zavrsni rad

STRUČNA ORGANIZACIJACENTAR ZA VOZILA

ŠIROKI BRIJEG

ZAVRŠNI RAD

Tema: Mogućnost skladištenja roba

Mentor: Polaznik:

Široki Brijeg, lipanj 2011.godine

Završni rad Tema: Mogućnost skladištenja roba

Uvod

Pravilno skladištenje robe je jedna od najvažnijih aktivnosti kojima se bave logističari, te im ti poslovi najčešće oduzimaju najviše vremena i zadaju najviše problema. Također, troškovi skladištenja su relativno veliki u odnosu na ukupne troškove tvrtke. Po definiciji skladište je prostor za uskladištenje robe u rasutom stanju ili u ambalaži s namjerom da poslije određenog vremena roba bude uključena u daljnji transport, proizvodnju, distribuciju ili potrošnju.

Skladište može biti ograđeni ili neograđeni prostor, pokriveni ili nepokriveni prostor koji se koristi za čuvanje sirovina, poluproizvoda ili gotovih proizvoda. U njemu se roba preuzima i otprema, te čuva od raznih fizičkih, kemijskih i atmosferskih utjecaja.

Prema načinu gradnje skladišta se dijele na otvorena ( u njima se čuvaju materijali i robe koje su neosjetljive ili vrlo malo na kemijske i atmosferske utjecaje ), zatvorena ( roba osjetljiva na vremenske utjecaje ), natkrivena ( robe kojima je potrebno stalno provjetravanje ). Postoji još podjela robe na klasična skladišta ( u kojima razlikujemo niskomehanizirana i visokomehanizirana skladišta, ovisno na koji se način rukuje predajom i otpremom robe – ručno ili strojevima poput viličara i sl. ). Automatizirana skladišta ( poslovi se u pravilu obavljaju bez prisutnosti djelatnika ), specijalizirana skladišta ( ili namjenska skladišta sa točno definiranom robom ili materijalom poput silosa, hladnjača, tankova i sl. ).

Skladištenje robe je vrlo odgovoran zadatak jer nepravilnim skladištenjem se upropaštava roba, povećavaju se troškovi poslovanja, mogući su problemi sa raznim inspekcijama. Za vrijeme uskladištenja može doći do različitih gubitaka. Uzroci gubitaka mogu biti u prirodi robe ( lako topljiva ili hlapljiva roba,roba koja gubi vlagu ), uvjetima uskladištenja, nesavjesnom ili neispravnom manipuliranju robom i sl. Ako se roba pravilno uskladišti, čuva se od nepovoljnih utjecaja, gubitaka i kvarenja.

Važan dio procesa skladištenja je i optimizacija skladištenja, odnosno svi oni procesi koji su potrebni da bi se roba najekonomičnije preuzela u skladište, pravilno posložila u skladištu i isporučila krajnjim korisniocima.

__________________________________________________________________

1


1. Skladištenje robe

1.1. Šta je to skladište?

Skladište je prostor za uskladištenje robe u rasutom ili ambalažiranom stanju s namjenom da poslije određenog vremena roba bude uključena u daljnji transport, proizvodnju, distribuciju ili potrošnju.

1.2. Klasifikacija skladišta

Klasifikaciju skladišta možemo, uzimajući u obzir sve relevantne faktore, izvršiti na osnovu više stajališta:

A.) s ekonomsko-eksploatacijskog stajališta :

1.) po obliku robea.) skladišta za rasuti teretb.) skladišta za ambalažiranu robu

2.) po prirodi robea.) obična skladišta za nepokvarljivu robub.) skladišta za pokvarljivu robu s reguliranom temperaturom

3.) po podrijetlu robea.) skladišta za domaću robub.) skladišta za stranu robuc.) skladišta za carinsku robu

4.) prema imaocu robea.) privatna skladištab.) javna skladišta

5.) prema privrednim djelatnostimaa.) poljoprivredna skladištab.) industrijska skladištac.) trgovačka skladištad.) opća skladišta

6.) prema prometnoj djelatnostia.) željezničko-stanična skladištab.) pristanišna skladištac.) unutarnja skladišta ( skladišta u funkciji cestovnog prometa )

B.) s tehničko-eksploatacijskog stajališta :

