upravljanje rizikom likvidnosti - skripta

7/29/2019 Upravljanje Rizikom Likvidnosti - Skripta

1/56

Sadraj:

Predgovor .. str. 1

1. Uvod .................................................................................................... 32. Openito o likvidnosti banke ...................................................................... 4

2.1. Pojam i znaaj likvidnosti ................................................................... 42.1.1. Likvidnost pojedinog potraivanja ............................................. 5

2.1.2. Likvidnost aktive ........................................................................ 62.1.3. Likvidnost ukupnog poslovanja banke ....................................... 72.2. imbenici koji najee uzrokuju nelikvidnost banke ........................ 8

3. Mjerenje likvidnosti banke ...................................................................... 113.1. Indikatori likvidnosti bankovnog sustava koje objavljuje Hrvatska

narodna banka (HNB) .......................................................................... 11

3.2. Bilanni odnosi indikatori likvidnosti .............................................. 123.3. Rona neusklaenost aktive i pasive kao mjera rizika likvidnosti ..... 15

4. Planiranje likvidnosti banke ....................................................................... 17

4.1. Operativni planovi likvidnosti .......................................................... 184.2. Godinji plan likvidnosti ................................................................... 23 5. Strategije upravljanja likvidnou

banke ................................................. 245.1. Upravljanje aktivom ......................................................................... 255.2. Upravljanje pasivom ......................................................................... 275.3. Kombinirana strategija upravljanja likvidnou ............................... 29


2/56

1

6. Kriteriji u izboru politike i naina upravljanja rizikom likvidnosti banke 317. Naela i smjernice upravljanja likvidnou poslovnih banaka preporuke

Bazelskog komiteta ................................................................................. 338. Zakljuak ................................................................................................. 42

Literatura ............................................................................................. 44

Predgovor

Publikacija UPRAVLJANJE RIZIKOM LIKVIDNOSTI U HRVATSKIM BANKAMA izraena je kao saetak istraivanja koje jeprovodio autor tijekom niza godina, ali ona je i rezultat njegovog tridesetogodinjeg rada u hrvatskom bankarstvu, posebno iskustva kaorukovoditelja plasmana i sredstava. Pojedinana istraivanja objavljena su u raznim publikacijama u zemlji i u inozemstvu kao primjerice:

1. Jurman, A.: Neki aspekti utvrivanja i provoenja politike likvidnosti i solventnosti banke, Zbornik radova Ekonomskog fakulteta uRijeci, broj 10, Rijeka, 1992.

2. Jurman, A.: Nartovanje likvidnosti in solventnosti banke, Banni vestnik, revija za

denarnivo in bannitvo, broj 1-2, Zdruenje bank Slovenije, Ljubljana, 1993.3. Jurman, A.: Rizik likvidnosti u poslovnoj banci, Zbornik Pravnog fakulteta Sveuilita u

Rijeci, Vol. 25, broj 2, Pravni fakultet Rijeka, 2004.

4. Jurman, A.: Planiranje likvidnosti u poslovnoj banci, Ekonomska istraivanja, Vol. 16, No. 2., Fakultet ekonomije i turizma Dr. MijoMirkovi Pula, 2003.

5. Jurman, A.: Upravljanje rizikom likvidnosti u poslovnoj banci, Ekonomska istraivanja,


3/56

2

Vol. 17, No. 1., Fakultet ekonomije i turizma Dr. Mijo Mirkovi Pula, 2004.6. Jurman, A.: Upravljanje rizikom likvidnosti u hrvatskim bankama u svijetlu naela i

smjernica Bazelskog komiteta, Zbornik radova: Suvremena financijska pitanja i izazovi razvitka hrvatskog financijskog sektora,Ekonomski fakultet Split i Ekonomski fakultet Zagreb, 2004.

7. Jurman, A.: Upravljanje rizikom likvidnosti u bankama, asopis Raunovodstvo, revizija i financije, RRiFplus, d.o.o., Zagreb, 2005.

Ova publikacija namijenjena je studentima kao graa za pripremu ispita na diplomskom i poslijediplomskom studiju:

- na Ekonomskom fakultetu u Rijeci na kolegiju Banke i bankovno poslovanje i kolegiju Poslovna politika banaka,

- na poslijediplomskom studiju Management na Ekonomskom fakultetu u Rijeci na kolegiju Upravljanje financijskim institucijama,

- na poslijediplomskom studiju Financije i bankarstvo na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu na kolegiju Regulacija i kontrola banaka kao

i

- na poslijediplomskom studiju Poduzetnitvo i management na Fakultetu za ekonomiju i turizam Dr. Mijo Mirkovi Pula na koleg ijuUpravljanje rizicima.

Publikacija moe korisno posluiti i hrvatskim bankama za izbor indikatora za mjerenje likvidnosti te za utvrivanje i primjenu sustavaplaniranja likvidnosti kao i sustava upravljanja rizikom likvidnosti.

Rijeka, 2005. AutorProf. dr. sc. Antun Jurman

Dr. sc. Antun Jurman, redoviti profesor

Ekonomski fakultet Rijeka


4/56

3

"Upravljanje rizikom likvidnosti u bankama"

Saetak:

U radu je definiran pojam likvidnosti, ukazano je na znaaj odravanja uredne likvidnosti u poslovanju banke, obraene suvrste likvidnosti kao i osnovni imbenici koji najee uzrokuju nelikvidnost. Budui da nelikvidnost moe dov esti banku

prvo u zonu insolventnosti, a kasnije i u likvidaciju, iznimno je vano uspostaviti adekvatan sustav mjerenja i planiranjalikvidnosti kao i izabrati primjerenu strategiju upravljanja rizikom likvidnosti u svakoj pojedinoj banci.

Kljune rijei: banka, likvidnost, rizik likvidnosti, imbenici likvidnosti, indikatorilikvidnosti, planiranje likvidnosti,strategije upravljanja rizikom likvidnosti, Bazelski standardi


5/56

4

1. Uvod

Banka je financijska organizacija osnovana kao dioniko drutvo koje obavljajui depozitne, kreditne i drugebankovne poslove na naelima likvidnosti, sigurnosti i rentabilnosti treba ostvarivati dobitak. Banka svoje poslovanjetemelji na vlastitim izvorima koje ine dioniki kapital i razni oblici rezervi, kao i na tuim prikupljenim i pribavljenimsredstvima od domaih i stranih fizikih i pravnih osoba. Tua sredstva imaju rok dospijea i banka ih mora staviti naraspolaganje vlasnicima prema ugovorenim rokovima. Tako prikupljena i pribavljena sredstva, po odbitku obvezne priuve irezervi likvidnosti, banka ulae u kreditne i nekreditne plasmane. Iz toga proizlazi, da je banka posrednik koji mobiliziraslobodna novana sredstva onih subjekata koji ih imaju, ali im nisu potrebna i posuuje onim subjektima koji sredstvatrebaju, ali ih momentalno nemaju. Za nesmetano odvijanje tog procesa banka mora raspolagati likvidnim sredstvima u

domaoj i stranim valutama na raunima i u blagajnama.

Poslovna banka obavlja domai platni promet i platni promet s inozemstvom. Ukoliko je banka nelikvidna njezinideponenti ne mogu raspolagati svojim sredstvima na raunima niti obavljati plaanja prema inozemstvu. Nastupa svojevrsna

blokada cirkulacije novanih sredstava u zemlji i prema inozemstvu i zastoj u odvijanju procesa drutvene reprodukcije.Negativna posljedica takve situacije je stvaranje nepovjerenja u banku, podizanje depozita, tezauracija domae i stranevalute kod stanovnitva, zadravanje deviznih priljeva izvoznika u inozemstvu, smanjenje financijskog potencijala banke,kao i sve tee odvijanje proizvodnje, razmjene, raspodjele i potronje.

Budui da nelikvidnost banke ima znaajne posljedice na njezino poslovanje i na poslovanje klijenata i to kako onihkoji su sredstva uloili u banku, tako i onih koji koriste kredite i razne usluge, potreba da banka bude u svakom momentu


6/56

5

likvidna nije neto posebno i novo, ve neto normalno i uobiajeno i kako kae Cates "likvidnost je uvijek p rimarna, beznje banka ne otvara vrata, a s njom banka moe imati vremena za rjeavanje i najveih problema" (Cates, 1990.).

U ovom su radu obraeni pojam i znaaj likvidnosti, osnovni imbenici, odnosno razlozi koji najee uzrokuju

nelikvidnost, a predloeni su i razni pokazatelji i naini mjerenja kao i metodologija planiranja likvidnosti. Poznavanjeimbenika koji uzrokuju nelikvidnost, mjerenje i kvalitetno planiranje likvidnosti podloga su za utvrivanje i uspjenoprovoenje strategije upravljanja rizikom likvidnosti banke.

2. Openito o likvidnosti banke

2.1 Pojam i znaaj likvidnosti

Likvidnost pojedini autori definiraju na razliite naine. Tako primjerice Babi kae "da je likvidnost sposobnostpoduzea da na vrijeme izvrava sve svoje obveze plaanja", odnosno "likvidnost postoji kada poduzee ima mogunost daostvaruje stalnu harmoniju izmeu rokova u kojima pretvara svoju materijalnu aktivu u sredstva plaanja i rokova u kojimae dospijevati njegove obveze plaanja" (Babi, 1971.). Strani autori, kao primjerice Block i Hirt pojam likvidnosti tumaekao "zamjenjivost kratkorone imovine u gotovinu" (Block, Hirt, 1978.), a Black, Champion i Brown pod likvidnou

podrazumijevaju "mogunost pretvaranja tekue aktive u gotovinu" i ukazuju da je "pojam likvidnosti mnogo iri odmogunosti udovoljavanja tekuim obvezama plaanja" (Black, Champion, Brown, 1967.).

Bazelski komitet za bankovnu superviziju1

u svom radu o nadgledavanju likvidnosti navodi da je likvidnost, ili

sposobnost da se financiraju poveanja u aktivi i podmiruju obveze kada dou na naplatu, bitna za odravanje na ivotu bilokoje bankovne organizacije. Stoga je upravljanje likvidnou meu najvanijim aktivnostima kojima upravljaju banke.Vanost likvidnosti nadmauje pojedinanu banku, budui da manjak likvidnosti u jednoj instituciji moe imati sustavne

posljedice.

1Basel Committee on Banking Supervision, (2000.), Sound Practices for Managing Liquidity on Banking Organisations, Basel, str. 1.


7/56

6

lankom 79. Zakona o bankama2utvrena je obveza upravljanja imovinom i obvezama tako da je banka sposobnaispuniti sve svoje dospjele obveze. U tom smislu banka treba planirati oekivane novane odljeve i dostatne novane

priljeve za pokrie istih, kontinuiranopratiti likvidnost te donositi odgovarajue mjere za sprjeavanje ili otklanjanje uzrokanelikvidnosti.

Iz navedenih definicija likvidnosti proizlazi, da je rizik likvidnosti vjerojatnost da banka raspoloivim novanimsredstvima nee biti u stanju podmiriti dospjele obveze prema svojim vjerovnicima (pasiva), kao i obveze po odobrenimkreditima, izdatim jamstvima, garancijama, avalima itd. (aktiva). Meutim, likvidnost banke treba u praksi shvatiti ne samokao sposobnost podmirivanja dospjelih obveza, odnosno sposobnost financiranja poveanja aktive, ve kao temeljno naelo

bankovnog poslovanja. U tom smislu treba razlikovati: likvidnost pojedinog potraivanja, likvidnost aktive i likvidnostukupnog poslovanja banke.

2.1.1. Likvidnost pojedinog potraivanja

Imovinu banke ini njezina aktiva koja se sastoji manjim dijelom iz realne imovine (zgrada, oprema, informatikarjeenja i sl.) a preteitim dijelom iz raznovrsnih kratkoronih i dugoronih potraivanja u domaoj i stranim valutama.Likvidnost je obiljeje nekog potraivanja da se ono u kratkom roku unovi i to bez znaajnijeg gubitka. Pri ocjenilikvidnosti pojedinog potraivanja treba voditi rauna o tri elementa: (1) o vjerojatnosti da se potraivanje u kratkom rokumoe stvarno pretvoriti u novac, (2) o vjerojatnosti da se pri toj transakciji moe postii odgovarajua cijena i (3) ovjerojatnosti da se u odreenom razdoblju navedene dvije vjerojatnosti nee promijeniti (Mc Kean, 1951.). Kretanjesadanje vrijednosti pojedinog potraivanja prikazano je u grafikonu 1.

