PREPORUKE PRI IZRADI MODELA:-granica sustava mora biti takva da model obuhvaa samo fenomene od interesa-model ne smije biti suvie sloeni ni detaljan-model ne smije suvie pojednostaviti problem-model je dobro razbiti na nekoliko podmodela radi lake izrade i provjere-rabiti metode za razvoj algoritama i programa-Metoda profinjena u koracima odozgo prema doljeMODELI, VRSTE, RJEENJA I PROBLEMI ZA SIMULACIJSKO MODELIRANJE-MODELI-u proceduralnom obliku (opis naina rada sustava)-METODE RJEAVANJA-raunalni programi-RJEENJA-numeriki eksperimenti, oponaanje sustava u vremenu-PROBLEMI-diskretni sustavi(transport, proizvodnja ..) i kontinuirani sustavi(razvoj populacija i sl.)RAZLOZI KORITENJA SIMULACIJE-eksperiment s realnim sustavom moe biti skup ili ak nemogu-analitiki model nema analitikog rijeenja-sustav moe biti suvie sloen da bi se mogao opisati analitikiPODJELA MODELA SIMULACIJE: 1.Deterministiki/2.Stohastiki modeli;1.Diskretni 2.Kontinuirani modeli 3. Mijeani kontinuirano diskretni modeli3 TVRDNJE O MODELU-MODEL je predoena prikazana teorija-MODEL je konkretniji i lake upravljiv-MODEL je pojednostavljivanje apstahiranje nekih dijelova teorijePonaanje sustava kod diskretne simulacije opisuje se na koji nain?- DISKONTINUIRANI nain, u obliku slijeda razliitih dogaaja i aktivnostiSIMULACIJA DISKRETNIH DOGAAJA- - detaljan opis strukture sustava i njegovih elemenata - ponaanje sustava opisuju se u obliku slijeda razliitih dogaaja i aktivnosti - prvenstveno se koristi za modeliranje i analizu sustava s redovima ekanja na resurse sustavaSTANJE SUSTAVA!- je skup svih informacija nunih za opis sustava. Zavisi o entitetima koji su u njemu prisutni u tom asu i o vrijednostima njihovih atributa.PROCES!-Proces je niz logiki povezanih uzastopnih dogaaja kroz koje prolazi neki privremeni entitet.Simulacije pri odluivanju (2 tvrdnje)!1) Razumijevanje sustava ili problema, odnosno nalaenje glavnih faktora utjecaja u sustavu2) Oblikovanje sustava, odnosno sintetiziranje i vrednovanje predoenih rjeenjaDijagram ciklusa aktivnosti- red ekanja se prikazujekrunicomAKTIVNOST KOD DISKRETNE SIMULACIJE-je meudjelovanje entiteta koje traje neko vrijemeSHANNONOVA PODJELA DISKRETNIH SIMULACIJA-ENTITETI imaju ATRIBUTE, meudjeluju u AKTIVNOSTIMA, uz odreene UVIJETE, stvarajui DOGAAJE, koji mijenjaju STANJE sustavaKONTINUIRANA SIMULACIJA1. sustavi obinih diferencijalnih jednadbi2. sustavi parcijalnih diferencijalnih jednadbi3. sistemska dinamikaVRSTE DOGAAJA KOD KOMBINIRANE DISKRETNO-KONTINUIRANE SIMULACIJE-VREMENSKI DOGAAJI-diskretni-mogu trenutano promijeniti stanje kont. Varijable-DOGAAJI STANJA-kontinuirani-aktiviraju se kad kontinuirani procesi prijeu neku vrijednostTIPOVI DOGAAJA U SIM.DISK.DOGAAJA-UVJETNI DOGAAJI-su oni koji se mogu dogoditi tek poto je ispunjen neki uvjet(Povezani s dostupnou nekog resursa, tj. poetak aktivnosti)-BEZUVJETNI(PLANIRANI) DOGAAJI-oni iji je jedini uvjet da bi se mogli dogoditi povezan za prolaz vremena(Povezani uz osloboenje resursa,tj. zavretak aktivnosti)KENDALLOVA NOTACIJA- v/w/x/y/z-v-razdioba vremena dolazaka jedinica u sustav-w-razdioba vremena opsluivanja jedinica-x-broj kanala opsluivanja-y-kapacitet sustava opsluivanja-z- nain odabira za obraduza v i w koriste se standardizirane oznake za razdiobe:-D-deterministiko vrijeme izmeu dolazaka i opsluivanja-M-eksponencijalna razdioba-E-Erlangova razdioba reda k(k=1,2,..)