shock prosinac 2009 iii 3

Shock • HDMSARIST • Prosinac 2009 • www.shock.hdmsarist.hr • Stranica 1

www.shock.hdmsarist.hr

Izvještaj sa sjevera Europe Intervju sa Evom Barkestad


UVODNIK

Na kraju godine

Robert Majstorović

UVODNIK plus

Humanitarna akcija „Daj 5“

Robert Majstorović

AKTUALNO

Na zapadu ništa novo...

Adriano Friganović

INTERVJU/REPORTAŽA

Izvještaj sa sjevera Europe – Intervju sa Evom Barkestad

Danijela Prugovečki

STRUČNI RAD – INTENZIVNO LIJEČENJE

Osnove invazivnog monitoriranja krvnog tlaka u JIL-u

Robert Majstorović

www.shock.hdmsarist.hr

STRUČNI RAD – TRANSFUZIOLOGIJA

Praćenje procesa uzimanja krvi od DDK u 2008. godini na Odjelu za transfuzijsku

medicinu Opće bolnice Varaždin

Damir Poljak, Nevenka Ivek, Jurica Veronek, mr. sc. Natalija Uršulin-Trstenjak

STRUČNI RAD – ANESTEZIOLOGIJA/REANIMATOLOGIJA

COMBITUBE – kad sekunde lete

Sajma Ajhenberger, Ivana Vadlja

STRUČNI RAD – ANESTEZIOLOGIJA/INTENZIVNO LIJEČENJE

Sestrinske kompetencije pri upotrebi Swan-Ganz katetera

Ivica Matić

TEHNOLOGIJA I MATERIJALI

VIGILEO – „The Mighty Mouse“

Robert Majstorović

Hrvatsko društvo medicinskih sestara anestezije, reanimacije,

intenzivne skrbi i transfuzijewww.hdmsarist.hr

ISSN 1846-7369Ključni naslov: Shock (Zagreb)Skraćeni ključni naslov: Shock (Zagreb)Godina početka objavljivanja: 2007.Nakladnik i Izdavač: Hrvatsko društvo anestezije, reanimacije, intenzivne skrbi i transfuzije (HDMSARIST)Učestalost objavljivanja: tromjesečno

Uređivački kolegij

Glavni urednik

Robert Majstorović, VMTJedinica intenzivnog liječenja Kliničkog odjela kardijalne kirurgije,Glavni tehničar JIL-a KB Osijek

UredništvoAdriano Friganović, bacc. mt.Odjel za anesteziologiju i intenzivno liječenje kardiokiruških bolesnikaGlavni tehničar OdjelaKBC Zagreb – «Rebro»

Dalibor Ratić, bacc. mt. Odjel za transfuzijsku medicinuGlavni tehničar OdjelaKB Osijek

Danijela Prugovečki, bacc. ms. Zavod za anesteziologiju, reanimaciju i intenzivno liječenjeGlavna sestra kirurškog JIL-aKB «Sestre milosrdnice»

Marijana Žaja, bacc. ms., ERC ALS instruktorSlužba anestezije, reanimacije i intenzivnog liječenjaGlavna sestra JIL-aOB Šibenik

Igor Pelaić, bacc. mt., ERC ALS instruktorZavod za hitnu medicinuHitna službaKBC Zagreb – «Rebro»

Marija Kadović, bacc. ms.Centar za transplantaciju organaGlavna sestra OdjelaKB "Merkur"

E-mail adresa Uredništva:[email protected]

mailto:[email protected]

mailto:[email protected]


Na kraju godine oveRobert Majstorović

Godina 2009.‐a prošla je

poput vihora. Dojma sam da je nismo pošteno niti dočekali a već se eto moramo pripremati da je ispratimo. Nažalost, s vremenom se ipak pokazuje točnim tvrdnja da godine prolaze sve brže i brže kako je čovjek stariji.

Konac godine vrijeme je i za posljednji ovogodišnji SHOCK. Osvrt na hvale vrijednu humanitarnu akciju te predstavljanje nekoliko zanimljivih stručnih radova može se reći da su dominantne teme ovog broja.

Posebna zahvala svima koji su nas komentirali te očekujem da svoje opservacije i nadalje podjelite sa nama.

Kao i u svakom Uvodniku, i ovdje Vas pozivam na suradnju ukoliko smatrate da svojim prilogom imate nešto za poručiti stručnoj javnosti odnosno svim zainteresiranim čitateljima SHOCKA. Vrijedi ponovno napomenuti da time osim osobne satisfakcije i doprinosa struci, značajno uvećavate svoj bodovni konto HKMS bodova. Ne zaboravite da se neumitno približava i vrijeme zbrajanja bodova kad

će biti neophodno produžiti valjanost Odobrenja za samostalni rad! Ukoliko ih nemate dovoljno zašto ih u suradnji s nama ne bi sakupili dostatan broj?

Kako je kraj godine ujedno razdoblje kad se izrađuju i planovi za iduću, možemo najaviti da ćemo mi predstojeću pokušati iskoristiti kako bi naše Glasilo bilo još bolje i kvalitetnije.

Na kraju, zakazujem idući susret na proljeće te u ime uredništva i u osobno ime želim Vama i Vašim obiteljima sretnu i uspješnu 2010. godinu!

UVODNIK

Na kraju, zakazujem idući susret na proljeće te u ime uredništva i u osobno ime želim Vama i Vašim obiteljima sretnu i uspješnu 2010. godinu!

Ro

ber

t M

ajst

oro

vić


Današnjim medijskim prostorom osim crnih vijesti iz političko/kriminalnog miljea, besmislenog senzacionalizma i ispraznih, prizemnih „celebritija“ ...često se mogu čuti ili pročitati pozivi za razno‐razne humatarne akcije kojima se nastoji skupiti novac za nekog pojedinca ili neku zajednicu. Sve te akcije imaju neku dominantnu karakteristiku čijim isticanjem se nastoji zainteresirati pojedinca ili neku tvrtku za donaciju u svrhu realizacije proklamiranog cilja akcije.

Međutim, doista se ne mogu sjetiti neke akcije koja u sebi sadrži više pozitivnih osobina i opće karakteristike ispravnosti nego je to akcija „Daj 5“ koja je od prije nekog vremena prisutna u hrvatskom medijskom prostoru!

Ideja je duboko pozitivna, osmišljena je fenomenalno, sve je transparentno i jasno, na korist bolesnoj djeci slavonske regije, potreba za takvom inicijativom je skoro pa očajnička!

Uistinu je iznimno zadovoljstvo pisati i informirati javnost o nečemu takvom!

O čemu se radi? Slijedi kratki intro: Intenzivno liječenje je stresno područje

medicine. Naravno da je bolesnik koji zahtjeva intenzivno liječenje u najtežoj situaciji. Međutim, jednaka a ponekad i veća količina stresa, straha, boli i tuge prisutna je kod članova obitelji bolesnika. Boravak u bolnici, naročito u intenzivnom liječenju, zapravo je u širem smislu „bolest obitelji“. Nažalost ovaj aspekt u nas često je zanemaren.

Medicinsko osoblje koji sudjeluje u intenzivnom liječenju bolesnika također proživljava povišenu razinu stresa u odnosnu na neka druga radilišta unutar bolnice. Ponekad je

teško ignorirati osjećaje koji naviru kad se tretira neki bolesnik. Neophodna razina empatije koju mora imati svaki djelatnik u JIL‐u sprečava nas da ... osim provođenja intervencija, davanje terapije, mijenjanja filtera, reguliranja infuzomata i perfuzora, previjanja rana i provođenja nekog oblika hranjenja...ponekad i zamislimo da bespomoćni bolesnik oko kojeg se trudimo ima svoju obitelj i prijatelje, ima svoje radosti i hobije, voli neki sport i neku vrstu muzike, živi kao i mi za neka sitna životna zadovoljstva i radosti...

Nadam se da smo ovim rečenicama uspjeli djelatnosti intenzivnog liječenja dati malo dublji i drugačiji smisao. Vjerojatno je ponetko progutao i malu knedlicu u grlu.

OK...No, pokušajte ponovno pročitati isti tekst gore napisan. Samo sa jednom malom izmjenom.

Pokušajte dakle pročitati tekst ali kod čitanja umjesto „bolesnika“ ubacite riječ DIJETE!...

Jel ste uspjeli? Siguran sam da nema osobe kojoj slika

bespomoćnog djeteta u intenzivnom liječenju ne diže kosu na glavi i ne osjeća žmarce i nelagodu dok se ona mala knedla u grlu pretvorila u „knedletinu“. Upravo intenzivno liječenje djece, sasvim opravdano, budi najviše emocija kod ljudi. Pomoći bolesnom djetetu je

Međutim, doista se ne mogu sjetiti neke akcije koja u sebi sadrži više pozitivnih osobina i opće karakteristike ispravnosti nego je to akcija „Daj 5“ koja je od prije nekog vremena prisutna u hrvatskom medijskom prostoru!

Humanitarna akcija Daj 5UVODNIK+

Robert Majstorović

UV

OD

NIK

PLU

S R

ob

ert

Maj

sto

rović


UV

OD

NIK

PLU

S R

ob

ert

Maj

sto

rović vjerojatno najplementija stvar koja se

može zamisliti. Osobno, uistinu ni ne znam za plemenitiju!

Klinička bolnički centar Osijek regionalni je centar koji zdravstvene usluge pruža velikom broju ljudi sa cijelog područja istočne Hrvatske. No manje je poznato da zbog nepostojanja dostatnih kapaciteta i razine opremljenosti Klinike za pedijatriju nije moguće provođenje intenzivnog liječenja djece na nivou kako se ono provodi u na Pedijatrijama KBC‐a Zagreb, Split i Rijeka. Surova je činjenica da slavonska djeca koja zahtjevaju višu razinu intenzivnog liječenja moraju do Zagreba ili unutar KBC Osijek moraju biti liječena u Intenzivnom jedinicama za odrasle.

Kako bi se ovaj gorući problem pokušao riješiti fundacija „Milo moje“ osmislila je i pokrenula akciju „Daj 5“.

Puno više o motivima cjelokupne akcije, osnivanju fundacije i budućim planovima, na poseban način rekao nam je dr Igor Berecki, inicijator akcije „Daj 5“, upravitelj fundacije „Milo moje“ i rukovoditelj Kliničkog odjela intenzivnog liječenja djece u KBC Osijek.

Dr Bercki sjajan je tip! Rijetko se u današnje vrijeme može susresti osoba s tolikom količinom entuzijazma u svom poslu ali očito i

zavidnih organizacijskih sposobnosti. Pokretanje i osmišljavanje ovako velike akcije zahtjeva i jednog i drugog u velikim količinama. Sve ove karakteristike lako su vidljive već u prvih nekoliko rečenica koje smo izmjenili sa ovim dječjim liječnikom velikog srca.

Cjelokupna priča i planovi ispričani su s toliko želje i duha da skoro možemo i vidjeti buduću pedijatrijsku intenzivnu jedinicu...i potrebnu kvadraturu prostora, i novih 8 mjesta za bolesne mališane, i roditelje oko njih, i respiratore, i perfuzore, i broj liječnika intenzivista kao i broj sestara u smjeni, i odlaske liječnika i medicinskih sestara u inozemne centre u svrhu edukacije. Tu

su i ozbiljni, razložni, potpuno ostvarivi srednjoročni planovi korištenja ECMO uređaja u suradnji sa Odjelom kardijalne kirurgije... Doznajemo i zanimljivu činjenicu da će fundacija „Milo moje“ funkcionirati i nadalje te da će sličnih akcija biti i u budućnosti...

A i saznali smo da se čak „vrlo ozbiljno“ razmatra i spektakularna zamisao nabavke duge plave kose za Glavnog tehničara PJIL‐a, kolegu Roberta Lovrića koji inače duže vremena njeguje osebujnu frizuru nalik mjesečevom pejzažu a koji nam se u međuvremenu pridružio u razgovoru.

Naši sugovornici posebno izdvajaju emotivan trenutak prilikom

posjeta svog prijatelja Miroslava Škore osječkom PJIL‐u gdje je poznati pjevač, vidno potresen, „ostao bez glasa“ i bogme i teksta obilazeći male bolesnike pri tome „gutajući ogromne knedle“ i jedva zadržavajući suzu. Važno je ponovno istaći da je upravo Miroslav Škoro osigurao fundaciji „Milo moje“ inicijalna sredstva nesebičnim odricanjem od prihoda koje je ostvario kao zastupnik u Saboru RH. Posebna zahvalnost ide i našoj atletičarki Blanki Vlašić, koja nije dvojila da svojom reputacijom i karizmom poznate osobe doprinese uspjehu akcije.


UV

OD

NIK

PLU

S R

ob

ert

Maj

sto

rović Foto galeriju sa posjetom

Miroslava Škore kao i vidio spot Blanke Vlašić te brojne druge detalje vezane uz ovaj događaj možete pogledati na web stranici humanitarne akcije „Daj 5“

Akcija „Daj 5“ svoj vrhunac imala je 10. Prosinca 2009. godine i to istodobnim koncertima cijelog niza hrvatskih estradnih zvijezda na trgovima u Osijeku i Zagrebu koje će prenositi i Hrvatska radiotelevizija.

Kako će do izlaska ovog SHOCK‐a, humanitarni koncert biti održan a cijela inicijativa pomalo padati u zaborav, oni koji nakon čitanja ovog teksta požele dati svoj prilog neka se

ne brinu da su zakasnili. Brojevi žiro‐računa biti će aktivni i nadalje!

Svi zainteresirani za ovaj događaj koji imaju želju pomoći ili uplatiti doprinos, to mogu učiniti na sljedećim adresama i brojevima žiro‐računa:

Fundacija “Milo moje” • Sjenjak 41, 31 000 OsijekTel/Fax: +385 (0)31 77 96 66 • Mob: +385 (0)98 1991 060

žiro‐računi: kunski: 2393000‐1102195843 (Slavonska banka)devizni: HR16 2393 0001 1021 9584 3 (SLBOHR2X)

Na koncu, možemo samo čestitati dr Bereckom i ostaloj ekipi koja je uključena u organizaciju ove akcije na uspjehu! Niti najmanje ne sumnjamo da će planirani cilj akcije biti ostvaren! Stvar je zapravo vrlo jednostavna. A glasi:

http://dajpet.com.hr/foto-video/




http://dajpet.com.hr/









Budući da je autor ovog Uvodnika tekst pisao sa neskrivenim uzbuđenjem i pomalo euforično, možda se u svemu izgubio pokoji detalj koji je za Vas bitan. Pozivam

Vas da na kraju pročitate i cjelokupnu poruku osječkih entuzijasta:

„Fundacija „Milo moje“ pomaže djeci. Onoj djeci o kojoj svakodnevno slušamo u informativnim emisijama, o kojoj čitamo u crnim kronikama tiska... Djeci koja su često samo dio letimičnih događaja što ulaze i izlaze iz naših života, dok ih vrijeme i druge novosti ne odnesu u nepovrat sjećanja... Svaki dan u medijima pratimo dramatične borbe za dječje živote, prometne nesreće, komatozna stanja, potrebu za složenim i skupim zahvatima, duge i beskrajne oporavke nakon operacija, podmukle kronične bolesti, vezanost uz krevet, ovisnost o tuđoj pomoći... A ipak, prerijetko se upitamo ‐ gdje se u stvari takva djeca liječe? Liječe se u Pedijatrijskim jedinicama intenzivnog liječenja (PJIL).

U Kliničkom bolničkom centru Osijek na Klinici za pedijatriju postoji Klinički odjel intenzivnog liječenja djece koji je regionalni centar intenzivnog liječenja djece Slavonije i Baranje ‐ od njihovog rođenja do navršene osamnaeste godine. U osječkom PJIL‐u se liječe životno ugrožena djeca iz svih većih i manjih mjesta Istočne Hrvatske: iz Osijeka, Iloka, Vukovara, Vinkovaca, B. Manastira, Đakova, Županje, Našica, Orahovice, D. Miholjca, Požege, Pakraca, sve do Virovitice.

Osječka Klinika za pedijatriju i Klinički odjel intenzivnog liječenja djece kontinuirano podižu standarde svoje kvalitete, prateći napredak suvremene medicine u vrhunskim medicinskim centrima u svijetu. Jer, teško bolesna djeca u osječkoj bolnici jednako su teško bolesna kao i druga takva djeca bilo gdje u svijetu. A uvjeti intenzivnog bolničkog liječenja kakvo je dostupno djeci u bogatijim državama nisu nedostižni ni kod nas. Zdravstveni djelatnici osječke pedijatrije mogu i znaju "isporučiti" vrhunsku medicinu; ne nedostaje im ni znanja, ni želje, ni volje, niti motiva... Potrebna je suvremena oprema i prostor, te neprekidna stručna edukacija osoblja. Za sve to je potreban novac. Jer, intenzivna medicina je najskuplja medicina.

Klinika za pedijatriju KBC‐a Osijek je smještena u zgradi "Maternite" zajedno sa Ginekologijom i porodništvom, u prostore koji su pri izgradnji prije više od dvadeset godina za tadašnje doba bili suvremeni i funkcionalni. Ipak, pred sve većim zahtjevima moderne medicine, ti prostori i oprema sve manje odgovaraju rastućim medicinskim i pedagoško‐psihološkim standardima bolničkog liječenja djece.

KBC Osijek već godinama s ponosom nosi naziv "Bolnica – prijatelj djece". Ta prestižna titula označava da je u KBC Osijek postignuta visoka razina humanizacije pedijatrijskog odjela i njegovo prilagođavanje djetetovim potrebama. Na Klinici za pedijatriju je kroz cijeli dan omogućen boravak roditelja uz djecu. Postoji internat sa cjelodnevnim smještajem za majke‐dojilje. Osoblje se educira upravo za rad s djecom koja imaju specifične povećane potrebe za intenzivnom skrbi. Posebna kuhinja pripravlja hranu za djecu od novorođenačke dobi. Djeca koja nisu bolešću vezana uz krevet imaju opremljenu igraonicu, a s njima osim liječnika i sestara svakodnevno rade fizioterapeut, pedagog, psiholozi...

Ipak, velik broj djece se zbog težine i karaktera svoje bolesti ne liječi na Klinici za pedijatriju nego su smješteni na druge odjele KB Osijek, nerijetko u sobama uz odrasle bolesnike, često puta izvan dosega topline kontakta sa svojim roditeljima. Klinika za pedijatriju želi svu djecu koja trebaju posebnu i intenzivnu skrb zbrinjavati, liječiti i njegovati u Pedijatrijskoj jedinici intenzivnog liječenja (PJIL), gdje liječnici i sestre znaju i vjeruju da je djeci medicinski i ljudski pružena najveća kvaliteta liječenja i skrbi.

Prostor u kojem se trenutno nalazi osječki PJIL vremenom je postao premalen, a oprema u njemu postupno zastarjela i nedovoljno brojna za rastuće potrebe intenzivnog liječenja djece. Raskorak između stvarnih potreba i sadašnjih mogućnosti intenzivnog liječenja djece u regiji postaje sve veći. Taj raskorak nije nemoguće premostiti, ali je osnovni problem u financijama. Ravnateljstvo Kliničke bolnice Osijek je oduvijek imalo razumijevanja i pružalo najveću moguću podršku nastojanjima za podizanje kvalitete intenzivnog liječenja djece, no sredstva u zdravstvu su neumitno ograničena i prečesto nedostatna.

Humanitarne akcije, sponzorstva, koncerti i sportski susreti s humanitarnim predznakom... sve su to oblici prikupljanja sredstava kojima se većina pedijatrijskih intenzivnih odjela u Zagrebu, Splitu i Rijeci već godinama služe u svrhu podizanja kvalitete smještaja i liječenja zdravstveno najugroženije djece u njihovim sredinama. Pedijatrijskoj jedinici intenzivnog liječenja u Osijeku bio je potreban isti takav poticaj, a učinio ga je Miroslav Škoro – osnivanjem Fundacije "Milo moje" i osiguravanjem početnih materijalnih sredstava nesebičnim odricanjem od prihoda koje je ostvario kao zastupnik u Saboru Republike Hrvatske.

Kako je započela priča o osnivanju Fundacije? Sadašnji voditelj Pedijatrijske jedinice intenzivnog liječenja u KBC Osijek, moja malenkost ( dr. Igor Berecki op.a. ) i Miroslav Škoro su dugogodišnji prijatelji još iz srednjoškolskih dana, a kroz brojne privatne susrete, razgovore i Škorine posjete malim bolesnicima koji se

UV

OD

NIK

PLU

S R

ob

ert

Maj

sto

rović


liječe na osječkoj Pedijatriji, rođena je ideja o osnivanju fundacije čiji bi cilj bio pomoć Pedijatrijskoj jedinici intenzivnog liječenja KBC Osijek, odnosno osigurati dodatna sredstva za poboljšanje funkcioniranja Jedinice i edukaciju kadrova koji u njoj rade.

S motivom ostvarenja što boljih uvjeta liječenja najteže bolesne djece, Fundaciji je dodijeljeno ime koje simbolično pokazuje brigu i ljubav prema djeci, ali i Škorin

individualni doprinos: naslov njegove poznate pjesme inspirirane tradicionalnom slavonskom uspavankom – "Milo moje". U toj se pjesmi pita: "Milo moje, milo mame svoje... Ima l', râno, nade za nas dvoje?". Naš odgovor glasi: "Ima nade!". Jer, dok je ljudske dobrote i darežljivosti, uvijek ima nade za one kojima su pomoć, snaga, znanje, ljubav i pažnja pedijatrijskog medicinskog osoblja najpotrebniji.“

Naslov ove kolumne ne odražava situaciju u kojoj se nalazi Hrvatsko sestrinstvo. U ranijim tekstovima sam se osvrtao na rezultate Peer assesment misije i na pokušaje implementacije vratolomnih specijalizacija za medicinske sestre. Takva vratolomija zaslužuje i nastavak priče naročito iz razloga što je takav dokument izašao i u Narodnim novinama dakle postao pravovažeći.