1.) otvorena skladišta ( skladišta u kojima je uskladištena rasuta roba na koju ne utječu atmosferske prilike )2.) pokrivena skladišta ( skladišta u kojima je uskladištena rasuta i druga roba na koju djelomično utječu atmosferske prilike )

__________________________________________________________________

2


3.) zatvorena skladišta ( skladišta u kojima je uskladištena ambalažirana roba koja mora biti zaštićena )4.) specijalna skladišta ( skladišta koja posjeduju posebne uvjete koje zahtijeva pojedina roba)

C.) po pogodnosti i učestalosti robnih manipulacija:

1.) manipulativna skladišta ( roba se ne skladišti nego se obavlja pretovarna manipulacija i sortiranje)2.) skladišta gdje se roba duže zadržava čekajući daljnju manipulaciju3.) prizemna skladišta (primjenjuju se tamo gdje se roba često zamjenjuje)4.) skladišta na katu ( primjenjuju se gdje se roba dulje skladišti )

1.3. Zalihe robe

Zalihe robe predstavljaju ukupnu količinu materijala ili robe koja je u skladištu smještena do trenutka potrošnje, tj. prodaje. Činjenica na koju se obraća najviše pažnje jeste veličina zaliha robe, koja zavisi od:

1.) novčanih sredstava2.) vrste robe3.) kontinuiteta proizvodnje4.) kontinuiteta potrošnje5.) mogućnosti nabave6.) raspoloživog skladišnog prostora i sl.

1.3.1. Vrste zaliha robe Prema količini robe, koja se nalazi u skladištu, zalihe robe možemo podijeliti na:

1.) minimalne zalihe2.) zaštitne zalihe3.) maksimalne zalihe4.) optimalne zalihe5.) prosječne zalihe

1.3.1.1. Minimalne zalihe

Minimalna zaliha robe predstavlja najmanju količinu robe koja smije biti u skladištu, a da ne dođe do prekida opskrbe. Kada se zaliha robe smanji na minimalnu to je znak da se mora naručiti nova roba.Minimalna zaliha se izračunava na sledeći način:

Minimalna zaliha = Prosječni dnevni promet * broj dana koliko traje nabava robe,

s tim da je: Prosječni dnevni promet =Godišnji promet

Broj radnih dana u godini

__________________________________________________________________

3


Minimalne zalihe su vrlo povoljne za one artikle za koje su troškovi uskladištenja veliki tj. veći od troškova transporta i manipulacije, za proizvode za koje se očekuje pad cijena, te za proizvode za koje se nabava robe brzo i sigurno realizira.

1.3.1.2. Zaštitne zalihe

Zaštitne zalihe su uvijek veće od minimalnih zaliha, usljed stalne mogućnosti nestašice materijala ili robe na tržištu

1.3.1.3. Optimalne zalihe

Optimalne zalihe predstavljaju robu koju treba naručivati povremeno i u dovoljnim količinama. One se utvrđuju analizom troškova nabave i troškova uskladištenja.Troškovi nabave obuhvaćaju sve troškove vezane za nabavu robe povećane za troškove dopreme (zavisne troškove).Troškovi uskladištenja su svi troškovi koji nastaju od trenutka kad roba uđe u skladište do trenutka njezina izdavanja, npr.:

• zakupnina skladišnog prostora• troškovi održavanja opreme• troškovi rada• troškovi manipulacije• administrativni troškovi

1.3.1.4. Prosječne zalihe

Prosječna zaliha je količina robe ili materijala na skladištu kojom se prosječno raspolaže. U praksi se izračunava tako da se stanje zaliha krajem svakog mjeseca zbroji i podjeli sa 12.

1.3.2. Roba na zalihama

Podjela robe na zalihama se vrši s obzirom da li je potrošnja (i prodaja) robe veća od potrošnje neke druge robe, a ustanovljena su 3 osnovna oblika roba, na osnovu ovog kriterija:

◘ kurentna roba◘ nekurentna roba◘ srednje kurentna roba

1.3.2.1. Kurentna roba

Kurentnu robu na zalihi čini ona roba koja se na skladištu kratko zadržava. Osnovna odlika ove robe je dobra prodaja. Zalihe ove robe ne iziskuju veća materijalna sredstva. Ttroškovi skladištenja su niži jer se roba ne zadržava na skladištu. U određenom trenutku kurentna roba može postati i manje kurentna ili nekurentna. Uzrok za takvo što može biti: promjena potražnje, loša politika zaliha ili sezonske oscilacije potražnje.