-G-bilo koja razdiobaAko y i z nisu navedeni onda se podrazumijeva da je y=beskon., a z=FIFOIDEF 3-Modeliranje obiljeja procesaDVA PRISTUPA: 1. TIJEK PROCES opisuje kako proces funkcionira;opisuje unutarnja djelovanja u procesima; 2. MREA PROMJENA STANJA OBJEKTA opisuje prijelaz koje objekt moe napraviti tijekom procesa; opisuje suelja procesaKONTINUIRANE RAZDIOBE: Beta, Erlangova, Eksponencijalna, Logistika, Lognormalna, Normalna, Trokutasta, Uniformalna, WeibullovaDISKRETNE RAZDIOBE Binomna, Diskretna uniformna, Geometrijska, Negativna binomna, PoissonovaKOMPONENTE SIMULACIJSKOG MODELIRANJA (DIJAGRAM)!! (ponaanje modela)-zakljuci o ponaanju sustava-(sustav)-analiza i modeliranje-(simulacijski model)-Programiranje-(simulacijski program)-simulacija na raunaluNEDOSTACI SIMULACIJSKOG MODELIRANJA(navesti 2)-razvoj modela je dug i skup-zbog statikog karaktera simulacije potrebno je izvoenje veeg broja simulacijskih eksperimenata kako bi se dobio odgovarajui uzorak rezultata simulacije-ne dobivaju se zavisnosti izlaznih varijabli o ulaznim varijablama modela ni optimalna rjeenja-za ispravnu uporabu sim.modeliranja potrebno je poznavanje vie razliitih metoda i alata-vrednovanje modela dosta je sloeno i zatijeva dodatne eksperimenteSIMULACIJA UPORABOM AGENTA-u sutini je decentralizirani, pojedinano-centrini pristup (od razlike pristupa na razini sustava)-identificiraju se entiteti, agentima (osobe, tvrtke, projekti, imovine, vozila ..)-odreuje njihovo ponaanje (reakcije, memorije, stanja ..)-stavlja ih u svezu u odreenom okruju-globalno ponaanje nastaje kao rezultat interakcije mnogih pojedinanih ponaanjaRAZDIOBA VREMENA OPSLUIVANJA- definira se trajanjem opsluivanja, tj. duljinom vremena koje je potrebno da jedno usluno mjesto opslui jednu jedinicuTrajanje moe biti: konstantno, varijabilno, ali unaprijed poznato, sluajno, kad vrijeme trajanja usluge nije poznato, ali je mogue odrediti razdiobuPOKAZATELJI SUSTAVA OPSLUIVANJA (NAVESTI 2)-stupanj iskoritenja uslunog mjesta-koeficijent iskoritenja sustavaOSNOVNA STRUKTURA PROCESA OPSLUIVANJADolasci-ekanje na uslugu-3 usluzna kanala jedan iznad drugog-odlasciNAINI ODABIRA ZA OBRADBU KOD SUSTAVA OPSLUIVANJA-FIFO-First on-First out-gleda se redoslijed dolaenja-LIFO-Last in-Fisrt out-prednost jedinici koja je zadnja ula-PRIOR(VIP)-prednost nekim jedinicama-SIRO-sluajno odabiranje koje svakoj jedinici daje istu vjerojatnost opsluivanja bez obzira na vrijeme dolaska u redBPML-TIPOVI KONTROLE TIJEKA-VALUE BASED-zavisnost nekog koraka procesa se odreuje prema vrijednostima procesnih podataka tijekom izvoenja-STATE BASED-stanje procesa odreuje ovisnosti-TIME BASED-kontrola tijeka je odreena brojem izvoenja ili je podvrgnuta nekom vremenskom rasporedu-CYCLE BASED-tijek se kontrolira popravljanjem jedne ili vie aktivnostiXML- kratica i namjena!