Dakle nalazimo se u situaciji kada resorno Ministarstvo usvaja Pravilnik koji nije usklađen sa zakonima ove države niti sa regulativom Europske unije. Pa što vrijede zakoni ili direktive, ako sam ja ministar ili državni tajnik. Valja kazati da isto tako živimo u sustavu gdje visoki državni službenik može reći neistinu i za to ne odgovarati, u sustavu gdje se ne poštuje mišljenje struke već podobnih (oni obično klimaju glavom), u sustavu gdje se obrazovanje ne potiče nego sputava?!?

Zastao bi kod ove zadnje rečenice i postavio nekoliko pitanja:

Zašto Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi ne želi obrazovane sestre?

Zašto postoji takva silna želja da se sestre zadrže na srednješkolskom nivou obrazovanja?

Da li resorni ministar kolegama liječnicima predlaže da se ne obrazuju nego samo stručno usavršavaju?

Moje drage kolegice i kolege, kroz ovih nekoliko pitanja došli smo do surove istine da naše Ministarstvo silno želi imati jeftinu radnu snagu koju može lako kontrolirati. Radnu snagu koja puno ne pita, a poslove obavlja korektno. Jer naše sestre odlično obavljaju svoj posao i osim svog pregršt drugih, i često su obespravljene ali predano rade. Predano rade iz ljubavi prema svom poslu, zbog brige za pacijenta i da pošteno zarade svoju plaću. I na tome im resorni ministar nije zahvalan, nego kaže vi ćete se stručno usavršavati i biti specijalisti ( čitaj specijalci) dobiti ćete više odgovornosti za iste pare!!!

I to je surova istina... Više odgovornosti za iste pare.Tu je i reorganizacija hitne medicinske pomoći.

Liječnici ne žele biti u kolima HMP‐a. Ministarstvo ih u

tome podržava (što će kolege ići na kišu i snijeg), neka to rade medicinske sestre. I sve to pod pokroviteljstvom našeg sindikata. Bez odgovora na pitanje tko će odgovarati za eventualne pogreške, jer se kompetencije stječu formalnim obrazovanjem ne usavršavanjem što ove specijalizacije jesu – stručno usavršavanje.

Nažalost u tome imaju pomoćnike koji ne da ne znaju što je sestrinstvo ni tko su medicinske sestre, nego niti što je pacijent. Ali dobro znaju igrati za vlastite interese i u tome im dobro ide. Sve one su se dobro osigurale kroz različite projekte, ali nikad nije dosta. Valja spriječiti da netko ide naprijed i zašto bi netko bio ispred nas.

Situacija u svakom slučaju nije blistava i trnovit je put kojim idemo, a ne znamo kamo. Europska unija je jasno odredila pravila igre, ali mi izgleda suvereno smatramo da smo pametniji od nekih tamo Briselskih birokrata.

Naravno, ima samo jedna „sitnica“. Naime, da su pametni, jednako tako o sebi su mislili određeni zdravstveni krugovi u Poljskoj kad je u sklopu pristupnih pregovora došlo na red definiranje stanja u sestrinstvu. No bez brige, iako idemo navlas istim putem kao Poljaci mi sigurno nećemo proći kao kolegice i kolege iz Poljske. Ipak smo mi pametniji od njih! Hm... da...

Na zapadu ništa novoAdriano Friganović

AK

TUA

LNO

Ad

rian

o F

rig

ano

vić


PROGRAM RAZMJENE EfCCNa? ISKUSTVO KOJE NEMA CIJENU!

U sklopu programa razmjene medicinskih sestara unutar zemalja članica EfCCNa‐e ( European federation of critical care nursing association ), u periodu od 13. – 18. Rujna 2009. posjetila sam glavni grad prekrasne i već pomalo prohladne ( sredina rujna ) Švedske.

Pet dana prepunih dojmova i novih saznanja, upoznavanje novih ljudi, druženje s kolegicama i ostalim stručnim suradnicima, bila je svakodnevnica u dalekom i moram istaći prekrasnom Stockholmu. Ovo je svakako bilo putovanje koje je obogatilo moje iskustvo, pružena mi je prilika upoznati divne ljude, vidjeti i sudjelovati u radu kolegica u Švedskoj, usporediti s našim načinom rada.

Tijekom posjeta, boravila sam u dvije bolnice. tri dana u Sveučilšnoj bolnici ''Karolinska'', najvećoj bolnici u gradu.

Dva dana provela sam u centralnoj jedinici intenzivnog liječenja, tzv. CIVA. Treći dan bila sam u neurokirurškoj jedinici int. liječenja (NIVA). Zadnja dva dana boravila sam u bolnici „Danderyd“, nešto manjoj, ali jednako dominantnoj kada je u pitanju područje anesteziologije i intenzivnog liječenja. Također sam obišla operacione sale i pratila rad anestezioloških tehničara, upoznala način rada u preoperativnoj i postoperativnoj skrbi bolesnika.

Vratila sam se puna dojmova, upoznala jedan novi, bolji način rada medicinskih sestara i općenito sustav skrbi za naše bolesnike.

Prvenstveno sam percipirala zavidnu razinu stručnih znanja sestara koje rade u JIL‐u, što je nesumljivo rezultat završene specijalizacije iz tog područja. Holistički pristup bolesniku, kontinuirana skrb, očuvanje digniteta i prava na privatnost i iznad svega profesionalnost, odlike su sestara koje sam upoznala za vrijeme boravka.

Izvještaj sa sjevera Europe Intervju sa Evom Barkestad


INTE

RV

JUR

EPO

RTA

ŽA D

anije

la P

rug

ovečk

i


Oprema kojom je bolnica opskrbljena, također je na zavidnoj razini. Sve intenzivne jedinice, ali i ostala radilišta koje sam posjetila, opremljene su maksimalno dobro i funkcionalno.

I na kraju, spomenula bih najvažniju stvar, a to je dovoljan broj sestara koje mogu pružiti kvalitetnu i kontinuiranu skrb bolesnika u JIL‐u.

Jedna sestra – jedan bolesnik ‐ jedna pomoćna sestra ( under nurses)!

Ova kombinacija sigurno predstavlja idealne uvjete za rad medicinske sestre u JIL i sigurno tome teže kolege diljem Europe. Naravno da je to i utopija za kolege na JIL‐ovima u Lijepoj našoj.

No, švedska stvarnost ‐ hrvatski san! Unatoč svemu gore navedenom, naše sestre

su požrtvovne i humane u svom svakodnevnom radu i trudimo se iz dana u dan to poboljšati najbolje što možemo i s obzirom na situaciju u zemlji. Svaki naš zadovoljan pacijent, nagrada je za naš rad i poticaj da budemo još bolje a to uvijek možemo i hoćemo. Nadam se da će u budućnosti biti još sestara koje će biti dio programa razmjene.

INTE

RV

JUR

EPO

RTA

ŽA D

anije

la P

rug

ovečk

i



Za vrijeme mog boravka u Stockholmu, razgovarala sam sa Evom Barkestad, mojim domaćinom i kolegicom koja ja velikim dijelom zaslužna za moj odlazak u Švedsku. Eva je bila gost na Kongresu HDMSARISTa ove godine pa je ovo ujedno bila i prilika da produbimo i osnažimo međusobne odnose i suradnju između HDMSARIST‐a i Swedish national association of anesthesia and intensive care nursing. Kolegica Barkestad je ujedno i član Upravnog odbora švedske asocijacije i jedna od najcjenjenijih sestara u Švedskoj kad je riječ o Critical Care Nursing području.

Na koncu, a prije nego riječ prepustim kolegici Evi Barkestad, svim sestrama i tehničarima želim sve najbolje povodom nadolazećih blagdana, budite veseli i zdravi i vjerujte u bolje sutra!

SHOCK:Prije svega, još jednom bih se zahvalila za gostoprimstvo i sve što ste učini za vrijeme mog posjeta i također hvala svim kolegicama koje su me velikodušno prihvatile i dozvolile da budem dio njihove svakodnevnice u radu.

EVA BARKESTAD:Zadovoljsto nam je bilo prihvatiti

gosta iz prijateljske Hrvatske. Nadam se da je gostovanje ispunilo očekivanja te da ćeš se vratiti u svoju zemlju sa pozitivnim iskustvima. Ujedno, nadam se da smo uspjeli pokazati kakva je naša svakodnevna praksa u JIL‐u te na koji način mi skrbimo za bolesnike koji imaju iste probleme kao i oni kod vas, u JIL‐ovima u Hrvatskoj.

SHOCK:Molim Vas, ukratko nam se predstavite. Gdje radite i koja je vaša dužnost kao sestre u bolnici?

EVA BARKESTAD:Moje ime je Eva Barkestad, imam

52 godine, supruga sam i majka dvoje odrasle djece. Sestra sam, specijalist intenzivne njege. Imam bakalauerat i privodim kraju magisterij. Također imam diplomu iz područja upravljanja (leadership) i pedagogije. Sestra sam za edukaciju u bolnici, usmjerena na osoblje i studente. Kontinuirano imamo programe edukacije koji se odnosi na sestre, neki su obavezni svake godine, kao što je kardiopulmonalna reanimacija. Obično traju 3‐5 dana sa teorijskim i praktičnim vježbama. Moj posao je planiranje i organiziranje, sastavljanje popisa predavača i ostalo vezano uz

INTE

RV

JUR

EPO

RTA

ŽA D

anije

la P

rug

ovečk

i

EvaBarkestadSpecialized in ICU; Bachelor degree, and a degree in master; Clinical teacher; Member of the Board in Swedish national association of anesthesia and intensive care nursing; representative in Effcna


edukaciju. Također sam involvirana u edukaciju studenata, u dijelu kliničkih ispita te ugovaranju sestara koje ih nadgledaju za vrijeme njihove prakse na odjelu. Studenti moraju pokazati svoje vještine i moja uloga i uloga sestara koje ih nadziru je podrška u tome. Naravno, tu je i edukacija uz krevet bolesnika. Ako ne prođu ispite iz kliničke prakse, moraju sve ponoviti i ako nakon toga ponovno ne pokažu vještine, moraju završiti svoje školovanje. Ako radiš kao sestra uz krevet bolesnika, imaš različite funkcije, usredotočena si na bolesnika, brinući se za sve njihove potrebe provođenjem zdravstvene njege , liječenjem itd.

SHOCK:Kakva je danas situacija sa sestrama u Švedskoj?Jesu li zadovoljne svojim statusom, plaćama, radnim satima i ostalo?

EVA BARKESTAD:Plaće su porasle prošle godine nakon što smo se teško borile u zadnjim pregovorima sa Vladom. Ako usporedite naš težak posao, naobrazbu i profesiju sa drugima, naše plaće su još uvijek male. Rad je organiziran u dnevne i noćne smjene. Kroz dan, radi se 8 sati, 38,25 sati tjedno a noćne smjene 10 sati, 32 sata tjedno. Na većini odjela sve sestre rade u svim smjenama, ali na mom odjelu, sretni smo što imamo sestre koje su zainteresirane za rad u noćnim smjenama.

SHOCK:Tijekom mog boravka u vašim bolnicama, uvidjela sam visoku razinu znanja sestara, posebno u jedinicama intenzivnog liječenja i anesteziji. Koji je model edukacije općenito, i postoje li specijalizacije

za specifična područja (JIL, anestezija)?

EVA BARKESTAD:Imamo sveučilišnu edukaciju s

bakalaueratima u sestrinstvu od 1993 godine, do tada imali smo stručne škole za sestre, s pripadajućom sveučilišnom razinom. U praksi, uzet ću za primjer sebe. 1978.godine diplomirala sam i nakon toga,1983. završila specijalnu edukaciju u trajanju godinu dana i postala sestra, specijalist intenzivne njege. Mnogo sestara sa prijašnjim načinom edukacije, vratile su se i završavaju sveučilišnu edukaciju. Ja sam također završila mnoge tečajeve na sveučilištu vezane za moju profesiju kao što je rukovođenje. Naše bolnice plaćale su edukaciju pa je utoliko bilo lakše školovati se. Postoji više specijalizacija u sestrinstvu, pa tako i za sestre u JIL‐ovima i na anesteziji i traju godinu dana.

SHOCK:Vaše sestre u jedinicama intenzivnog liječenja imaju značajnu ulogu i važnost. Kako su regulirane kompetencije i djelokrug rada?

EVA BARKESTAD:Zakonski je regulirano, vi ste

sestra sa licencom priznatom od strane Vlade. Da bi radili u JIL‐ovima, nije nužno da imate završenu specijalizaciju iz tog područja ali većina bolnica to zahtjeva. Jasno je da razina znanja utječe na kvalitetu skrbi bolesnika u jedinicama intenzivnog liječenja. Danas je mnogo sestara uključeno u razne projekte na lokalnoj, regionalnoj i nacionalnoj razini. Neki voditelji tih projekata imaju specijalne interese u različitim područjima, i samim time podigli neke stvari na više razine. Pokušavamo uvesti u praksu medicinu temeljenu na dokazima, pokušavajući izraditi smjernice i standarde kako za liječnike tako i za sestre.

SHOCK:U Hrvatskoj se borimo sa nedostatnim brojem sestara, kakva je situacija u Švedskoj?Kako se to generalno reflektira na zdravstveni sustav?

EVA BARKESTAD:Naravno da trebamo više sestara,

baš nedavno povećali se broj studenata. Manjak sestara, gotovo uvijek, zapažen je u jedinicama intenzivnog liječenja. Većina sestara

FAS

HIO

NM

ON

THLY

201

0. s

iječn

ja 1

6


odlazi nakon par godina iz JIL‐a na druge odjele. Razlog tome, jasno, je stresno radno okruženje i velika odgovornost a ne postoje beneficije ili veće plaće u odnosu na sestre koje rade na drugim odjelima. I ne manje bitan razlog su noćne smjene i rad skoro svaki drugi ili treći vikend mjesečno.

SHOCK:Vi ste predstavnik vašeg Društva u Effcna-i, gdje vidite njezinu ulogu i snagu? Recite nam nešto o programu razmjene sestara koji djeluje unutar Effcna-e?

EVA BARKESTAD:Snaga je u komunikaciji kako bi shvatili da nas

sestara ima mnogo i da ujedinjenjem možemo raditi promjene. Predstavljamo udruženje sa više od 25 000 sestara i to je snaga kojom se može vršiti pritisak na određene instance. Cilj nam je zajednički, postići najbolju i najsigurniju razinu pružanja zdravstvene njege naših bolesnika. Program razmjene daje mogućnost odlaska sestara u zemlje članice Efccna‐e, čime bi upoznale međusobne razlike, dijelile svoja razmišljanja i znanje s kolegicama iz drugih država. U zemljama gdje postoji mogućnost razmjene, predstavnici imaju obvezu dogovoriti posjet i uvažiti želje posjetioca, ako je moguće. Do sada se 17 sestara uključilo u program.

SHOCK:Bili ste na našem Međunarodnom kongresu u Šibeniku prošle godine, kakvi su dojmovi općenito i osvrnite se na rad našeg Društva.

EVA BARKESTAD:Oh, mislim da radite odličan posao. Provođenjem

kontinuirane edukacije za tako veliki broj sestara samo govori za sebe. Pozvali ste strane predavače, što smatram izvrsnim potezom. Pružili ste nam mogućnost da upoznamo vaše sestre, osobno, mnogo interesantnih razgovora je bilo u pauzama između predavanja. Zanimljiva je bila problematika VAP‐a, koji je svugdje prisutan. Voljela bih da svi imamo veće financijske mogućnosti kako bi mogli provoditi više vremena zajedno, nalaziti se na kongresima, surađivati međusobno na višoj razini, itd.

SHOCK:Kako vidite sestrinstvo u budućnosti, što možemo očekivati, imate li viziju?Kako razvijati sestrinstvo u cjelokupnom zdravstvenom

FAS

HIO

NM

ON

THLY

201

0. s

iječn

ja 1

6 sustavu?

EVA BARKESTAD:Sestre i sestrinska praksa su vrlo važni kako u

cjelokupnom sustavu tako i naravno u jedinicama intenzivnog liječenja i to će u budućnosti biti od velikog značaja. Nove metode liječenja, visokosofisticirana oprema i tehnologija neizostavan je dio naše budućnosti i tu sestre imaju itekako važnu ulogu i mogućnost razvoja. Zatim, razvijanje standarda i smjernica sestrinske prakse udruživanjem znanja koja već imamo. Tako ćemo svesti rizik za naše bolesnike na minimum, to je sigurniji način. Npr. pranje ruku, skidati nakit, sat, skratiti nokte, korištenje alkohola prije i nakon kontakta sa bolesnikom. Dobro znamo da možemo prevenirati nastanak nozokomijalnih infekcija i smanjiti broj dana ležanja u bolnici.Nozokomijalne infekcije su skupe a patnja bolesnika je još skuplja.

SHOCK:Hvala vam najljepša za ovaj razgovor. U ime svih sestara i tehničara u Hrvatskoj i ispred HDMSARIST-a, želim vama i svim kolegicama i kolegama u Švedskoj sretne i vesele nadolazeće blagdane! Poruka za kraj?

EVA BARKESTAD:Svim sestrama u Hrvatskoj, radite odličan posao i

možete biti ponosne na to i nemojte nikada oklijevati, dozvolite drugima da budu dio u vašem svakodnevnom radu. To će vam biti zanimljivije i što više učite to ćete više željeti znati. Nije pogrešno pitati se:'' Radim li ja to dobro, postoji li neki drugi način ?'' Vjerojatno, ali ti si taj koji bira, ali samo ako znaš. Cijeli novi svijet je oko tebe.



Robert Majstorović, VMT

ST

RUČN

I RA

D IN

TEN

ZIVN

O L

IJEČE

NJE

STRU!NI RAD – INTENZIVNO LIJE!ENJE


Autor: Robert Majstorovi" VMT

!"#$%

!"#$%&'(%)'$"*&"+&*%,"-,.&"/',0(1$"%2'304("3("*&"$0%&05$20,-"4&3$0$6,-"-,.&"*-(%'(%$",0(4"

734&#"8,4$"/,*4&3)4&"%'$",*0,20&"8('(8%&'$*%$8&"9"&'()(*'+%,-./%01+*%2-231/'24+5%+2+06*(%7+%

0+6-2'/)4+8%41-,-39":"2&#$8"!"#$%&'()*%!)+#()*,";<"193/'24+%71+,+:-'*-%8-;('/)4-%

,-'3/6(</*-"$"0("8,06)"/',(&/,'/%8+'/3+1/'5%41,'+5%36(4(="!",2,-"'(3)",*2'0)%$"1&-,"*&"0("

$02(5$20$"-,0$%,'$0>"$0%'(2(*8)#('0,>"%#(8("8,4$"4&")0(%'(>"?@A%(8">,3$0("0(,2(-,"/,*%(,"

0&5(,B$#(50$"3$,"*2(8,30&20$6&"-&3$6$0*8$C"*&*%('("DEFA(="

E02(5$20$"-,0$%,'$0>"%#(8("8,3"2$%(#0,")>',.&0$C"B,#&*0$8("2'$4&3(0"4&"$52,'"$0G,'-(6$4("

,*,B#4)"DEFA(="E0G,'-(6$4&"3,B$2&0&",2$-"-,0$%,'$0>,-",-,>)1)4)"/',-/%0,"/'&/,50(2(04&"

/(%,G$5$,#,H8$C"3&H(2(04(")0)%('",'>(0$5-("%&"/'(2,2'&-&0,"/',2,I&04&",3>,2,'(4)1$C"

-4&'("$0%&05$20,>"#$4&+&04(="E/(8<"0).0,"4&"B$%$"*24&*%(0"3("/',2,I&04&"$02(5$20,>"

-,0$%,'$0>("*("*,B,-"0,*$"$"50(+(4(0"'$5$8"/'&-("B,#&*0$8)"%&"4&"*%(#0("/,5,'0,*%""

0&,/C,30(",*,B$0("8,4)"%'&B("$-(%$"*2(8(",*,B("8,4("/',2,3$"$#$"0(35$'&",2(4"/,*%)/(8="

E02(5$20$"-,0$%,'$0>"8'20,>"%#(8("3(0(*<"8(8,")"*2$4&%)"%(8,"$"8,3"0(*<")"/,%/)0,*%$"4&"

34&#(%0,*%"-&3$6$0*8$C"*&*%('(J%&C0$+('("DEFA(="K%,>("4&"/,50(2(04&"%&-&#40$C"/'$6$/("

G)086$,0$'(04("8(,"$"/'(2$#0,"$52,I&04&",2,>"/,*%)/8("$-/&'(%$2="

=#">?@AB%#A"CB%

E02(5$20$"-,0$%,'$0>"$-("*2,4"'(52,40$"/)%"8',5"/,2$4&*%",B$#4&.&0"0&8$-"50(+(40$-"

3,>(I(4$-("$"#4)3$-("8,4$"*)"5(*#).0$"5("3(0(*"/,*%,4&1)"/'(8*)=""

"$-*.(+/0+1#*.(2+*$)#(3*4(!5(+6)%'7%!(+8(-%$(+

L'2$"5(B$#4&.0$"/,8)H(4"-4&'&04("8'20,>"%#(8("3(%$'("$5"?MNN=">,3$0&="O'$%(0*8$"2&%&'$0('"

P&2&'&03"K%&/C&0"Q(#&*<"0&8,#$8,">,3$0("/',2,3$,"4&<"3(0(*"/'$#$+0,"4&5,2$%(<"$*%'(.$2(04("

8'20,>"%#(8("0(".$2,%$04(-(="!"%$-"$*%'(.$2(04$-("8,'$*%$,"*&"8,04$-(="R(+$04&0)"%(08)<"

#$-&0)"64&2+$6)")2&,"B$".$2,%$04$")"('%&'$4)="R("#$-&0)"64&2+$6)"/,%,-"B$")+2'*%$,"2$H&",3"N"

-&%'("3)>)"*%(8#&0)"64&2+$6)"%&"/,-,1)"*%,#$6&"/',-(%'(,"/,'(*%"0$2("8'2$"$"/)#5$'(04&"8'2$")"


ST

RUČN

I RA

D IN

TEN

ZIVN

O L

IJEČE

NJE

!"#"$%$&'()*$+$,-$.*)'"/0(#$"1$2*$)34$2#$#23151!1$4(&(!1$/$6"140(6($#0(7#$7"13*$!1)($7'*0!($

819*!(:*8$/!/7*3$#3;*!(:8*-$<*3*4!#$2*$#4*$=719!()*>$!("1$?('*$@3()'*2!*$:*$?('#$)*)4/$

)'(!(0)/$/@#3*?/-$

$

!"#$%&'(&)%*"&+,-.#/01&$#20/*%3$

$+ABC-$@34($@/7$"1$:*?('"1D1!$)34!($7'*)$)#2$0#4"1)*-$E*3'$F/2G(;$#&8(&'(#$"1$7):$=)H8#;3*@9>$%$

&'()*$I$,-$F/2G(;#4$)(8#;3*J$&*&7#"*#$&1$#2$8*!#817*3$6"140(61$/$#?'()/$&'#4*$=K>$)#"*$&1$

&@*"*'*$&*$'(81!#8$)*!('#8$@#&7*4'"1!#8$/$*3713("/-$L$23/;1$&73*!1$8*!#817*3$6"140(6*$/$

&4#8$'/81!/$(8*'*$"1$@'#4*)$#2$?"1'#)#&7($@31)#$)#"1;$&/$&1M$"12!#&7*4!(8$&(&718#8M$@/'&!($

4*'#4($(&637*4*'($!*$3#7(3*"/N18$?/?!"/$@#8#N/$@13*-$O7/2$!*&7*"1$($!*:(4$=)H8#;3*@9>$P7#$

!*$;30)#8$"1:()/$:!*0($=G*41$G3(713>$#2!#&!#$=@(&*0$4*'#4*>-$Q$#4*$817#2*$815/7(8$!18*$

)'(!(0)/$@3(8"1!/$($)#3(&7($&1$71)$/$(&73*D(4*!"(8*$!*$D(4#7(!"*8*-$

+ARS$T*(431$"1$@34($@/7$&!(8(#$)34!($7'*)$)#2$0#4"1)*$7("1)#8$*8@/7*6("1$1)&7318(717*-$T*(431$

&1$)#3(&7(#$!17#8$#&8(P'"1!(8$F/2G(;#4(8$)(8#;3*J#8$71$"1M$@3179#2!#$)*!('(3*4P($*3713("/$

!*)#!$*8@/7*6("1$1)&7318(717*M$&@#"(#$)(8#;3*J$($:*?('"*D(#$@34/$7'*0!/$)3(4/'"/-$$

<*)#!$U6F1*!#4*$#7)3(N*$91@*3(!*$+V+S$;#2(!1$($)#!&73/)6("1$8"13!#;$@3174*3*0*$&(;!*'*$

+VBC$;#2(!1$#2$&73*!1$F*8?137*$($W##2*M$)'"/0!1$)#8@#!1!71$@#731?!1$:*$)#!&73/)6("/$

P(3#)#@3(8"1!"(41$!*@3*41$:*$(!7*34*&)/'*3!*$8"131!"*$7'*)*$&/$2#&7/@!1.

