Organizacija gradilišta

Organizacija građenjaStručni studij

Ivan Marović, dipl.ing.građ.

Uvod

Prije početka izgradnje bilo kojeg građevinskog objekta nužno je raspolagati svim podacima koji mogu imati utjecaja na njegovo izvođenje.

Neophodno je poduzeti i izvršiti sve potrebne mjere i predradnje da bi se radovi mogli odvijati neometano i pod najpovoljnijim uvjetima (optimalnost u pogledu vremena, kvalitete i novca).

Takav optimalni način gradnje je moguće ostvariti samo onda ako se izvođenje radova bude vršilo prema takvom planu i programu koji su rezultat studija u kojima se primjenjuje metode racionalizacije te principi organizacije rada.

Cilj je optimalizacija roka građenja.

Prije početka radova na izvođenju objekta neophodno je obaviti čitav niz predradnji.

Sve predradnje se mogu svrstati u slijedeće faze:1. Proučavanje podloga i cjelokupne investicijsko-tehničke

dokumentacije,

2. Proučavanje uvjeta vezanih za topografiju, geologiju, geomehaniku i hidrologiju, te interpretacija svih podataka,

3. Proučavanje klimatsko-meteoroloških uvjeta,

4. Proučavanje uvjeta vezanih za snabdijevanje svim resursima (materijalom, radnom snagom, energijom i sredstvima za rad).

Navedene predradnje imaju veliku važnost za uspješno obavljanje zadatka, te zahtijeva detaljne izlaske na teren te obilazak i provjeru svih podataka na licu mjesta.

Prethodna proučavanja

Pri rekognosticiranju terena na kojem će se izvoditi projektirani objekt treba voditi računa i analizirati slijedeće uvjete:

• Topografski uvjeti (mogućnost prilaza do lokacije),• Geološko-geomehanički uvjeti (kvaliteta i svojstva tla),• Hidrološki uvjeti (podzemni i površinski tokovi),• Uvjeti vezani za izvođenje radova (metode rada i tehnologija),• Snabdijevanje materijalom i energijom,• Osiguranje dovoljnog broja radne snage,• Mogućnost dopreme građevinske mehanizacije i opreme,• Rješavanje unutarnjeg i vanjskog transporta.

Proračun potreba u radnoj snazi i materijalu

Potrebe u radnoj snazi i materijalu rezultat su usvojene koncepcije rješenja na koji način treba izvodi građevinske radove.

To rješenje sadržano je u izabranoj metodi i odgovarajućoj tehnologiji i one diktiraju kako mehanizaciju tako i kvalificiranu strukturu radnika.

Količina potrebna u radnoj snazi i materijalu uz intenzitet kojim će se radovi izvoditi mjerodavni su za dimenzioniranje količina pripremnih radova, te izradu analize cijena.

Proračun potreba u radnoj snazi i materijalu vrši se za svaku vrstu radova odvojeno.

Podjela građevinskih radova

Građevinske radove možemo podijeliti na slijedeće vrste radova:1. Prethodni radovi,

2. Pripremni radovi,

3. Glavni građevinski radovi i

4. Završni radovi.

Prethodni radovi uvjetuju početak radova na glavnom objektu (prva faza izvođenja radova). Služe da bi se glavni radovi mogli odvijati nesmetano i na vrijeme.

Prethodni radovi obuhvaćaju:• Premještanje postojećih prometnica i instalacija,• Rušenje postojećih objekata,• Premještanje (derivacija) riječnih tokova,• Podizanje privremenih mostova i dr.

Pripremni radovi omogućavaju brzo i racionalno izvođenje glavnih radova. U pripremne radove spadaju radovi koji su neophodni za normalno odvijanje glavnih građevinskih radova. Moraju biti u većoj ili manjoj mjeri završeni prije no što se započne s izvođenjem glavnih radova.

U pripremne radove spadaju:• Privremene prometnice (za snabdijevanje materijalom i inventarom),• Privremeno naselje za radnike (ishrana i smještaj radnika),• Privredno gradilište (uredi, laboratoriji, energenti, instalacije, servisi).

Shema organizacije gradilišta

Shema uređenja gradilišta predstavlja grafički prikaz svih planiranih objekata pripremnih radova potrebnih za izradu objekata.

Crtanje same sheme se vrši u pogodnom mjerilu (od 1:200 do 1:1000), u ovisnosti da li su objekti koncentrirani (objekti visokogradnje) ili razvučeni (objekti niskogradnje).

Shema uređenja gradilišta treba biti rezultat svih proučavanja tijekom izrade projekta.

U nju se unose svi objekti iz područja privremenih radova: privremene prometnice, privremena naselja i svi objekti gradilišta.