-Extensible Markup Language. Jezik za oznaavanje podataka.Mjere centralne detencije!-Aritmetika sredina-Zajednika aritmetika sredina-Standardna devijacija-Koeficijent varijabilnostiMJERE ASIMETRIJE-pokazuju raspored lanova osnovnog skupa prema osi simetrije-za mjerenje asimetrije polazna je veliina aritmetika sredina odstupanja vrijednosti numerike varijable od aritmetike sredine podignutih na 3.potencijuMJERE VARIJABILNOSTI:-standardna varijacija; -koeficijent varijabilnostiSTANDARDNA DEVIJACIJA- Predstavlja srednje ili prosjeno kvadratno odstupanje vrijednosti numerikog obiljeja od aritmetike sredine. Ovo je apsolutna mjera disperzijeMEHANIZMI POMAKA VREMENA -vrijeme se pomie tako da se uvijek dodaje isti prirast vremena, nakon svakog pomaka vremena ispituje se da li su se u prethodnom vremenskom intervali trebali dogoditi neki dogaajiPOMAK VREMENA NA SLIJEDEI DOGAAJ-simulacijski sat se pomie na vrijeme u kojem e se dogoditi prvi sljedei dogaaj-kompliciraniji, ali puno efikasniji i ne unosi greke u vremenu izvoenjaRAZLIKA IZMEU DISKRETNIH I KONTINUIRANIH MODELA-DISKRETNI-stanje sustava se mijenja samo u nekim vremenskim tokama; promjene se zovu dogaaji-KONTINUIRANI-varijable se mijenjaju kontinuirano u vremenu; raunala ne mogu izvoditi kontinuirane promjene, ve se aproksimiraju promjenama u malim vremenskim pomacimaPOGRAMI ZA SIMULACIJU DISKRETNIH DOGAAJA: Automod, Arena, GPSS, Flexsim, Promodel, Java Modelling Tools.PROGRAMI SISTEMSKE DINAMIKE: SMILE, Dynamo, iThink, Stella, SLAM..BPEL BUSINESS PROCESS EXECUTION LANGUAGE-baziran na XML jeziku-top-down realizacija kroz kompoziciju, orkestraciju i koordinaciju-Moe se rabiti za modeliranje ponaanja izvrnih, ali i apstraktnih procesa-jednostavan nain za sastavljanje nekoliko servisa u kompozitne usluge nazvane poslovni procesiPETRIJEVE MREE-namjena?- predstavljaju sredstvo za modeliranje dinamikih sustava u svrhu analize njihovih ponaanja u razliitim okolnostima- Petrijeve mree su matematiki formalizam, kojim se opisuju sustavi s diskretnim dogaajima.- Mogunosti: Analiza sustava (strukture i dinamike), Validacija rezultata, Evaluacija performansiTIPOVI VARIJABLI U SIM. DISKR.DOG: nezavisne i zavisnePRIMJENE DISKRETNE SIMUL: Sim. proizvodnje, Sim. Uslunih djelatnosti, Sim. TransportaRED EKANJA-problem koji se pojavljuje u praksi; kad odreeni broj jedinica koje trae odgovarajuu uslugu ili obradbu moraju ekati, tj. provesti izvjesno vrijeme u redu ekanja prije nego su opslueni ili kada radno mjesto koje prua traene usluge mora ekati jedinice koje treba opsluitiVRSTE MASOVNOG OPSLUIVANJA: sustavi s ekanjem i sustavi s otkazima jedinicaMODELI OMOGUUJU:-opis kompleksnih fenomena-njihovo bolje razumijevanje-komunikaciju onih koji rjeavaju problem-rjeavanja problemaMODELI: Mentalni, Materijalni; Matematiki, Konceptualni, RaunalniMETODE MODELIRANJA I RJEAVANJA PROBLEMA: Analitiki modeli, Numeriko modeliranje, Simulacijsko modleiranjeSIMULACIJA-prezentiranje dinamikog ponaanja sustava koji se pomie od stanja do stanja prema dobro definiranim pravilima3 OSNOVNA TIPA SIM. MODELA PRI ODLUIVANJU: -Modeli za jednokratnu uporabu-Modeli za dugoronu uporabu-Modeli trokovaPREDNOSTI SIMULACIJSKOG MODELIRANJA-mogue je opisati i rjeavati sloene dinamike probleme sa sluajnim varijablama koji su nedostupni matematikom modeliranju-mogue rijeiti raznovrsne probleme(oblikovanje, analiza rada..)