Grafikon 1- Stupanj sadanje vrijednosti potraivanja banke

Postotak sadanje

2Zakon o bankama, Narodne novine, broj 84/2002.


8/56

7

vrijednosti

100

50 potraivanje B

potraivanje A

00 t

Iz grafikona 1 proizlazi da svako potraivanje banke ima neki stupanj likvidnosti koji se kree u rasponu od 0 do 1 izavisi o vremenu u kojem e se pretvoriti u novac. Novana sredstva imaju koeficijent likvidnosti 1, dok nelikvidnaimovina, primjerice realna dobra (zgrade, oprema itd.) ima koeficijent likvidnosti znatno manji od 1, a ponekad sekoeficijent pribliava vrijednosti 0. Praksa banaka ukazuje, da likvidnost pojedinog potraivanja zavisi o kvaliteti dunika,

prinosu kojeg takav financijski instrument nosi, ali i o funkcioniranju trita na kojem se dugovi i potraivanja mogukupovati i prodavati.

2.1.2. Likvidnost aktive

Likvidnost aktive moe se definirati kao proces nesmetanog pretvaranja novanih sredstava u kreditne i nekreditneplasmane i obratno pretvaranja potraivanja banke po svim osnovama (glavnica, kamate, naknade itd.) i u svim pojavnimoblicima (kredit, vrijednosni papir, ek, mjenica itd.) u novana sredstva ugovorenom odnosno planiranom dinamikom.


9/56

8

Ulaganje novanih sredstava u raznovrsne kreditne i nekreditne plasmane, odnosno druga potraivanja i ponovna naplata ipretvaranje u novana sredstva treba kontinuirano tei u skladu s planiranim tokom.

Likvidnost ukupnih potraivanja shvaena kao sposobnost pretvaranja u novac jednaka je zbroju likvidnosti pojedinih

potraivanja. Budui da je stupanj likvidnosti pojedinih potraivanja razliit, ukupnu likvidnost aktive ini "distribucijavjerojatnosti pretvaranja u novac bez znaajnijih gubitaka pojedinih dijelova imovine, ponderiranih iznosima odgovarajuihdijelova imovine" (Hicks, 1962.).

Pod pretpostavkom da se aktiva banke sastoji od gotovine, kredita, vrijednosnih papira i realne imovine u tablici 1

prikazano je izraunavanje indeksa likvidnosti ukupne aktive.

Tablica 1- Izraunavanje indeksa likvidnosti aktive

Opis Vrijednost Trina Vjerojatnost Kol. 2 x Kol. 3imovine cijena prodaje

0 1 2 3 4

1. Gotovina 100 100 1,00 100,02. Krediti 400 380 0,90 342,03. Vrijednosni

papiri 300 270 0,95 256,54. Realna imovina 200 170 0,80 136,0

Ukupno 1.000 920 834,5

Knjigovodstvena vrijednost aktive banke je 1.000 novanih jedinica i banka oekuje da e u cijelosti naplatitipotraivanja u ugovorenim rokovima. U sluaju potekoa u odravanju likvidnosti bankae potraivanja unoviti po


10/56

9

sadanjoj ili diskontiranoj vrijednosti (kolona 2). Pod pretpostavkom da je trite perfektno indeks likvidnosti bio bi omjerizmeu trine i knjigovodstvene vrijednosti: 920 : 1.000 = 0,92. Meutim, potranja za pojedinim dijelovima imovine jerazliita, to znai da se u izraunavanje treba ukljuiti i vjerojatnost da e se imovina banke i prodati, pa je indekslikvidnosti ispravnije izraunati kao: 834,5 : 1.000 = 0,8345.

Indeks likvidnosti aktive kree se od 0 do 1 i zapravo pokazuje izraunavanje "tete" ili gubitka koji bi banka pretrpjelaako bi bila prisiljena unoviti svoju aktivu prije ugovorenih rokova dospijea. U ovom primjeru to bi bilo: (1- 0,8345) x100 = 16,55%.

2.1.3. Likvidnost ukupnog poslovanja banke

Kao to se potraivanja banke pretvaraju u novac u odgovarajuoj kombinaciji vjerojatnosti, tako se i obveze bankeizvravaju u ugovorenim rokovima prema dospijeu, a za sredstva po vienju moe se izraunati vjerojatnost da e vlasnicizatraiti njihovu isplatu. Likvidnost banke u tom smislu (Newlyn, 1962.) moe se definirati kao koliinu novanih sredstavautvrenu tako, da se u promatranom razdoblju izrauna razlika izmeu distribucije dospjelih potraivanja i distribucijedospjelih obveza bankegrafikon 2.

Grafikon 2Likvidnost banke kao razlika dospjelih potraivanja i dospjelih obveza

Iznos

"B"Dp


11/56

10

Do "C" manjak

viak

0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10Vrijeme(t) Dp - distribucija dospjelih potraivanja

Do - distribucija dospjelih obveza

U grafikonu 2 je krivuljom "Dp" prikazan kumulativan iznos dospjelih potraivanja, a krivuljom "Do" kumulativaniznos dospjelih obveza u odreenom vremenu "t". "L" je iznos kojim banka treba raspolagati na kraju razdoblja "t" da bi

podmirila svoje dospjele obveze. U razdoblju 0 < t < 5 likvidna (novana) sredstva vea su od dospjelih obveza (povrinaC), dok su u razdoblju 5 < t < 10 dospjele obveze vee od dospjelih potraivanja i banka ulazi u zonu nelikvidnosti. PovrinaB pokazuje odstupanje likvidnosti ispod potreba.

Grafikon 2 daje sliku likvidnosti i nelikvidnosti banke u odreenom razdoblju i ukazuje u koje vrijeme banka moevikove novanih sredstava plasirati, a kada i za koje vrijeme treba pribaviti kratkorona sredstva za likvidnost radi saniranja

problema nelikvidnosti.

Prema tome, likvidnost banke treba promatrati ne samo u statikom, ve i u dinamikom smislu, a stvaranje potrebnihnovanih sredstava ne samo pretvaranjem potraivanja u novana sredstva unutar aktive, ve cjelokupnim poslovanjem

banke i klijenata koji putem nje obavljaju svoje poslovanje.

2.2. imbenici koji najee uzrokuju nelikvidnost banke


12/56

11

Banka manjim dijelom posluje vlastitim sredstvima, a preteito tuim izvorima3. Tui izvori imaju svoju cijenu pasivnu kamatu koju banka treba nadoknaditi iz aktivne kamate obraunate na sredstva uloena u kreditne i nekreditneplasmane. Naplata uloenih sredstava i obraunate kamate u ugovorenim rokovima presudna je za uredno poslovanje,odnosno za odravanje likvidnosti banke. Meutim, u praksi se pojavljuje mnotvo problema, potekoa i oteavajuih

okolnosti koje remete ovo temeljno naelo poslovanja i mogu uzrokovati nelikvidnost, odnosno u konanici nesolventnost4

koja banku dovodi u bankrot.

Prvo, banka prikuplja depozite po vienju raspoloive neogranieno u svakom trenutku i oroene depozite koje jebanka duna staviti deponentima na raspolaganje zajedno s kamatom u ugovorenim rokovima. Isto tako, banka koristi raznekratkorone i dugorone kredite u zemlji i inozemstvu i vraa ih zajedno s kamatom u ugovorenim rokovima. Promatrajuistvarno ponaanje deponenata moe se zapaziti, da se veina oroenih depozita obnavlja, a manji dio podie i da su u masioroeni depoziti vrlo stabilni.

Bez obzira to hrvatske banke veinom ugovaraju nenamjenska oroenja s maksimalnim rokom do pet godina, oroenidepoziti su dobra podloga za odobravanje dugoronih kredita s rokom povrata pet, deseti vie godina.

Sredstva po vienju, primjerice na kunskoj tednji i tekuim raunima graana, iro raunima graana i pravnih osobaiz dana u dan se mijenjaju i njihovo je kretanje podlono sezonskim oscilacijama unutar godine, ali i unutar mjes eca. Bezobzira na oscilacije, moe se primijetiti dugoroni trend rasta, to upuuje na zakljuak, da se jedan dio takvih sredstavamoe dugorono plasirati, drugi dio kratkorono uloiti u vrijednosne papire ili kreditne pozajmice klijentima ili prekotrita novca, a trei dio drati u likvidnom obliku. Dakle, u stabilnim gospodarskim uvjetima i u redovnim okolnostima

banka e prikupljena i pribavljena sredstva uloiti u plasmane sa znatno duim rokovima nego to su ugovoreni rokoviprikupljenih depozita, to znai da banka obavlja ronu transformaciju sredstava.

3Udio vlastitih izvora, koje ini kapital, dobitak tekue godine i razni oblici rezervi, u ukupnoj pasivi hrvatskih banaka kree se zadnjih nekoliko godina u prosjeku 9 do10%.

4Nesolventnost ili insolventnost je nemogunost banke da unovenom imovinom (aktivom) podmiri sve svoje obveze prema deponentima i drugim vjerov nicima. U tomsluaju banku treba dokapitalizirati do potrebne razine ili likvidirati.


13/56

12

Ukoliko doe do bilo kakvog poremeaja i dio deponenata zatrai povrat svojih depozita, banka ih ne moe isplatitinaplatom plasmana, budui da su ti plasmani dati na due rokove. Dakle, pretjerana rona transformacija kratkoronihsredstava u nestabilnim uvjetima moe uzrokovati nelikvidnost banke.

Drugo, ulaganje sredstava iz prikupljenih depozita u vlasnike uloge ili u stalna sredstva, primjerice zgrade, opremu,informatika rjeenja i sl., znai ulaganje u nelikvidnu imovinu koju nije mogue u kratkom roku unoviti i takva praksamoe uzrokovati nelikvidnost banke.

Tree, ulaganje sredstava u kreditne i nekreditne plasmane klijentima koji nisu u stanju uredno podmirivati dospjeleobveze, bilo radi iznenadnih promjena na tritu, bilo radi loe procjene njihovog boniteta i kreditne sposobnosti prilikomodobravanja plasmana, ili radi nekog treeg razloga, moe uzrokovati nelikvidnost, jer banka nije u stanju podmiriti obveze

prema deponentima zbog izostanka planirane naplate plasmana.

etvrto, izdavanje jamstava i garancija, avaliranje mjenica, otvaranje akreditiva s odloenim polaganjem pokria i sl.bez ozbiljne procjene rizika posla i bez kvalitetne ocjene boniteta i kreditne sposobnosti nalogodavca moe za banku znaitiplaanje po tako preuzetim potencijalnim obvezama i uzrokovati nelikvidnost.

Peto, banka mora prikupljena i pribavljena sredstva ulagati u kreditne i nekreditne plasmane da bi na tako uloenasredstva mogla obraunavati kamatu i razne naknade i tako ostvarivati prihode. Svako je ulaganje rizino jer bez obzira na

procjenu boniteta i kreditne sposobnosti klijenta, izvanredne okolnosti mogu dovesti dunika u poziciju nemogunostiurednog servisiranja dospjelih obveza. Zato je iznimno vano pribavljanje dobrih kolaterala ili kvalitetnih instrumenataosiguranja naplate potraivanja, primjerice namjenski depozit, cesija potraivanja, mjenica, zadunica, hipoteka, prijenos ufiducijarno vlasnitvo itd., kako bi njihovom realizacijom banka naplatila dospjela potraivanja i sprijeila moguunelikvidnost radi izostanka redovite naplate potraivanja.


14/56

13

esto, ponekad banka radi prestia na tritu ili radi odravanja dobrog poslovnog odnosa s klijentom odobri kredit,izda jamstvo ili garanciju ili preuzme drugu potencijalnu obvezu po nalogu klijenta, a da pritom nema osiguran izvorsredstava. Realizacija takve odluke uzrokovat e nelikvidnost jer banka ne moe izvriti preuzetu obvezu.