__________________________________________________________________

4


1.3.2.2. Nekurentna roba

Nekurentna roba se dulje zadržava na tržištu, te je njeno glavno odličje slaba prodaja, koje svoje razloge najčešće pronalazi u:

- lošoj kvaliteti robe- visokim cijenama- sezonskim oscilacijama- zastarjeloj tehnologiji- padu kupovne moći stanovništva, i sl.

1.3.2.3. Srednje kurentna roba

Srednje kurentnom robom možemo nazvati onu čija potražnja oscilira. Ona se ponekad dobro prodaje, a kasnije se dugo zadržava na skladištu, ili pak obrnuto.

1.3.3. Gubici na zalihama za vrijeme uskladištenja

Gubici na zalihama za vrijeme uskladištenja su problem koji najviše opterećuje poslovanje jedne tvrtke, u sferi skladištenja roba. Uzroci takvih pojava mogu se tražiti u:

prirodi same robe uvjetima uskladištenja nesvjesnom ili neispravnom manipuliranju robom otuđivanj, i sl.

Svi gubici koji nastaju na robi u vrijeme skladištenja mogu se podijeliti u dvije osnovne skupine:

normalni – prirodni gubici nasilni – neprirodni gubici

1.3.3.1. Normalni-prirodni gubici

Normalni prirodni gubici su utvrđeni pravilnikom o dopuštenim gubicima. Dopuštena granica ovisi:

o vrsti robe o vremenu uskladištenja uvjetima uskladištenja opremljenosti skladišta

Neke vrste normalnih-prirodnih gubitaka su:

1.) KALO - gubitak koji nastaje na robi zbog sušenja i isparavanja. Odražava se na težini, površini ili opsegu robe. Nastaje pri normalnoj manipulaciji, a proizlazi iz specifičnih svojstava robe: suhomesnata roba kalira zbog sušenja pri čemu gubi na težini, ali dobiva

na kvaliteti

__________________________________________________________________

5


voće i povrće – zbog smanjenja vlage gubi i na težini i na kakvoći benzin, alkohol, kolonjska voda i ostale lakohlapljive tekućine –

isparavanje, smanjenje volumena i težine

2.) RASIP – je neminovni gubitak osobito za robu koja se skladišti u rinfuznom stanju: može nastati prilikom prepakiranja, razlijevanja prilikom pretakanja ili

mjerenja, topljenja zbog odmrzavanja i sl. može se smanjiti pažljivim rukovanjem

3.) KVAR – može nastati usljed fizičkih, kemijskih ili drugih procesa, Kvarom se mogu smatrati i oštećenja na robi koja djelomično dovode do gubitka vrijednosti same robe. Najčešće se dešava kod prehrambenih proizvoda. Pokvarene su one namirnice koje su promijenile prirodna svojstva (organoleptička svojstva), tj. boju, okus, miris, građu. Uzroci kvara mogu biti: mikrobi enzimi koje u sebi sadrže svježe namirnice loša termička obrada namirnica vanjski uzročnici koji pospješuju kvarenje ( vlaga, svjetlost, toplina ) glodavci ili insekti, koji:

o oštećuju i onečišćuju robuo oštećuju ambalažuo prenose zarazne bolestio onečišćuju prostoro oštećuju skladišni prostor i uređajeo nagrizanjem električnih instalacija mogu uzrokovati požar

4.) LOM - je prirodni gubitak koji nastaje na lakolomljjivoj robi, kao što je staklo, porculan, keramika, razne vrsta obloga, ploča, keksa i sl.

1.3.3.2. Nasilni-neprirodni gubici

Naasilni-neprirodni gubici nastaju zbog nepažljivog, nesvjesnog i neodgovornog manipuliranja robom ili kao posljedica više sile kao što su poplava, požar, potres i sl. Specifičan oblik neprirodnih gubitaka je otuđivanje.

1.3.3.3. Sprječavanje gubitaka

Normalni gubici se ne mogu izbjeći, ali se mogu znatno smanjiti. Sstalnom kontrola robe, temperature, vlažnosti zraka i robnog susjedstva može se doći do željenog cilja. Treba pažljivo manipulirati robom i održavati maksimalnu čistoću skladišta. Robu koja ispušta mirise treba odvojiti od robe koja lako upija mirise i na taj način gubi kvalitetu ili postaje neupotrebljiva. Roba sklona korodiranju prije skladištenja mora biti zaštićena od utjecaja vlage. Higroskopnu robu poput

__________________________________________________________________

6


kemikalija, umjetnih gnojiva, vapna, cement i sl. treba čuvati na suhom mjestu. Lakozapaljivu i eksplozivnu robu treba uskladištiti odvojeno od ostale robe i posebno čuvati.