-vrednovanje i analiza logike i dinamike rada sustava jako su olakani animacijom rada modelaPOMAK VREMENA NA KONSTANTNI PRIRASTVrijeme se pomie tako da se uvijek dodaje isti prirast vremena.Nakon svakog pomaka vremena (tj. vrijednosti simulacijskog sata) ispituje se da li su se u prethodnom vremenskom intervalu trebali dogoditi neki dogaaji.Ako je takvih dogadaja trebalo biti, tada se oni planiraju za kraj intervala.MONTE CARLO SIMULACIJAStohastiki tipovi simulacija kod kojih se za rjeenje problema koriste stvoreni uzorci iz razdioba sluajnih varijablaUML- kratica i namjenaUML -UNIFIED MODELING LANGUAGEUML ujedinjeni sveobuhvatni jezik za modeliranje.UML je standarizirani jezik za slikovno predstavljanje i modeliranje objekataFUNKCIJSKI BLOK DIJAGRAMpokrivaju irok spektar uporabe-modeliranja funkcionalnih podataka, -simulacija,-objektno-orijentirana ralamba-dizajn i stjecanja znanja.Funkcije su organizirane i prikazane sukladno redoslijed izvrenja.Funkcije su povezane strelicama koje prikazuju tijek procesa i logikim funkcijamaIDEF0 IDEF10 IDEF12IDEF12 Modeliranje organizacijeIDEF10 Modelirane arhitekture sustavaIDEF0 Funkcijsko modeliranjeANTITETSKE VARIJABLE: koristi se za simulaciju jedne konfiguracije sustava-Nastoji se uvesti negativna korelacija izmeu posebnih izvoenja simulacije da se simulacijski eksperimenti izvode u dvije serije; u odgovarajuim parovima generiranih sluajnih brojeva i varijabli nastoji se osigurali da se male vrijednosti opaanja iz jednog izvoenja dopunjuju velikima iz drugoga, i obrnuto. Ni kod ove metode nema garancije da e uvesti eljenu negativnu korelaciju, zbog sloenih transformacija ulaznih varijabli koje se zbivaju u svakom sloenijem simulacijskom modelu.OSNOVNI IZVORI GREAKA UZORAKA U SIMULACIJSKIM EKSPERIMENTIMA:1. Efekti skupa; greke skupa vrijednosti dobivenog procesom stvaranja uzoraka.2. Efekti niza; greke uzrokovane slijedom u kojem su vrijednosti skupa generirane.TAGUCHI-JEVA METODA- aguchi metode su postali sve vie popularan u posljednjih nekoliko godina. Dokumentiranim primjeri velikog poboljanja kvalitete koje su rezultirale implementacijama tih metoda Vodei svjetski proizvoai poeli sukoristiti ove metode obino s velikim uspjehom.Taguchijeve metode robustnog dizajna nastale su od tradicionalnih postupaka kontrole kvalitete. Od posebne vanosti su: Koncept funkcije gubitka, Uporaba odnosa signal-um (S / N), i Uporaba ortogonalnih nizova.UREIVANJE I OBRADA PODATAKA ODNOSI SE NA: pravilno ureivanje i tabeliranje podataka; pravilno grafiko prikazivanje podatakaFAKTORI S GLEDITA SIM. EKSPERIMENATA: kontrolabilni i nekontrolabilniNAINI ODREIVANJA RAZDIOBE: Grafiki pristup ( neformalna vizualna procjena) Hi-kvadrat test, Kolmogorov Smirnovljev test, Kvadratna greka Anderson Darling testOSNOVNE GRUPE FAKTORA KOJE UTJEU NA RAD MODELA: 1. parametri koji definiraju konfiguraciju sustava I 2. sluajni uzorci