Sedmo, ponekad banka formira ukupan prihod tako da obrauna kamate i naknade, a da pritom ne naplati takveprihode, ve ih reprogramira, pripie glavnici, odobri kredit za naplatu i sl. Ponekad banka formira ukupan prihodobraunom teajnih razlika, revalorizacijom glavnice ili na drugi nain, a izostane naplata u obraunskom razdoblju.Ukoliko istovremeno banka stvarno isplati pasivne kamate, naknade i druge trokove odnosno isplati dividendu, to znaida isplate po osnovi rashoda nisu pokrivene stvarnim naplatama, ve obraunskim prihodima, takva praksa uzrokovat enelikvidnost. Isto tako, poslovanje s gubitkom, to znai da su rashodi vei od prihoda, zasigurno e nepovoljno djelovati nalikvidnost banke.

Osmo, agresivna politika banke na tritu i prebrzi i nekontrolirani rast moe banku dovesti u nelikvidnost.Odobravanje kredita klijentima sumnjiva boniteta koji su spremni plaati nadprosjene kamate i druge trokove, irenje

bankovne mree na udaljenim podrujima, uvoenje novih bankovnih proizvoda, obavljanje novih bankovnih poslova nameunarodnim tritima itd. bez odgovarajuih tehnikih, kadrovskih i organizacijskih preduvjeta i uinkovitog nadzora ikontrole, kao i financiranje takvih poslova kratkoronim depozitima stimuliranim iznadprosjenim visokim pasivnimkamatnim stopama, znai najee skrivanje pravih problema koji se ne vide u obilju likvidnih sredstava. Svaki pa inajmanji poremeaj na tritu zaustavit e daljnji rast depozita, prouzroiti nelikvidnost,svi e problemi postati vidljivi i

banka ulazi u zonu insolventnosti.

Deveto, neizvravanje obveza po dospjelim depozitima, odobrenim kreditima i drugim preuzetim obvezama,poslovanje s gubitkom, nepovoljne glasine, pad cijena dionica itd. naruit e ugled banke i djelovati na gubitak povjerenja.

Posljedica toga bit e daljnje podizanje depozita, odlazak klijenata i sve vea nelikvidnost banke.

Osim navedenih imbenika, na koje banka moe vie ili manje djelovati poslovnom politikom, na njezinu likvidnostutjeu i razne trine okolnosti (promjene kamatnih stopa, valutnih teajeva itd.), mjere i odluke sredinje banke (kamatna i


15/56

14

tarifna politika, politika obvezne priuve, aukcije kupnje i prodaje deviznih sredstava, prodaja i reotkup blagajnikih zapisa isl.), gospodarska kretanja, politiki i drugi imbenici koje banka ne moe promijeniti, ve im se zapravo treba prilagoditi.

3. Mjerenje likvidnosti banke

U bankovnoj teoriji i u bankovnoj praksi nema ope prihvaenih pokazatelja mjerenja likvidnosti banke. Ranije se uHrvatskoj primjenjivala odluka prema kojoj je banka bila duna odravati minimalnu likvidnost kao omjer izmeu sredstavana iro raunu, gotovine, ekova i sl. prema kratkoronim depozitima i obvezama. Meu tim, ta je odluka ukinuta.

3.1. Indikatori likvidnosti bankovnog sustava koje objavljuje Hrvatska

narodna banka (HNB)

Hrvatska narodna banka objavljuje u mjesenim biltenima nekoliko indikatora likvidnosti5 bankovnog sustava.

- Slobodna novana sredstva u kunamasu ukupna novana sredstva banke (na raunima za namirenje i u blagajni)umanjena za minimalno prosjeno stanje na raunima za namirenje i u blagajni propisano instrumentima HNB-a.

- Slobodna novana sredstva u stranoj valutisu sredstva za odravanje obvezne priuve u stranoj valuti (efektivnistrani novac i ekovi u stranoj valuti, likvidna devizna potraivanja na raunima kod prvoklasnih inozemnih banaka i

blagajniki zapisi u stranoj valuti) umanjena za minimalno potrebno stanje tih sredstava u istom razdoblju.

- Stopa primarne likvidnostije postotni udio mjesenoga prosjeka dnevnih stanja slobodnih novanih sredstava ukunama u mjesenom prosjeku dnevnih stanja depozita koji ine osnovicu za obraun obvezne priuve 6.

5HNB, (2005.), Bilten, broj 103, str. 35.6Tako se primjerice prosjena stopa primarne likvidnosti u mjesecu prosincu u proteklom petogodinjem razdoblju kretala od min imalne 0,98% u 2003. do maksimalne

3,53% u 2002. godini ili prosjeno 2,70%.


16/56

15

- Koriteni sekundarni izvori likvidnostiobuhvaaju: koritenje obvezne priuve (do listopada 1994. godine), kreditza odravanje dnevne likvidnosti (do studenoga 1994. godine), koritenje sredstava iznad raspoloivih sredstava na iroraunu banke (do listopada 1994. godine), izvanredni kredit za premoivanje neli kvidnosti (inicijalni kredit, kredit za

premoivanje nelikvidnosti bankama nad kojima je pokrenut postupak za ocjenu mogunosti i ekonomske opravdanosti

sanacije i restrukturiranja banke), lombardni kredit (od prosinca 1994. godine), interventni kredit z a premoivanjenelikvidnosti (od listopada 1994. godine), kratkoroni kredit za likvidnost (od veljae 1999. godine) te nepodmirenedospjele obveze prema HNB-u.

Navedeni indikatori daju opu sliku likvidnosti bankovnog sustava Hrvatske.

3.2. Bilanni odnosi indikatori likvidnosti

Bez obzira to nema propisanih parametara7, kao to i razliiti autori (Rose, 1991., Koch, 1992., Saunders, 2000.,Sinkey, 2000.) imaju svoje pristupe, za mjerenje i iskazivanje likvidnosti pojedine banke i bankovnog sustava u Hrvatskojmoe se preporuiti vie indikatora koji se mogu izraunati iz podataka u zbirnoj bilanci hrvatskih banaka. Pokazateljiizraunati kao prosjene vrijednosti za proteklo petogodinje razdoblje mogu pojedinoj banci biti orijentacija u utvrivanjuelemenata njezine poslovne politike, posebno politike upravljanja rizikom likvidnosti.

1. Omjer gotovine i depozita kod HNB-a prema ukupnoj aktivi ...........12,2%

Sredstva na iro raunima, u gotovini kao i u obveznoj priuvi u kunama i u stranim valutama su najlikvidniji dio ukupneaktive.

7 HNB u svojim godinjim izvjeima analizira likvidnost banaka koritenjem nekoliko pokazatelja: (1) neto meubankovna pozicija prema ukupnoj aktivi, (2) ukupni

krediti prema ukupnim depozitima, (3) kratkorona aktiva prema kratkoronoj pasivi te (4) bruto likvidna aktiva prema ukupnoj aktivi.


17/56

16

2. Udio trezorskih zapisa Ministarstva financija (rizniki zapisi) i blagajnikih zapisa HNB-a u ukupnoj aktivi........................................... 4,4%

Upisani zapisi mogu se brzo unoviti, a mogu se dati i u zalog kod odobravanja lombardnog kredita8.

3. Neto meubankovna pozicija prema ukupnoj aktivi ........................... 4,4%

Neto meubankovnu poziciju ine sredstva plasirana drugim bankama i financijskim institucijama u obliku kredita idepozita umanjena za sredstva primljena od drugih banaka. Pozajmljena sredstva bankama kao i primljena sredstva od

banaka imaju svoje rokove dospijea, ali su u pravilu brzo unoviva.

4. Omjer kratkorona aktive prema kratkoronoj pasivi banaka ....... 94,9%

Omjer pokazuje koliki dio kratkoronih izvora banke plasiraju kratkorono, a koliki dio dugorono, to moe naruiti

njihovu likvidnost.

5. Omjer tuih izvora - posuenih sredstava prema ukupnoj aktivi ... 89,3%

Omjer pokazuje koji dio imovine banke - aktive je financiran tuim prikupljenim i pribavljenim sredstvima, a to sastajalita likvidnosti znai veu zavisnost banaka o tritu i deponentima.

6. Krediti klijentima prema ukupnoj aktivi....................................... 47,6%

Kreditni plasmani, u pravilu, su tee unovivi prije roka dospijea od primjerice vrijednosnih papira i drugih vrstanekreditnih plasmana.

7. Ukupni krediti prema ukupnim depozitima banaka ......................... 74,8%

8Odlukom o uvjetima za odobrenje kratkoronog kredita na osnovi zaloga vrijednosnih papira (lombardni kredit), (Narodne novine, broj 99/2004. i 22/2005.) HNB propisujevisinu lombardnog kredita u odnosu na nominalnu vrijednost zaloenih vrijednosnih papira, rok i nain koritenja kao i povrata kredita.


18/56

17

Omjer pokazuje da li banke kreditne plasmane financiraju iz depozitnih izvora kao najstabilnijih izvora, odnosno da li ikoliko banke preferiraju ulaganje prikupljenih depozita u razne oblike nekreditnih plasmana, da bi eventualno poboljalesvoju likvidnost.

8. Omjer depozita prema ukupnoj aktivi ................................................ 65,6%

Omjer pokazuje da li su banke vie orijentirane na prikupljanje depozita od velikog broja fizikih i pravnih osoba, to znaistabilnih izvora, ili na kreditna zaduenja kod domaih i stranih banaka.

9. Udio dugoronih u ukupnim depozitima ............................................ 60,1%

Dugoroni depoziti su najstabilniji izvor financiranja i znaajan imbenik odravanja dobre likvidnosti banaka.

10. Omjer transakcijskih depozita prema ukupnim depozitima ...........16,7%

Budui da su transakcijski depoziti, koje ine tekui rauni graana i iro rauni pravnih i fizikih osoba nestabilan izvorsredstava, banke trebaju odgovarajuom kamatnom politikom i drugim mjerama stimulirati deponente da vikovetransakcijskog novca prenose na tedne raune ili oroavaju to bi povoljno djelovalo na likvidnost banaka.

Prikazane pokazatelje moe izraunati svaka banka za sebe, usporediti ih s prosjekom bankarstva i uvaavajui vlastitespecifinosti ocijeniti svoju poziciju likvidnosti, odnosno vjerojatnost nastupa problema u upravljanju rizikom likvidnosti.

Osim navedenih pokazatelja, koje je mogue izraunati iz podataka objavljenih u godinjim izvjeima i mjesenimbiltenima HNB-a, banka bi mogla pratiti svoju likvidnost izraunavajui dnevno razliite omjere izmeu bilannih pozicijatemeljem podataka iz svojih poslovnih knjiga kao primjerice:


19/56

18

1. Omjer izmeu prosjenih dnevnih stanja novanih sredstava koje ini iro raun i blagajna prema ukupnimkratkoronim i dugoronim tuim izvorima.

2. Omjer izmeu novanih sredstava prema ukupnim kratkoronim obvezama po depozitima i primljenim

kreditima.

3. Omjer izmeu mjesenoga prosjeka dnevnih stanja slobodnih novanih sredstava i mjesenoga prosjekadnevnih stanja depozita koji ine osnovicu za obraun obvezne priuve (stopa primarne likvidnosti).

4. Omjer novanih sredstava i brzo unovive aktive ( sredstva na iro raunu i u blagajni, upisani blagajnikizapisi HNB-a, upisani rizniki zapisi Ministarstva financija, neto potraivanja od banaka i ostalih financijskihinstitucija) prema kratkoronim depozitima i kratkoronim obvezama, odnosno prema ukupnim tuim izvorimakoje banka koristi itd.

Izraunavajui navedene, ali i druge omjere, temeljem dnevnih stanja za vie godina, mogue je dobiti ne samo prikazkretanja, ve i podlogu za utvrivanje trend komponente i sezonskih utjecaja na likvidnost banke.

3.3. Rona neusklaenost aktive i pasive kao mjera rizika likvidnosti

Uobiajeni nain mjerenja rizika likvidnosti u pojedinim razdobljima je strukturiranje aktive i pasive banke premavremenu koje je od dana bilance preostalo do ugovorenog dana dospijea.