Q@*)M$2#$7#;*$!("1$2#P'#$#28*9$41N$71)$&312(!#8$SXY7(9$;#2(!*$@3#P'#;$&7#'"1N*$&*$

1)&@*!:("#8$)*32(#7#3*)*'!1$($4*&)/'*3!1$)(3/3;("1$($#&8(P'"*4*!"18$7):$=6*791713$#413$

!112'1>M$719!()1$)*!('*6("1$)34!(9$D('*$#2$&73*!1$Z*33*$+VS+$;#2(!1-$

[*'"!"(8$3*:4#"18$719!#'#;("1$2#'*:(8#$2#$2*!*&$!1:*#?('*:!#;$(!4*:(4!#;$8#!(7#3(!;*$

7'*)*$)#3(P71!"18$$"12!#)3*7!(9$7'*0!(9$73*!&2/613*-$O4*$817#2*$2*!*&$@#&7*'*$"1$=:'*7!($

&7*!2*32>$($$#&!#4!($*'*7$/$*3&1!*'/$)'(!(0)#;$@3#8*73*!"*$4(7*'!#$/;3#D1!#;$?#'1&!()*$/$\QFY

/-$

!"#$"%&%'&()*)'&#+(*%,+-*,%".(#"%*'"/*%.+('0+!+(

Y Q!4*:(4!($)*71713$%$*3713("&)*$)*!('*])*71713M$61!73*'!($41!&)($)*71713M$

@'/N!#*3713("&)($)*71713$,-$


ST

RUČN

I RA

D IN

TEN

ZIVN

O L

IJEČE

NJE

! "#$%&'()*#+&*,+&$+-#.-$'$/(0.1+,2$3%.1+)/*43.)$1$+.+-5#,54.1$+6+!"#$$%"#&'()#+

)/*43.)*+78+

! 9.:.525;<$+5,5-.%$+(+5=2.<(+4#*0.)*+5'+>??+.2.+@???+12+6+A*-$#.%.:.#$%$+54.&%5+5+

=52%.3<51+-#5,5<52(+7+:$+.&-.#$%/*+&.&,*1$8+

! "2$3%$+4#*3.)$+6+.%B(:*#+7+4*2.3.%*+'5&,$,%*+:$+B.:.525;<(+5,5-.%(8+

! C.;*<#$,%.+<$=*2+:$+&-$/$%/*+,#$%&'()*#$+&$+15%.,5#518+

! D*15'.%$1&<.+15%.,5#+&$+15E(0%5;0(+.%4$:.4%5E+15%.,5#.#$%/$+,2$<$8+

+

*'(+,&-&&."(+,/&),01#23#&!"(40#)#&()5,/(5)67&46)(86"()7,&8',+,&

!"#$%&"&'()*+,&-&(*-*($"&,)./0#"(

F*'%5<#$,%.+,2$3%.+,#$%'()*#.+6+9($!6$,:'#&!"#$$%"#&8",)$9%;#"$&<&=.>+7+&(+*2*<,#51*A$%.3<.+

&<25-54.+<5/.+-#*,4$#$/(+1*A$%.3<.+B.:.525;<.+,2$3%.+&.E%$2+6+$#,*#./&<5E+,2$<$G+)*%,$2%5E+

4*%&<5E+,2$<$G+-2(0%5$#,*#./&<5E+,2$<$+7+(+*2*<,#.3%.+&.E%$2+<5/.+&*+&.&,*151+<$=*2$+-#*%5&.+'5+

A*15'.%$1&<5E+15%.,5#$+E'/*+&*+B.2,#.#$+.+-5/$3$4$+,*+<5%$3%5+.+-#.<$:(/*+(+5=2.<(+,2$3%5E+

4$2$+.+(+%(1*#.3<51+5=2.<(8++

H2$&,.3%$G+&.2.<5%&<$+'./$B#$E1$+.2.+5-%$+(%(,$#+&4$<5E+,#$%&'()*#$+<2/(3%5+/*+1/*&,5+%$+

<5/*1+&*+'*;$4$+-#*,A5'%5+5-.&$%$+-#*,45=$+&.E%$2$8+I#52$&<51+.+-(2:$)./51+B.:.525;<.A+

,2$3%.A+4$254$+-#*<5+*2$&,.3%*+'./$B#$E1*+&,4$#$/(+&*+*2*<,.3%.+&.E%$2.8++

J#(E.+5&%54%.+'.5+,#$%&'()*#$+/*+.%,*#E#.#$%.+&(&,$4+-#5-.#$%/$+&.&,*1$+6+?,$8&?'%$@&9#5(;#+7+

<5/.+.1$+:$+).2/+5&.E(#$,.+-#5A5'%5&,+&.&,*1$8+K$'+/*+&(&,$4+.&-#$4%5+-5&,$42/*%G+54$+%$-#$4$+

515E(0$4$+.%4$:.4%51+&.&,*1(+<5%,.%(.#$%5+.&-.#$%/*+L-#*1$+=52*&%.<(M+=#:.%51+5'+N!>+

12OA8+"5+/*+(+%$/4*0*1+=#5/(+&2(3$/*4$+'5452/%5+'$+&*+5%*15E(0.+-54#$,+6+#*B2(<&+7+<#4.+


ST

RUČN

I RA

D IN

TEN

ZIVN

O L

IJEČE

NJE

!"!#$%&'!()"$&*"+$,*+"-.&/$#)#)%$&*&0#+$%$"1!&!.%!2/$&/-1*&31)'-(*4"-&*'*&5-#5!"-&

-")(-.!6$+$1!&(-"*#-%*".7&8+$/*&0!0#$+&5%-5*%$"1$&*($&*&(-.!6"-0#&($"!$'")&$/#*+$9*1)7&

:%*#*0/-(&*'*&5-+'$4)"1)(&;&-+*0"-&-&5%-*,+-<$4!&=&5%)/*3$4$&"$&#%$"03!9)%!&$/#*+*%$&0)&0!0#$+&

5%-5*%$"1$&#)&0)&"$&#$1&"$4*"&91)'-/!5"*&0*0#)(&(->)&3-3$#"-&5%-5%$#*&-3"-0"-&+$'*3*%$#*&

*05%$+"-0#&0!0#$+$&*0#-+%)()"*(&5%-($#%$"1)(&-?'*/$&#'$4")&/%*+!'1)&"$&(-"*#-%!&;&!"#$%&'

($)&'*&!*&=7&

&

+,-.$'/0'+1&2$*!.-'3%-.$4'5#6.7-86-%$69$'*%$6!:#7&%$'

'

+,-.$';0'<)8'-'*%$6!:#7&%$'=#>-)8?'6&*82'38'8*)$%$69#'!&*$0'


ST

RUČN

I RA

D IN

TEN

ZIVN

O L

IJEČE

NJE

!

"#$%&!'(!)*+$!+,&-*./01,!*&!*234$5!%3563-1-+&5&(!

!"#$%&'&(&%$)&*+)+#&',*-*.$*&/&*'"0**

!"#$%&'()*+,-.$%$/$.-%0+)1$/$(2(3'+)(#(,$%+)'(0-)&+)'(.$&#$)/-)$&,$.-%0+)"(4$5-0+%$)0+),(&#",-')

"),.$,.+6$)$%7-/$7%(8)&$&#+6-)6(%$#(.$.-%0-9):+,-.$%)$6-)&7.*")(%+6(8";$#$)&#7-.-%0+)

'.7%$*)"8."3-'-)"%"#-.)2"6+%-)&$&#+6-9)<-'()"),.-'&$)$%7-/$7%+)2$%$0+)&2"=+)$)/-)"/(.'(7-%0+)

'.7$>)'7-2$#+#%()$&,$.-%0+)&$&#+6-)(?)'.7$)%-'(%)"/(.'(7-%0-)(?),.+&"?%+)0+)7-=%(&#$)/-)

%-&#-7-')6(%$#(.$.-%0-9)@.+6-)?(&#",%$6)$&'"&#7$6-)$)'(%/"2#$.-%(0)2$#+.-#".$)(,#$6-2-%)

.-&,(%)*+,-.$%$/$.-%0-)1$/$(2(3'+)(#(,$%+)0+)(?)A>BC)0+?$%$D-E62)?()B)0+?$%$D+E62)F)GBC)H)GAAA)

0+?$%$D-)")CAA)62)(#(,$%+)$2$)BCA)I)BAAA)0+?$%$D-)")GAAA)62))(#(,$%+)J9))

K,-')"%-#.-8)%+'(2$'()8(?$%-)0-720-0")&+)(,.+5%-)6$320+%0-)")&7+/$)."#$%&'(8)'(.$3#+%0+)

*+,-.$%-9)L),.$2(8)#(6+)$?+)$)&7+)"5+&#-2$0-),(0-7-)-2+8$0&'$*).+-'D$0-)%-)*+,-.$%)'-()$)?$2+6+)

('()'(.$3#+%0-)*+,-.$%-)'(?)4(2+&%$'-)&-)%$&'$6)7.$0+?%(&#$6-)#.(64(D$#-9)L'(2$'()

-%-6%+&#$5'$)'(?)4(2+&%$'-),(&#(0$),(?-#-')()-2+.8$0$)$2$)%+'(6),(.+6+;-0")'(-8"2-D$0+)

&$8".%()?-)4$)&-)*+,-.$%(6)#.+4-2()4$#$)(,.+/-%)(?%(&%()/-)$&,$.-%0+)'(.$&#$#$)

%+*+,-.$%$/$.-%")(#(,$%"9)

M"?";$)?-)/-)&-?)%+),(&#(0$)0+?$%&#7+%)&#-7>)&7-'-)$%#+%/$7%-)0+?$%$D-)(?%(&%()4(2%$5'-)

"&#-%(7-)#.+4-2-)4$),()(7(6),$#-%0")"&#-%(7$#$)72-&#$#$),.(#('(29)

#%&#%"1$*&'2$(&2'+3*4&4)"1$*

@.$60+%-)%-04(20+),.-'&+)"),(&#-720-%0">)'-2$4.-D$0$)$)(?.=-7-%0")#2-5%(8)#.-%&?"D+.)&$&#+6-)

%+(,*(?%-)0+)/-),(&#$/-%0+)%-0,.+D$/%$0$*)#2-5%$*)(5$#-7-%0-9))

H N,.-#$)."'+)


ST

RUČN

I RA

D IN

TEN

ZIVN

O L

IJEČE

NJE

! "#$%&'#'(%&')'*+,*'(#&+*-./01&(-'-#12('(3&1),1.+#'(-+.&4+56(7&%$51&'#'(-$1(

8%23%*1*#1(-'-#12+9(*+&%:'#%(.+(,'(-/(21;/-%<*%(.%<&%(3&'3%51*16(

(

(!"#$%&'(&)*+,%-".%/.0&,1%/+23401%&/%&215%6&

&

! =&+*-./01&(3%-#+$'#'('(/:$&-#'#'(*+(%&')'*+,*'(.&4+:(

! ".>&+:'#'(#&+*-./01&('(-'-#12('-3'&+*5+?("8&1*'#'(3&'3&12,51*/($&1@'0/(A'>'%,%B81(

%#%3'*16(C<%-#'('*A/>'5-8'(-'-#12(/($&1@'0/(A'>'%,%B81(%#%3'*1(3&'(#%21(.&41:'(

8%2%&'0/('*A/>'5-8%)(-'-#12+(*+%3+8%6((

(!"#$%&7(&!#+,08&#20&3&90:%1#/#;#1%/3&<#;#*"*=$3&*,*:#/3&


ST

RUČN

I RA

D IN

TEN

ZIVN

O L

IJEČE

NJE

!

"#$%&!'(!)*+,-$./%$!/$/012!34/0&5#.1*(!67$2.10$01!*$54!-7&%&!%4.$!34/04.$!,!847*.12!9$.1#,!571:$;1!

+$-$4#4<%1!4043$*1(!=$#.!*&2!.1!04!>$/0.17&0$?!5&*(!@4!.1!7&-#48!-&<04!571:$;,!$!9&#.1!97A$24!,!

4%71*,042!34#4A&.,(!


ST

RUČN

I RA

D IN

TEN

ZIVN

O L

IJEČE

NJE

!

"#$%&!'()!"*$+%&,-./!01.2$3.!4$5$6#67%.!6*68$,.!#$-.06/!19%6/!$!$+*601./.,$/!&%*$0$1&,-./!+9+*&0&!

$+8$1&,-&!.#$/$,$1&/6!51&%!$5!01.2$3.!$!$+89,-&0&/6!%6/61$39!+$+*./&)!

!

!

"#$%&!'')!:06!;&<!=06!,&/!-.!3$#-!9!606/!>$-.#9!81$81./.!+$+*./&)!

!

! "#$%&'()#%&'*+(,'-'./.01%(.2.3'4%(.1#%4+2.56(47%$4.('82'84+2'(-#91('-()#%&'*%(89(

7%:4.5(#+1.5(:.1(8(:#+;.5('82.)#%5%4.(912')'#95.(8'82%5('83'#9479(

2#948:+*%#9<(=).(>'4'5.(:.1(89)(-#91(4%('-9?%('-('4,+-'781%()#%>'*%('(:.1(8%(

1.5.#'*9('4,+-'781.;(8'82%59(4%(493+4'(:.($%/7%4%(#9-'4%(@(3./9(1.5.#'*%('/'(*'7%/9(A(


ST

RUČN

I RA

D IN

TEN

ZIVN

O L

IJEČE

NJE

!!"#$%&'()&!%*&+%,&-./0%&121)&3415+%6-/&7/&7%&-"%8+1,&2./8#91,)&:/$#&6/&512;&#&#+<;5/.)&

&

&

!"#$%&'=)&>17-%2"6%+6/&1*5.%8/+/&2./8#9/&<#5#1"1?$/&1-14#+/&;&-"%8+;&2./8#9;)&>17-%2#-#&@/,1&-1&+%&

A>1+-;B&#5+%*&-.%+7*;9/.%&%"#&+/@/,1&61?&+%4;C%2%-#D&

&


ST

RUČN

I RA

D IN

TEN

ZIVN

O L

IJEČE

NJE

! "#$%&'(%()#*+,&-./0)',.1(20)3(+(#4#56.)#%#7(/.)0)%4&-/0)',.-(20)8)9:)9;"<=;>;?@A)

B)()#6&-(%()C.)D(/(D&4/#)EF!%&6)2D)(+/&*)%,&/$*02.,&)

)!"#$%&'()&*+,&-%./0%1%-2%&#-3/,+4%5&%$6#1#4%-2+7&8/86%1%&.49.#4%-2%&9:,4%;#79&<2+"9$/.%-&8/86%1)&

&

&

!"#$%&'=)&>:,4%;+-&8#86+7)&?9&-%7&2+&<#"2&/&9197&:#2+"/&.4#.4+7+&8#86+7%)&@2+:-9&.901%"%&

8-#7%6+"2/&-%&3+-97+-%"-9&A/01%B+-92C&$%."2#<#)&

&

! 9.)/&70G0C01()%4&-/0)',.-(20)8)$&D#)H,&'(%&2(C&)BI)#*+,&-(%()%,&/$*02.,)()2C.4#607/()

%4&-/()$($%.D)7,()-.D0)*,J&%()2(C.'-(2.)%4&-/#H)$($%.D&)0)0$7,&'/#D)7#4#J&C0)5%#)

#D#H010C.),&'/#DC.,/0),&$7#*C.40)/('#&)%.601(/.)()%.D.4C(%#)K%C.,&/C.L)+,&6&)(+)


ST

RUČN

I RA

D IN

TEN

ZIVN

O L

IJEČE

NJE

!"!#$%&'()!*"+&,-$(!"!#$%&(*./(#0&1.%(23+.12-$(#2+420$,5"-$("(!#6&+&,-$(%-$72+"8&(

3+&1&'(

(

!"#$%&'()&!%*&+,&-./,-.&01#-#2#&#3456,1%&#&71,8#9,&5&3:,-5&#&0.8,2#&+%&05-0%3:,-'(

(

9 :&*27&#"(#0&;,2(6+$;"52(/.(<==(%%>?'(@6&(+&3",&(#0&1&(2,2#&+(#0&;,.?(",A23$+&(

.!"?2+&6&(1.,#",2"+&,.("!*"+&,-$(#0&;,.?(!"!#$%&((B(C(D(%0(E!&#'(

22KALENDAR STRUČNIH AKTIVNOSTI

DOSTUPAN ONLINE NA

WWW.HDMSARIST.HR


ST

RUČN

I RA

D IN

TEN

ZIVN

O L

IJEČE

NJE

!!"#$%&'()&*+,-.+"#.%/-0&123%,/0&#,4250.%6&788&99:;&/0&.%5#,%&-"%$%&$+/%&,%<&5%,#9%6&

&

" #$%&'!'()*(+)&'!,$-,&$()./'!0!4%<-&4"2<3!1!2&23/'(!,$-4./$&3&!5*)67&-)(+)-23!

'/8()&%'(!,$-,&$().(!6(-!&!9-9(3)-!,$-4./$&3&!)/,-23-.()./!%$(6(!*!3$-6$(6&'!

26$/3)&7('(!3+(:)-;!2&23/'(<!

" =,-.&3&!./9()!6$(6!4&>/6$(3)-;!6(?/+(!2(!6(?/+-'!3$()29*7/$(!9-6!9$*;&!6$(6!

,$&,-.&3&!)(!'-)&3-$<!

" =,-.&3&!2&23/'!2(!&)4(%&4)&'!6(3/3/$-'!0!@ABC!DEFC!G@!1<!

" H&4/+&$(3&!3$()29*7/$!*!)&4-*!2$7(!0!I,8+/?-23(3&7!(J&2K!&+&!I'&9(J&++($L!+&)/K!1!

M6$/3()./'!3$-6$(6/!26$/3)&7/!%(34-$&3&!&)4(%&4)*!+&)&.*!&!-34-$&3&!3$()29*7/$*!

6-)3(63!2(!(3'-25/$26&'!%$(6-'<!

" H(,$(4&3&!6(+&?$(7&.*!0!%/$-&);!1!,$&3&26-'!)(!%/$-&);!3&,6*!'-)&3-$(<!

" G-)-4)-!-34-$&3&!&)4(%&4)*!+&)&.*<!G$/;+/9-'!6$&4*+./!)(!'-)&3-$*!,-34$9&3&!,$&6(%!&!

?-.*!N/+./)/!6$&4*+./!3+(6(!C!,$(4&+)*!6$&4*+.*!3+(6(C!3+(:)*!26(+)*!-9;-4($(.*O/;!

$(2,-)(!3/!,-23(46/!(+($'(!&)4(%&4)-;!3+(6(<!


ST

RUČN

I RA

D IN

TEN

ZIVN

O L

IJEČE

NJE

!!"#$%&'()&*&+$,-,&+.%$,/&+012&.30-,3%14,&5010&6-,4%5#&#&4071,&+"#84,&,.,/0)&91,&"#&30&1,&#&80/2&+"2:#&

/,:;%&+0&6#1%10<&

&

&!"#$%&'=)&>,&+2&10$&,?4%$0&$,30&.%/&/,@2&6,+"2:#1#&;%&A2$-%+#10B&.%7&1-%4+;2C0-&$%$,&D#&#?;%"0$%&

D#",&.#;"3#.,&$,3#&1"%$&+0&/,4#1,-#-%)&E?4%$0&+2&+1%4;%-;40&F&C-.04%&?%&%--10-#3+$#G&6"%.%&?%&C041-%"4#&

.04+$#&#&:21%&?%&6"254,%-10-#3+$#)&H0"04%<)))I/)))?D#"3%&40/%/&6,3/%J&

&


ST

RUČN

I RA

D IN

TEN

ZIVN

O L

IJEČE

NJE

!