Svrha izrade sheme uređenja gradilišta je dobivanje potpunog uvida u lokaciju i raspored svih kapaciteta potrebnih za izvođenje objekta (najpovoljniji razmještaj svih objekata i kapaciteta), kao i njihova međusobna veza (povezanost) i uvjetovanost u vezi s tehnologijom građenja.

Cilj sheme uređenja gradilišta je da se osigura takav položaj koji će omogućiti najveće ekonomske prednosti tj. minimalne proizvodne troškove.

Osobito važno:• Racionalno rješenje unutrašnjeg transporta te povezivanje

gradilišta s vanjskim prometnicama,• Racionalno povezivanje s energetskim izvorima.

Svrha i cilj sheme uređenja gradilišta

Osnovna načela prostornog uređenja gradilišta

Osnovna načela prostornog uređenja gradilišta:

1) Veće količine materijala – bliže dizalici (“više bliže”),

2) Teži teret – bliže dizalici (“teže bliže”),

3) Prstenovi,

4) Preglednost,

5) Sigurnost.

Gradilište obuhvaća kompleks objekata koji pripadaju pripremnim radovima:

• Privremene prometnice – neophodne kod gradilišta udaljenih od javnih prometnica (vanjski transport), često neophodne i na samom gradilištu (unutarnji transport),

• Privremeno naselje – potrebno ako u blizini nema naseljenog mjesta ili ako gradnja dugo traje; potrebno ako je broj radnika prevelik za postojeća naselja,

• Gradilište – osnovni cilj je omogućiti efikasnu gradnju, konkretni sadržaji ovise o vrsti i karakteristikama gradilišta; najčešći kriteriji za izbor sadržaja gradilišta su ekonomski (npr. da li proizvoditi beton na gradilištu ili ga kupovati; da li koristiti prirodni ili drobljeni agregat).

Gradilišni kompleks objekata

Shema uređenja gradilišta sadrži:

• Ucrtane i kotirane objekte predviđene za izgradnju s označenim karakterističnim presjecima i visinama,

• Ucrtane i kotirane postojeće objekte s označenim karakterističnim presjecima i visinama,

• Prostiranje gradilišta s ucrtanom ogradom i označenim ulaznim mjestima na gradilište,

• Ako se neki sadržaj nalazi izvan granica gradilišta, npr. kamenolom ili betonara, treba naznačiti smjer i udaljenost,

• Označiti sve prometnice, privremene i stalne, kao i postojeće koje se prije početka ugradnje uklanjaju, privremene prometnice koje se nakon završetka gradnje uklanjaju, te vrstu materijala od kojih su građene (makadam, asfalt, …) s dimenzijama i padovima,

Sadržaj sheme

• Proizvodni pogoni (betonare, asfaltne baze, armiračnice, pogoni prefabrikata) s definiranim pozicijama u odnosu na građevinu i prometnice,

• Položaji kolosijeka toranjskih dizalica, karakteristična mjesta ostalih dizalica (auto-dizalica i liftova) naznakom njihova premještanja tijekom gradnje,

• Kabeli elektro-mreže – označiti jesu li privremeni ili stalni, priključna mjesta na dalekovod, priključna mjesta na elektro-mrežu, privremene trafostanice i elektroagregati,

• Vodovodi za dovod vode i odvodnju s izvorištem i priključnim mjestima, te hidrantska mreža,

• Vodovi komprimiranog zraka s dimenzijama cjevovoda i kompresorskim postrojenjem s naznakom kapaciteta,

• Skladišni prostor – otvoreni i zatvoreni s naznakom vrste materijala koji se skladišti i manipulativnim prostorom,

• Smještaj eksploziva kod miniranja,• Radionički prostor tj. mehaničke radionice za održavanje strojeva i

vozila,• Smještaj voznog parka s garažnim prostorom,• Smještaj rezervnih strojeva i strojeva koji miruju,• Sve vrste zgrada privremenog karaktera (radioničko naselje,

blagovaonice, garderobe, sanitarni blokovi i drugo).

Građevina: Izgradnja turističke građevine “Velebit” i dogradnja građevine “Adria”

Mjesto: Baška, otok Krk

Investitor: Hoteli Baška d.d., Baška

Projektant: Projektni biro Vinski d.o.o., Karlovac

Nadzor: Interkonzalting d.o.o., Zagreb

Izvoditelj: GP Krk d.d., Krk

Primjer visokogradnje

Pogled na budući hotel

Hotel “Velebit”, Baška

Shema građenja hotela

Pogled s vrha dizalice na budući hotel

Pogled s vrha dizalice lijevo Pogled s vrha dizalice desno

Pogled s vrha dizalice na organizaciju gradilišnog teritorija

Kraj predavanja

Zahvaljujem na pažnji!