Tablica 3Aktiva i pasiva banke prema vremenu koje je od dana bilancepreostalo do ugovorenog dospijea, u milijunima kuna

_____________________________________________________________


20/56

19

Aktiva Do 1 Od 1 do 3 Od 3 do 12 Od 1 do Preko 3 Ukupno

mjesec mjeseca mjeseci 3 godine godine- Novac 100 - - - - -- Krediti 150 170 230 100 150 800- Materijalna

imovina - - - - 90 90

Ukupna aktiva 250 170 230 100 240 990

Pasiva

- Depoziti 200 100 110 70 20 500- Krediti 100 150 50 30 70 400- Ostale obveze 20 10 5 10 5 50

Ukupne obveze 320 260 165 110 95 950Kapital i rezerve 40 40Ukupna pasiva 320 260 165 110 135 990

Neto neusklae-nost likvidnosti (70) (90) 65 (10) 105 -

Rizik likvidnosti izraunat kao "neto neusklaenost likvidnosti" iskazan je u razdoblju "do 1 mjesec" u iznosu od70 milijuna, u razdoblju "od 1 do 3 mjeseca" 90 milijuna i u razdoblju "od 1 do 3 godine" 10 milijuna. To znai, kada bi se

iz unovene aktive isplatili svi depoziti i podmirile obveze u ugovorenim rokovima, banka bi u tim razdobljima imalamanjak novanih sredstava. Za pretpostaviti je da u stabilnim gospodarskim uvjetima dio depozita s dospijeem "do 1mjesec" i "od 1 do 3 mjeseca" nee biti podignut. Bez obzira na to oekivanje u operativnom planiranju likvidnosti trebavoditi rauna o znaajnoj neto neusklaenosti likvidnosti, a u provoenju poslovne politike banke izvriti promjene na straniaktive i pasive i to na nain, da se dio datih kredita, to je mogue prije, transformira u kratkorone brzo unovive


21/56

20

vrijednosne papire, a na strani pasive dio kratkoronih depozita stimulativnim kamatama i drugim mjerama preformira udugorone depozite. Inae banka u prethodnom primjeru je solventna jer ukupnom imovinom moe podmiriti obveze premavjerovnicima i deponentima.

Navedeni pristup mjerenja rizika likvidnosti je dobar pregled (ne)usklaenosti vremena dospijea potraivanja iobveza banke, ali ne uzima u obzir stvarno ponaanje deponenata koji velik dio depozita ne podiu u ugovorenim rokovimakao i injenicu da e dio dunika zatraiti prolongiranje dospjelih obveza, a dio dunika jednostavno nee platiti obveze navrijeme. Iz tih razloga prikazano mjerenje likvidnosti daje opu sliku dospijea aktive i pasive koju treba korigirati

procjenom vjerojatnosti stvarnih naplata potraivanja i stvarnih isplata depozita i drugih obveza u promatranim razdobljima.

U ocjeni likvidnosti jedne banke prema drugoj ili u odnosu na bankovni sektor treba uzeti u obzir i neke druge

imbenike koji ponekadrelativiziraju prethodno izraunate pokazatelje (Rose, 1991.).

Prvou banci s veim ugledom koja uiva povjerenje javnosti manja je vjerojatnost da e vei broj deponenata podiisvoje utede i na taj nain ugroziti njezinu likvidnost, nego u banci koja nema takav ugled. Potrebna razina likvidnihsredstava kao i rezerve likvidnosti manje su u banci koja uiva visok stupanj povjerenja, u odnosu na banku koja nema velikugled.

Drugo, kretanje trine vrijednosti dionica jedan je od indikatora deponentima u formiranju stava o sigurnosti istabilnosti banke i indirektno imbenik koji opredjeljuje banku na odravanje potrebne razine likvidnih sredstava odnosnorezervi likvidnosti.

Tree, prihvaanje zahtjeva za kreditima i zahtjeva za preuzimanjem potencijalnih obveza od bonitetnih klijenataindikatorje tritu o kreditnom kapacitetu i sposobnosti banke u zadovoljavanju kreditne potranje. Odbijanje zahtjevakvalitetnih klijenata izaziva pitanja i sumnju u baninu sposobnost, a moe uzrokovati odlazak klijenata iz banke, podizanjedepozita i nepovjerenje javnosti.


22/56

21

etvrto, saznanje da banka na kreditne pozajmice plaa iznadprosjenu pasivnu kamatu i druge trokove, u emu jesadrana premija za rizik, signal je klijentima, posebno deponentima, da banka ima potekoe u odravanju likvidnosti.

Peto, saznanje da banka prodaje realnu imovinu, vrijednosne papire, kreditna potraivanja, devizna sredstva i sl. poznatno niim cijenama od trinih indikator je deponentima da su banci hitno potrebna novana sredstva, bez obzira to utakvim transakcijama ostvaruje gubitke.

esto, saznanje da banka esto koristi lombardni kredit temeljem upisanih zapisa indikator je HNB-u da obrati dodatnupozornost na poslovanje banke.

Sedmo, koritenje kratkoronog kredita za likvidnost kojeg HNB odobrava banci za koju utvrdi da ima likvidnosnihpotekoa, uz uvjet da je solventna9, signal je deponentima da banka ima problema u odravanju likvidnosti, ali i da bankauz pomo HNB-a poduzima mjere za prevladavanje tih problema.

Iz navedenog proizlazi: (1) da propisima, bankovnom teorijom i bankovnom praksom nije utvren skupopeprihvaenih pokazatelja i naina mjerenja likvidnosti banke, (2) da banka treba odabrati relevantne indikatore i razraditimetodologiju mjerenja svoje likvidnosti u odreenim vremenskim razdobljima, (3) da je korisno izraunate pokazateljeusporediti s bankovnim sustavom i s drugim, ali srodnim bankama i to u razliitim razdobljima, (4) da u ocjeni vlastitelikvidnosti treba voditi rauna o svojim obiljejima i specifinostima pogotovo onima koje su nepovoljnije od drugih te (5)da je kvalitetan sustav mjerenja likvidnosti podloga za planiranje i upravljanje rizikom likvidnosti.

4. Planiranje likvidnosti banke

9Kredit se odobrava uz uvjete i na nain propisan Odlukom o kratkoronom kreditu za likvidnost, Narodne

novine, broj 135/2002.


23/56

22

Provoenje utvrene politikelikvidnosti obavlja se poduzimanjem odgovarajuih mjera, a osnovni instrument u tomeje plan priljeva i odljeva novanih sredstava u odreenom razdoblju koji se moe iskazati na slijedei nain:

1. Stanje novanih sredstava na poetku razdoblja2. +Priljev novanih sredstava3. -Odljev novanih sredstava4. Stanje novanih sredstava na kraju razdoblja (4 = 1 + 2 3 )

Ovaj opi obrazac plana likvidnosti ukazuje na potrebu detaljnijeg sagledavanja novanih tokova u banci kako sastajalita priljeva, tako i sa stajalita odljeva. Planiranje likvidnosti obuhvaa planiranje dinamike kruenja novanihsredstava u poslovanju kroz sve pojavne oblike u segmentu aktivnog, pasivnog i neutralnog poslovanja, ali i u segmentu

prihoda i rashoda banke. Planiranje likvidnosti zahtijeva poznavanje novanih tokova u banci i zato je plan likvidnostisintetiki iskaz planova pojedinih segmenata poslovanja koji obvezno trebaju biti zasnovani na realnoj procjeni novanihtokova.

Plan likvidnosti moe imati operativni karakter, to znai da se utvruje za kraa vremenska razdoblja, najee 7dana, 15 dana, 1 mjesec, 3 mjeseca, ili je sastavni dio godinjeg plana.

4.1. Operativni planovi likvidnosti

Operativni planovi likvidnosti su osnovni instrumenti u poslovanju banke, to znai da su njihov sadraj i strukturazasnovani na konkretnoj analizi nastalih obveza i potraivanja, na projekciji promjena izvora i sredstava kao i sagledavanjudrugih bilannih i izvanbilannih pozicija te pozicija u raunu dobiti i gubitka u planskom razdoblju.


24/56

23

Banka obavlja kunsko i devizno poslovanje koja su meusobno povezana odnosno u mnogim sluajevima seisprepliu.10Bez obzira to je likvidnost banke jedinstvena, barem ih metodoloki treba odvojeno sagledavati.

U pregledu 1 prikazana je struktura operativnog plana kunske likvidnosti banke zasnovana na sagledavanju stanja ioekivanih priljeva i odljeva novanih sredstava. Za ovaj je plan karakteristino da priljev novanih sredstava ine

poveanje izvora (novi depoziti, uzeti krediti i sl.), naplata kreditnih i nekreditnih plasmana, naplata potraivanja koja ineprihode banke, kunski priljevi od deviznih transakcija itd. Oekivani odljev novanih sredstava ine smanjenje izvora(vraeni depoziti, vraeni krediti i sl.), obveze po kreditnim i nekreditnim plasmanima, plaanja razliitih rashoda, poreza, doprinosa, kupovina stalnih sredstava, deviza i strane valute i plaanja ostalih obveza banke.

Pregled 1 - Operativni plan kunske likvidnosti

1. Priljev sredstava

1.1. Prenesena sredstva na poetku razdoblja1.2. Priljev novanih sredstava tijekom razdoblja

1.2.1. Poveanje izvora (pasive)- Depoziti- Krediti od sredinje banke- Krediti od poslovnih banaka- Prodani vlastiti vrijednosni papiri itd.

1.2.2. Naplata kreditnih i nekreditnih plasmana (promjene u aktivi)

- Naplata kredita

10 Primjerice, nakon primljenog deviznog priljeva banka e odmah obavijestiti korisnika i na njegov zahtjev isplatiti mu kunsku protuvrijednost. Isto tako, obavljajuimjenjake poslove banka isplauje kunsku protuvrijednost za otkupljena devizna sredstva, a nakon transfera strane valute i e kova u inozemstvo, banka je odobrena nadeviznim raunima kod inobanaka. Izvravajui naloge za plaanje klijenata banka smanjuje svoju deviznu poziciju, prima kunsku protuvrijednost i na taj se nain zatvaraciklus pretvaranja kunskih sredstava u devizna i obrnuto.


25/56

24

- Naplata dospjelih vrijednosnih papira

- Prodaja ranije kupljenih vrijednosnih papira-Naplata potraivanja po osnovu plaanja po datim jamstvima,garancijama, avalima i sl.

- Povlaenje obvezne priuve u kunama1.2.3. Naplata kamate i ostalih potraivanja koja ine prihode banke

- Kamate- Naknade (provizije)- Pozitivne teajne razlike- Trokovi koje plaaju klijenti-Naplata izvrenih usluga klijentima itd.

1.2.4. Devizne transakcije- Prodaja deviznih sredsta

- Uplate kunske protuvrijednosti deviznih sredstava u platnom prometu

1.2.5. Ostali priljevi

2. Odljev sredstava

2.1. Prenesene nepodmirene obveze na poetku razdoblja2.2. Odljev sredstava tijekom razdoblja

2.2.1. Smanjenje izvora (pasive)

- Povrat depozita

- Povrat kredita sredinjoj banci- Povrat kredita poslovnim bankama- Otkupljeni vlastiti vrijednosni papiri

2.2.2. Obveze po kreditnim i nekreditnim plasmanima (promjene u aktivi)- Davanje kredita


26/56

25

- Kupovina vrijednosnih papira

- Plaanja po datim avalima, jamstvima, garancijama itd.- Kupovina vlasnikih udjela- Izdvajanje obraunate obvezne priuve u kunama

2.2.3. Plaanje kamate i drugih obveza koje ine rashode banke- Kamate- Naknade (provizije)- Plaene negativne teajne razlike- Isplata plaa, ostalih administrativnih trokova itd.

2.2.4. Plaanje poreza, doprinosa i drugih obveza2.2.5. Kupovina stalnih sredstava i sredstava koja ine materijalnu

osnovu rada banke2.2.6. Kupovina deviznih sredstava

2.2.7. Isplata dividende

2.2.8. Ostale obveze

Rekapitulacija:

1. Ukupan priljev2.Ukupan odljev3. Viak novanih sredstava (1 2)4. Manjak novanih sredstava (2 1)

Sagledavajui ukupni priljev i odljev banka e utvrditi viak ili manjak novanih sredstava.