"#$%&!'()!*!%+,&-,$.$!&%+!/01!/21!3/4516,+!4+/0&2$#$7!,&!8+,$0+93!4+029:$01!4+/0+5&,51!49&2$#,1!

%9$23#51!$!29$51:,+/0$!0#&%&)!

!"!#$%&!'()*+,&-.%&+*!,+()&/)%&)%-0+$)&/)%$,)#-*)%

!"#$%&%'()*%$"%+,+,"#$%(%$-,.%*"%+#*%/"%+0/,#%".%+102)+3,#,+4"%/%."0+502$67"%+)(0*,(0+

",&6*,$%".6+#$%"'-)86$%+)+",&0)+'$8%++9+:5;*630'#%#,8+%<,'=+#0/(01+>+",.6+5$%&,*"0+,4&6-6"0?+

@',1+#6$1,"%+:5;*630'#%#,8+%<,'=+)+*,#6$%#)$,+'6+4%+,'#,+50.%1+10A6+5$0"%B,+,+"%4,&+

:1,-%<,**%$C+*,"6=?+D(0+30*6'",(%+(0.,+&0-0$%&"0+*6A,+)+($6&6#)+5$01%#$%10+'%+30/"6+'#$%"6+

E:5;*630'#%#,8+%<,'=+",&0+.6+4%1,7*.6"%+#0/(%+($,A%".%+'$6-".6+%(',*%$"6+*,",.6+,+/6#&$#02+

,"#6$(0'#%*"02+5$0'#0$%?+

+

!"#$%&'()&*+,-.#/%01-&0#/2%&3,4%&0-523,-+02&5,#1-&$%"#6,%4#1-)&780#902&/%:0%&3;/%,&8%&#35,%/02&920#;2,#,%01-&

#0/%8#/0#<&$,/0#<&;"%$2/%)&=,%03+>4-,#&92,%1>&6#;#&5,-4#802&0#/-"#,%0#?&

!"#$%&"'$()*+,$,-.*"+/+0$1)/+,&'"+2)0$3-"1"*)+/-(.'"(+4$5&),-"-,6)7+-#"6"+0"+2&.'$80),-+

*(.&.0("9+:"$*.;+-.6/<$0"+/0/-"&+$01"8$10)7+,$,-.*"+$*"+)5&.=.0/+-.>$0/9+?)("*+

4$5&),-"-,6)7+-#"6"+)15(.+)80"@"1"+6)#$6)+,1)()*+-.>$0)*+-.6/<$0"+/0/-"&+,$,-.*"+-#"@$+

5$("A&"7*/+-&"0,5/'.&"9+B"-1"&"0(.*+,$,-.*"+C2&.*"+%)#.,0$6/D+$+C)-1"&"0(.*D+-&"0,5/'.&"+

2&.*"+"-*),A.&,6)*+8&"6/+-.+2&$-$,6)*+8.&)$07+-$26.+7)1)&$*)+*)0$-)&/+)-2&$#$6.+,#(.5.<.E+

CF!;+)1"(+-#"6+6)($+,"5+),(.<"3+0"+-&"0,5/'.&/+(.+-#"6+-.6/<$0.+/0/-"&+,$,-.*"+2"+-/+1&$(.50),-+

0.*)(+2&$%&"("-$+-#"6/+6)($+%/5.3+)@$-"1")+6)5+%)#.,0$6"9D+

G.#$@$0"+7&.36.+2&)2)&'$)0"#0"+(.+-)*.+6)#$6)+(.+0$1)+$80"5+$#$+$,2)5+0$1)"+C24#.%),-"-$'+"H$,D+

-)@6.9+I8*(.&.0)+(.+5"+2)7&.36"+)5+J+$0@"+K+L;M+'*+N+/+0$1.#$&"0(/+&.8/#-$&"+L+**O7+

2)7&.36)*+)@$-"0("+-#"6"9+P6)+/8*.*)+/+)%8$&+5"+C)5)6"D+2),-"1#(.0$+-&"0,5/'.&+*)>.+

2)0.6"5+C%$-$+2&)0"=.0D+$+LQRSQ+'*+$,2)5+$#$+$80"5+2)-&.%0)7+0$1)"+#"6)+,.+*)>.+8"6#(/@$-$+5"+

2)7&.36.+/+)@$-"1"0(/+-#"6)1"+6)5+0.2&"1$#0)+0$1.#$&"0)7+,$,-.*"+*)7/+%$-$+5&"*"[email protected]+

T+2&"6,$+(.+-)+0"&)@$-)+%$-0)+8"+-68+C*"#.+-#"6)1.D+U+'.0-&"#0$+1.0,6$+$+2#/<0)"&-.&$(,6$+-#"69+

:2&9+P6)+6)5+VG?R"+$*"*)+2)7&.36/+)5+M+'*+)5+2)-&.%0)7+0$1)";+&.8/#-"-+VG?R"+<.+%$-$+M+

**O7+*"0($+$#$+1$3$9+P6)+5)-$@0$+%)#.,0$6+$*"+VG?+W+$#$+X+**O7;+#">0$*+)@$-"0(.*+5)%$-$+<.*)+

5"+(.+1&$(.50),-+J+$#$+L+**O7+3-)+*)>.+&.8/#-$&"-$+#)3$*+-.&"2$(,6$*+$0-.&1.0'$("*"+$+

*)>.%$-0$*+2&.)2-.&.<.0(*+'$&6/#"'$(.+0.2)-&.%0)+"2#$'$&"0$*+1)#/*.0)*+$0A/8$("9+

Y+)%8$&)*+0"+1">0),-+$,2&"10.+6"#$%&"'$(.+$01"8$10)7+,$,-.*";+@$0$+,.+1">0$*+5)5"-0);+

5.-"#(0$(.;+)2$,"-$+,"*+2),-/2"6E+

R Z&"0,5/'.&/+0"(%#$>/+-&)6&"6/+,-&.-0$'/+K+-0@)&/-0;&52,;+N+0$1.#$&"-$+0"+0$1)/+

A$8$)#)36)7+$81)&"+-#"6"9+I0-&"1",6/#"&0$+$+$0-&"6"&5$("#0$+*)0$-)&$07+2)5&"8/*(.1"+

0$1.#$&"0(.+/+0$1)/+,&'"+/+5<"-623;%;#4&%A#3+-)@6$+K+,(.'$3-.+,&.50(.+"6,$#"&0.+#$0$(.+$+

@.-1&-)7+$0-.&6),-"#0)7+2&),-)&"9++

R :$1.#$&"0(.+*)&"+%$-$+$81.5.0)+2)*)</+0$1.#.9+:$1.#$&"0(.+C)5)6"D+0$6"6)+,.+0.+

2&)2&/@/(.+(.&+(.+5)6"8"0)+5"+-"6"1+0"@$0+&.8/#-$&"+0.2&.'$80$*+*(.&.0($*"+3-)++

*)>.+/1(.-)1"-$+2&$*(.0/+0.2)-&.%$4+$+)2",0$4+-.&"2$(,6$4+$0-.&1.0'$("9+

R !"#$%&"'$("+K+8-,2#0@+N+2)0$3-"1"+/-(.'"(+"-*),A.&,6)7+$+4$5&),-"-,6)7+-#"6"+0"+

,$,-.*+$01"8$10)7+*)0$-)&$&"0("+-#"6"9+

R F6&.-"0(.*+-&)6&"6.+,6&.-0$'.+8"-1)&$-$+$01"8$10/+#$0$(/+C2&.*"+%)#.,0$6/D+$+

)-1)&$-$+(.+C2&.*"+-&"0,5/'.&/D9+

R F-1)&$-$+8"-1"&"@+0"+,6&.-0$'$+$+0"+-"(+0"@$0+5)1.,-$+-&"0,5/'.&+/+6)0-"6-+,"+

"-*),A.&,6$*+8&"6)*9+?&$+-)*.+),$7/&"-$+,-.&$#0),-+,6&.-0$'.9+

R ?&$-$,6)*+0"+C8.&)D+-$26/+*)0$-)&";+0"2&"1$-$+6"#$%&"'$(/9+?)-1&5$-$+5"+(.+0"+

*)0$-)&/+&"10"+'&-"+$+0/*.&$@6"+1&$(.50),-+Q+**O79+

R ?)0)10$*+)6&.-"0(.*+-&)6"6.+,6&.0$'.+)-1)&$-$+$01"8$10/+#$0$(/+C2&.*"+%)#.,0$6/D+

$+0)1$*;+,-.&$#0$*+8"-1"&"@.*+8"-1)&$-$+/-0;&52,;9+

!"#$%&'('%#&)"*"!+,'(!*"$(*!,'-(!(+,'


ST

RUČN

I RA

D IN

TEN

ZIVN

O L

IJEČE

NJE

!"#$%&'()&*+,-.#/%01-&0#/2%&3,4%&0-523,-+02&5,#1-&$%"#6,%4#1-)&780#902&/%:0%&3;/%,&8%&#35,%/02&920#;2,#,%01-&

#0/%8#/0#<&$,/0#<&;"%$2/%)&=,%03+>4-,#&92,%1>&6#;#&5,-4#802&0#/-"#,%0#?&

!"#$%&"'$()*+,$,-.*"+/+0$1)/+,&'"+2)0$3-"1"*)+/-(.'"(+4$5&),-"-,6)7+-#"6"+0"+2&.'$80),-+

*(.&.0("9+:"$*.;+-.6/<$0"+/0/-"&+$01"8$10)7+,$,-.*"+$*"+)5&.=.0/+-.>$0/9+?)("*+

4$5&),-"-,6)7+-#"6"+)15(.+)80"@"1"+6)#$6)+,1)()*+-.>$0)*+-.6/<$0"+/0/-"&+,$,-.*"+-#"@$+

5$("A&"7*/+-&"0,5/'.&"9+B"-1"&"0(.*+,$,-.*"+C2&.*"+%)#.,0$6/D+$+C)-1"&"0(.*D+-&"0,5/'.&"+

2&.*"+"-*),A.&,6)*+8&"6/+-.+2&$-$,6)*+8.&)$07+-$26.+7)1)&$*)+*)0$-)&/+)-2&$#$6.+,#(.5.<.E+

CF!;+)1"(+-#"6+6)($+,"5+),(.<"3+0"+-&"0,5/'.&/+(.+-#"6+-.6/<$0.+/0/-"&+,$,-.*"+2"+-/+1&$(.50),-+

0.*)(+2&$%&"("-$+-#"6/+6)($+%/5.3+)@$-"1")+6)5+%)#.,0$6"9D+

G.#$@$0"+7&.36.+2&)2)&'$)0"#0"+(.+-)*.+6)#$6)+(.+0$1)+$80"5+$#$+$,2)5+0$1)"+C24#.%),-"-$'+"H$,D+

-)@6.9+I8*(.&.0)+(.+5"+2)7&.36"+)5+J+$0@"+K+L;M+'*+N+/+0$1.#$&"0(/+&.8/#-$&"+L+**O7+

2)7&.36)*+)@$-"0("+-#"6"9+P6)+/8*.*)+/+)%8$&+5"+C)5)6"D+2),-"1#(.0$+-&"0,5/'.&+*)>.+

2)0.6"5+C%$-$+2&)0"=.0D+$+LQRSQ+'*+$,2)5+$#$+$80"5+2)-&.%0)7+0$1)"+#"6)+,.+*)>.+8"6#(/@$-$+5"+

2)7&.36.+/+)@$-"1"0(/+-#"6)1"+6)5+0.2&"1$#0)+0$1.#$&"0)7+,$,-.*"+*)7/+%$-$+5&"*"[email protected]+

T+2&"6,$+(.+-)+0"&)@$-)+%$-0)+8"+-68+C*"#.+-#"6)1.D+U+'.0-&"#0$+1.0,6$+$+2#/<0)"&-.&$(,6$+-#"69+

:2&9+P6)+6)5+VG?R"+$*"*)+2)7&.36/+)5+M+'*+)5+2)-&.%0)7+0$1)";+&.8/#-"-+VG?R"+<.+%$-$+M+

**O7+*"0($+$#$+1$3$9+P6)+5)-$@0$+%)#.,0$6+$*"+VG?+W+$#$+X+**O7;+#">0$*+)@$-"0(.*+5)%$-$+<.*)+

5"+(.+1&$(.50),-+J+$#$+L+**O7+3-)+*)>.+&.8/#-$&"-$+#)3$*+-.&"2$(,6$*+$0-.&1.0'$("*"+$+

*)>.%$-0$*+2&.)2-.&.<.0(*+'$&6/#"'$(.+0.2)-&.%0)+"2#$'$&"0$*+1)#/*.0)*+$0A/8$("9+

Y+)%8$&)*+0"+1">0),-+$,2&"10.+6"#$%&"'$(.+$01"8$10)7+,$,-.*";+@$0$+,.+1">0$*+5)5"-0);+

5.-"#(0$(.;+)2$,"-$+,"*+2),-/2"6E+

R Z&"0,5/'.&/+0"(%#$>/+-&)6&"6/+,-&.-0$'/+K+-0@)&/-0;&52,;+N+0$1.#$&"-$+0"+0$1)/+

A$8$)#)36)7+$81)&"+-#"6"9+I0-&"1",6/#"&0$+$+$0-&"6"&5$("#0$+*)0$-)&$07+2)5&"8/*(.1"+

0$1.#$&"0(.+/+0$1)/+,&'"+/+5<"-623;%;#4&%A#3+-)@6$+K+,(.'$3-.+,&.50(.+"6,$#"&0.+#$0$(.+$+

@.-1&-)7+$0-.&6),-"#0)7+2&),-)&"9++

R :$1.#$&"0(.+*)&"+%$-$+$81.5.0)+2)*)</+0$1.#.9+:$1.#$&"0(.+C)5)6"D+0$6"6)+,.+0.+

2&)2&/@/(.+(.&+(.+5)6"8"0)+5"+-"6"1+0"@$0+&.8/#-$&"+0.2&.'$80$*+*(.&.0($*"+3-)++

*)>.+/1(.-)1"-$+2&$*(.0/+0.2)-&.%$4+$+)2",0$4+-.&"2$(,6$4+$0-.&1.0'$("9+

R !"#$%&"'$("+K+8-,2#0@+N+2)0$3-"1"+/-(.'"(+"-*),A.&,6)7+$+4$5&),-"-,6)7+-#"6"+0"+

,$,-.*+$01"8$10)7+*)0$-)&$&"0("+-#"6"9+

R F6&.-"0(.*+-&)6&"6.+,6&.-0$'.+8"-1)&$-$+$01"8$10/+#$0$(/+C2&.*"+%)#.,0$6/D+$+

)-1)&$-$+(.+C2&.*"+-&"0,5/'.&/D9+

R F-1)&$-$+8"-1"&"@+0"+,6&.-0$'$+$+0"+-"(+0"@$0+5)1.,-$+-&"0,5/'.&+/+6)0-"6-+,"+

"-*),A.&,6$*+8&"6)*9+?&$+-)*.+),$7/&"-$+,-.&$#0),-+,6&.-0$'.9+

R ?&$-$,6)*+0"+C8.&)D+-$26/+*)0$-)&";+0"2&"1$-$+6"#$%&"'$(/9+?)-1&5$-$+5"+(.+0"+

*)0$-)&/+&"10"+'&-"+$+0/*.&$@6"+1&$(.50),-+Q+**O79+

R ?)0)10$*+)6&.-"0(.*+-&)6"6.+,6&.0$'.+)-1)&$-$+$01"8$10/+#$0$(/+C2&.*"+%)#.,0$6/D+

$+0)1$*;+,-.&$#0$*+8"-1"&"@.*+8"-1)&$-$+/-0;&52,;9+

!"#$%&'('%#&)"*"!+,'(!*"$(*!,'-(!(+,'


!"#$%&'()&*+,-.#/%01-&0#/2%&3,4%&0-523,-+02&5,#1-&$%"#6,%4#1-)&780#902&/%:0%&3;/%,&8%&#35,%/02&920#;2,#,%01-&

#0/%8#/0#<&$,/0#<&;"%$2/%)&=,%03+>4-,#&92,%1>&6#;#&5,-4#802&0#/-"#,%0#?&

!"#$%&"'$()*+,$,-.*"+/+0$1)/+,&'"+2)0$3-"1"*)+/-(.'"(+4$5&),-"-,6)7+-#"6"+0"+2&.'$80),-+

*(.&.0("9+:"$*.;+-.6/<$0"+/0/-"&+$01"8$10)7+,$,-.*"+$*"+)5&.=.0/+-.>$0/9+?)("*+

4$5&),-"-,6)7+-#"6"+)15(.+)80"@"1"+6)#$6)+,1)()*+-.>$0)*+-.6/<$0"+/0/-"&+,$,-.*"+-#"@$+

5$("A&"7*/+-&"0,5/'.&"9+B"-1"&"0(.*+,$,-.*"+C2&.*"+%)#.,0$6/D+$+C)-1"&"0(.*D+-&"0,5/'.&"+

2&.*"+"-*),A.&,6)*+8&"6/+-.+2&$-$,6)*+8.&)$07+-$26.+7)1)&$*)+*)0$-)&/+)-2&$#$6.+,#(.5.<.E+

CF!;+)1"(+-#"6+6)($+,"5+),(.<"3+0"+-&"0,5/'.&/+(.+-#"6+-.6/<$0.+/0/-"&+,$,-.*"+2"+-/+1&$(.50),-+

0.*)(+2&$%&"("-$+-#"6/+6)($+%/5.3+)@$-"1")+6)5+%)#.,0$6"9D+

G.#$@$0"+7&.36.+2&)2)&'$)0"#0"+(.+-)*.+6)#$6)+(.+0$1)+$80"5+$#$+$,2)5+0$1)"+C24#.%),-"-$'+"H$,D+

-)@6.9+I8*(.&.0)+(.+5"+2)7&.36"+)5+J+$0@"+K+L;M+'*+N+/+0$1.#$&"0(/+&.8/#-$&"+L+**O7+

2)7&.36)*+)@$-"0("+-#"6"9+P6)+/8*.*)+/+)%8$&+5"+C)5)6"D+2),-"1#(.0$+-&"0,5/'.&+*)>.+

2)0.6"5+C%$-$+2&)0"=.0D+$+LQRSQ+'*+$,2)5+$#$+$80"5+2)-&.%0)7+0$1)"+#"6)+,.+*)>.+8"6#(/@$-$+5"+

2)7&.36.+/+)@$-"1"0(/+-#"6)1"+6)5+0.2&"1$#0)+0$1.#$&"0)7+,$,-.*"+*)7/+%$-$+5&"*"[email protected]+

T+2&"6,$+(.+-)+0"&)@$-)+%$-0)+8"+-68+C*"#.+-#"6)1.D+U+'.0-&"#0$+1.0,6$+$+2#/<0)"&-.&$(,6$+-#"69+

:2&9+P6)+6)5+VG?R"+$*"*)+2)7&.36/+)5+M+'*+)5+2)-&.%0)7+0$1)";+&.8/#-"-+VG?R"+<.+%$-$+M+

**O7+*"0($+$#$+1$3$9+P6)+5)-$@0$+%)#.,0$6+$*"+VG?+W+$#$+X+**O7;+#">0$*+)@$-"0(.*+5)%$-$+<.*)+

5"+(.+1&$(.50),-+J+$#$+L+**O7+3-)+*)>.+&.8/#-$&"-$+#)3$*+-.&"2$(,6$*+$0-.&1.0'$("*"+$+

*)>.%$-0$*+2&.)2-.&.<.0(*+'$&6/#"'$(.+0.2)-&.%0)+"2#$'$&"0$*+1)#/*.0)*+$0A/8$("9+

Y+)%8$&)*+0"+1">0),-+$,2&"10.+6"#$%&"'$(.+$01"8$10)7+,$,-.*";+@$0$+,.+1">0$*+5)5"-0);+

5.-"#(0$(.;+)2$,"-$+,"*+2),-/2"6E+

R Z&"0,5/'.&/+0"(%#$>/+-&)6&"6/+,-&.-0$'/+K+-0@)&/-0;&52,;+N+0$1.#$&"-$+0"+0$1)/+

A$8$)#)36)7+$81)&"+-#"6"9+I0-&"1",6/#"&0$+$+$0-&"6"&5$("#0$+*)0$-)&$07+2)5&"8/*(.1"+

0$1.#$&"0(.+/+0$1)/+,&'"+/+5<"-623;%;#4&%A#3+-)@6$+K+,(.'$3-.+,&.50(.+"6,$#"&0.+#$0$(.+$+

@.-1&-)7+$0-.&6),-"#0)7+2&),-)&"9++

R :$1.#$&"0(.+*)&"+%$-$+$81.5.0)+2)*)</+0$1.#.9+:$1.#$&"0(.+C)5)6"D+0$6"6)+,.+0.+

2&)2&/@/(.+(.&+(.+5)6"8"0)+5"+-"6"1+0"@$0+&.8/#-$&"+0.2&.'$80$*+*(.&.0($*"+3-)++

*)>.+/1(.-)1"-$+2&$*(.0/+0.2)-&.%$4+$+)2",0$4+-.&"2$(,6$4+$0-.&1.0'$("9+

R !"#$%&"'$("+K+8-,2#0@+N+2)0$3-"1"+/-(.'"(+"-*),A.&,6)7+$+4$5&),-"-,6)7+-#"6"+0"+

,$,-.*+$01"8$10)7+*)0$-)&$&"0("+-#"6"9+

R F6&.-"0(.*+-&)6&"6.+,6&.-0$'.+8"-1)&$-$+$01"8$10/+#$0$(/+C2&.*"+%)#.,0$6/D+$+

)-1)&$-$+(.+C2&.*"+-&"0,5/'.&/D9+

R F-1)&$-$+8"-1"&"@+0"+,6&.-0$'$+$+0"+-"(+0"@$0+5)1.,-$+-&"0,5/'.&+/+6)0-"6-+,"+

"-*),A.&,6$*+8&"6)*9+?&$+-)*.+),$7/&"-$+,-.&$#0),-+,6&.-0$'.9+

R ?&$-$,6)*+0"+C8.&)D+-$26/+*)0$-)&";+0"2&"1$-$+6"#$%&"'$(/9+?)-1&5$-$+5"+(.+0"+

*)0$-)&/+&"10"+'&-"+$+0/*.&$@6"+1&$(.50),-+Q+**O79+

R ?)0)10$*+)6&.-"0(.*+-&)6"6.+,6&.0$'.+)-1)&$-$+$01"8$10/+#$0$(/+C2&.*"+%)#.,0$6/D+

$+0)1$*;+,-.&$#0$*+8"-1"&"@.*+8"-1)&$-$+/-0;&52,;9+

!"#$%&'('%#&)"*"!+,'(!*"$(*!,'-(!(+,'S

TR

UČN

I RA

D IN

TEN

ZIVN

O L

IJEČE

NJE

!"#$%&'()#*+,%&'#&',$,-%".(*(+%+(/01'%#%1/'2()(+3,%#+)(0#)+14%"#".,$(%&1/3,/+(51%3,%)(2(+%