iz razliitih razdioba vjerojatnostiFAKTORI KOD PLANIRANJA SIMULACIJSKIH EKSPERIMENATA:kontrolabilni i nekontrolabilniRAZDIOBA KUMULATIVNE VJEROJATNOSTI: Opisuje vrijednosti i kumulativne vjerojatnosti povezane sa sluajnim dogaajimaSMJERNICE ZA PRIKUPLJANJE PODATAKA: Osoba koja prikuplja podatke: Ne smije imati nikakav utjecaj na sustav! Treba biti smjetena "izvan" sustava Ne moe se rabiti bilo koji resurs sustava Nikad ne posredovati i ne mijeati se u rad sustava Najbolje ako nije vidljivaPRIKUPLJANJE ULAZNIH PODATAKA programi za izraun: stat fit, easy fitANDERSON DARLING TEST: koristi za utvrivanje ako su uzorci podataka doli iz populacije s odreenom distribucijom. Modifikacija za Kolmogorov-Smirnovljevog (KS) testa i daje vie teine na repovima od KS testa.NAJVEI NDOSTATAK SIMULACIJE Nemogunost dobivanja tonih odgovora Rezultati su samo procjeneTIPOVI SIMULACIJSKIH EKSPERIMENATA: terminirajue i stacionarneSTACIONARNE SIMULACIJE- su one za koje su mjere performanse definirane kao granine vrijednosti kada vrijeme simulacije traje vrlo dugoTERMINIRAJUE SIMULACIJE- su one koje zavravaju kada se dogodi odreeni dogaaj specificiran prijepoetka simulacije.ANALIZA POSTUPAKA ZA STACIONARNE EKSPERIMENTE1. Poetni uvjeti2. Utvrivanje stabilnog stanja3. Autokorelacija 4. Duljina replikacije 5. Metode grupiranjaANALIZA POSTUPAKA ZA TERMINIRAJUE SIMULACIJE: 1. Analiza replikacija 2. Izvravanje simulacijskih eksperimenata 3. Statistika analiza rezultata simulacijskih eksperimenata4. Ekonomska analiza statistikih rezultataANOVA Analiza varijance - Raunski postupak pomou kojega se ispituju podaci odreenoga pokusa, kroz procjenu otklona pojedinih srednjih vrijednosti od prosjene vrijednosti uzoraka uzetih iz nekog osnovnog skupa.AUTOKORELACIJSKA FUNKCIJA: autokorelacijska funkcija jednaka je jednostavnoj korelaciji dviju susjednih sluajnih varijabli.TESTOVI ZNAAJNOSTI- Testovi na kojima se temelji postupak dokazivanja ili odbacivanja nulte hipotezenazivaju se testovima znaajnosti (signifikantnosti) i dijele su u: Parametarske ili numerike testove (z-test i t-test) neparametarske testove obiljeja su opisnaNAJEE KORITENA TEHNIKA ZA PRIKAZIVANJE VEZE MEU VARIJABLAMA JE: regresijsko modeliranjeCILJ DIZAJNA SIMULACIJSKIH EKSPERIMENATA JE: unaprijed izabrati koje e se konfiguracije sustava simulirati, i to tako da se na to efikasniji nain dobiju traene informacije o relevantnim karakteristikama i o znaenju utjecaja pojedinanih faktora i njihovih kombinacija na svojstva sustava.KOLMOGOROV SMIRNOVLJEV TEST: usporeuje funkcije razdiobe. Pri tome on ne trai grupiranje podataka i toan je za proizvoljnu veliinu uzorka n; meutim, razdioba mora biti kontinuirana (ili grupirana diskretna razdioba) i parametri razdiobe ne bi smjeli biti procijenjeni iz podataka (iako sc to esto radi) vec nezavisno pretpostavljeni.IZVORI PODATAKA: postojei.raunalne datoteke, baze podataka, proraunske tablice, video zapisi, intervjui- opaanje- Video, promatranje sustava, intervjuito prikupiti-ovisi o ciljevima simulacije i razini aktivnosti.NAJEE POGREKE KOD ANALITIKE OBRADE PODATAKA:1. Genereliziranje rezultata