Viak kunskih sredstavabanka moe usmjeriti:- za poboljanje likvidnosti zadravanjem veeg salda na iro raunu;


27/56

26

- za kupovinu vrijednosnih papira od sredinje banke ili na tritu;- kao kredite za likvidnost drugim bankama, ali i

- za druge namjene (davanje kredita klijentima, kupovina deviznih sredstava itd.)

Manjak kunskih sredstavabanka moe pokriti:- uzimanjem kredita za likvidnost od poslovnih banaka ili od sredinje banke,- prodajom vrijednosnih papira;- prodajom deviznih sredstava;-prijevremenom naplatom kredita i drugih potraivanja;- odgodom dospjelih obveza ili

- na drugi nain.

U pregledu 2 prikazana je struktura operativnog plana devizne likvidnosti banke. Za ovaj plan karakteristino je da

oekivani devizni priljev ine poveenje deviznih izvora (depoziti domaih i stranih pravnih i fizikih osoba, uzeti krediti uinozemstvu), priljevi ostvareni instrumentima meunarodnog platnog prometa (doznake, ekovi, akreditivi, inkasodokumenata itd.) i drugi priljevi. Oekivani odljev deviznih sredstava ine povrati depozita i inokredita, plaanja premainozemstvu po nalozima klijenata, plaanja po fiksnim i garantiranim obvezama, kao i izvravanje ostalih obveza udevizama koja ine odljev banke.Pregled 2 - Operativni plan devizne likvidnosti

1. Priljev sredstava

1.1. Prenesena sredstva na poetku razdoblja

1.2. Priljev deviznih sredstava tijekom razdoblja- Poveanje depozita fizikih i pravnih osoba- Poveanje depozita inobanaka- Uzeti krediti od inobanaka- Doznake


28/56

27

- Akreditivi

-Naplata ekova- Inkaso dokumenata-Naplaene kamate, naknade i razni trokovi u devizama-Naplata ostalih potraivanja- Kupljena devizna sredstva na tritu i otkupljena valuta- Povrat depozita oroenih kod inobanaka- Povrat izdvojene obvezne priuve u devizama- Ostali priljevi u devizama

2. Odljev sredstava

2.1. Neizvrene obveze iz prethodnog razdoblja2.2. Odljev deviznih sredstava tijekom razdoblja

- Povrat depozita pravnih i fizikih osoba

- Povrat depozita inobankama- Povrat kredita- Doznake prema inozemstvu- Plaanja po akreditivima- Inkaso dokumenata

- Isplata ekova- Obveze po garancijama- Obveze po kamatama, naknadama i raznim trokovima- Prodana devizna sredstva i strana valuta

- Oroavanje depozita kod banaka u inozemstvu- Davanje kredita u devizama

- Plaanje ostalih obveza u devizama- Izdvajanje obvezne priuve u devizama- Ostali odljevi u devizama


29/56

28

Rekapitulacija deviznog priljeva i odljeva:

1. Devizni priljev

2.Devizni odljev

3. Viak deviznih sredstava (1 2)4. Manjak deviznih sredstava (21)Viak deviznih sredstavabanka moe usmjeriti:

- tako da ih oroi kod inobanaka;- da ih proda za domau valuti i pobolja kunsku likvidnost;- za odobravanje deviznih kredita;- za kupovinu vrijednosnih papira;- za prodaju klijentima putem izvravanja njihovih naloga za plaanje prema

inozemstvu, ali i

- za druge namjene.

Manjak deviznih sredstavabanka moe pokriti:- kupovinom na deviznom tritu- zaduivanjem kod inobanaka- odgodom dospjelih obveza ili

- na drugi nain.

Sintetiziranjem i grupiranjem pozicija iz operativnog plana likvidnosti prema roku dospijea (pregled 1 i 2) mogue

je formirati dinamiki plan likvidnosti i sagledati poziciju banke u pojedinom razdoblju sa stajalita mogunosti izvravanjanjenih obveza (pregled 3).

Pregled 3 - Dinamiki plan likvidnosti


30/56

29

1. Novana sredstva1.1. Novana sredstva koja e se ostvariti u razdoblju do 7 dana1.2. Novana sredstva koja e se ostvariti u razdoblju do 15 dana1.3. Novana sredstva koja e se ostvariti u razdoblju do 30 dana1.4. Novana sredstva koja e se ostvariti u razdoblju do 3 mjeseca

2. Obveze banke2.1. Obveze koje dospijevaju u razdoblju do 7 dana2.2. Obveze koje dospijevaju u razdoblju do 15 dana2.3. Obveze koje dospijevaju u razdoblju do 30 dana

2.4. Obveze koje dospijevaju u razdoblju do 3 mjeseca

Na osnovu planiranih priljeva novanih sredstava i obveza moe se ocijeniti situacija banke, primjerice za 7 dana:

Novana sredstva koja e seLikvidnost banke ostvariti u razdoblju do 7 danaza razdoblje =do 7 dana Obveze banke koje dospijevaju

u razdoblju do 7 dana

Izraunati koeficijenti za pojedina razdoblja ( 7 dana, 15 dana, 30 dana, 3 mjeseca), mogu biti jednaki, vei ili manjiod jedan, ukazuju hoe li banka planiranimnovanim sredstvima biti u stanju podmiriti dospjele obveze ili ne, odnosno,ukazuju da upravo u odreenom momentu ili razdoblju treba poduzeti mjere radi pribavljanja dodatnih sredstava ili odgodedospjelih obveza.

4.2. Godinji plan likvidnosti


31/56

30

Godinji plan likvidnosti nije jednostavan zbroj operativnih planova, kao to ni operativni planovi ne mogu biti samomatematiki utvren dio godinjeg plana.

U izradi godinjeg plana likvidnosti potrebno je uzeti u obzir plan izvora i ulaga nja sredstava, plan prihoda i rashoda,plan izdavanja jamstava, garancija, avala i ocjenu hoe li banka po preuzetim obvezama platiti ili ne, te kako e za tunamjenu osigurati kunska ili devizna sredstva. Poslovanje tijekom godine nije ravnomjerno i svaka banka pojedinano imarazliitu potranju za kreditima i promjenu visine depozita zavisno od sezonskih utjecaja, ciklusa plaanja tijekom godine idrugih imbenika. Isto tako tendencija gospodarskih kretanja, kao rezultat konjunkture ili depresije na tritu unatragnekoliko godina, moe pozitivno ili negativno djelovati na izvore banke.

a) Planiranje depozita

U stabilnim gospodarskim uvjetima moe se oekivati godinji rast depozita barem jednak stopi nominalnog rastabruto domaeg proizvoda. Takvu stopu pojedina banka treba korigirati podacima o kretanjima na podruju na kojem ona

djeluje, podacima o broju (ne)zaposlenih, prosjenoj plai, prosjenim primanjima stanovnitva, podacima o poslovanjugospodarskih subjekata i sl., ali i podacima o ostvarenoj stopi rasta u proteklih nekoliko godina te kakva su oekivanja u

planskom razdoblju.

Za planiranje likvidnosti nije dovoljan podatak o oekivanom rastu na razini godine ve treba planirati kretanja pomjesecima. Budui da se rijetko zbivaju iznenadni dogaaji, kao to je bila primjerice konverzija valuta drava lanicaEuropske unije u zajedniku valutu EURO krajem 2001. godine pa su hrvatski graani ranije tezauriranu stranu valutuuloili u banke, za planiranje mjesenih, ali i dnevnih promjena depozita korisno je koristiti sezonske indekse, odnosno

procjenu obavljati uvaavanjem trend komponente, sezonske komponente i rezidualnih imbenika.

b) Planiranje kredita


32/56

31

Planiranje dugoronih kredita koji slue za financiranje trajnih obrtnih sredstava i razvojnih programa poduzea,izgradnje infrastrukturnih objekata i sl. temelji se na oekivanim zahtjevima potencijalnih zajmotraitelja, a koritenjekredita ovisi o dinamici realizacije investicijskih projekata.

Planiranje kratkoronih kredita polazi od ukupnih potreba klijenata banke koje su u prosjeku vee od prethodnegodine, minimalno za nominalni rast bruto domaeg proizvoda. Ukoliko banka ima namjeru privui nove klijente ili imasaznanje o dodatnim potrebama klijenata za financiranje tekue proizvodnje poveat e planiranu veliinu kratkoronihkredita. Dinamika koritenja kratkoronih kredita, a to je bitno za planiranje likvidnosti, ovisi o trend komponenti,sezonskoj komponenti i drugim razlozima ukoliko su oni poznati banci.

Projekcija priljeva i odljeva novanih sredstava po stavkama rauna dobiti i gubitka zavisi o procjeni gibanjabilannih kategorija u aktivi i pasivi i planu poslovanja banke, a ostali priljevi i odljevi ovise o planu banke u sveziinvestiranja i dezinvestiranja u stalna sredstva, vlasnike udjele i druge oblike imovine.

5. Strategije upravljanja likvidnou banke

Upravljanje likvidnou banke razvijalo se, mijenjalo i nadograivalo tijekom povijesti u skladu s razvitkomfinancijskog trita i pojavom razliitih financijskih instrumenata, ali i mijenjanjem pogleda na mjesto, ulogu i nain

poslovanje banke (Bessis, 1999., Saunders, 2000.).

Sve do tridesetih godina prolog stoljea prevladavalo je miljenje da sukladno "teoriji komercijalnih kredita"banke trebaju odobravati klijentima preteito kratkorone kredite ije dospijee je usko usklaeno s ronou depozita. Na

taj nain osigurava se uredno servisiranje potencijalnih isplata depozita.

"Teorija premjetanja", odnosno "teorija zamjene imovine", predstavljala je daljnji razvoj strategije upravljanjalikvidnou, a temeljila se na spoznaji da se razliiti oblici imovine mogu koristiti za podmirivanje potencijalnih odljevadepozita. To znai da banke novana sredstva ulau u vrijednosne papire i zajmove koji se mogu brzo i bez velikih


33/56

32

gubitaka unoviti na sekundarnom tritu i prije njihova dospijea. Takav pogled na upravljanje likvidnou rezultirao jepromjenom politike plasmana, pa banke sada produavaju rokove povrata kredita i ire portfelj vrijednosnih papira nautrive vrijednosnice neovisno o rokovima dospijea depozita.

Pedesetih godina prolog stoljea teite upravljanja likvidnou usmjereno je na "teoriju oekivanih priljeva",prema kojoj su otplate po kreditima i plaanje kamata usko vezani uz zajmoprimev oekivani priljev novca, a kroz to ipotrebna sredstva za likvidnost u banci. Ova teorija usmjerava potrebnu pozornost banci na obiljeja novanog toka raznihfinancijskih instrumenata zbog toga to je i zajmoprimev neto novani tok vezan uz ostvarivanje njegovih priljeva i odljevanovanih sredstava. Ovakav pristup dovodi do sve veeg udjela kredita s periodinim plaanjima glavnice i kamate te dosve manje usklaenosti rokova dospijea odobrenih zajmova i primljenih depozita.

Navedene teorije oslanjaju se samo na aktivu kao izvoritu upravljanja likvidnou banke, dok se pasiva banke smatraveliinom na koju banka ne moe znaajnije djelovati svojim odlukama. To potvruju i iskustva u Hrvatskoj, gdje su ak dosedamdesetih godina prolog stoljea u veini banaka depoziti stanovnitva voeni u "sektoru bankovne tehnike" zajedno s

raunovodstvom banke, dok je analitika depozita po vienju pravnih osoba ili "raun 500" voena u ondanjoj Slubidrutvenog knjigovodstva (SDK), a samo zbirni rauni tih depozita u knjigovodstvima banaka.

esdesetih i sedamdesetih godina prolog stoljea banke se poinju usmjeravati na pasivu. Prema teoriji "upravljanjaobvezama"banke mogu podravati likvidnost na temelju posuenih sredstava, dakle oslanjajui se na financijsko trite utrenutku kada su im sredstva zaista i potrebna.