51'(5%6%&1".6&56%.*(7+14%$1+#.1'#'(+3(%6%89:;6<%=%")(51$%.',+6.56%)(*3(%>#.#%")3,".(+%/(%

#+)(0#)+1%$1+#.1'#'(+3,%+1"#%"(%"1>1$%#%&1),?(+%'#0#5%0(%"#46'+1".%>1*,"+#5(<%=51*#51%/1@,%

/1%&'#$3,'#A,%&1&6B.(+3,%+,5,%51$&1+,+.,%"#".,$(-%>1*,"+#5%$12,%#"5')('#.#%6%)'*1%5'(.51$%

'156<%C,51*#51%+(3)(2+#3#D%&',&1'65(%#%&13(B+3,+3(E%

; !"#$%&%'()(*+#%&%,),(&-)'#%,*"./0#%<%F,;+#),*#'(.#%.'(+"/6A,'%5(/%41/%",%$#3,+3(%

&1*12(3%>1*,"+#5(%6%1/+1"6%+(%.'(+"/6A,'<%

; 102%3(4#%/(5%)'#%,*"./0#%<%G,'#1/#7+1%'(/#.#%&1+1)+6%5(*#>'(A#36%"#".,$(%")(5#D%H%;

IJ%"(.#%1/+1"+1%&1%&1.',>#%(51%/1*(0#%/1%0+(7(3+#3#D%&'1$3,+(%.*(5(<%

; 6#-&50#%&%'()*'%'.*)'3%7,0)&#07(/0<%!"#46'(.#%".(*(+%.*(5%1/%KLL%$$M4%5(51%>#%",%

1"#46'(1%N6+5A#1+#'(+3,%"#".,$(%0(%#"&#'(+3,%.3<%51+".(+.(+%&'1.15%.,56?#+,%1/%K;O%

$*P"(.<%

; 6#-&50#%)2-3(7(,0)'02.8(,0)9%)(*+(#%,50<%G'1$3,+#.#%.,56?#+6%0(%#"&#'(+3,%(51%3,%6%

)',?#A#%1".(*1%$(+3,%1/%7,.)'.#+,%656&+14%)1*6$,+(<%

; 6#-&50#%)(,'0#:('0'%)*(*'0;%<%!"#46'(.#%"#".,$%>,0%&'#"6.+1".#%$3,D6'#?(%0'(5(%513#%

",%$146%".)1'#.#%5'10%+,51%)'#3,$,<%!"#46'(.#%/1>'1%N6+5A#1+#'(+3,%#%67)'B?,+1".%

.'15'(5#D%"5',.+#A(%#%"&13+#D%$3,".(%"#".,$(<%

; !"#$%&%'()*(*'0;)<'-)50",-*'%&,(5(;<%9+)(0#)+#%"#".,$#%"(%+,&1.',>+#$%#+N60#3"5#$%

"5',.+#A($(-%$+141".'65#$%#+3,5A#3"5#$%&1'.1)#$(%#*#%1+#%"#".,$#%513#%"6%0>14%

+,514%'(0*14(%Q&'1/62,+#R%/1/(.+1$%.*(7+1$%#*#%#+N60#3"51$%A3,)7#A1$%S%B.1%",%

7,".1%)#/#%51/%>1*,"+#5(%+(51+%/1*("5(%#0%1&,'(A#3"5,%"(*,%T%1"#$%&1)#B,+14%'#0#5(%

0(%51+.($#+(A#36%#$(36%#%0+(7(3+1%*1B#3,%/#+($#75,%&,'N1'$(+",%513,%',06*.#'(36%

+,5)(*#.,+#$%&'#5(01$%5'#)6*3,%#%)'#3,/+1".#%.*(5(<%U),%+(),/,+,-%/1/(.+,%

$,D(+#75,%51$&1+,+.,%.',>(%B.1%&'#3,%65*1+#.#%#0%"#".,$(<%C('17#.6%&(2+36%

1>'(.#.#%/(%"6%"),%GVW%A3,)7#A,%6+6.('%"#".,$(%.50%Q&',""6',%*#+,R%A3,)7#A,%(%+,%

Q1>#7+,R%#+N60#3"5,%#%&,'N60#3"5,%A3,)7#A,%<%U.(+/('/+,%#+N60#3"51P&,'N60#3"5,%

A3,)7#A,%0>14%")13,%),*#5,%'(".,0*3#)1".#%S%!"#$%&'(!'%T%+#5(51%+,%$146%',*,)(+.+1%

&',+1"#.#%.*(7+#%"#4+(*X%

; 6#-&50#%)=#02&0,/(5*2-:)-":-&-#%<%C(&'()#.#%Q"Y6(',%Z(),R%.,".%")(5#D%H;IJ%"(.#%"%

A#*3,$%+,&1".13(+3(%Q1),'/6$&R%#%Q6+/,'/6$&R%N,+1$,+(%6+6.('%#+)(0#)+14%

"#".,$(<%

; >+#07%&%,50)2-,'%;(,%/(50)*(*'0;%<%[(+#&6*(A#36%#+)(0#)+#$%"#".,$1$%"),".#%+(%

+(3$(+36%$3,'6<%)

?@ABC@DEF)EB1BEGF1@>G@EF)@AHBI@HA!J)>@>GFCB)K)@IH!LFAMF)@)1FINOGBG@)GF>GB)

?@ABC@DE!J)!?J!H!1B)PQ>RNB1F)SBHFT)GF>G)U)

\6/6?#%/(%"6%.*(7+#%)(*1)#%513#%/1*(0,%1/%>1*,"+#5(%6%#+)(0#)+#%"#".,$%#&(5%+(%5'(36%Q"($1%

)(*1)#R-%1+#%&1&6.%")#D%)(*1)#.#D%4#>(+3(%6%N#0#A#%&1"3,/636%3("+1%/,N#+#'(+(%N#0#5(*+(%")13".)(<%

=)(2()(36?#%N#0#56%#%.,1'#36%B#',+3,%)(*1)(-%&'1#0)1@(7#%"#".,$(%&',A#0+1%"6%1"$#"*#*#%

$1+#.1'#+4%",.<%]1%0+(7#%/(%A3,)7#A,%"#".,$(%$1'(36%#$(.#%0+(7(3+1%'#4#/+#36-%+,"()#.*3#)6%

".#3,+56%1/%1+#D%513#%",%51'#".,%0(%#+N60#3,%#*#%&,'N601'%S%)(2+1".%51'#B.,+3,%$)*++,)*-%&(*%

A3,)7#A(X%T<%U%/'64,%".'(+,%/(%>#%",%$14*1%&'#3,+1"%.*(7+#D%#$&6*"(%#"&'()+1%&'1)1/#.#-%


ST

RUČN

I RA

D IN

TEN

ZIVN

O L

IJEČE

NJE

!"#$%!#"!&'!'()*&!+$,&")&'*!-)&.!(!&+/(+0"/&"))1$'(!2$"3&4$&-)&'#/-)#5'"!&+$5$6/,'&6$&0"$(/2&

!"%!'(!5$"-0&"$&5!7!6"/'(!&'!'()*$&!+$,&*/5$&+/'(/-$(!&!&/65)8)"!&'(0+$"-&5$'()%1-!#/'(!&9-)#2!9$&

'!'()*$&:&!"#$%&'(!)*+,)%'-&.)+/(0),0/#$)0&;3&<#$,#)&,$5$,()5!'(!,)&,/*+/")"(!&!"#$%!#"/7&

'!'()*$&"0=")&'0&6$&#$1/#!(/&7!.$"-)&>!%!/1/?,/7&(1$2"/7&'!7"$1$&/6&./1)'"!,$&#-)5"/&+5)")'0&

6/&)1$'(!2")&6!-$>5$7*)&0"0($5&(5$"'609)5$&(-&"$&*-)'(/&76-)&@)&')&%.!(!&,1-02"$&

*)A$"!2,/B)1),(5!2"$&!*+01'"$&,/"#)5%!-$3&&

C)'(&6!"$*!2,/7&/67/#/5$&:&12/',)+3'.)+-)1-*+04('#&!+,)1$"(1)+-)1-*+5,)2/)(!4+,)1$"(1)+

-)1-&;&-)&.5%!&"$2!"&)#$10$9!-)&'+/'/."/'(!&!"#$%!#"/7&'!'()*$&6$&+5)9!%"/&!&()A"!2,!&!'+5$#"/&

5)+5/609!5$&(1$2")&'!7"$1)3&D5$(,/(5$-"!*&$,(!#!5$"-)*&!&%$(#$5$"-)*&'!'()*$&!'+!5$"-$&:&5'1-+

5%/16&;&"$&*/"!(/50&')&*/=)&#!6-)(!&+/-$#$&,$5$,()5!'(!2")&+5$#/,0(")&,5!#01-)&:&/(06&"$%!#&

12/',)+3'.)&;&,/-$&')&"$71/&0'+!"-)&!&+$6$&3&&

&

7%&8'+99:+;8-&.&,'(<)+1/1-'.'+$,"$&,'(<':=,>"+$".%'?)@&+&+"-$/A-'</@&+".'<+B,)$&@C+()8"%&8"+$/-'+$,"#"-,'#"+

8,&./%</+&+).'%/&,'#"+B12/',)+3'.)C:+

DEFGH;IJD+EDKLMLJ+7G7FLH+

<+(!*$1"/&+/6)?)"$&!&0'+/'($#1-)"$&!"#$%!#"$&1!"!-$&"$,/"&+5$#/,0(")&,5!#01-)&$&+5!-)&+5!,$%$&

+5#/7&'1!-)6)@)7&(1$2"/7&#$1$&!*$&EFG&6/&H&/'9!1$9!-',$&#$1$&:&I#&(&#'%+,&(N&(NC&)>),(&;3&J&

1!()5$(05!&')&/#$-&"/5*$1"!&5)%01($(&"$%!#$&"$-&#'%+0/#$)0+141-)#3&K/.$5&6!"$*!2,!&/67/#/5&

%"$,&-)&6$&'0&+5!,$%$")&#5!-)6"/'(!&(1$,$&0!'(!"0&+/0%6$")&6/,&-)&0&+5!,$%0&(1$2"!A&#$1/#$&

-$'"/&#!61-!#$&(/2,$&%$(#$5$"-$&$/5($1"/7&%$1!',$&:&0&!,"-&!+("-6+O3&&


ST

RUČN

I RA

D IN

TEN

ZIVN

O L

IJEČE

NJE

!

!"#$%#!&'$#()*)+$&(

"#$%&#$!'(#$'!)*(+$#,-'.!#*&+,%/.!(!)*&/.!)*+$0!-%(1'$0!+(%(!)$2-$/.!+&3.!$4!5!$26&%(6&/2#(!

+(%(!2(!$3-*&7!+*8$+&7(!)*.7(!0$*.!&!4$%/.!9!:,-./-./;!.<.#-!=>!2&2-.7!/.!)*.*&0&4('>!2(!'&7(%$!

)$-*.?'.!*(2-.@%/&+$2-&A!B+(/!.<.#-!%$3.0!4&'(7&1#$0!$40$+$*(!,!%&-.*(-,*&!2.!'(@&+(!

0.12,103421(565723!&!@(!)$2%/.4&6,!&7(!)*&#(@!%(C'$!+&2$#$0!2&2-$%&1#$0!&!%(C'$!'&2#$0!

4&/(2-$%&1#$0!-%(#(A!!.12,103421!2&2-.7!2(!2+$/&7!$3-*&7>!:'.*+$@'&7;!+(%$+&7(!#$/&!4$&2-(!

)$42/.D(/,!'(!:@+$'/(+,;!9!:*&'0&'0;!.<.#-!=!%(#$!/.!)*.)$@'(-&!&!?.@!&@+$E.'/(!:2F,(*.!G(+.;!

-.2-(A!!

"@*$#!0.12,103421!.<.#-,!'(/1.3D.!/.!#$*&3-.'/.!)*.*&0&4'&8!6/.+1&6(!$4'$2'$!)$2-$/('/.!

)*.4,0$0!2&2-.7(!6/.+1&6(!,',-(*!2&2-.7(A!

!

89$%#!&'$#()*)+$&(

"#$%&#$!'(#$'!)*(+$#,-'.!#*&+,%/.!(!)*&/.!)*+$0!-%(1'$0!+(%(!)$2-$/&!7('/.!$4!H>I!

$26&%(6&/2#$0!+(%(!&%&!$'!,$)D.!'&/.!+&4%/&+>!2&2-.7!/.!)*.+&3.!*(2-.@%/&+>!2(!)*.7(%$!)$-*.?'.!

*&0&4'$2-&A!B+(/!.<.#-!%$3.0!4&'(7&1#$0!$40$+$*(!,!%&-.*(-,*&!2.!'(@&+(!:;2,103421(565723!&!

@(!)$2%/.4&6,!&7(!)*&#(@!%(C'$!'&2#$0!2&2-$%&1#$0!&!%(C'$!+&2$#$0!4&/(2-$%&1#$0!-%(#(!4$#!,!

)*&#(@,!#*&+,%/.!1-<,:7-<(.:7=!,$)D.!'&/.!+&4%/&+A!"@*$#!:;2,103421!.<.#-,!/.!'(/1.3D.!

)*&2,2-+$!7/.8,*&D(!@*(#(!&%&!7('/&8!,0*,3(#(!,',-(*!2&2-.7(!$4'$2'$!#$*&3-.'/.!

)*.*(2-.@%/&6&8!6/.+1&6(!,',-(*!2&2-.7(A!

!"#$%&'()*+*,(+&(*'-$,.*/0(

J+(#$!'(*,3(+('/.!-/.%.2'$0!&'-.0*&-.-(!2(!2$?$7!'$2&!)$+&3.'!*&@&#!@(!-*('27&2&/,!

7&#*$$*0('&@(7(A!K'+(@&+'$!7$'&-$*&*('/.!'&/.!,!-$7.!&@,@.-(#A!L$2-,)6&!)$),-!

4&2#$'.#-&*('/(!(*-.*&/2#$0!&!+.'2#$0!),-(>!4(+('/.!-.*()&/.!'(!&'+(@&+',!%&'&/,>!)*&2-,)!

&'+(@&+'$7!2&2-.7,!'.$)*('&7!*,#(7(!$4'$2'$!?.@!.%.7.'(-(!@(3-&-.AAA@'(1(/'$!)*&4$'$2&!

7$0,D'$2-&!#$'-(7&'(6&/.!2&2-.7(!&!7$0,D.7!)*&/.'$2,!&'<.#-(A!L$2.?'$!/.!@'(1(/'$!

'(0%(2&-&!)$-*.?,!)*&4*C(+('/(!)$2-,%(-(!(2.)2.!)*&%&#$7!,@$*#$+('/(!#*+&!&@!&'+(@&+'&8!%&'&/(A!

M.4'(#$!/.!+(C'$!'(#$'!,@$*#$+('/(!#*+&!6/.%$#,)'&!2&2-.7!@(/.4'$!2(!2+&7!-*$#*(#&7!

2#*.-'&6(7(!.<&#(2'$!&2)*(-&A!"0*,36&!'(2-(%&!,',-(*!2&2-.7(!'(#$'!,@$*#$+('/(!#*+&>!$2&7!3-$!

$7.-(/,!&2)*(+'$!7$'&-$*&*('/.>!&4.(%('!2,!7.4&/!@(!'(2-('/&+('/.!&!*(@+$/!7&#*$$*0('&@(7(A!


ST

RUČN

I RA

D IN

TEN

ZIVN

O L

IJEČE

NJE

!"#$%#"&#'()*(%"#"+,$(%)(-.)%"/(-.0%12.'-./()*(%-'/#3%%+'.-'(-1%"-',+)#41%&.+',5).%*,%

2(+/.'#+#%#%2(6+#+#+#%)./#$3%"+,'#7)#$%71,'%2(+/('(8,$9%:(%-.)413%5,2%.52#'(%)(%&'#;'<(/()*,%"/#=%

$*,'(%(",&",%)1<).%*,%4*,7.-1&)#%#)/(2#/)#%"#"+,$%&'.$*,)#+#%"/(-#=%>%?%@%;()(9%A(-.%1%

7#+,'(+1'#%."#$%)(/,;,).0%/',$,)"-.0%'("&.)(3%),$(%#%&',4#2).%;,B#)#'()#=%&',&.'1-(%&.%

&#+()*1%&'.$*,),%4*,7.-1&).0%"#"+,$(3%&.)./).%*,%)(%"/(-.$%CDEF1%.;).").%5.7)#8-.*%

1"+()./#%;(%+.%',017#'(%"/.*#$%&'.+.-.7.$9%

!"#$%&'"#((

G"&."+(/(%#%)(;2.'%#)/(2#/).0%$.)#+.'#)0(%-'/)#=%+7(-./(%*,;()%*,%.;%)(*8,6H,%#2/.I,)#=%

","+'#)"-#=%&."+1&(-(%1%CDEF19%!/(*%&."+1&(-3%&.+,)4#*(7).%.&("()%2(%5.7,")#-(3%&.+&1).%*,%1%

;.$,)#%'(;(%$,;#4#)"-#=%","+('(%+,%1%"/(-.$%+',)1+-1%5,21/*,+).%2(=+*,/(%-.)+#)1#'()%

","+'#)"-#%)(;2.'9%A(-.%5#%",%."#01'(7(%"#01')."+%5.7,")#-(%#%-/(7#+,+).%#2/.I,)*,%#)/(2#/).0%

&'.$(+'()*(%+7(-(%&.2)(/()*,%"/#=%("&,-(+(%./.0%&."+1&-(%#$&,'(+#/%*,%-.*#%",%&."+(/7*(%

&',;%"/(-1%$,;#4#)"-1%","+'1J+,=)#8('(%-.*#%'(;,%1%#)+,)2#/)#$%*,;#)#4($(9%


ST

RUČN

I RA

D T

RA

NS

FUZI

OLO

GIJ

A

STRU!NI RAD - TRANSFUZIOLOGIJA

Kontrola uzimanja krvi od DDK u 2008 godini na Odjelu

za transfuzijsku medicinu Op!e bolnice Vara"din

Autor: Damir Poljak, dipl. med. techn., Nevenka Ivek, dipl. med. techn., Jurica Veronek,

dipl. med. techn., mr. sc. Natalija Ur"ulin-Trstenjak

Op!a bolnica Vara"din

!"#$%"&'

!"#$%&'( )**+( ,&-".$( /012"3"( 45( 4$( 46"( 4$,'$.2"( 01-1( 2"#$%&'( 57"'1.#1( %06"( &-( 889( 01-"(

5260:"61.#1( 5%5/.&,( ;0&#1( 5<".#$."=( 6$.$/5.%>"#1( "( ;0&#1( .$54/#$3"=( /5.%>"#1( /&(

/&#$-".&'( 2$=."<105( 41( >"3#$'( /&;&3#?1.#1( %613"2$2$( 01-1@( 8&;"6$."( 0$753212"( 01-1(

4212"42"<%&'( &;01-&'( 5%175#5( -1( 2$=."<10( ( 5( /0&4#$%5( 2"#$%&'( ,&-".$( 5<"."( A*+*(

6$.$/5.%>"#1B( C*( 6$.$/5.%>"#1( 2"#$%&'( '#$4$>1( 41( /0&4#$<.&( ABD)E( .$54/#$3"=(

6$.$/5.%>"#1@((

()*+'

F-#$35(71(201.4G57"#4%5('$-">".5(F/H$(;&3.">$(I101J-".(&4.&61.(#$(A@4"#$<.#1(ACKL(

,&-".$@(F-()**+(,&-".$(;16"( 4$(/0"%5/3#1.#$'(%06"(&-(889( M-&;0&6&3#."(-161&>"( %06"N(.1(

/&-05<#5(I101J-".4%$("(O$:"'504%$(J5/1."#$@(!"#$%&'()**+(,&-".$(/0"%5/3#$.1((#$((AA++*(

-&71(%06"B(5<".#$.1(45()PKLL(%06.1(/0"/016%1B(1(7;&,(.$45%31-.&42"(5(&2/1-(#$(;1<$.()LKA(

%06."(/0"/0161%@((

'

,-./'-!%0"#-)"1/"'

Q260-"2"(5%5/1.(;0&#B(2$(;0&#(.$54/#$3"=(/5.%>"#1(/&(/&#$-".&'(2$=."<105(5(&-.&45(

.1(5%5/1.(;0&#(/5.%>"#1(5()**+(,&-"."B(41(>"3#$'(/&;&3#?1.#1(%613"2$2$(01-1(@(

(

Kontrola uzimanja krvi od DDK u 2008 godini na Odjelu za transfuzijsku medicinu Opće bolnice Varaždin

Damir Poljak, dipl. med. techn., Nevenka Ivek, dipl. med. techn., Jurica Veronek, dipl. med. techn., mr.

sc. Natalija Uršulin-Trstenjak


! !"#$%"&'&'()'#*+','&

"#$%&'()&*+,!#,!-%.)./(0.!$(+,1.2!3445!6./(*,!*&!7/+,08!9&!$%&*#:89(+#18!2,/(;(*8!

7-<,!=.0*(;,!>&%&'/(*?! [email protected].<8! !&8$.2&$(9(%&*.6! !&-&%&$&!9&!89(2&*+,! (!-%&<,*+,! $(+,1&!