na osnovi premalog ili nereprzentativnog uzoraka2. Usporedba neusporedivih rezultata3. Neodgovarajue objanjenje relativnih brojeva4. Neprimjereno zaokruivanje izracunatih vrijednosti5. Upotreba neprimjerene srednje vrijednosti STATISTIKA ANALIZA:odreivanje mjera centralne tendencije(aritmetika sredina.) mjere varijabilnosti standardna devijacija, koeficjent varijabilnosti, standardna greka, ) intervala pouzdanosti, veza meu podacima. LINEARNA REGRESIJA-matematika povezanost dvaju pokazatelja(x i Y), koliko promjena jednog ( x) odreuje promjenu drugog(Y).X= nezavisna varijablaY= zavisna varijablaPOGREKA PROGNOZE- variranje rezultata oko pravca. ( rezidual).STANDARDNA POGREKA PROGNOZE- prosjek kvadrata udaljenosti svih toaka od pravca regresije. GRANICE POUZDANOSTI-raspon vrijednosti rezultata unutar kojega s odreenom sigurnou nalazimo predviene rezultate. POSTAVLJANJE HIPOTEZE..Histogrami su grafike procjene oblika funkcije vjerovatnosti koja odgovara razdiobi podataka. VRSTE RAZDIOBE PREMA BROJU:1. Diskretna distribucija- konaan broj razliitih vijednosti2. Kontinuirana distribucija- beskonaan broj razliitih vrijednostiVRSTE RAZDIOBE PREMA RASPONU VRIJEDNOSTI:1. Pozitivne2. Omeene 3. NeomeeneRAZDIOBE KOJE SE RABE U OBREIVANJU ULAZNIH PODATAKA:1. Standardne2. Empirijske- kumulativna vjerovatnost raspodjele funkcija, koji dodjeljuje vjerovatnost 1/n za svaki element uzorka, skup koji sadri n uzoraka. HI kvadrat test- upotrebljava se kada elimo utvrditi odstupaju li dobivene frekvencije od teoretskih frekvencija uz odreene hipoteze. PODJELA FAKTORAKvantitativni- prirodno poprimaju numerike vrijednostiKvalitativni- najee opisuju strrukturalne pretpostavke modela koje prirodno nemaju numerike vrijednosti.NIVOI FAKTORA-Vrijednosti faktora TRETMAN- Kombinacija faktora na odreenim nivoimaODZIVI-Zavisne varijable modela ije vrijednosti dobivamo kao rezultat simulacijskog eksperimenta Ako model ima samo jedan faktor, simulacijski se eksperiment izvodi za svaku od nivoa tog faktora.Ako postoji k faktora, cilj je simulacijskih eksperimenata omoguiti odreivanje utjecaja na odziv sustava, svakog pojedinog faktora i faktora meudjelovanja.2K DIZAJN- svaki se faktor prikazuje sa samo 2 nivoa, a simulacijski eksperiment se izvodi za svaku od 2k moguih kombinacija faktora. DJELOMINI 2K P DIZAJN-omoguuje da se dobiju procjene glavnih efekata i efekata meudjelovanja nieg reda izvoenjem samo jednog dijela potpunog 2k faktorskog dizajna. ZAJEDNIKI SLUAJNI BROJEVI- Primjenjuju se pri usporeivanju rada dviju ili vie alternativa sustava. Zove se i stvaranje koreliranih uzorka, jer je njezin cilj da se uvede pozitivna korelacija izmeu izvoenja simulacije za razliite alternative. FLEXSIMFlexsim je programski alat za simulaciju diskretnih dogaaja.Flexsim je programski alat za modeliranje,simulaciju i vizualizaciju procesa.BIBLIOTEKE OBJEKATA-Sadri popis objekata koji se mogu upotrijebiti za izgradnju modela.FLEXSIM PORUKE informacije koje se alju s jedne instance objekta na drugu. Kada je poruka primljena, okida okine. Poruka je poslana s naredbom. Poruke se mogu poslati odmah (send message) ili