UPRAVLJANJE KREDITNIM RIZIKOM

Sarajevo, oktobar 2010.

Sadržaj1. UVOD

2. KREDITNI RIZIK

3. ANALIZA KREDITNOG RIZIKA

4. STRUKTURA KREDITNOG RIZIKA

5. VRSTE KREDITNOG RIZIKA

6. UPRAVLJANJE KREDITNIM RIZIKOM

6.1. Kreditni zahtjev

6.2. Kreditni dosje

6.3. Kontrolne procedure banke

6.3.1. Pračenje stavki aktive Banke

6.3.2. Klasifikacija aktive

7. MODELI KREDITNOG BODOVANJA

7.1. Altmanov Z-scoring model

7.2. KMV - Credit Monitor Model

7.3. CereditMetrics model

7. ZAKLJUČAK

LITERATURA

Uvod

Profil klijenta (KOME se novac plasira) mora biti providan.

Rizici vezani uz kjučne bankarske proizvode (ŠTA se plasira) moraju se razumjeti i njima se mora upravljati.

Profil roka dospjeća kreditnih proizvoda (na KOLIKO DUGO su krediti plasirani) snažno utiće na upravljanje rizikom likvidnosti.

Pojam kreditnog rizika

Primarna aktivnost većine banaka je odobravanje kredita, uz stalno prisustvo kreditnog rizika.

Kreditni rizik nastaje u uslovima kada potraživanja ne mogu biti realizovana na dan njihovog dospijeća, po punoj knjigovodstvenoj vrijednosti.

Analiza kreditnog rizika je od izuzetne važnosti za menadžment banke. Kreditni rizik se može minimizirati definisanjem:

1. vremenskog perioda kreditiranja,

2. kreditne sposobnosti dužnika,

3. kreditnog limita dužnika,

4. kontrole korištenja kredita,

5. obezbjeđivanja povrata kredita.

Izvori informacija pri analizi kreditne sposobnosti budućeg dužnika mogu biti:

1. interni,

2. eksterni.

Interni izvori informacija nalaze se u banci i dostupni su u cjelini bankarskom menadžmentu.

Eksterni izvori informacija nalaze se kod drugih lica, a to su najčešće:

a) konsalting firme,

b) statističke ustanove i

c) revizorske ustanove.

ANALIZA KREDITNOG RIZIKA

Veza “5 Cs of credit” sa vrstama kreditnog rizika  

5 Cs of credit Vrste kreditnog rizika

Karakter Moralni rizikKapacitet Poslovni rizikKapital Imovinski rizik

Kolateral Rizik zalogeUslovi Tržišni rizik

„Character „ - karakteristike tražioca kredita,

„Capacity” - velična njegovog kapaciteta ili

sposobnost, mgućost plaćnja,

„Capital” - velična njegovog kapitala ili

bogatstvo dužnika,

„Collateral” - uslovi obezbjeđnja kredita

„Conditions” - uslovi njegovo vraćnja.

STRUKTURA KREDITNOG RIZIKA

Očekivani gubitak Gubici koji se moraju predpostaviti da će nastajati na kontinuiranoj osnovi kao posljedica određenog poslovanja

Troškovi (pokrivaju se iz prihoda banke)

Neočekivani gubitakNeuobičajeni iako predvidivi gubici koje banka treba da bude u stanju da apsorbuje u normalnom toku poslovanja

Riziko kapital

(Smanjenje riziko kapitala)

Stresni gubitakMogući - iako nepredvidljivi - ekstremni scenariji koje banka mora da bude u stanju da preživi

Limiti ( kapacitet snošenja rizika /

zaštita kroz limitne koncentracije)

VRSTE KREDITNOG RIZIKA

Komercijalni rizik nastaje u slučaju nevraćanja duga zbog određenih subjektivnih razloga. Vremenski, takva vrsta rizika može nastupiti prilikom ugovaranja posla, prilikom isteka roka potraživanja i, kasnije, prilikom insolventnosti dužnika.

Poltički rizik nastaje u slučaju kad je dužnikova nesolventnost uslovljena političkim mjerama domicilne države dužnika.

Katastrofalni rizici nastaju kada dužnik postane nesolventan zbog elementarnih nepogoda. Šteta koja se javlja zbog katastofalnog rizika se reflektuje kroz gubitke dužnikove i movine ili kroz gubitak tržišta za povjerioca.

UPRAVLJANJE KREDITNIM RIZIKOM Kreditni zahtjev

Provođenje sveobuhvatne i kvalitetne analize kreditnog zahtjeva od strane zaduženog zaposlenika banke i na osnovu te analize donošenje kvalitetne i pouzdane ocjene o svakom pojedinom tražitelju kredita, odnosno kreditnom zahtjevu.