1.4. Komisioniranje robe

Komisioniranje robe predstavlja pronalaženje i uzimanje robe s mjesta uskladištenja, te kompletiranje pošiljke po narudžbi kupca ili pojedinih prodavaonica u istoj tvrtki. Za što brži i lakši način komisioniranja potrebno je:

ispravno rasporediti robu u skladištu pregledno označivati mjesto uskladištenja pojedine robe izabrati najpovoljniji sustav uskladištenja na načelu najkraćeg puta

Poznata su tri osnovna načina komisioniranja: kružno radijalno automatsko

1.4.1. Kružno komisioniranje

Kružno komisioniranje predstavlja prikupljanje robe po narudžbi u kojemu skladišni radnici počinju prikupljati robu na jednoj strani skladišta i nastavljaju prikupljanje krećući se redom svim hodnicima u skladištu do suprotne strane. Svaka narudžba se posebno komisionira. Za svaku pošiljku treba obilaziti cijelo skladište, a može se primijeniti samo u skladištima koja imaju sustav uskladištenja robe po vezanim mjestima ili umanjim skladištima u kojima ukupna dužina hodnika ne prelazi 200m. Kružno komisioniranje se često primjenjuje u skladištima trgovinskih tvrtki. Komisioniranje je na ovaj način olakšano usljed sastavljanja naloga prema redoslijedu uskladištene robe. Tzv. grupni način kružnog komisioniranja se primjenjuje u praksi. Komisioniranje se ne obavlja pojedinačno već za grupu artikala po narudžbama tj. nalozima za izdavanje robe koja se nalazi na ograničenom prostoru skladišta. Prikupljena roba prenosi se do mjesta otpreme gdje se pošiljke kompletiraju prema narudžbi. Prednosti ovog načina su: lako snalaženje radnika, veća točnost i brzina pri prikupljanju robe.

1.4.2. Radijalno komisioniranje

Prilikom radijalnog komisioniranja skladišni radnici dovoze robu koja je naručena određenog dana na mjesto otpreme.Skupljanje robe može se provesti

po dostavnim linijama ( pošiljke se dostavljaju na utovarnu rampu gdje se formiraju pošiljke prema linijama isporuke )

po jedinicama transportnog sredstva ( pošiljke se dostavljaju na mjesto otpreme prema vrstama transportnog sredstva kojim će se pošiljke otpremiti)

po planiranim dnevnim isporukama ( pojedine narudžbe koje se često ponavljaju u određenim planskim intervalima)

__________________________________________________________________

7


Narudžbe se moraju sumirati po artiklima, te iziskuje mnogo vremena.

1.4.3. Automatsko komisioniranje

Automatsko komisioniranje se primjenjuje u skladištima koja nemaju velik asortiman robe, a roba je s obzirom na dimenzije, oblik i težinu standardizirana.Nalog za otpremu prenosi se na perforiranu karticu za automatsku obradu, a ubacivanjem kartice u računalo dobivaju se instrukcije na temelju kojeg se roba iz regala transportnim kanalom automatski slaže na palete po pojedinim komisijama. U skladištima gdje je velika frekvencija ulaza i izlaza robe može se dogoditi da se istodobno pojavi potreba za istovaranjem robe i komisioniranjem. U tom slučaju prednost treba dati komisioniranju. Roba se prije treba otpremiti iz skladišta kako bi se oslobodio skladišni prostor, a tek onda se nova istovaruje i smješta. Iznimno kada se radi o prispijeću robe koje nema na skladištu ili ako se time zadržavaju transportna sredstva (dodatni troškovi) prednost treba dati istovaru robe.