nakon odreenog vremenskog razdoblja (senddelayedmessage)3 PRIMJERA ENTITETA- kupci, pozivi,vozilaStalni entiteti (resursi) oni su koji ostaju u modelu tijekom cijelog trajanja simulacije,Privremeni entiteti su oni koji prolaze kroz sustav.Poseban tip entiteta3 PRIJEDLOGA ZA MODELIRANJE potanski ured, telefoniski call centar, ambulantna ekaona.FLEXSIM MODEL SASTJO SE OD reda ekanja,obrade,transportaVRSTE PORTOVA objekti imaju ULAZNO/IZLAZNE i SREDINJE portove. Povezivanjem 2 instance objekta stvara se veza izmeu njih.

VEZE PREKO ULAZNIH/IZLAZNIH PORTOVA SLUE ZA- protok entiteta kroz objekte, fiksne objekteDISPEER prima popis zadataka(tasksequence) i alje ih na mobilne objekte koji ih primaju i izvode.OSNOVNE SKUPINE OBJEKATA KOJE SE NALAZE U FLEXSIM BIBLIOTECI OBJEKATA:fiksni, mobilni i ostaliNETWORKNODE(MREA PUTANJI)-kako se odreuje kretanje samo 1 smjerom?-klikom desnom tipkom mia na toku u boji, pored strelice, pojavit e se dijaloki okvir gdje se odabire opcija No_connection-Toka u crvenoj boji, pored strelice oznaava zabranu prolaska-Odabirnom opcije NonPassing pojavljuje se toka u utoj boji, pored strelice, koja oznaava prolazak bez zaobilaenjaPOPIS ZADATAKA(tasksequence)-popis zadataka koji se moraju izvriti u odreenom redu, jedan za drugim. Popis zadataka se alje dispeeru koji ih prosljeuje slobodnim mobilnim (TaskExecuter) instancama objekata koji e izvriti zadatke iz popisa zadataka.OKIDAI(TRIGGERS)-kada se kljuni dogaaji pojave na objektima, okida okine. Postoje okidai kada entitet ulazi ili izlazi iz instance objekta, kada zavri vrijeme obrade ili vrijeme popravka. Svaki tip objekta ima jedinstven set okidaa.ITEMTYPE-svi entiteti imaju atribut koji se naziva itemtype. To je numeriki identifikator koji se koristi za razlikovanje jednog tipa entiteta od drugog u procesu obrade i usmjeravanja unutar modela.SEPARATOR-razdvajanje/raspakiravanje entitetaCOMBINER-spajanje/pakiranje entiteta (te tako stvara paletu)NETWORKNODE(nn)-definira mreu putanji za operatore i viliare; povezivanje, tipokom A i lijevom tipokom mia spajaju se dvije tokeNETWORKNODES-povezivanjeTipkom A i lijevom tipkom mia se spajaju dvije Network Node toke.Kad su spojene pojavit e se linija sa dvije suprotne strelice sa zelenim tokama koje oznaavaju da je prolaz mogu u oba smjera uz meusobno zaobilaenje.Tipkom A i lijevom tipkom mia spajaju se Network Node i instanca fiksnog objekta.Plava linija oznaava spoj koji se ne spaja na portove.Tikom A i lijevom tipko mia spajajus e Network Node i instanca mobilnog objekta.Crvena linija oznaava spoj koji se en spaja na portove.VRSTE PROLASKA PO PUTANJIPassing- instance mobilnih objekata meusobnos e zaobilaze ovisno o brzini.Non-passing- instance mobilnih objekata akumuliraju se jedan za drugim.No_connection- zabrana prolaska.VARIJABLE U FLEXSIMU-objekti imaju sistemske varijable kao tp je vrijeme obrade, maksimalni kapacitet, brzina itd. koje se jedinstveno mogu definirati za svaku instancu objekta. Dijaloki okvir Parameters se obino koristi za ureivanje varijabli.ATRIBUTI U FLEXSIMU-objekti imaju fizike atribute kao to su veliina, lokacija, rotacija, 