SRAKIĆ-NOVI PREDSJEDNIK HBK26 JORDAN ZANINOVIĆ - 51. HV ARSKI BISKUP

29 OSNOVNA ŠKOLA HVAR

30 ST ANOVNIŠTVO OTOKA HV ARA

32 IN MEMORIAM - BARBA DRAGO JURIĆ

33 DENTJERE NA SUNCE34 KV ARA T OD URE FORSKE ARIJE

35 ŽUPNA KRONIKA

41 GRADSKA KRONIKA

•••25

5

kruv.niC'~ O

••• ••••••• ••••

novi broL03

12. prosinac 2007 7:35:49

••••••• •••••••

•••25

5

o

••••••• •••••••

novi broL03

12. prosinac 2007 7:35:55