Kreditni dosje

Nakon primanja kreditnog zahtjeva, zaduženi zaposlenik banke otvara kreditni dosje i prikuplja kreditnu dokumentaciju, a što važi i za izdate garancije i akreditive.

Kreditni dosje mora da sadrži sve dokumente vezane za odobreni kredit, a najmanje slijedeće:

1. Zahtjev za kredit potpisan od podnosioca zahtjeva u kojem je navedena svrha u koju će kredit biti korišten;

2. Osnivački dokumenti podnosioca zahtjeva, ukoliko je riječ o pravnom licu;

3. Dokumentacija kojom se potvrduju ovlaštenje zastupnika, ukoliko je ugovor o kreditu potpisao zastupnik u ime podnosioca;

4. Originalni primjerak ugovora o kreditu;

5. Dokumentacija koja potvrduje namjenu kredita; i sl.

Kontrolne procedure banke

U okviru toka kontrolne procedure moraju obuhvatiti procese za:  - pračenje stavki aktive banke; - klasifikaciju aktive;

Pračenje stavki aktive banke

Pračenje kredita mora obuhvatati grupisanje stavki aktive u kreditnom portfelju po raznim osnovama i prema pojedinačnim korisnicima.

Kreditni portfelj obuhvata sve komitente koji su po bilo kom osnovu kreditno zaduženi prema banci kako bi se pravovremeno moglo uočiti, pratiti i reagovati na pojavu problematičnih kredita.

Pri tome treba imati u vidu da maksimalno izlaganje banke

kreditnom riziku prema pojedinačnom korisniku ili grupi

povezanih korisnika ne smije preći iznos od 40% osnovnog

kapitala banke uz dodatna ograničenja:

iznos ne osiguranog kredita pojedinačnom korisniku ili grupi povezanih korisnika ne smije biti veći od 5% osnovnog kapitala;

iznos kredita prema pojedinačnom korisniku ili skupini povezanih osoba koje prelazi 5% do najviše 25% iznosa osnovnog kapitala banke mora biti pokriveno kolateralom,

kredit pojedinačnom korisniku ili grupi povezanih korisnika u iznosu večem od 25% osnovnog kapitala mora biti pokriveno kvalitetnim utrživim zalogom čija vrijednost, utvrđena pouzdanim i stabilnim cijenama, prelazi iznos tog izlaganja banke tj. prvoklasnim kolateralom.

Klasifikacija aktive

Kategorije klasifikacije su :

1. KATEGORIJA A - Dobra aktiva

2. KATEGORIJA B - Aktiva sa posebnom napomenom

3. KATEGORIJA C - Podstandardna a ktiva

4. KATEGORIJA D - Sumnjiva aktiva

5. KATEGORIJA E - Gubitak

MODELI KREDITNOG BODOVANJA

Modeli kreditnog bodovanja izraćunavaju vjerovatnoću da posuđivač neće moći izvršiti obavezu plaćanja ili radi klasifikacije posuđivača različite klase rizika. Kao ulazne parametre koriste se podacima o karakteristikama posmatranog posuđivača, gdje odabirom i kombinacijom različitih ekonomskih i finansijskih karakteristika posuđivača menadžer finansijske institucije može:

1. Brojčano utvrditi koji su faktori važni za objašnjenje rizika neplaćanja

2. Vrednovati relativan stepen ili važnost tih faktora

3. Poboljšati određivanje cijene rizika od neplaćanja

4. Uočiti visoko rizične kandidate za kredite

5. Izračunati potrebne rezerve za ispunjenje očekivanih budućih nenaplativih kredita

Altmanov Z-scoring model

Jedan je od modela procjene boniteta klijenta i njegovih mogučnosti da izmiri svoje kreditne obaveze prema banci na vrijeme. Indikator varijable Z ovis od ponderisane vrijednosti određenih finansijskih omjera posuđivača.

Altmanov model kreditnog bodovanja ima slijedeći oblik:

 

Z = 1,2X1 + 1,4X2 + 3,3X3 + 0,6X4 + 1,0X5 

Gdje je:

X1 - radni kapital/omjer ukupne aktive

X2 - zadržana zarada/omjer ukupne aktive

X3 - zarada prije kamata i poreza/omjer ukupne

aktive

X4 - tržišna vrijednost kapitala/knjižna vrijednost

dugoročnog omjera duga

X5 - prodaja/omjer ukupne aktive

Što je veća vrijednost Z, to je niže klasificiran rizik neplaćanja posuđivača. Prema tome, niska ili negativna Z vrijednost može značiti da je posuđivač član klase relativno visokog rizika neplaćanja

Što je veća vrijednost Z, to je niže klasificiran rizik neplaćanja posuđivača. Prema tome, niska ili negativna Z vrijednost može značiti da je posuđivač član klase relativno visokog rizika neplaćanja.