-8*1;(+,! ABCDEFGH! $,! %&I8*&0*.6! #8#$&)&!-%&$(0(! #8! #,! #)(! #,62,*$(! %&/&! $(+,1.2!89(2&*+&!

1%)(!./!JJK?!"#$%&'()&*+,2!+,!.=8L)&<,*.!MN!$,L*(I&%&?!

!

-"./0#*#'&-*%*&

Grafikon 1. (prikaz broja u!injenih venepunkcija u ustanovi i van ustanove)

ST

RUČN

I RA

D T

RA

NS

FUZI

OLO

GIJ

A

HSI - HRVATSKISESTRINSKI

INDEKS


Grafikon 2. (prikaz broja u!injenih venepunkcija tijekom 2008 godine)

Grafikon 3. (prikaz broja neuspjelih venepunkcija tijekom 2008 godine)

ST

RUČN

I RA

D T

RA

NS

FUZI

OLO

GIJ

A


Grafikon4. (prikaz broja u!injenih venepunkcija u 2008 po tehni!aru)

Grafikon 5. (prikaz broja neuspjelih venepunkcija u 2008 po tehni!aru)

ST

RUČN

I RA

D T

RA

NS

FUZI

OLO

GIJ

A


Grafikon 6. (prikaz odnosa broja u!injenih venepunkcija i neuspjelih venepunkcija po tehni!aru)

Grafikon 7. (prikaz neuspjelih venepunkcija tehni!ara po postocima)

ST

RUČN

I RA

D T

RA

NS

FUZI

OLO

GIJ

A


!"#$%&'"#(

• !"#$%&'"()*$#&+,"-.&/"0'1)12"*13#,4$."("5.&)'1-("(/01"-.+"&6""78"99:"

• :.&/";&6,#("("5.&)'1-("&6""<8=8"99:"

• <>?@"A"#1()5'1B,3"5(#-2,'$"C";&6,#("

• D1E,"F.&'"#1()5'1B,3"5(#-2,'$"6&;&6,")1"*,'1-&0".$6$"+$#"()*$#&+1"

• G13#,4$."-&',"'1"(/1&"#$'+,%1"-.+,"&6"99:"H@I=<J",0$&"'1"<>?<"A"#1()5'1B,3"5(#-2,'$"

ST

RUČN

I RA

D T

RA

NS

FUZI

OLO

GIJ

A


ST

RUČN

I RA

D A

NES

TEZI

OLO

GIJ

A /

REA

NIM

ATO

LOG

IJA

Combitube – kad sekunde leteSajma Ajhenberger, bacc. ms., Ivana Vadlja, bacc. ms.

Odjel za anesteziologiju, reanimatologijui intenzivno liječenje

KBC Osijek

STRU!NI RAD – ANESTEZIOLOGIJA/REANIMATOLOGIJA

Combitube – kad sekunde lete

Autori: Sajma Ajhenberger, bacc. ms., Ivana Vadlja, bacc. ms.

Odjel za anesteziologiju, reanimatologiju i intenzivno lije!enje

KBC Osijek

KLJU!NE RIJE!I: endotrahealna intubacija, endotrahealni tubus, ezofagotrahealni tubus

!"#$%

!"#$%&'(') *&+,+-(+".) -#/(#,) *%.+0') 1') 0&#2343) &3'(#4'5#23) #) '(3".31#23) .34362(#) 23)

*+".%*'7)7+2#)('4)+4+$%8%23)03(.#6'5#2%9)+7"#$3('5#2%)#)-+0+-)'(3".31#+6+/7#,)*6#(+0':))

;'270'6#.3(#2#) #) ('2<3/8#) ('<#() +"#$%&'0'(2') *&+,+-(+".#) -#/(+$) *%.') 23) 76'"#<(')

+&+.&',3'6(')#6#)('1+.&',3'6(')3(-+.&',3'6(')#(.%='5#2':)>').'2)*+".%*'7)%+=#<'23(+)('4)23)

*+.&3='()6'&#($+"7+*)"')(37+6#7+)036#<#(')/*'.%6'9)3(-+.&',3'6(#).%=%"9)?#5')0+-#6#5')@".#63.A9)

B'$#66+03),0'.'62739)/.&5'627')1')('*%,'0'(23)='6+(<#8')C)D5%EE'F)G:)H03)23).+)-+=&+)*+1('.+)#)

"0'7+-(30(+)"3)#10+-#)(')"0#4)+-236#4')'(3".31#23:)I6#)/.+)%<#(#.#)7'-')1=+$)=#6+)7+$)&'16+$')

3(-+.&',3'6(') #(.%='5#2') (#23)4+$%8'J)!"#4) /.+)4+?34+) ('".'0#.#) 03(.#6#&'.#) =+63"(#7') "')

4'"7+4)#)'4=%)='6+(+49)-'('")*+".+2#)(37+6#7+)&23/3(2')1')+0'703)(3%$+-(3)"#.%'5#23:)

&'()%*+$+%

K#62) ('4) 23) +0+$) &'-') *&3-".'0#.#) *'43.(+) #) 6'7+) &23/3(23) 7+-) +.3?'(3) #(.%='5#239)

31+E'$+.&',3'6(#) .%=%") K+4=#.%=3:) K+4=#.%=3) 23) +"4#"6#6') .0&.7') LM5+NO3(-'66) &'(#,)

+"'4-3"3.#,)$+-#(')*&+/6+$)".+6238')#)%)76#(#<7+2)%*+&'=#)"3)('6'1#)"7+&+)PQ)$+-#(':);'?'6+".9)

7+-)('")(23$+0')%*+.&3=')(#23)<3".':)

)


ST

RUČN

I RA

D A

NES

TEZI

OLO

GIJ

A /

REA

NIM

ATO

LOG

IJA

!

!"#$%&'(&)*+,#-.,/&

!"#$%&'()*+$,#-.,()

"#$%! &'! ()*)! +#! &,)-)! ./! 0%12)342'! 5'! '6%7#8%39#:'#,+)! 3424&! &#! *(#! ,41'+#! )! *(#!

2#,%+;)<#! =-477#>! $%5)! &'! (9,%! ,#$%! )! 5'*+%&3#(+%!1%?'! 4@%9#2)3)! 4! &,4;#54! $#*! $,#&);+#! AB!

)+342#-)5#! +)5'! )6('*)(#/! C&)1! 3%8#D! 62%8! 1%84<+%&3)! @%&3#(,5#+5#! )! E+#! &,)5'@%F! G! 2'6!

$%9)H3'+5#!,#9)+8%&$%@#!)!()64#,)6#-)5'!%9%7#9)+$&#!I!0%12)342'!@9'*&3#(,5#!1'3%*4!)62%9#!$%*!

2%,'&+)$#! 4! @9':%&@)3#,+)1! )! :%&@)3#,+)1! 4(5'3)1#! %*! 39'+43$#! 9'&@)9#3%9+%8! 6#&3%5#! *%!

*'7)+)3)(+%8!%&)849#(#+5#!*)H+%8!@43#!AB!)+342#-)5%1!),)!39#:'%3%1)5%1/!!

DAN BOLESNIKA11.02.2010.

više na

www.hnss.hr

http://www.hnss.hr

http://www.hnss.hr

http://www.hnss.hr

http://www.hnss.hr

http://www.hnss.hr

http://www.hnss.hr

http://www.hnss.hr

http://www.hnss.hr

http://www.hnss.hr


ST

RUČN

I RA

D A

NES

TEZI

OLO

GIJ

A /

REA

NIM

ATO

LOG

IJA

!! !

!"#$%&'(&)*+,#-.,/&0/-&

&

&

!"#$%&1(&23#43/+%&)*+,#-.,%&5/4*03/65*&43#7/&4*0-%8"7%57%&


ST

RUČN

I RA

D A

NES

TEZI

OLO

GIJ

A /

REA

NIM

ATO

LOG

IJA

!"#"$% $&% $'$()*+% ),% ,-'% ."/&0'% $'% ,+$('.0+/% +% 12)3$+/'.0+/% #'.)04+5+/'6% 7&,'0% ."/&0%

8'-29'-'%0'%32'*"%("#"$'%,)3%,2":+%."/&0%8'-29'-'%$'%-+9&$(2"3+/%)(-)2+/'%$/*&9(&0+/%+80',%

,+$('.):%#'.)4+5'6%;-'%$(2"3("2'%)/):"5'-'%-&0(+.'<+*"%#&8%)#8+2'%*&.+%("#"$%1.'$+2'0%"%*&,0*'3%

+.+% (2'=&*"6%>3)% *&% ("#"$%1.'$+2'0% ?0'% $.+*&1)@% +1'3% 8'-29+)%"% (2'=&*+% -&0(+.'<+*'% $&% -29+%12&3)%

."/&0'%$'%,+$('.0+/%)(-)2)/%+%()%*&%"%#+(+%$('0,'2,0'%&0,)(2'=&'.0'%+0("#'<+*'6%A&B"(+/C%"%

0'*-&5&/%#2)*"%$."4'*&-'%D%:)()-)%EFG%HC%?0'%$.+*&1)@%1)$('-.*&0%I)/#+("#&%#+-'%1.'$+2'0%"%

*&,0*'3%1'%$&%-&0(+.'<+*'%),-+*'%."/&0)/%12&3)%-+9&$(2"3+=%)(-)2'%+80',%,+$('.0):%#'.)04+5'6%

J%()/%$."4'*"%0'1"9"%$&%)#'%#'.)04+5'C%,+$('.0+%$'%KF%/.%82'3'%'%12)3$+/'.0+%$'%LM%/.%82'3'6%

N+$('.0+% #'.)04+5% $&% 0'1"9&% 3'3)% #+% $12+*&4+)% +$(+<'0*&% O&."4'0):% $',2O'*'% +8% &8)P':"$'% '%

12)3$+/'.0+%#'.)04+5%3'3)%#+%$12+*&4+)%+8.'O&0*&%-&0(+.+2'0):%82'3'%"%"$('6%

Q2.)% *&% -'O0)% 0'1)/&0"(+% ,'% $&% 12+% 3)2+9(&0*"% I)/#+("#'% 0&% $/+*&% 3)2+$(+(+% $+.'R%

J3).+3)% 12+% +0$&2<+*+% 1)$()*+% )(1)2% -'.*'% 12)/*&0+(+% $/*&2% +% 1)3"9'(+% 1)0)-0)% #&8% 12+/*&0&%

,),'(0&%$+.&R%

%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%

%

!"#$%&'(&)*+,%-".%/.0&1*23#,43%&5/%&+"#.06*7&


ST

RUČN

I RA

D A

NES

TEZI

OLO

GIJ

A /

REA

NIM

ATO

LOG

IJA

!"#$%&'$()*()#"+(),"-%*&%&%)*.#"),"/)"/-.*0%1)$"0(*2%,.)3(-)4(/%3.&-%3*,()5(0%6%2()2%*')

/"*&'42(7)8"*&'42()5(0%6%2()*')9:)%);<)=-7)>-(4"-',.)4-"%?5"@.6.)3()/.)*(),"-%*&%)5(0%6%2.)9:)

?.)$"0(*2%,()%?2./):AB)C#)&3(0(*2()5%*%2()%);<)?.)$"0(*2%,()%*4"/)&()5%*%2(7)

)

)

!"#$%&'(&)*#$%+&,-./%0"1%2-3&4-56#/76%&,"%.#*%2-3&7&18921%$(&:82/#"%;#1%&#98&0#<8./*7$#5&-/0-*#5%&#+2%9&

9#./%"2-3&6%"-2=#>%(&?%,7@%2#&9#./%"2#&6%"-2=#>&-285-37>%0%&*8A"7$.&B8"7=%2-3&.%9*B%1%&7&,"7>%(&?%,7@%2#&

,*-$.#5%"2#&6%"-2=#>&-285-37>%0%&#+"%+%$&+*%$%&2%&7./%&/#18$-5&%*/8A#;#18"2-3&#2.,#*#1%(&

)

!"#$%&'(%)(*+,"-./$0.*+$0.0#%+

- D4-.&%)-',(E)*&.5%&%)-',.5%C()%)?.F&%&2')#.*,'),.,")$%)*#.23%0%)#"G'H'),"2&.#%2.C%3')

&'$'*.7)

- I?5./%&%) &'$'*) %?) &5"-2%6,"G) 4.,"5.23.) &(E) ,"-%*&(H%) 4-%0"+(2() "-%G%2.02() F&-C.03,(E)

4-"53(-%&%)%*4-.52"*&)"$.)$.0"26%H.)2.4'1%5.23(#)%)4"&"#)4"&4'2%#)%*4'1%5.23(#7)

- J.#.?.&%)&'$'*)0'$-%,.2&"#)-./%)0.,F(G)4"*&.503.23.7)

- K,"0%,")3()/"*&'4.2)0.-%2G"*,"4),"-%*&%&%)*()23%#()4-%0%,"#)"&5-.23.)'*&.7)K,"0%,")2%3(E)

4-%*&'4%&()4"*&.503.23')L2.)*0%3(4"M7)

- D&5"-%&%) '*&.) $"0(*2%,.) 4"50.6(H%) ?.) /"23') 5%0%C') 4.?(H%) /.) 3() G0.5.) $"0(*2%,.) ')

2('&-.02"3) 4"?%C%3%7) J.) &.3) 2.6%2) 4"50.6%#") 3(?%,) $"0(*2%,.) 2.4-%3(/) "*0"[email protected]'H%)

1%4"N.-%2,*7)

- K?(&%)&'$'*)/"#%2.2&2"#)-',"#)%)4"*&.5%&%)G.)')4-%,0./.2)4"0"+.3)?.)%2&'$.C%3'7)

- O&.5%&%)5-1)&'$'*.)')*-(/%2')$"0(*2%,"5%1)'*&.)G'-.3'H%)P2.*0%3(4"QE)&()4-%)&"#)4.?(H%)

/.) &'$'*)"*&.2()') *-(/23"3)4"?%C%3%7) R'$'*)G'-.&%) /",) ?'$%) S%0%) 5%0%C.)',"0%,")$"0(*2%,)


ST

RUČN

I RA

D A

NES

TEZI

OLO

GIJ

A /

REA

NIM

ATO

LOG

IJA

!"#$% &'()*% !"% ('+'% )&#",'% +-)."% /0!"% 1&!$2"% !$% 31#()4'('5% 67% 89:;<=;=;% <;>?@%

?21A)21%B"%1B."4)%14C10%C01#."!)4)%B#."0%)%C12'D$4)%C1!1-!15%

- 6$C'E$4)% C012B)#$A!)% ($A1!F)G% HIJ% #A% &$% -"A)F)!'% KLM% NOO% #A% &$% -"A)F)!'% PN*5%

6$C'E)-$!."% 1-1Q% ($A1!F)G$% C1B4$-A.$% 4'('B% '% B40$R!.)% E)C1S$0)!2B% )% &$4-$0$% Q$5%

T0)A)21#%!$C'E$-$!.$%($A1!F)G$%#1R"%+1G)%+1%A$Q$!1Q%14C10$5%6$21!%D41%."%($A1!F)G%

!$C'E$!%'2A$!.$#1%DC0)/'%C$&"G)%+$%B"%&0$2%)&%($A1!F)G$%!"%-0$4)%'%!.'%)%!$%4$.%!$F)!%

)BC'D"5%?21A)21%B"%)%!$21!%!$C'E)-$!.$%($A1!F)G$%)%+$A."%F'."%C'D4$!."%&0$2$%#1R"%B"%

+1+$4)%.1D%NO%#A%&0$2$5%81+%!"2)E%(1A"B!)2$%#1R"%()4)%C140"(!1%)%+1%NJO%#AH1-)B!1%1%

(01.'%4'('B$%)%$!$41#).)%(1A"B!)2$*5%

- 6$C'E$4)% )%+)B4$A!)%($A1!F)G%HNU%#A%&$%-"A)F)!'%KLM%NJ%#A%&$%-"A)F)!'%PN*5%6$C'E)-$!."%

1-1Q%($A1!F)G$%&$4-$0$%"&1S$Q'B%)A)%40$E".'%1-)B!1%1%A12$/).)%4'('B$5%

- V'B2'A4$/).1#% )% C01#$40$!."#%C0B!1Q% 21D$% C01-."0)4)% C1A1R$.% 31#()4'($% )% +"S)!)0$4)%

21.)#%A'#"!1#%B"%-"!4)A)0$.'%CA'G$%(1"AB!)2$5%

- 6$% A'#"!% 21.)#% B"% -"!4)A)0$.'% CA'G$% 21!"24)0$4)% 31#()4'("% B$% /)."-)#$%

$!"B4"&)1A1D21Q% $C$0$4$% 210)B4"G)% $!4)($24"0).B2)% S)A4"0% )% -"!4)A)0$4)5% 8$+$% B'% 1($%

($A1!F)G$%C0$-)A!1%!$C'E$!$%B$%B)Q'0!1DG'%#1R"#1%4-0+)4)%+$% ."%-"!4)A$/).$%C0$-)A!$%

."0%."+)!1%#."B41%'%21.'%#1R"%&0$2%)G)%."%40$E".$5%%%

8$21%)&QA"+$%'%C0$2B)%C1B4$-A.$!."%31#()4'($%#1R"4"%C1QA"+$4)%!$%1-1#%A)!2'5%

V21%-$B%C$2%&$!)#$%2$21% )&QA"+$%-."R($!."%C1B4$-A.$!.$%31#()4'($%#1R"4"%2A)2!'4)%!$%1-$.%

A)!25%

!"#$%&!'(&)*+&+#',)!'-"./&+

31#()4'("% !"% ()% 40"($A1% 210)B4)4)% 21+% (1A"B!)2$% B$% 1F'-$!)#% 0"SA"2B1#% Q'4$!.$5%

:'C4'0$% "&1S$Q'B$% ."% 0)."42$% 21#CA)2$/).$% $A)% ."% 1C)B$!$% )% Q141-1% '-)."2% ."% C1-"&$!$% B$%

C0"4."0$!1#% 'C140"(1#% B)A"% 21+% '#"4$!.$55% 31#()4'("% ."% 4$21,"0% 21!40$)!+)/)0$!% 21+%

(1A"B!)2$%21.)%)#$.'%+).$Q!1B4)/)0$!'%(1A"B4%"&1S$Q'B$%4"%21+%1!)E%Q+."%B"%B'#!.$%!$%)!Q"B4).'%

2101&)-!)E% B'CB4$!/)5% 81+% (1A"B!)2$% B$% C1-0"+1#% -0$4!"% 20$A."R!)/"% C140"($!% ."% C1B"($!%

1C0"&%."0%&$($/)-$!."%QA$-"%1-+."%!)."%#1Q'G"@%

T14"D21G"%21."%(1A"B!)2%#1R"%1B."G$4)%!$21!%-$,"!.$%31#()4'($%'2A.'F'.'%Q0A1(1A.'M%

+)BS$Q).'5%9B)#%!$+0$R$."#%BA'&!)/"%C14"D21G"%!"2$+%'&012'."%)%E"#$41#%21.)%#1R"%!$B4$4)%

4)."21#% 'C10$("5% 9C)B$!"% C14"D21G"% 'QA$-!1#% (0&1% !"B4$.'% )% &$% (1A"B!)2$% !$.F"DG"% !"%

C0"+B4$-A.$.'%&!$F$.$!%C01(A"#5%

%

POGLEDAJ

POGLEDAJ

http://www.youtube.com/watch?v=fkQkwOXXN6g&feature=player_embedded

http://www.youtube.com/watch?v=fkQkwOXXN6g&feature=player_embedded

http://www.youtube.com/watch?v=MhRj6MLEVoE&NR=1

http://www.youtube.com/watch?v=MhRj6MLEVoE&NR=1


ST

RUČN

I RA

D A

NES

TEZI

OLO

GIJ

A /

REA

NIM

ATO

LOG

IJA

!

!"#$%&'"#(

"#$%&'(%)! *)!+,$)'-#! &! *).-#/',0-#!1&*)2)-*)!-,!/0,3#$!1,.&4&2'(!(!%#4-&5&6!,4&! &!-,!

7#'#0#! /0,3#$!%#4-&83#$!#.*)4(6! %#4-&83&$!9&'-&$!+1&*)$&$,! &4&! (!9&'-#*! +#$#:&;! <,3#! *)!

+1)'=#.-#! 1)8)-#6! #/&$! 3,#! $)'#.,! 3#*,! >(/3,8)?! 3#.! #')@,-&=A-)$#7(:&=! ! &-'(%,5&*,6!

"#$%&'(%)!/)!8&-&! &.),4-&$!B,!+1)$#/'&'&!01)$)-/3&!!"#!#.!-,/',-3,!1)/+&1,'#1-#7!B,/'#*,!

.#!.)C&-&'&0-#7!#/&7(1,0,-*,!.&2-#7!+(',;!

D,3#! (! -,2#*! (/',-#0&! -)$,! 2&1#3(! +1&$*)-(6! -,.,$#! /)! .,! :)! B%#7! /0#*)!

*).-#/',0-#/'&!&!-,.,/0)!/&7(1-#/'&!B,!%#4)/-&3,!(:&!(!-,2(!/0,3#.-)0-&5(;!

!

$)*+,"*&,"(

-. Walz R, Davis S, Panning B. Is the Combitube a useful emergency airway device for

anesthesiologists? Anesth Analg 1999; 88: 233 (s)(

/. Urtubia RM, Aguila CM, Cumsille MA: Combitube: A study for proper use.

Anesthesia Analgesia 2000; 90:958-962 (s)(

0. Vezina D, Lessard MR, Bussieres J, Topping C, Trepanier CA. Complications

associated with the use of the Esophageal-Tracheal Combitube. Can J Anaesth 1998;

45: 76-80 (s)(

1. Doerges V, Sauer C, Ocker H, Wenzel V, Schmucker P. Airway management during

cardiopulmonary resuscitation - a comparative study of bag-valve-mask, laryngeal

mask airway and combitube in a bench model. Resuscitation 1999; 41: 63-69 (s)(

2. Vaida S, Gaitini L, Somri M. The effectiveness of the Esophageal-Tracheal

Combitube(r) in mechanically ventilated patients undergoing laparoscopic

cholecystectomy. Austrian International Congress, Vienna, Sept 29 - Oct 2, 1999,

An hesiologie, Intensivmedizin, Notfallmedizin, Schmerztherapie 1999; 34: S121

(D5) (s)(

3. Wissler RN. The esophageal-tracheal Combitube. Anesth Review 1993; 20:147-52 (s)(

4. American Society of Anesthesiologists Task Force on Management of the Difficult

Airway. Practice Guidelines for Management of the Difficult Airway. Anesthesiology

1993; 78:597-602 (s)(

5. Gaitini LA, Vaida SJ, Mostafa S, Yanovski B, Croitoru M, Capdevila MD, Sabo E,

Ben-David B, Benumof J. The Combitube in Elective Surgery: A Report of 200 Cases.