Danas prevladava "kombinirani pristup ili uravnoteena strategija upravljanja likvidnou" temeljena naupravljanju imovinom i obvezama, odnosno aktivom i pasivom banke (Rose, 1991., Koch, 1992.).

5.1. Upravljanje aktivom

Za provoenje politike optimalne likvidnosti banke moe se dati vie smjernica i preporuka koje se odnose na aktivubanaka.


34/56

33

Prvo,banka treba drati odgovarajuu razinu novanih sredstava na iro raunu, deviznim raunima kod inobanaka i ublagajnama kako bi odravala svoju likvidnost. Bez obzira to HNB u tom pogledu nije utvrdila posebna pravila i parametrekojih se treba pridravati, svaka banka pojedinano, prema iskustvu i sagledavanju budueg poslovanja, odreuje visinu istrukturu svojih likvidnih sredstava.

Drugo, budui da likvidna sredstva, u pravilu, ne donose kamatu, banka viak novanih sredstava koje nema namjeruuloiti u kreditne i nekreditne plasmane, daje u obliku kratkoronih pozajmica i depozita drugim bankama ili kupujekratkorone vrijednosne papire (blagajnike zapise HNB-a, riznike zapise Ministarstva financija, komercijalne zapise

poduzea i sl.) koji se u sluaju potrebe jednostavno mogu unoviti. Viak deviznih sredstava banka moe uz kamatudeponirati kod inobanaka.

Tree, najznaajniji, ali i najdelikatniji dio poslovanja banke je odobravanje kredita zajmotraiteljima putem kojih sefinancira tekua proizvodnja i proirena reprodukcija, odnosno razvoj gospodarstva. Odobravanjem kredita banka direktnoutjee na svoju buduu likvidnost. Odobravanje prvenstveno kratkoronih, a manje dugoronih kredita, kredita koji se

stvarno otplauju, a ne prolongiraju, reprogramiraju ili otpisuju, klijentima ije je poslovanje pozitivno i koji racionalnokoriste sredstva, klijentima koji maksimalno zatvaraju robne i novane tokove unutar depozitnog sustava banke, klijentimakoji svoje kunsko i devizno poslovanje obavljaju putem matine banke i sl., znai racionalno gospodarenje sredstvima

banke. Banka koja provodi takvu poslovnu politiku s odreenim inicijalnim iznosom novanih sredstava, izvriti e velikobrt kredita i kreiranje depozita te podravati trine kriterije u selekciji izmeu onih klijenata - zajmotraitelja koji mogu itrebaju poslovati i onih koji nemaju zdravu perspektivu poslovanja (Jurman, 1992.).

etvrto, kupovinom komercijalnih zapisa banka moe znaajnim dijelom supstituirati kratkorone, a kupovinomobveznica dugorone kredite. Vrijednosni papiri, pogotovo ako su garantirani imovinom poduzea, garancijama banaka ili

drugih subjekata, u uvjetima funkcioniranja trita neuporedivo se lake pretvaraju u gotov novac nego kreditna potraivanja. Za iru afirmaciju vrijednosnih papira u hrvatskom gospodarstvu bitno je da su oni (1) sigurni, (2) profitabilni,to znai da imatelju donose priblino isti prinos kao na druga istovrsna ulaganja i da su (3) likvidni, dakle u svakommomentu unovivi.


35/56

34

Peto, provoenje drugaije politike, kao to bi bilo odobravanje kredita a da nisu osigurani izvori odgovarajueronosti, plasiranje kredita koji se nikada ne vraaju ili davanje kredita klijentima koji posluju s gubitkom i koji svoj ekunsko i devizno poslovanje ne ukljuuju u depozitni sustav banke, pretvaranje dospjelih obveza u beskonano duge

plasmane itd. dovodi banku u nelikvidnost.

esto, ulaganja u stalna sredstva (zgrade, oprema, zemljita itd.), ulaganja u dionicei vlasnike udjele poduzea bankatreba svesti na potrebnu razinu, jer svako prekomjerno ulaganje u takve namjene znai "zaleivanje" novanih sredstava.

Sedmo, bankovna teorija, bankovna praksa, a i Zakon o bankama upuuju banku na odobravanje kredita mnotvumanjih klijenata ime se disperzira rizik ulaganja. Banka je duna opseg, visinu i strukturu plasmana i izvanbilannihobveza usklaivati s visinom jamstvenog kapitala.

Upravljati aktivom na izloeni nain i u granicama mogunostibanka e osigurati trajno odravanje uredne likvidnosti.Meutim, orijentacija upravljanja likvidnou samo na aktivu znai da banka treba znaajan dio potraivanja drati ukratkoronim, brzo unovivim, vrijednosnim papirima iji je prinos nekoliko puta manji od prinosa na odobrene kredite ili

znaajan dio potraivanja drati u obliku depozita i meubankovnih pozajmica ukamaen uz minimalne kamatne stope te dae banka vrlo teko u sluaju potrebe naplatiti svoja kreditna potraivanja prije dospijea ili ih unoviti na tritu u kratkovrijeme bez znaajnijih gubitaka.

5.2. Upravljanje pasivom

Za provoenje optimalne likvidnosti pojedine banke moe se dati vie preporuka i smjernica koje se odnose na pasivu,odnosno njihove izvore sredstava.

Prvo, obiljeja poslovanja pravnih osoba ija sredstva se ukljuuju u depozitni sustav banke su iznimno vana.Depoziti banke poveavat e se ukoliko poduzea posluju pozitivno, imaju brzi obrt, odnosno ciklus proizvodnje, prodaje inaplate, imaju atraktivne proizvode koji se plaaju avansom ili odmah po isporuci, imaju kontinuirani proces proizvodnje irealizacije tijekom godine, pod utjecajem su domae i/ili meunarodne konjunkture, obavljaju robne i financijske transakcije


36/56

35

izmeu klijenata banke itd. Depoziti banke biti e nestabilni, nee se poveavati ili e se ak i smanjivati ako poduzeaposluju s gubitkom, imaju "zamrznuta" sredstva u zalihama ili u gotovim proizvodima, nemaju trino atraktivne proizvode,obavljaju prodaju svojih proizvoda na kredit (namjetaj, brodovi, kapitalna dobra i sl.), imaju sezonski karakter poslovanja isredstva treba ulagati u pripremu sezone (turizam, poljoprivreda itd.), na njihovo poslovanje djeluje dekonjunktura,obavljaju plaanja roba, usluga i druge transakcije subjektima ija sredstva se ukljuuju u depozitne sustave drugih banakaitd.

Drugo, znaajan izvor banci ine sredstva stanovnitva. Ona e biti stabilna i poveavat e se u sluaju da graaniimaju viu razinu dohotka i sklonost tednji, ukoliko je dio stanovnitva na radu u inozemstvu, ako se na podruju na kojemdjeluje banka stanovnitvo znaajnije bavi turizmom, poljoprivredom ili drugim gospodarskim aktivnostima.

Tree, iznimno je vana poslovna politika banke prema pravnim i fizikim osobama. Stimulativna kamatna politika,dobra usluga, ugled banke, povjerenje itd. ini depozite stabilnim i pozitivno djeluje na njihov rast.

etvrto, na likvidnost banke pozitivno djeluje omjer dugoronih prema kratkoronim izvorima, budui da obveze podugoronim sredstvima dospijevaju u duim razdobljima. Radi toga banka treba kamatnom politikom i drugim mjerama

poboljavati ronu strukturu svojih izvora.

Peto, razvijena aktivnost pribavljanja sredstva izdavanjem kratkoronih i dugoronih vrijednosnih papira (blagajnikizapisi, certifikati o deponiranim sredstvima, obveznice, dionice itd.) djelovala bi moda manjim dijelom na poveanjeizvora, ali zasigurno na njihovu stabilnost i poboljanje ronosti.

esto, stabilno poslovanje, bonitet, kreditna sposobnost i ugled banke ini ju podobnim za dobivanje kratkoronih i

dugoronih kredita i depozita u zemlji i u inozemstvu ime se u sluaju potrebe mogu brzo poveati njezini izvori sredstava.

Sedmo, banka koja je nositelj konzorcija za financiranje izgradnje kapitalnih objekata, nositelj zajednikih ulaganja(domai i inokapital) ili obavlja razne komisione poslove po nalogu klijenata na taj nain poveava svoje izvore.


37/56

36

Osmo, ugledna banka koja ostvaruje dobre rezultate u poslovanju ima veu mogunost da njezini vjerovnici (vlasniciobveznica, depozita, kredita itd.) svoja potraivanja pretvore u vlasnika ulaganja, to bi se pozitivno odrazilo na njezinulikvidnost.

Deveto, mogunost eventualnog reprogramiranja dospjelih i nedospjelih obveza banke kao i drugi imbenici pozitivnodjeluju na visinu i ronu strukturu izvora, a potom i na likvidnost banke.

Upravljati pasivom odnosno obvezama na predloeni nain znai trajno djelovati na poveanje visine i rone struktureizvora, a posebno depozita, kao i minimalizirati neukamaena likvidna sredstva i slabo ukamaena ulaganja u brzo unovivuaktivu i pribavljanje novih izvora samo u sluaju potrebe. Takva politika maksimizirat e financijski rezultat banke, madaona ima i stanovitih ogranienja, kao primjerice:

-pribavljanje dodatnih izvora nije mogue uvijek kada to banka eli, odnosno ponekad nije mogue ba tada kada subanci sredstva prijeko potrebna;

- dodatni izvori mogu biti neadekvatnih rokova spram plasmana to ne rjeava problem likvidnosti na dugi rok;

- dodatni izvori mogu biti skuplji od uobiajene cijene sredstava, to znai da su pasivna kamata i drugi trokovi veiod aktivne kamatne stope odnosno prinosa na ulaganja;

- banka koja ima potekoe u poslovanju prisiljena je zaduivati se radi odravanja likvidnosti, a saznanja opotekoama mogu uzrokovati nepovjerenje deponenata, povlaenje depozita i suzdranost banaka vjerovnika;

- zaduivanje kod banaka ili na financijskom tritu znai dodatnu zavisnost o vjerovnicima i financijskom tritu i

veliku neizvjesnost u politici voenja likvidnosti, to je vrlo rizino i zapravo neprihvatljivo kao stalna praksa.

5.3. Kombinirana strategija upravljanja likvidnou


38/56

37

U bankovnoj teoriji prevladava miljenje da se mala banka vie treba orijentirati na upravljanje aktivom, a velikabanka na upravljanje pasivom kako bi odravala urednu likvidnost.

Mala bankakoja nema velik ugled i kreditnu sposobnost treba drati primjeren iznos sredstava na iro raunu i ublagajni, dio sredstava u kratkoronim meubankovnim pozajmicama, a dio sredstava uloiti u likvidne ili brzo unovivevrijednosne papire koji donose manji prinos od ulaganja u kreditne plasmane. Meutim, to pretpostavlja da postoji spremnotrite na kojem se vrijednosni papiri mogu uvijek i bez odlaganja unoviti, da je cijena vrijednosnih papira stabilna, bezobzira u kojem obimu se oni prodaju, kao i da se mogu prodati bez velikih gubitaka. Isto tako pretpostavlja se da je tritereverzibilno, tako da prodavatelj moe povratiti svoju osnovnu investiciju (glavnicu) uz mali rizik (Rose, 1991.).

Velika banka, koja ima ugled i kreditnu sposobnost i uiva povjerenje raspoloiva novana sredstva maksimalno eulagati u kreditne plasmane klijentima ne samo radi maksimiziranja prinosa, ve i raunajui da e zajmotraitelji kojimaodobri kredite koristiti i druge usluge, podravati depozite i biti trajno vezani uz banku. Dakle, velika banka e podravativisinu i strukturu svoje aktive u skladu sa svojim planovima i potrebama klijenata, a eventualne nedostatke novanihsredstava povremeno i onda kada joj sredstva zaista i trebaju, pribavit e kreditnim zaduivanjem, izdavanjem vlastitihvrijednosnih papira ili na drugi za nju u tom momentu najpovoljniji nain.