Izračun Altmanovog Z-scoring modelaPretpostavimo da finansijski omjeri potencijalne kompanije

posuđivača imaju slijedeće vrijednosti:

X1 =0,2

X2 =0

X3 =-0,2

X4 =0,1

X5 =2,0

Z = 1,2(0,2) + 1,4(0) + 3,3(-0,2) + 0,6(0,1) + 1,0(2,0)

Z = 0,24 + 0 – 0,66 + 0,06 + 2,0

Z = 1,64

Prema Altmanovom modelu kreditnog bodovanja svaka kompanija sa Z-scoringom manjim od 1,81 spada u skupinu visokog rizika neplaćanja, između 1,81 i 2,99 je neodređeni rizik nepalćanja, a veći od 2,99 nizak rizik nepalćanja. Stoga, finasijska institucija ovom kandidatu ne bi trebala odobriti kredit dok ne poboljša zaradu.

KMV Credit Monitor Model

Ovaj pristup posmatra imovinu preduzeća kao put opciju, gdje se pripadajuća aktiva prodaje zajmodavcu sa ciljnom cijenom, koja predstavlja veličinu duga. KMV modeli zasnovani na procjeni opcije (option valuation models) koriste podatke iz finansijskih izvještaja i podatke o cijenama dionica dužnika.

CereditMetrics model

Suština ovog modela je da daje kvantitativni okvir za sagledavanje projmjene kreditnog rejtinga kao i ne plaćanje kreditnih obaveza.

Za razliku od modela tradicionalne analize (npr. Z-scoring model) koji samo daju vjerovatnoće izvršenja i neizvršenja kreditnih obaveza dužnika, CereditMetrics daje permanentnu rekalkulaciju promjene kvaliteta bankarskih zajmova kao itržišne vrijednosti portfolija zajmova.

CereditMetrics procjenjuje individualne i portfolijo vrijednosti pod rizikom (VaR*).

Pri tome ovaj model najprije određuje profil izloženosti riziku svake pozicije u zajmovnom prtfoliju.

*VaR (vrijednost pod rizikom) je vrijednost svih rizika koje banka preuzima, tj. maksimalni iznos potencijalnih gubitaka koje banka može da ima u svom poslovanju i koji može da bude prekoračen samo u malom i precizno definisanom procentu od svih mogućih slučajeva. Taj procenat vjerovatnoče gubitka koji nije pokriven prihvaćenim VaR rizikom naziva se nivo

tolerancije.

Primjer CreditMatrics modela

Moguće promjene kvaliteta kredita u portfoliju zajmova banke

Budući kreditni rejting Vjerovatnoća promjene kreditnog rejtinga (u%)

Buduća vrijednost zajma(u hiljadama USD)

AAA 0,02 4.375

AA 0,33 4.368

A 5,95 4.346

BBB 86,93 4.300

BB 5,30 4.081

B 1,17 3.924

CCC 0,12 3.346

Default 0,18 2.156

Pretpostavimo u primjeru da portfolio zajmova ima sada kreditni rejting BBB i tržišnu vrijednost od 4,300.000 USD. Iz kolone 2, koja pokazuje vjerovatnoću promjene rejtinga na osnovu statističkih podataka iz prethodnog dužeg perioda, vidi se da zajmovni portfolio sadrži 86,93% vjerovatnoće da će zadržati sadašnji kreditni rejting BBB i time da će tržišna vrijednost ovog portfolija ostati na nivou od 4,300.000 USD.

Ali može da se dogodi da kreditni rejting zajmovnog portfolija padne sa BBB na B, iako je ta vjerovatnoća svega 1,17%.

ZAKLJUČAK

Zbog potencijalno značajnog uticaja kreditnog rizika važno je provoditi sveobuhvatnu procjenu sposobnosti banke za procjenom, vođenjem, nadzorom, odobravanjem i naplatom kredita, garancija i drugih kreditnih sredstava

Upravljanje rizikom i procjena obima prihvatljivog rizika trebao bi biti kontinuirani proces i konstitutivni element poslovne strategije svake banke

 

LITERATURA

1. Hennie van Greuning; Sonja Brajović Bratanović; Analiza i upravljanje bankovnim rizicima, Mate d.o.o., Zagreb, 2006.

2. Ćirović Milutin; Bankarstvo, Bridge company, Beograd, 2001.

3. Fikret Hadžić; Velid Efendić; Bankarstvo pregled predavanja i vježbi II dio, Ekonomski fakultet, Sarajevo, 2006.

4. Saunders, Antony; Millov Cornett, Marcia, Finansijska tržišta i institucije, Masmedia, Zagreb, 2006.

5. Predrag Kapor; Bankarstvo:sa osnovama bankarskog poslovanja i međunarodnim bankarstvom, Beograd : Megatrend univerzitet, 2007.

6. http://www.fba.ba/old/novostibin/podzakonski_30_1.pdf (pristupljeno 26.10.2010.)