Anesthesiology 2001; 94:79-82 (s)(



Ivica Matić, bacc. med. techn.Klinika za anesteziologiju, reanimatologiju i

intenzivno liječenje

KB Dubrava

STRU!NI RAD – ANESTEZIOLOGIJA/INTENZIVNO LIJE!ENJE


Autor: Ivica Mati", bacc. med. techn

Klinika za anesteziologiju, reanimatologiju i intenzivno lije!enje

KB Dubrava

SA"ETAK

Upotreba plu"nog arterijskog katetera je ve" #etvrtinu stolje"a vode"i standard u

pra"enju hemodinamske stabilnosti bolesnika koji imaju ozbiljne poreme"aje zbog

sr#ano$ilne disfunkcije. Osim mogu"nosti mjerenja plu"nih tlakova, te plu"nog kapilarnog

okluzivnog tlaka bolesnicima s postavljenim plu"nim arterijskim kateterom mo$e se mjeriti

minutni volumen srca pomo"u termodilucijske metode. Iako postoje dvojbe u svezi njegove

upotrebe obzirom na invazivnost i potencijalne komplikacije, nisu ga iz prakse potisnule sve

novije i manje agresivne tehnike procjene hemodinamskih parametara, koje su

transpulmonalne te ne daju uvid u stanje tlakova plu"ne cirkulacije. Njegova primjena osobito

je neizostavna u perioperacijskom pristupu bolesniku sa slabijom funkcijom lijeve klijetke,

svje$im infarktom sr#anog mi%i"a ili komplikacijama infarkta, nestabilnom anginom pektoris,

zna#ajnom „left main“ koronarnom stenozom, s bolestima zalistaka, plu"nom hipertenzijom,

kombiniranom valvularno-koronarnom bolesti i kompleksnim sr#anim o%te"enjem.

UVOD

Medicinske sestre-tehni#ari koji su kao dio tima uklju#eni u perioperacijsku

kardiokirur%ku skrb bolesnika uglavnom su upoznati s ispravnim postupanjem vezano za

upotrebu plu"nog arterijskog katetera, no svakako je nu$no cjelovito i sveobuhvatno usvajanje

novih spoznaja i vlastito preispitivanje usvojenih vje%tina u onog djela medicinskih sestara-

tehni#ara koji ne sudjeluju u timu s iskustvom rutinske primjene katetera, ali bi se zbog

slo$enosti poslova koje obavljaju, osobito u specijalnim jedinicama intenzivnog lije#enja,

potencijalno mogli susresti s upotrebom plu"nog arterijskog katetera. Pri tome je od osobite

va$nosti poznavanje temeljnih na#ela vezanih za plu"ni arterijski kateter, njegovih sastavnica,

potrebitog pribora i instrumentarija, te sudjelovanje u postavljanju katetera, pra"enju

mo$ebitnih promjena i komplikacija, ali i pristupu i odr$avanju. Kateter se u praksi iz

po%tovanja prema njegovim tvorcima, naziva i Swan-Ganz kateterom. Nizom hemodinamskih

vrijednosti koje se dobivaju uporabom Swan-Ganz katetera procjenjuje se stanje bolesnika, ali

i donose va$ne terapijske odluke. Za medicinsku sestru-tehni#ara koji sudjeluje kao

neizostavni dio, naj#e%"e anesteziolo%kog tima, bitno je razumjevanje svih na#ela njegove

primjene.

ST

RUČN

I RA

D A

NES

TEZI

OLO

GIJ

A /

INT

EN

ZIV

NO

LIJ

EČE

NJE


KATETERIZACIJA

Razli!iti su proizvo"a!i katetera, a standardna du#ina iznosi 110 cm. Neki su kateteri

heparinizirani kako bi se smanjila tromboagregacija i imaju izlaze za privremenu

ventrikularnu elektrostimulaciju. Ovo je osobito va#no ukoliko bolesnik ima blok lijeve grane,

jer bi plasman katetera mogao uzrokovati kompletni AV-blok. Ukoliko kateter nema ovaj

izlaz potrebno je pripremiti i zasebno pakiranu elektrodu sa setom za elektrostimulaciju srca.

Kateter obi!no ima pet lumena, a promjera je 7,5 Fr. Na vrhu je distalni lumen pomo$u kojeg

se mjeri tlak u plu$noj arteriji. Dva dodatna lumena obi!no su prisutna na 20 cm i 30 cm od

vrha. Jedan se koristi za primjenu otopine 5% glukoze pri mjerenju minutnog volumena, drugi

za mjerenje centralnog venskog tlaka.

Slika 1. Swan-Ganz kateter

Ukoliko se centralni venski tlak mjeri pomo$u zasebnog centralnog vaskularnog katetera,

onda se ovaj mo#e iskoristiti za primjenu lijekova, naj!e%$e vazoaktivnih. &etvrti krak slu#i za

inflaciju balona zrakom, a peti je lumen termi!ke sonde koja registrira promjene temperature

krvi, te mjeri minutni volumen srca ( Slika 1 ). Balon se nalazi na vrhu katetera i ima

vi%estruku ulogu. Pomo$u napuhanog balona s 1,5 ccm zraka kateter biva no%en krvnom

strujom kroz anatomske prostore srca. Slu#i prilikom mjerenja okluzivnog tlaka kada

napuhnut kratkotrajno opstruira cirkulaciju ogranka plu$ne arterije u svrhu mjerenja tlaka iz

lijevog atrija preko plu$nih vena i kapilara. Napuhani balon na vrhu katetera tako"er smanjuje

incidencije nastanka aritmija tijekom kateterizacije desnog srca. Stoga su va#ne sestrinske

intervencije ispitivanje funkcionalnosti balona napuhivanjem prije uvo"enja te ispitivanje svih

lumena katetera njihovim propiranjem hepariniziranom fiziolo%kom kako bi se eliminirao

zrak koji ometa mjerenja ( Slika 2 ).

Slika 2. Propiranje lumena katetera

ST

RUČN

I RA

D A

NES

TEZI

OLO

GIJ

A /

INT

EN

ZIV

NO

LIJ

EČE

NJE


ST

RUČN

I RA

D A

NES

TEZI

OLO

GIJ

A /

INT

EN

ZIV

NO

LIJ

EČE

NJE

Swan-Ganz kateter uvodi lije!nik kaniliranjem bilo koje centralne vene. Vr"i se pranje polja

po protokolu koji za bolnicu donosi Povjerenstvo za bolni!ke infekcije. Nakon pranja mjesto

uboda se sterilno prekriva kompresama na koje medicinska sestra odla#e set za kateterizaciju

s uvodnicom i samim kateterom. Lije!nik naj!e"$e odabire desnu unutarnju jugularnu venu u

koju plasira uvodnicu katetera Seldingerovom tehnikom uz po"tivanje asepti!nog rada.

Po!etni dio katetera je zaobljen i prije uvo%enja se postavlja u pravcu 11 sati, kako bi po

izlasku iz uvodnice lak"e pratio anatomske strukture ( Slika 3 ).

Slika 3. Plasiranje katetera kroz uvodnicu

Nakon "to lije!nik uvede kateter u podru!je desne pretklijetke slijedi sestrinska intervencija

propiranja lumena za mjerenje plu$nog tlaka hepariniziranom fiziolo"kom otopinom. Lumen

je priklju!en preko konekcijske cijev!ice na transdjuser koji sadr#i membranu "to distorzira s

valom tlaka te mehani!ku silu pretvara u elektri!ni signal koji se preko odgovaraju$e

komorice isporu!uje kao brojka na zaslonu monitora

Prije zapo!injanja s mjerenjima, slijede$a sestrinska intervencija je kalibriranje transdjuser i

njegovo postavljanje u pravilan odnos prema bolesniku. Ovo se naziva nuliranje i predstavlja

izjedna!avanje tlakova u transdjuseru s atmosferskim tlakom i poni"tavanje hidrostatskog

tlaka u konekcijskoj cijevi ( Slika 4 ). Drugi va#an dio to!nosti mjerenja je polo#aj transdjusera

u odnosu na bolesnika. Ispravan polo#aj transdjusera je srednja aksilarna linija. Nakon toga

lije!nik nastavlja s uvo%enjem katetera uz pra$enje promjena krivulje na monitoru. Prolaskom

kroz desnu pretklijetku ( Slika 5 ) te desnu klijetku ( Slika 6 ), promjenama unutarsr!anih

tlakova mijenja se i izgled krivulja.

Slika 4. Nuliranje komorice


ST

RUČN

I RA

D A

NES

TEZI

OLO

GIJ

A /

INT

EN

ZIV

NO

LIJ

EČE

NJE

Slika 5. Krivulja sredi!nje vene-"uta

Slika 6. Krivulja desnog ventrikla-"uta

Kada je kateter uveden u desnu klijetku, krivulja svoj atrijski oblik mjenja u ventrikulski s

visokim otklonima u sistoli. Medicinska sestra napuhuje balon na vrhu, !ime se uz pomo"

struje krvi, olak#ava njegov prolaz kroz zalistak. Bitno je obratiti pa$nju da prilikom vra"anja

katetera natrag balon mora biti ispra$njen. Nakon ulaska u lumen plu"ne arterije ( Slika 7 ) na

monitoru se prati porast dijastoli!kog tlaka uz bitno nepromjenjene vrijednosti sistoli!kog

tlaka ( Slika 8 ).

Slika 7. Krivulja ulaska katetera iz desnog ventrikla u plu#nu arteriju-"uta

Slika 8. Krivulja tlaka plu#ne arterije-"uta


ST

RUČN

I RA

D A

NES

TEZI

OLO

GIJ

A /

INT

EN

ZIV

NO

LIJ

EČE

NJE

Daljnjim uvo!enjem katetera s napuhanim balonom doga!a se zaglavljenje u nekom od

manjih ogranaka "ime se dobije vrijednost tzv. okluzijskog tlaka - tlaka zaglavljenja (eng.

wedge) plu#ne arterije ( PAWP ) $to je odraz tlaka iz lijevog atrija preko plu#nih vena i

kapilara ( Slika 9 ). Ovo se obi"no doga!a na oko 50 – 55 cm duljine katetera. Tada je

potrebno otpustiti balon da se izbjegne mo%ebitna infarkcija plu#a. Zatim se izmjeri

vrijednosti tlaka u plu#noj arteriji, te provjeri izgled krivulje tlaka na monitoru. Kateter se ne

plasira dublje od 60 cm

Slika 9. PAWP

KOMPLIKACIJE

Opisane su razli"ite komplikacije prilikom uporabe plu#nog katetera. Osim

nedovoljnog poznavanja same tehnike pri sudjelovanju u plasiranju katetera, one su "esto

razlog nesigurnosti u radu medicinskih sestara-tehni"ara.

Mogu se podijeliti u one koje nastaju:

- tijekom postavljanja katetera u venu (nemogu#nost punkcije, krvarenje, o$te#enje %ile,

pneumotoraks i hematotoraks)

- tijekom kateteriziranja plu#ne arterije (aritmije, presavijanje katetera, o$te#enje zaliska,

trombocitopenija, plu#ni infarkt, sustavna embolija)

- u vrijeme dok je kateter u bolesniku (infekcija, tromboza, ruptura balona)

- kao posljedica krivog rukovanja kateterom i opremom (nekorektno mjerenje i kriva

interpretacija podataka).

Od svih komplikacija tijekom kateterizacije aritmije se javljaju i do 40%. Va%no je da

se na vrijeme uo"e poreme#aji te ih se pravodobno otkloni. Stoga je pra#enje bolesnikovih

vitalnih parametara putem monitora neizostavno. Tako!er je nu%na provjerena reanimacijska

oprema u neposrednoj blizini $to i jest dostupno u operacijskim dvoranama i jedinicama

intenzivnog lije"enja gdje se kateterizacija u pravilu i izvodi. U bolesnika osobito

vulnerabilnog sr"anog ritma korisna je primjena samoljepljivih transkutanih elektroda za

defibrilaciju i sr"anu stimulaciju.


ST

RUČN

I RA

D A

NES

TEZI

OLO

GIJ

A /

INT

EN

ZIV

NO

LIJ

EČE

NJE

Infekcije u bolesnika s postavljenim Swan-Ganz kateterom se javljaju naj!e"#e ako je

kateter postavljen dulje od tri dana. Asepti!an pristup u sudjelovanju prilikom kateterizacije,

hemodinamskog mjerenja, odr$avanja prohodnosti katetera i primjene ordiniranih lijekova

najbolja je sestrinska intervencija u prevenciji nastanka infekcije.

SESTRINSKE DIJAGNOZE

Tijekom svih postupaka uvijek treba voditi ra!una o sestrinskim dijagnozama i sestrinsko

medicinskim problemima prikazanim u tablici 1.

Tablica 1. Sestrinske dijagnoze i intervencije

SESTRINSKE DIJAGNOZE SESTRINSKE INTERVENCIJE

Plu!na embolija u/s rupturom balona,

trombotskom masom iz lumena katetera

-Prije uvo%enja katetera provijeriti ispravnost

balona insuflacijom zraka u njega

-Tijekom izvo%enja zahvata u balon od

katetera ne insuflirati vi"e od 0.5 do 1ml

zraka ovisno o uputi proizvo%a!a

-Ispiranje svih lumena katetera

hepariniziranom fiziolo"kom otopinom nakon

davanja lijekova, va%enja uzoraka krvi

-Ispu"tanje zraka iz infuzijskih sistema,

zatvaranje slobodnih lumena katetera koji se

ne upotrebljavaju prikladnim !epovima

Bol na mjestu intervencije u/s ubodom

punkcijske igle, pojave lokalne upale

-Primjena 2% lidokaina u podru!ju

planiranog punktiranja vene- radi lije!nik

-Pridr$avanje pravila asepse za vrijeme

intervencije i kasnije prilikom manipuliranja

s kateterom (mjernja, aplikacija

terapije,pterilno previjanje)

-Uzimanje briseva za mikrobiolo"ku analizu

-Redovito kontroliranje izgleda ubodnog

mjesta

-Procijeniti intenzitet boli kod bolesnika

uptrebom odgovaraju#ih skala za procijenu

boli

-Davanje propisanih analgetika i antimikribne

terapije


ST

RUČN

I RA

D A

NES

TEZI

OLO

GIJ

A /

INT

EN

ZIV

NO

LIJ

EČE

NJE

Anksioznost bolesnika u/s nepoznatom

situacijom, neizvjesnim ishodom bolesti,

strahom od smrti

-Anamnezom saznati od bolesnika stupanj

njegove anksioznosti

-Dozvoliti bolesniku (obitelji) izra!avanje

anksioznosti i straha, pokazati interes

-Saznati "to i koliko bolesnik zna o svojoj

bolesti, kako do!ivljava stanje

-Poticati bolesnika da postavlja pitanja i

verbalizira svoje osje#aje

-Objasniti mu sada"nje stanje uzimaju#i u

obzir bolesnikov stupanj naobrazbe

-Objasniti bolesniku za"to #e se postaviti

Swan Ganz kateter

-Pomo#i, poticati i ohrabrivati obitelj

bolesnika da mu bude podr"ka

Pojava ventrikularne tahikardije- V.T. ili

fibrilacije – V.F. u/s mehani!kom iritacijom

od strane katetera, elektrolitskim

disbalansom, lokalnom hipoksijom

-Kontinuirano EKG monitoriranje

-Pravodobno zamje#ivanje pojave u$estalije

ventrikularne ektopije i upozoravanje

lije$nika

-Pra#enje simptoma i znakova aritmije:

pove#anje broja otkucaja, palpitacije,

hipotenzija, sinkopa, „bizarni“ izgled EKG

krivulje

-Ako je V.T. uzrokovala gubitak svijesti

bolesnika se defibrilira

-Ako se defibrilator puni na zadanu snagu,

bolesnik se poku"ava konvertirati

perikardijalnim udarcem.

-Tretman V.F. tako%er je defibrilacija uz

primjenu ostalih standardnih reanimacijskih

postupaka

www.nurse.hr

naslovnica .HR

sestrinstva

http://www.nurse.hr

http://www.nurse.hr

http://www.nurse.hr

http://www.nurse.hr

http://www.nurse.hr

http://www.nurse.hr


ST

RUČN

I RA

D A

NES

TEZI

OLO

GIJ

A /

INT

EN

ZIV

NO

LIJ

EČE

NJE

Visok rizik za sistemnu infekciju kod

bolesnika sa Swan Ganz kateterom u/s

nepridr!avanjem paravila asepse

-Pranje ruku prije zahvata, obla!enje za"titne

odje#e, sterilnih rukavica

-Temeljito pranje operativnog polja

antisepti!kim sredstvima

-Prema potrebi brijanje operativnog polja

neposredno prije izvo$enja zahvata (20

minuta prije zahvata) jednokratnim, sterilnim

britvicama

-Previjanje ubodnog mjesta katetera prema

protokolu (ovisno o politici ku#e)

-Uzimanje brisa sa mjesta izlaska katetera

-Promijenom infuzionih sistema svaka 24

sata

-Pravilnom dodavanju lijekova u infuzije pod

strogo asepti!nim uvjetima

ZAKLJU!AK

Medicinska sestra koja pru%a zdravstvenu skrb bilo u operacijskoj dvorani, bilo u jedinici

intenzivnog lije!enja, treba imati spoznaje o koristi upotrebe plu#nog katetera i dostupnosti

hemodinamskih parametara. Prilikom postavljanja katetera nu%no je da vodi brigu o sterilnosti

postupka te asistira lije!niku poznavaju#i osobitosti postupka i tijek mogu#nosti pojave rizika.

Koriste#i svoje znanje i iskustvo name#e se kao neizostavan dio tima koji skrbi za

pacijenta kod kojeg se koristi Swan Ganz kateter. Njena uloga je osobito zna!ajna u

odr%avanju aparature koja se koristi uz kateter, asistiranju tijekom postavljanja i mjerenja

hemodinamike, ali i skrb za sam kateter i toaletu ubodnog mjesta te va$enja katetera i

uvodnice.

LITERATURA

1. Hused%inovi# I. Jerolimov V. Bari"in S. Sepsa multiorgansko zatajenje. Zagreb:

Stomatolo"ki fakultet, 1998.

2. Niki# N. Hemodinamski nadzor. Poslijediplomsko usavr"avanje iz anesteziologije. FEEA

drugi te!aj. 2005: 271-278.

3. Chatterjee K, De Marco T, Alpert JS. Pulmonary hypertension, hemodynamic diagnosis

and management. Arch Intern Med. 2002;162:187-190.

4. Ga"parovi#, Hused%inovi#, Juki#, Majeri#-Kogler, Peri#, &uni#. Intenzivna medicina.

Zagreb: Medicinska naklada, 2008.

5. Kalauz S. Zdravstvena njega kirur"kih bolesnika sa odabranim specijalnim poglavljima.

Zagreb: VZ', 2000.


6. Desnica M. !to se mjeri primjenom plu"nog arterijskog katetera? Klini#ki problemi,

hemodinamski parametri i terapijske odluke. 2004: 38-48.

7. Ivan#an V. Kardijalna anestezija- na#ela i osobitosti- Poslijediplomsko usavr$avanje iz

anesteziologije. FEEA drugi te#aj. 2005: 147.

8. Chatterjee K. The Swan-Ganz Catheters: Past, Present, and Future. Circulation.

2009;119:147-152.

9. Chatterjee K. Bedside hemodynamic monitoring. In: Parmley WW, Chatterjee K, eds.

Cardiology. Philadelphia, Pa: JB Lippincott Publishing Co; 1988:1–19.

www.w-yb.org/cronia

http://www.w-yb.org

http://www.w-yb.org


TEH

NO

LOG

IJA

I MAT

ER

IJA

LI

Vigileo “The Mighty Mouse”

Robert Majstorović

UVODUVODTehnološke igračke unatrag 10 – 15 godina masovno su

naselile hrvatske JILove. Tehnološki napredak omogućio je osmišljavanje i konstrukciju cijelog dijapazona manjih ili većih naprava kojima se nastoji poboljšati ishod i kvaliteta tretmana kod bolesnika kojima je nužan neki oblik intenzivnog liječenja. U toj gomili tehno‐svaštarija koja nas okružuju u sve većim broju, valja reći da određeni broj toga doista nema neku značajniju primjenu. Na sreću, puno veći broj je onih koji bolesniku uistinu osiguravaju kvalitetnije liječenje i skrb a medicinskom osobolju pri tome lakši i jednostavniji svakodnevni rad.

Hemodinamski izračuni u JILovima danas su svakodnevna rutina. Nije tako bilo do prije nekoliko desetljeća. Naši „preci“ u intenzivnom liječenju uvidjeli su da je, osim vrijednosti krvnog tlaka i pulsa, u

svakodnevnom radu neophodno dostići i stepenicu više te osim tih jednostavnijih mjerenja osmisliti i načine naprednih hemodinamskih promatranja koji će omogućiti izračun dodatnih parametara prema kojima bi liječnik mogao puno kvalitetnije usmjeravati medikamentoznu terapiju i određivati najprecizniju volumsku nadoknadu.

Tek 1970. godine osmišljena je i uspješno implementirana metoda koja je davala odgovore na ta pitanja. Postupak je uključivao perkutanu kateterizaciju srca i korištenje termodilucijske metode izračuna hemodinamskih parametara. U čast osobama koji su metodu utemeljili, ( dr Jeremy Swan i dr. William Ganz iz kalifornijske bolnice Cedars‐Sinai Medical Center ) kateter koji je osmišljen dobio je ime Swan – Ganz kateter a i sama metoda postala je prepoznatljiva kao Swan – Ganzova metoda hemodinamskog monitoringa. Ova metoda održala se tijekom vremena te je i danas uvriježeni stav da


TEH

NO

LOG

IJA

I MAT

ER

IJA

LI je Swan – Ganz zlatni standard u hemodinamskim izračunima. Naročito je ova metoda suverena i dan – danas u području kardiotorakalne kirurgije.