Budui da financijsko trite, pogotovo u Hrvatskoj, nije perfektno, to znai da nema dovoljne ponude raznovrsnihkratkoronih i dugoronih vrijednosnih papira, a niti odgovarajue potranje, kao i da nema trgovanja dugovima i

potraivanjima, mnogo praktinija i realnija orijentacija je kombinirana ili uravnoteena strategija upravljanjalikvidnou temeljena na koritenju prednosti i dobrih strana strategije upravljanja aktivom i strategije upravljanja pasivom,ali i usklaivanja pojedinih segmenata aktive i pasive. U tom smislu bankama se moe dati vie preporuka.

Prvo, banka treba usklaivati ronu strukturu aktive s ronom strukturom pasive na nain da samo odgovarajui dio

kratkoronih izvora transformira u dugorone plasmane. Taj postotak nije propisom utvren, ali prevladava miljenje da bi ustabilnim gospodarskim uvjetima to moglo biti od 10 do 20% kratkoronih izvora.

Drugo, dugorone potrebe za sredstvima za koje se ocjenjuje da se nee moi pokriti iz otplata po ranije odobrenimplasmanima i iz poveanja depozitnih izvora banka e financirati iz meubankovnih kredita uzetih za te namjene.


39/56

38

Tree, kratkorone potrebe za likvidnou, osim prodajom brzo unovivih vrijednosnih papira i meubankovnimpozajmicama, mogu se pokriti uzimanjem lombardnog kredita od HNB-a.

etvrto, kratkoroni kredit za likvidnost od HNB-a moe koristiti banka koja ima likvidnosnih potekoa, uz uvjet daje solventna, ukoliko HNB ocijeni da je ugroena likvidnost i solventnost ukupnog bankovnog sustava. Kredit se odobravana rok do 6 mjeseci uz sudsko, odnosno javnobiljeniko osiguranje prijenosomvlasnitva i prava i stvarnim prijenosomkratkoronih i dugoronih vrijednosnih papira i druge imovine HNB-u11.

Peto, banka treba maksimalno usklaivati valutnu strukturu aktive i pasive zbirno i po pojedinim valutama radisprjeavanja nepovoljnih uinaka promjena meunarodne vrijednosti domae valute i relevantnih svjetskih valuta.

Nepovoljne promjene mogu uzrokovati nepredviene rashode u raunu dobiti i gubitka, a u dinamici i dodatne odljevesredstava.

esto, obraun i naplata kamate i naknada koje ine prihod banke trebaju biti usklaeni s obraunom i plaanjemkamate, naknada i drugih trokova kako i u tom segmentu ne bi dolo do odljeva nepokrivenih priljevima sredstava.

Banka koja se odlui na kombiniranu strategiju upravljanja likvidnou, odnosno uravnoteenje aktive i pasive izabrate onaj skup mjera, postupaka i aktivnosti koje je u danom trenutku mogue provesti u banci, u odnosu prema klijentima iokolini, na financijskom tritu u zemlji i u inozemstvu kako bi: (1) sauvala i poveala svoj ugled i povjerenje javnosti,(2) trajno unapreivala poslovne odnose s klijentima zajmotraiteljima i korisnicima drugih bankovnih usluga te (3)dugorono stabilizirala kamatnu maru i maksimizirala financijski rezultat.

6. Kriteriji u izboru politike i naina upravljanja likvidnou banke

11Prema: Odluka o kratkoronom kreditu za likvidnost, Narodne novine, broj 135/2002.


40/56

39

U ocjeni i izboru optimalnog naina upravljanja likvidnou banke menedment treba voditi rauna o vie imbenika(Rose, 1991.)

1. Veliina potrebe za dodatnim novanim sredstvima.Nakon to banka utvrdi svotu potrebnih likvidnih sredstavasuoena je s odgovarajuim ogranienjima. Tako se primjerice lombardni kredit HNB-a moe koristiti sukladno uvjetimakoje u pojedinim razdobljima odredi HNB, temeljem ocjene likvidnosti sveukupnog bankovnog sustava Hrvatske, dok sekratkoroni kredit za likvidnost HNB-a moe koristiti do visine prenesenih kolaterala. Meubankovne pozajmice zalikvidnost odobravaju se do visine limita kojeg banka vjerovnik povremeno, najeegodinje ili polugodinje, utvruje za

banku zajmotraitelja, odnosno do limita zemlje12. Dakle, nema neogranienog posuivanja sredstava za likvidnost.

2. Trajanje potrebe za dodatnim sredstvima. Kratkotrajne potrebe za dodatnim novanim sredstvima ilipremoivanje likvidnosti do novog priljeva sredstava mogu se rijeiti meubankovnim pozajmicama, uzimanjemlombardnog kredita od HNB-a, repo poslovima (prodaja HNB-u ranije kupljenih vrijednosnih papira), a trajnije potrebe

prodajom brzo unovive aktive i sl.

3. Hitnost potrebe za likvidnim sredstvima.Meubankovna pozajmica i lombardni kredit u praksi se realiziraju uistom danu, za prodaju imovine treba stanovito vrijeme, a za araniranje kredita s rokom povrata od nekoliko mjeseci i vie

potrebna je prethodna analiza, ugovaranje posla, osiguranje pokria, odnosno povrata kredita itd., to traje due.

4. Pristup tritu. Ugledna banka dobit e meubankovnu pozajmicu u svakom trenutku temeljem usmenogdogovora, dok e se ugovor potpisati naknadno. I kako kau bankari "rije i obeanje se moe prekriti prvi, zadnji, jedini

puta i nikada vie". Banke dobrog ugleda rado pomau jedna drugoj i na taj nain uspostavljaju i odravaju povjerenje idobre poslovne odnose, a pritom zarauju na kamati na pozajmljena sredstva. Banka slabijeg ugleda nema uvijek brzi

pristup tritu, makar ponudila i visoku kamatu na traenu pozajmicu, a nailazi i na suzdranost pozajmljivaa.

12 U javnosti se ne objavljuju ali se u praksi utvruju i primjenjuju ogranienja u poslovanju jedne banke prema drugojkao i ogranienje ukupnih plasmana pojedinebanke prema nekoj zemlji.


41/56

40

5. Trokovi pribavljanja dodatnih sredstava.Sredstva za likvidnost nisu jeftina. Kamatna stopa na tritu novcaformira se temeljem ponude i potranje, a kamatna stopa na lombardni kredit odlukom HNB -a13. Radi visokih trokova

pribavljanja dodatnih novanih sredstava, koji su najee vei od prinosa na ulaganja, vrijeme premoenja likvidnostibanka e svesti na minimalno potrebno, svjesna da treba platiti veu cijenu kao kompenzaciju za tetu koju bi izazvalanelikvidnost.

6. Oekivane promjene kamatnih stopa.Ukoliko banka oekuje rast kamatnih stopa na posuena likvidna sredstva,preferirat e prodaju brzo unovive aktive ukamaenu uz fiksnu kamatnu stopu radi sprijeavanja dodatnih rashoda, aukoliko oekuje smanjenje kamatnih stopa rae e se zaduiti kako bi ouvala visinu i strukturu svoje aktive kao i prinosekoje ostvaruje.

7. Monetarna politika sredinje banke. U svakoj zemlji sredinja banka prati likvidnost bankovnog sustava iutvruje naine i uvjete moguih intervencija za rjeavanje nelikvidnosti u pojedinoj banci i bankovnom sustavu kao cjelini.Tako primjerice HNB (1) odobrava lombardni kredit i kratkoroni kredit za likvidnost, (2) organizira repo aukcije ukoliko

ocijeni da bi moglo doi do manjka sredstava na meubankovnom tritu, (3) organizira devizne aukcije i to obostrane(HNB kupuje i prodaje devizna sredstva) ili jednostrane (HNB samo kupuje ili samo prodaje devizna sredstva) te (4)

poduzima razne mjere prema bankama.

8. Propisi kojima se regulira bankovno poslovanje. Zakonom o bankama utvrena je obveza planiranja i upravljanjalikvidnou u pojedinoj banci, a monetarnompolitikom utvreni su naini regulacije likvidnosti bankovnog sustava.Propisima se mogu regulirati (dozvoliti ili zabraniti) neki segmenti operativnog upravljanja likvidnou kao primjerice: (1)odobravanje kredita sredinje banke za isplatu tednih uloga graanima, s tim da se kredit koristi i vraa iz prvog priljevaunutar dana, (2) koritenje obvezne priuve za podizanje gotovine ukoliko banka nema dovoljno novanih sredstava na iro

raunu, (3) koritenje obvezne priuve za povrat prekononih meubankovnih pozajmica uz obvezu vraanja sredstava uobveznu priuvu iz prvog priljeva tijekom dana itd.

13Tako je primjerice kamatna stopa na lombardni kredit ve nekoliko godina 9,5%. (Prema: Odluka o kamatnim stopama i naknadama Hrvatske narodne banke, Narodnenovine, broj 34/2005.)


42/56

41

Saznanje o visini, vremenu i hitnosti pribavljanja dodatnih novanih sredstava kao i poznavanje drugih imbenika,podloga su banci u donoenju odluke kako rijeiti mogui problem nelikvidnosti, odnosno kako uinkovito upravljatirizikom likvidnosti.

7. Naela i smjernice upravljanja likvidnou poslovnih banaka preporuke Bazelskog komiteta

Likvidnost kao sposobnost podmirivanja dospjelih obveza po aktivnim, pasivnim i neutralnim bilannim iizvanbilannim bankovnim poslovima je temeljno naelo poslovanja i prijeko potreban uvjet normalnog rada. Nelikvidnost

banke moe uzrokovati nepovjerenje deponenata i vjerovnika, odlazak dobrih klijenata iz banke, nesolventnost i ukonanosti likvidaciju banke. Bazelski komitet za bankovni nadzor analizirajui dugi niz godina problematiku upravljanjarizikom likvidnosti preporua bankama vie naela i smjernica korisnih za uspostavu uinkovitog sustava upravljanjalikvidnou14.

a) Razvijanje strukture za upravljanje likvidnou (naelo 1, 2, 3 i 4)

Dobro upravljanje likvidnou podrazumijeva definiranje, prihvaanje i provoenje uinkovite strategije, ali iuspostavu sustava informiranja radi osiguranja pregleda kako se proces upravljanja rizikom likvidnosti odvija u

svakodnevnom poslovanju.

Naelo 1: Svaka banka treba imati dogovorenu strategiju za svakodnevno upravljanje likvidnou. Ta strategijatreba biti priopena itavoj organizaciji.

14 Basel Committee on Banking Supervision, (2000.), Sound Practices for Managing

Liquidity in Banking Organisations


43/56

42

Budui da svaka transakcija u konanosti uzrokuje promjenu unutar aktive ili unutar pasive ili istovremenu promjenuaktive i pasive i ima pozitivan ili negativan utjecaj na likvidnost banke, strategija upravljanja likvidnou mora dati jasne smjernice naina rada u svim segmentima poslovanja banke.

Prvo, banka treba imati godinji i srednjoroni plan u kojem se uz ostale elemente utvruje struktura aktive i pasive,

ali i osnovne relacije izmeu aktive i pasive, kao primjerice:- udio kratkoronih i dugoronih plasmana, udio brzo unovivih vrijednosnih papira (blagajniki zapisi HNB-a i

rizniki zapisi), udio trgovakog portfelja, udio investicijskog portfelja, udio materijalne imovine itd. u ukupnoj aktivi;- udio kratkoronih i dugoronih depozita, udio primljenih kredita u zemlji i inozemstvu, udio vlastitih izvora itd. u

ukupnoj pasivi;

- odnos datih kredita i prikupljenih depozita, odnos kratkorone aktive prema kratkoronim obvezama itd.

Pridravanje utvrenih relacija ne garantira, ali se s velikim stupnjem vjerojatnosti moe oekivati, da u duemrazdoblju nee doi do bitnog poremeaja likvidnosti.

Drugo, zaposlenici u svim organizacijskim dijelovima banke trebaju biti svijesni da njihova aktivnost ili neaktivnost

ima posljedice na likvidnost banke te da im djelovanje mora biti unutar odobrenih politika, procedura i ogranienja. Toprimjerice znai, da se kredit treba odobriti i naplatiti, da se devizama treba trgovati, ali pritom banci ne stvarati gubitke, dase garancija moe izdati, ali ukoliko banka po njoj plati da se moe odmah regresirati od nalogodavca itd.