3D oblik, itd. koji se jedinstveno mogu definirati za svaku instancu objekta. Dijaloki okvir Properties se obino koristi za ureivanje atributa.INSTANCE OBJEKATA U FLEXSIMU-nastaju u objektu kada se objekti iz biblioteke prebace na radnu povrinuFLEXSIM JE APLIKAVIJA ZA SIMULACIJU-DISKRETNIH DOGAAJAVRSTE OBJEKATA U FLEXSIMU-fiksni i mobilni objektiFLEXSIM OBJEKTI(ENTITETI)-- su komponente sustava koji modeliramo. Namjenjeni su za izgradnju sustava, imaju odreena ponaanja te mogunost definiranja atributa, varijabli i vizualnih svojstava.

MAXIMUM PORT RATE- propusnost kod izlaznih I ulaznih ventila npr. TankaMAXIMUM FLOW RATE-propusnost cjevovodaOSNOVNA PODATKOVNA STRUKTURA- hjerarhijsko stablo,OSNOVNI ELEMENTI U FLEXSIMU-nodoviRELOCATE-premjetanje kontejnera iz jednog bloka slagalita u drugiCONSOLIDATE-premjetanje kontejnera iste vrste unutar bloka slagalitaTICK-mjerenje protoka tekuine iz jednog objekta u drugi u vremenskoj domeniSA KOJOM TIPKOM SE PREKIDA VEZA IZMEU PRIJENOSNIKA VELIKOG RASPONA I BLOKA SLAGALITA-sa tipkom QPOVEZIVANJE TIPKOM D -povezivanje vodoravnih veza kod blokova u flexsimu CT (extended connect), povezivanje network nodova koji sluze kao virtualni izlazi prema podrucju na kojem se susrecu izvrsitelji nekog zadatka, npr. kamion i dizalicaPREKIDANJE TIPKOM E-prekidanje veza koje su nastale povezivanjem s tipkom D (prepii I ovo za tipku D) Kontinuirani objekti se akumuliraju u Flexsim Fluidu4 MEDIJA KOD KONTINUIRANIH SIMULACIJA:oni koji imaju volume ili masu, borovnica, marelica, sok I naftaDISCRETE UNITS PER FLOWITEM KOD ITEM TO FLUID:pretvaranje krutih entiteta u tekueMINIMALNI I MAKSIMALNI BROJ GROTALA-odreuje se u berth planneru pod services i povecavanjem broja grotala povecava se i broj kontejnera po grotlu.. 1 grotlo 40-50 kontejneraELEMENTI FLEXSIM FLUIDA: diskretni: source, sink, queue, conveyor, processor, multiprocesor, combiner, separator. Kontinuirani: generator, terminator, tank, pipe, fluid, processor, mixer, lender, spliter, item to fluid, fluid to item, ticker.ELEMENTI FLEXSIM CT:background, berthplanner, truckgang, yardblock,stradgang,toploader,chassispool,gantrcrane, wheeledblock, railplanner, group, transfer area, railblock, network node, traffic control, gate planner, gatequeue, gate to yard, gate proess, gateroad, gatesink.YARD PLANNER- planiranje slagalita: block ass.(dodjela kontejnera pojedinom bloku slagalita ili zoni), resource ass.(dodjela zadataka prekrcajnim sredstvima slagalita), yard operations- relocate, consolidate,blocks(prikazuje svaki blok slagalita koji se nalazi u modelu),areas(definiranje grupe blokova koji su odreeni kao zone),container placement(definiranje strategije smjetaja kontejnera unutar bloka slagalitaGATE PLANNER- Planiranje ulaza i izlaza mobilnih objekata iz samog terminalaBERTH PLANNER-planiranje pristana,layout(izgled i duina pristana te broj obalnih dizalica i puta du pristana),services(specificira se veliina broda te boj i vrsta grotla),ship schedule(odreuje dolaske brodova na pristan, mjesto priveza, vrijeme provedeno na vezu, broj obalnih dizalica namijenjenih za pojedini brod)