Ipak, plućni kateter nije lako postaviti dok on sa sobom nosi i značajan rizik za bolesnika. U prvom redu onaj za nastanak infekcije. Tu je i činjenica da se plućnim kateterom možemo koristiti tek kroz dva‐tri‐četiri dana nakon postavljanja ( ovisno o bolničkom protokolu ).

Iako je termodilucijska metoda plućnim kateterom omogućavala najpreciznija mjerenja zbog prethodno navedenog nesumljivo je postojala potreba da se sve skupa malo pojednostavi.

U osmišljavanju jednostavnijih i praktičnijih metoda hemodinamike danas postoji nekoliko alternativa. U literaturi se ovakve metode nazivaju Advanced Minimally Invasive Monitoring. U hrvatskim JILovima prilično je rasprostranjena PiCCO i LiDCO metoda. Ovim metodama izbjegava se kateterizacija srca što je OK, no s druge strane

nužna su dva velika intravaskularna puta ‐ arterijski i venski ( PiCCO ) ili pak kompleksna priprema i implementacija ( LiDCO ). Obje metoda zahtjevaju i kalibracije temeljene na nekom obliku termodilucije ( PiCCO ) ili pak „litij dilucije“ ( LiDCO ).

Jedna od novijih metoda koja se unatrag nekoliko godina pojavljuje u hrvatskom miljeu intenzive svojom preciznošću mjerenja i ponajviše jednostavnošću implementacije potencijalni je „sveti gral hemodinamike“.

VIGILEO monitor proizvod je američkog EDWARDSA. Koliko je ova korporacija vjerodostojna u djelatnosti hemodinamskog monitoriranja govori i činjenica da je upravo EDWARDS prvi u svijetu prema zamislima Jeremy Swana i Williama Ganza uspio konstruirati i patentirati originalni Swan‐Ganz kateter. Otad pa na ovamo EDWARDS je kontinuirano prisutan u području intenzivnog liječenja kao i u cijelom nizu ostalih djelatnosti u području biomedicine.

Slika1–Jelovomoždanekaigračka?Hehe,kakvagreška! Slika2–VIGILEOstraga.Osimzelenogutoragdjesespaja

FloTracsenzor,sveostalekonekcijesusmještenana

suprotnojstrani.

VIGILEO svojim dizajnom i relativno malom težinom od nekih 2 kilograma neodoljivo podsjeća na igračku netom kupljenu na nekom sajmu. S obzirom na male gabarite, odmah je jasno da pronaći prostor za smjestiti VIGILEO uz bolesnički krevet u JIL‐u ne bi trebalo biti previše teško. Čak je moguće i postavljanje monitora na šinske nosače ili infuzijski stalak a nešto od toga danas postoji u svakom JIL‐u.

Pogledom na stražnju stranu ovog „aparatića“, uočava se nekoliko utora koji omogućuju povezivanja VIGILEA sa vanjskim uređajima. Osim klasičnog strujnog trožilnog utora, tu je USB utor za povezivanje sa printerom, dodatni RS232 utor za prijenos slike na vanjski uređaj i utor za povezivanje sa hemodinamskim monitorom kojeg imate uz bolesnika.

Na stražnjoj strani su također i dvije glavne „utičnice“ – zeleni utor za spoj sa FloTrac senzorom i crvena konekcija gdje se spaja oksimetrijski modul odnosno PreSep kateter.

Deklarirane mogućnosti ovog monitora na prvi pogled teško je povezati sa simpatičnom bijelom kutijicom koja stoji ispred vas. Da je ova kutijica ipak neka igračkica, možda ćete biti još sigurniji kad VIGILEO uključite pa vas on pozdravi umiljatom melodijom karakterističnom za neke fliper aparate ili video igrice. Ipak, nakon podizanja sustava i molbe da se upišu visina, težina, spol i ostale generalije bolesnika, polako postajete svjesni da pred sobom imate itekako ozbiljnu stvar.


TEH

NO

LOG

IJA

I MAT

ER

IJA

LI

Slika3–„Palipilu!“‐rekaobimoždanetko! Slika4–„Pila“počinjesradom.UjednoisimpaSčan

trenutakkadvam„pila“sviranekuglazbenutemuizsvijeta

NintendailiGameBoya.

Slika5–Ups!Stvarpostajeozbiljna!Početniekrangdje

upisujeteosnovnepodatkeobolesnikukojegnamjeravate

monitoriraS.

Slika6–Pakadstetraženepodatkeupisali,krenite

jednostavnodalje.

Slika7–Itobibiloto!DamožepričaSVIGILEObi

vjerojatnosadrekao:„Dobardan,možemopočeS!“

Slika8–OriginalnozapakovanFloTracsenzor


TEH

NO

LOG

IJA

I MAT

ER

IJA

LI ŠTO VIGILEO MOŽE?EDWARDSOV „mališan“ na jednostavan i brz način

pruža uvid u hemodinamski status bolesnika te stanja tkivne oksigenacije.

VIGILEO u biti funkcionira kao dva monitora u jednom. Korištenjem FloTrac senzora monitor prikazuje vrijednosti CCO, SVV, SV, SVI, SVR, SVRI, DO2, DO2I. Za korištenje FloTraca potrebno je imati najobičniju, pravilno postavljenu intraarterijsku kanilu ili kateter. Da, dobro ste pročitali! Najobičnija kanila u radijalanoj arteriji je sasvim dostatna.

Druga glavna opcija monitoriranja je kontinuirana oksimetrija centralne venske krvi ( ScvO2 ) uporabom PreSep i PediaSat oksimetrijskih, centralnih venskih katetera. PreSep kateteri osim integrirane optičke niti koja omogućuje oksimetriju su i klasični „troluminalci“ koji se mogu rabiti kao i svaki drugi CVK.

FloTrac i PreSep je moguće koristiti i separatno te za funkcioniranje VIGILEA nije uvijet da obje stvari moraju biti u funkciji.

Interpretacija dobivenih rezultata kao i poduzimanje terapijskih intervencija domena je rada liječnika. No provedba i nadzor VIGILEO monitoriranja odnosno prezentiranje ispravnih parametara njime dobivenim potpuno je područje rada medicinske sestre u JIL‐u. Sukladno tome, određeni nivo poznavanja postulata hemodinamskih i oksimetrijskih kalkulacija zasigurno je nužan. Ovdje ponovno dolazimo do pitanja nepostojanja specijalističkih edukacijskih programa za medicinske sestre JIL‐a. Naime, ukoliko netko želi donekle razumjeti ovo područje ( a morao bi to željeti ako radi u kompetentnom JIL‐u ) ostaje mu samo vlastiti trud i volja da se nešto nauči.

Ako želi. A ako ne želi?...

Za rad u hrvatskim JIL‐ovima to je opet dobro ( ?! ). No onda s druge strane stoji i činjenica, koje treba biti svjesan svaki kolega, da za pritisnuti nekoliko tipki i potom mehanički prepisati nekoliko brojki te ih podastrijeti liječniku zbilja ne treba nikakva škola, ponajmanje medicinska. Štoviše, to mirne duše može napraviti i posjetitelj koji taj dan bolesniku dođe u posjet.

No to je neka druga priča pa se vratimo na VIGILEO i pogledajmo stoga kratka pojašnjenja gore navedenih parametara:

CO – minutni volumen srca ( cardiac output ) – količina krvi koju je srce izbacilo u jednoj minuti ( CO = SV x HR )

CI – indeksirani minutni volumen srca ( cardiac index ) – vrijednost CO podjeljena sa vrijdnsošću BSA ( body surface area )

CCO/CCI – kontinuirani minutni volumen/index srca ( continous cardiac output/index ) – kontinuirani prikaz vrijednosti minutnog volumena ili indeksiranog minutnog volumena srca.

SV – udarni volumen ( stroke volume ) – količina krvi koju srce izbaci iz ventrikula jednom kontrakcijom

SVI – indeksirani udarni volumen ( stroke volume index ) – SV/BSA

SVR – sistemska vaskularna rezistencija ( systemic vascular resistence ) – otpor krvnom optoku unutar krvožilnog sistema. Često se definira i kao „afterload“.

SVRI – indexirana sistemska vaskluarna rezistencija ( systemic vascular resistence index ) – SVR/BSA

DO2 – tkivna dostava kisika ( oxygen delivery ) – DO2 predstavlja količinu kisika dostavljenog tkivima u jednoj minuti.

DO2I – indexirana tkivna dostava kisika ( oxygen delivry index ) – DO2/BSA

ScvO2 – saturacija centralne venske krvi

Slika9–OtvorenopakovanjeFloTracsenzora.Većpo

raskošnoj„ambalaži“možetenasluSSdaovoipaknije

običantransduceriakotakoizgleda.

MALO DETALJNIJE O:FloTrac senzor

FloTrac senzor je u svojoj osnovi običan transducer. Čak je i cjelokupna priprema gotovo u potpunosti identična pripremi običnog transducera za invazivno monitoriranje. Priprema uključuje vrećicu fiziološke otopine, odzračivanje sistema, niveliranje FloTrac tranducera u nivou srca i sve ostalo opisano u „Osnovama invazivnog monitoriranja krvnog tlaka u JIL‐u“ koji možete pročitati u ovom broju SHOCK‐a.


TEH

NO

LOG

IJA

I MAT

ER

IJA

LI

Slika10–PripremljeniFloTracsenzornaDraegerovom

Hemomeduspremanzauporabu.Poradiusporedbe,na

lijevojstranipostavljenobičantransducerkojimuovom

slučajumjerimoCVP.

Slika11–FloTracsasvojadvakabela.Zelenizaspojsa

VIGILEOmonitoromaobični,bijeli,zaspojsa

Hemomedom,odnosnosabedsidemonitoromkoji

posjedujete.

FloTrac senzor je u svojoj osnovi običan transducer. Čak je i cjelokupna priprema gotovo u potpunosti identična pripremi običnog transducera za invazivno monitoriranje. Priprema uključuje vrećicu fiziološke otopine, odzračivanje sistema, niveliranje FloTrac tranducera u nivou srca i sve ostalo opisano u „Osnovama invazivnog monitoriranja krvnog tlaka u JIL‐u“ koji možete pročitati u ovom broju SHOCK‐a.

Slika12–Pakrenimo!PratećisamozelenubojujasnoVam

jegdještoodkabelaide.Odgovarajućimkabelomspojimo

senaVIGILEO...

Slika13‐...dokdrugastranaistogkabelaidenaFloTrac

senzor!Trebalirećiokojojjebojiriječ?

Slika14–SpojimoidrugiFloTrackabelsaHemomedom

odnosnosabedsidemonitoromkojegimateuJIL‐u!Bez

toganećeići!

Slika15–Unastavkupostupka,uzpretpostavkudaste

FloTracpostaviliunivousrca,okrečućiglavni„točkić“

pronađiteCOizbornikinapravitenajobičnijukalibraciju.


Sad dolazimo i do osnovne zamisli po kojoj VIGILEO funkcionira. ZA razliku od PiCCOa i LiDCO metoda koji funkcioniraju na analizi površine ispod krivulje arterijskog vala za što je potrebna bazna kalibracija bilo hladnom fiziološkom otopinom bilo litijem, VIGILEO algoritam pri izračunu analizira oblik krivulje samog arterijskog vala pri čemu kalibracija nije potrebna.

OK, jasno mi je da sad ovo obrazloženje postaje pomalo nerazumljivo i naporno za čitati. Razmišljajući o načinu kako približiti čitatelju algoritam funkcioniranja VIGILEA, zaključili smo da bi se silne stranice moglo ispisati za detaljno obrazlaganje Khi‐faktora, 3. generacije VIGILEO softvera, Frank‐Sterlinga, devijaciji vrijednosti srednjeg arterijskog tlaka, compliancu velikih krvnih žila, međusobnom odnosu pojedinih parametara, varijabli u hemodinamskim jednadžbama...i svim ostalim detaljima na kojima počiva ovaj način monitoringa. No sve to je tema neke druge priče pa ćemo je ostaviti za drugu priliku.

Poslužiti ćemo se jednostavnijim rečenicama i reći da FloTrac sistem ( senzor+monitor ) koristeći klinički provjereni algoritam omogućuje izračun i kontinuirani prikaz minutnog volumena ( CO ), udarnog volumena ( SV ) te varijacija udarnog volumena ( SVV ).

Algoritam koristi podatke arterijskog tlaka, dobi i spolu bolesnika te vrijednost BSA ( body surface area ) dobivene izračunom visine i težine za izračun vrijednosti SV‐a. Dobiveni SV se množi sa frekvencijom pulsa za dobivanje vrijednosti CCO.

Ukoliko kod bolesnika elektronski promatrate i centralni venski tlak, moguće je povezati VIGILEO sa hemodinamskim monitorom kojeg posjedujete pokraj bolesnika pa će „mighty mouse“ iz vašeg bedside monitora izvući vrijednost CVP‐a, ubaciti ga u svoje kalkulacije te vam u realnom vremenu prikazivati vrijednosti SVR odnosno SVRI te DO2 odnosno DO2I.

TEH

NO

LOG

IJA

I MAT

ER

IJA

LI

Slika16–Evoslikeizbliza.Staridobri„Zeroing“!Klikna

njega!

Slika17–Idobijeteovajekrangdjenaravnokliknetena

„Zero“.

Slika18–Nakontogajošsamopotvrditepostojanje

arterijskogvala.Evoga!Nepravilnivalovijasnosugeriraju

postojanjearitmijakodbolesnika.PrimjeStedasenaovoj

slici,žuSmbrojkama,većpojavilavrijednostindeksiranog

minutnogvolumenasrca(CI).Kakosmosnimajućiove

slikeuključiliištopericumožemovamiobznaniSdajeod

slike3.(kadsmoVIGILEOuključili)doslike18.koju

gledate,protekloravno4minutei20sekunda!Utom

vremenusmomonitorpostavilidobolesnika(kojijeimao

arterijskukanilu),pospajalisvekonekcije,otvorilii

pripremiliFloTrac,sveskupaizniveliraliinakalibriralite

dobiliCOodnosnoCI.


TEH

NO

LOG

IJA

I MAT

ER

IJA

LI

Slika19–UnastavkućemootvoriS„DerivedValue

Calculator“unutarCOizbornikateupisaSvrijednosSSpO2,

PaO2,CVP‐a...UnašemslučajuCVPuVIGILEOmoramo

unijeSmanualnojernismoimalipotrebankabelza

spajanjesabedsidemonitorom.Šteta!Jersakabelom

VIGILEOuzimavrijednostCVP‐aizbedisdemonitora.

Slika20–Kadsmosveunijeli,nadesnojstraniekrana

dobilismoSVR,SVRI,DO2iDO2I.Juhuu!

Slika21–Nadalje,konSnuiraniprikazparametarakojise

obnavljajusvakih20sekundamožemopraSSovako...

Slika22‐...iliovako...ilipakgrafičkiuoblikukrivulja...

Prekrasno! Jednostavno imaš sve što je potrebno za preko 90% vitalno ugroženih bolesnika koji se liječe u JIL‐u.

MALO DETALJNIJE O: PreSep oksimetrijski kateter

Kako je u uvodu rečeno PreSep je običan trolumenski centralni venski kateter sa integriranom fiberoptičkom niti koja omogućava izvođenje kontinuirane oksimetrije. Radi boljeg razumjevanja vrijedi opet naglasiti kako je riječ o CVK ( centralnom venskom kateteru ) a ne o PA ( plućnom kateteru/swan‐ganz kateteru ) pa se stoga dobivena vrijednost naziva ScvO2 a ne SvO2 koja se često može pronaći u literaturi kad je riječ o oksimetriji. U praksi razni autori smatraju da je vrijednost ScvO2 približno slična SvO2 i da se kao takva može pouzdano rabiti kod monitoriranja i liječenja bolesnika u JIL‐u.

Slika23–IzgledPreSepoksimetrijskogkatetera.Naizgled

običantrolumenskiCVKalisadodatkomfiberopSčkeniSza

oksimetriju.


PITANJE POUZDANOSTI DOBIVENIH PARAMETARA

Naravno da je neizbježno pitanje pouzdanosti dobivenih vrijednosti. Teško je vjerovati da tako „ozbiljne“ vrijednosti možeš dobiti u 20 sekundi i to samo preko arterijske kanile dok za iste brojke koristeći druge metode potrebno je utrošiti i vremena i živaca što nabadajući katetere po žilama, što do besvjesti radeći kalibracije pri tome „kvrcajući“ i desetak puta po raznim tipkima...

Mora se ipak reći da svaka metoda ima neke svoje prednosti kao i nedostatke ( o tome više u sljedećem dijelu ). Međutim, kako je VIGILEO u kliničkoj uporabi već nekoliko godina postoji i niz istraživanja koja nepobitno pokazuju da su VIGILEO parametri u skoro potpunoj korelaciji sa onima dobivenim Swan – Ganz metodom. No kako se u nas uvijek smatra da svaka metoda ima neka svoja istraživanja koja afirmativno prikazuju mjerenje i autor ovog teksta imao je svoje dvojbe. Pa smo kod troje bolesnika sa plućnim kateterom paralelno koristili i VIGILEO. I rezultati su bili gotovo identični onima dobivenim Swan‐Ganzom! Naravno, iako je ovakva „metodologija“ neadekvatna rezultat je ipak prilično indikativan i nesumljivo daje za pravo onim autorima koji su svojim istraživanjima utvrdili da je VIGILEO sasvim OK što se tiče relevantnosti monitoringa.

OGRANIČENJA VIGILEO MONITORINGAKako ne bi sve bilo idealno valja reći da VIGILEO ima i

svojih nedostataka. U odnosu na PiCCO i LiDCO metodu VIGILEO ne pruža volumetrijske parametre ( ITVB, GEDV...) koji se u nekim razmatranjima hemodinamike smatraju najpreciznijim putokazom glede volumskih nadoknada.

Perzistentne aritmije također mogu utjecati na preciznost monitoringa. Aritmije naročito utječu na rezultat varijacija udarnog volumena ( SVV ).

Izrazita periferna vazokonstrikcija ili spazam perifernih arterija mogu rezultirati nepravilnom krivuljom arterijskog tlaka što rezultira nenormalno niskim vrijednostima

minutnog volumena ( CO ). U tom slučaju preporuča se kaniliranje arterija većeg lumena, npr femoralne arterije.

Kako VIGILEO sistem počiva na analizi arterijske krivulje, uporaba intraaortalne balon pumpe ( IABP ) kod bolesnika može dovesti do loših, nerelevantnih rezultata minutnog volumena ( CO ). Isto tako, kod bolesnika sa VAD aparatima ( venticular assist device ) odnosno tkz „umjetnim srcem“ VIGILEO sistem se za sad ne preporučuje.

I na koncu, FloTrac senzor trenutno nije prilagođen niti testiran za korištenje kod djece odnosnu u pedijatrijskom intenzivnom liječenju.

NA KRAJUNa kraju možemo zaključiti da unatoč nekoliko

ograničenja, frapantna jednostavnost kojom se dolazi do visoko vrijednih parametara i „đžepna“ izvedba ovog monitora osnovni su razlozi zašto je VIGILEO zasluženo sve više pristuan u našim JIL‐ovima.

TEH

NO

LOG

IJA

I MAT

ER

IJA

LI Za izvođenje oksimetrije VIGILEO monitorom nužno je imati optički modul. Odmah upozorenje da prilikom manipulacije optičkim modulom budete iznimno oprezni jer je modul posebno osjetljiv na eventalnu „traumu“ i poprilično skup. Sasvim sigurno nećete biti omiljeni radnik svom šefu odjela ukoliko modul završi na podu ili bude pregažen kotačem bolesničkog kreveta.

Optički modul ( ili kabel ) potrebno je uključiti u predviđeni utor na VIGILEOu te ostaviti ga da se ugrije kroz nekih 15‐20 minuta. PreSep kateter originalno je zapakovan u dva dijela gdje je u većem smješten kateter dok se u manjem dijelu pakovanja nalazi vanjski dio fiberoptičke niti koji se spaja sa optičkim modulom.

Slika24–OriginalnozapakovanPreSepkateter.PrimjeSte

brojke1i2udonjemlijevomidesnomuglu.Otvaranjem

ugla1prikazujesemanjidiogdjejesmještenfiberopSčka

konekcija.Nakoninvitrokalibracije,otvaraseugao2gdje

jeCVKkojisepotomplasirauvelikuvenu.

Slika25–Prikazoksimetrijskogizbornikazapromatranje

ScvO2.Prilikomsnimanjanažalostnismoimalipostavljen

Presepkateter.


TEH

NO

LOG

IJA

I MAT

ER

IJA

LIHitni prijemi, kirurški i nekirurški JIL‐ovi,

poluintenzivne jedinice, operacijske sale, koronarne jedinice...apsolutno na svakom od tih mjesta VIGILEO ima svoju svrhu. Tko želi brzu orijentaciju treba li ili ne dodati tekućinu bolesniku, uključiti mu inotropne lijekove ili ne...dalje od VIGILEA ne treba tražiti.

Nakon nekoliko godina korištenja mislim da se može sasvim realno ustvrditi da je VIGILEO svojom jednostavnošću i preciznošću revolucionarna metoda hemodinamskog monitoriranja!

Ovim riječima na kraju, možda možete naslutiti zašto smo ovog „mališana“ prozvali „Super Mišem“, likom iz Disneyevih crtanih filmova. On doista svojim mogućnostima, upakovanim u male dimenzije radi čuda!

Pravi mali „Mighty Mouse“!

Organizira / Organize

Prva obavijest

First Announcement

POSJETITE NA!U WEB STRANICU

www.hdmsarist.hr

GENERALNI SPONZOR KONGRESA

PHARMAMED MADO D.O.O.


www.hnss.hr

http://www.hnss.hr

http://www.hnss.hr

shock prosinac 2009 iii 3

Documents