Naelo 2: Nadzorni odbor treba usvojiti strategiju i znaajne politike koje se odnose na upravljanje likvidnou.Odbor takoer treba osigurati da vii menedment poduzme potrebne korake za praenje i kontrolu rizika likvidnosti. Odbortreba biti redovito izvjeivan o stanju likvidnosti banke, a odmah ukoliko postoje bitne materijalne promjene u baninoj

sadanjoj ili buduoj poziciji likvidnosti.

Naelo 3: Svaka banka treba imati upravljaku strukturu za uinkovito provoenje strategije likvidnosti. Ta strukturatreba obuhvaati kontinuirano sudjelovanje lanova vieg menedmenta. Vii menedment mora osigurati uinkovitoupravljanje likvidnou kao i utvrditi primjerene politike i procedure za kontrolu i ograniavanje rizika likvidnosti. Banka


44/56

43

treba odrediti i redovito pregledavati ogranienja koja se odnose na veliinu njezinih pozicija likvidnosti tijekom odreenih

vremenskih razdoblja.

Naelo 4:Banka mora imati adekvatne informacijske sustave za mjerenje, praenje, kontroliranje i izvjeivanje oriziku likvidnosti. Izvjea trebaju biti pravovremeno dostavljana Nadzornom odboru banke, viem menedmentu i ostalom

odgovarajuem osoblju.

U hrvatskim bankama, koje su ranije imale vee potekoe u odravanju likvidnosti, razvijena je pred vie godinastruktura upravljanja likvidnou vrlo slina smjernicama Bazelskog komiteta.

Svako jutro najee uprava ili vii menedment ima takozvani "jutarnji radni dogovor" na kojem se razmatra izvjeeo najznaajnijim kunskim priljevima, odljevima i stanju na iro raunu banke kao i izvjee o veim deviznim priljevima,odljevima i o deviznoj poziciji od prethodnog dana. Isto tako uprava se izvjeuje o najavljenim najznaajnijim kunskim ideviznim odljevima kao i oekivanim priljevima te aktivnostima koje e biti poduzete tijekom dana na pribavljanjusredstava ako postoje manjkovi, odnosno o planovima ulaganja ako postoje vikovi sredstava. Osim toga, dnevno se prati

stanje upisanih zapisa, stanje meubankovnih potraivanja i obveza, otvorenost devizne pozicije i drugi relevantni podaci.

Petnaestodnevno se izrauje pregled kunskih i deviznih priljeva i odljeva sredstava u usporedbi s planom, a mjesenipregled priljeva i odljeva i usporedba s planom dostavlja se rukovoditeljima sektora, podrunica i poslovnica, ali iNadzornom odboru banke.

Takav nain rada pokazao se u praksi vrlo dobar jer su uprava banke, vii menedment i operativni radnici direktnoukljueni u provedbu politike likvidnosti, a Nadzorni odbor je redovito i pravovremeno izvjeivan o likvidonosnoj situaciji

banke.

b) Mjerenje i praenje neto obveznih sredstava (naelo 5, 6 i 7)

Naelo 5: Svaka banka treba uspostaviti proces za kontinuirano mjerenje i praenje neto obveznih sredstava.


45/56

44

Utvrivanje "neto obveznih sredstava" obuhvaa procjenjivanje svih baninih novanih priljeva u odnosu na njezinenovane odljeve kako bi se utvrdila mogunost da u budunosti doe do bilo kakvih neto manjkova. To ujedno obuhvaa i

procjenu neto obveznih sredstava za izvanbilanne ugovore.

Uinkovit sustav mjerenja, planiranja i praenja vrlo je bitan za upravljanje rizikom likvidnosti. U tom smislu mogu

se koristiti razliite tehnike, od najjednostavnijih procjena koje polaze od sadanjeg stanja do razliitih simulacija i sloenihmodela koji u predvianje ukljuuju razne varijable. Vrlo korisna tehnika je operativno planiranje kunske i deviznelikvidnosti procjenom buduih kunskih i deviznih priljeva i odljeva.

Operativni plan likvidnosti banka treba izraivati dnevno, tjedno, petnaestodnevno, mjeseno i tromjeseno, pratitinjegovo izvrenje i po potrebi ga dopunjavati ili mijenjati. Operativni plan za due razdoblje, primjerice jedan ili tri mjeseca,

podloga je banci ne samo za upravljanje likvidnou, ve i za praenjei analizu da li se i na koji nain ostvaruje utvrenaposlovna politika banke.

Naelo 6:Banka treba analizirati likvidnost koristei se nizom razliitih "to ako" scenarija.Planiranje likvidnosti vri se na temelju realnog sagledavanja priljeva i odljeva sredstava u nekom razdoblju.Meutim, svako predvianje temeljeno je na veoj ili manjoj vjerojatnosti ostvarenja, a ta je vjerojatnost uvijek manja to j erazdoblje procjene due. Iz tih razloga banka treba planirati likvidnost i svoje aktivnosti i u varijanti da se prvobitne

pretpostavke nee ostvariti, kao primjerice:

- ako klijent zakasni u povratu kredita, a iznos je znaajan, banka e nedostajua sredstva za nekoliko dana nadoknaditilombardnim kreditom od HNB-a;

- ako dugoroni depoziti u odreenom razdoblju ne dostignu odreenu veliinu, banka e se zaduiti u inozemstvu;

- ako klijent uope nema namjeru vratiti kredit, aprisilna naplata e potrajati, banka e na tritu unoviti kratkoronei/ili dugorone vrijednosne papire i tako nadoknaditi nedostajua sredstva itd.


46/56

45

Bez obzira to se nepredvieno zbilo u banci ili njezinoj okolini, uvijek treba imati razrae n scenarij kako pribavitidodatna sredstva radi premoenja potencijalne nelikvidnosti u odreenom razdoblju.

Naelo 7: Banka treba redovito preispitivati pretpostavke upotrebljene u upravljanju likvidnou kako bi utvrdilajesu li one jo uvijek valjane.

Banka treba poznavati i permanentno pratiti imbenike koji djeluju na njezinu likvidnost, jer ti su imbenici na nekinain zapravo pretpostavke u planiranju likvidnosti. Te pretpostavke mogu se grupirati u vie skupina kao primjerice: (1)aktiva, (2) pasiva, (3) izvanbilanne obveze i (4) ostali poslovi.

Aktiva

U planiranju likvidnosti banka ima vie nepoznanica, ali izdvojiti se mogu tri kljuna pitanja:

-prvo, koliko dospjelih kredita klijenti nee vratiti u planiranim rokovima;- drugo, koliko kredita e banka obnoviti i reprogramirati i- tree, koliko novih kredita e banka odobriti?

Odgovore na ta pitanja mogue je dobiti pojedinanim sagledavanjima i kontaktima s klijentima ili procjenom natemelju ranijih iskustava i predvianja.

Pasiva

U planiranju likvidnosti banka predvia:

- prvo, koliko oekuje novih depozita od fizikih i pravnih osoba;- drugo, koliko oekuje novih kredita od banaka u zemlji i iz inozemstva;


47/56

46

- tree, kolikodospjelih depozita deponenti nee podii, ve e ih i dalje zadrati u banci;- etvrto, koliko depozita e banka stvarno isplatiti;- peto, kolika je vjerojatnost reprogramiranja dospjelih obveza po primljenim kreditima itd.

Izvanbilanne obveze

Banka izdaje jamstva, garancije, avale, otvara akreditive s odloenim polaganjem pokria i preuzima druge obveze ponalogu klijenata, i za razdoblje planiranja treba procijeniti:

-po kojim izdanim instrumentima e platiti i dobiti pokrie, a-po kojim instrumentima e platiti i ui u postupak regresiranja s neizvjesnou naplate.

Banka treba takoer procijeniti potencijalne odljeve po poslovima kamatnih i valutnih swap -ova, prodanih opcija i

raznih trinih ugovora.

Ostali poslovi

Banka obavlja domai i meunarodni platni promet. Platni promet izmeu deponenata banke ne zahtijeva dodatnulikvidnost, ali plaanja izmeu klijenata dviju banaka znae odljev, a naplate priljev novanih sredstava. Radi nesmetanogodvijanja platnog prometa banka mora biti likvidna i zato treba procjenjivati opseg transakcija naplata i plaanja.

c) Upravljanje pristupom tritu (naelo 8)

Naelo 8: Svaka banka treba periodiki preispitivati svoje aktivnosti kojima uspostavlja i odrava odnose svjerovnicima kako bi odrala diverzifikaciju obveza i aktivnosti kojima je svrha osigurati njezinu sposobnost da proda

sredstva (aktivu).


48/56

47

Banka formira svoje izvore sredstava prikupljanjem depozita od fizikih i pravnih soba i uzimanjem kredita u zemlji iinozemstvu. Izvori sredstava u pravilu su stabilniji to je postignuta vea diverzifikacija na pojedinanoj razini, po vrstiinstrumenata, prirodi osiguravatelja sredstava i zemljopisnog trita itd., jer je vjerojatnost da e svi deponenti istovremeno

podii svoja sredstva mnogo manja nego kada diverzifikacije ne bi bilo.

Vano je odravati korektne odnose s deponentima i bankama te realno procjenjivati na koje instrumente i kojekreditore se moe i treba osloniti pogotovo u izvanrednim okolnostima.

Banka treba pri odobravanju kredita ugraivati klauzulu o moguoj prodaji kredita, permanentno pratiti situaciju natritu dugova i procjenjivati okolnosti pod kojima moe, u sluaju potrebe, unoviti svoju aktivu da bi pribavila nedostajualikvidna sredstva.

d) Planiranje nepredvidivih sluajeva ili alternativno planiranje(naelo 9)

Naelo 9: Banka treba imati alternativne planove koji se odnose na strategiju za rjeavanje kriza likvidnosti iobuhvaaju procedure za nadopunu novanih tijekova u hitnim situacijama.

Banka koja se u financiranju poslovanja oslanja vie na depozite, a manje na posuena kreditna sredstva imati erelativno stabilnu likvidnost ukoliko se plasirana sredstva redovito naplauju.

Banka koja u izvorima koristi preteito kreditna sredstva, odnosno sekundarne izvore financiranja, moe se lako naiu neeljenim okolnostima i zato treba razraditi strategiju za upravljanje krizom likvidnosti. Rjeenja treba traiti u pravcu:

- pribavljanja novih kreditnih izvora od banaka u zemlji ili iz inozemstva;-prodaje brzo unovivih vrijednosnih papira (blagajniki i rizniki zapisi);


49/56

48

-prodaje dugoronih vrijednosnih papira svjesno rtvujui budue priljeve po glavnici i kamati;-prodaje zajmova, s time da se na taj nain bitno smanjujeili ak gubi

poslovni odnos s klijentom dunikom;- sekuritizacije aktive gdje su ranije odobreni krediti ili potraivanja sadrana u kupljenim vrijednosnim papirima

podloga za izdavanje baninih vlastitih vrijednosnih papira ili- u nekom drugom smjeru ili na drugi nain.

Neka od ovih rjeenja mogu se realizirati brzo, a za druga treba stanovito vrijeme ili su neizvjesna u pogleduuspjenog provoenja.

e) Upravljanje deviznom likvidnou (naelo 10 i 11)

Banka koja se bavi deviznim poslovanjem, to znai da prikuplja devizne depozite, uzima devizne kredite, obavlja

meunarodni platni promet i druge devizne poslove, kao i banka koja u dijelu kunskog poslovanja primjenjuje valutnuklauzulu, izloena je nepovoljnim promjenama valutnih teajeva relevantnih svijetskih valuta i meunarodne vrijednostidomae valute. Osim na raun dobiti i gubitka, promjene deviznih teajeva djeluju na novane tijekove odnosno likvidnost

banke.

Problem moe nastati:

- ukoliko se kunska aktiva financira deviznim izvorima pa doe do deprecijacije (slabljenje meunarodnevrijednosti) domae valute ili aprecijacije (jaanje meunarodne vrijednosti) stranih valuta, jer obveze ba

upravljanje rizikom likvidnosti - skripta

Documents