1.5. Otprema robe (ekspedit)

Služba koja je neposredno vezana za skladište ili transport naziva se ekspedit. Njena osnovna funkcija je da robu složenu po komisijama pakira i predaje na prijevoz vlastitoj transportnoj službi ili javnom transportu i to izravno ili putem špeditera. Ostale funkcije su:

prikuplja popratne dokumente kontrolira ambalažu i utvrđuje je li pakiranje ispravno i zadovoljava li

uvjete transporta pri otpremi robe kontrolira sadržaj otpreme prema nalozima odabire najpovoljniji transportni put i najprikladnije sredstvo u

vanjskom i unutarnjem transportu → minimalizacija transportnih troškova

zaključuje ugovore o prijevozu robe ( željeznički tovarni list, auto-tovarni list )

dokumentaciju o otpremi robe šalje mjerodavnim službama radi evidencije i ispostavljanja računa.

2. Transport robe

Transport robe predstavlja prijevoz robe s jednog mjesta na drugo sredstvima javnog ili vlastitog transporta. Transportno poslovanje obuhvaća sve poslove

__________________________________________________________________

8


vezane za dopremu, prenošenje i otpremu robe. Osnovne vrste transporta su vanjski i unutarnji trnasport.

Vanjski transport predstavlja prijevoz nabavljene robe od dobavljača do skladišta, te prijevoz prodane robe kupcu.

Unutarnji transport predstavlja prijevoz robe unutar jedne organizacijske jedinice i prijevoz robe između pojedinih organizacijskih jedinica u sklopu iste tvrtke.

2.1. Vrste vanjskog prometa

Vanjski promet je prijevoz robe između tvrtki, pri čemu se iskorištavaju javni putovi i uglavnom javna prijevozna sredstva. Postoji više vrsta ovisno o putevima prijevoza:

željeznički cestovni vodni zračni cjevovodni poštanski

2.1.1. Željeznički transport

Željeznički transport predstavlja prijevoz robe vagonima. Pošiljke mogu biti vagonske ili komadne, s tim da željeznica propisuje način pakiranja robe.

2.1.2. Cestovni transport

Cestovni transport predstavlja prijevoz kamionima i specijalnim vozilima za pojedine specifične vrste tereta, kao što su hladnjače, cisterne…

2.1.3. Vodeni transport

Vodeni transport predstavlja prijevoz robe morima, rijekama, jezerima i kanalima na brodovima. Voda se kao putno sredstvo koristi za velike terete i velike udaljenosti. Brodovi mogu biti specijalni, za prijevoz određene robe kao što su tankeri, brodovi za prijevoz voća i povrća, hladnjače…

2.1.4. Zračni transport

Zracni transport se vrši zrakoplovima. Koristi se za transport roba veće vrijednosti ilako pokvarljive robe – znatno je brži od svih ostalih vrsta transporta. Propisima aviokompanija utvrđuje se roba koja se može prevoziti zrakoplovima, tj. dimenzije pošiljke, težina i način pakiranja.

__________________________________________________________________

9


2.1.5. Transport cjevovodima

Transport cjevovodima se koristi za prijevoz tekućina i plinova, najčešće nafte i plina. Izgradnja transportnih sredstava je vrlo skupa , ali se troškovi izgradnje amortiziraju tijekom eksploatacije.

2.1.6. Poštanski transport

Poštanski transport upotrebljavaju tvrtke pri otpremi pošiljki do 20 kg. Najčešće su pošiljke veće vrijednosti koju u manjim količinama isporučuju trgovinske tvrtke svojim kupcima.

2.2. Unutarnji transport

Unutarnji transport predstavlja svako kretanje proizvoda, robe ili materijala u granicama tvrtke. Osim prijevoza obuhvaća i rukovanje robom ( utovar, pretovar, istovar, dizanje ili spuštanje, premještanje i sl. ). Udio troškova unutarnjeg transporta u ukupnim troškovima poslovanja je znatan. Dobra organizacija unutarnjeg poslovanja može dovesti do maksimalne uštede, dok skraćenje transportnih putova dovodi do ubrzanja transporta. Prilagodba načina transporta se vrši u odnosu na: svojstva robe, težinu i veličinu pojedinih komada, količinu komada, način pakiranja.Racionalizacija unutarnjeg transporta se može postići uvođenjem mehanizacije, te korištenje prirodnog pada – gravitacije za prijenos robe

2.3. Zaštita robe u transportu i načela transportnog pakiranja

Zaštita od oštećenja ili gubitaka ovisi o svojstvima proizvoda koji se transportiraju. Najčešće se zaštićuju pakiranjem (ambalažom).Kod proizvoda koji se ne mogu pakirati mogućnost oštećenja je znatno veća. Dokumentacija koja prati takve proizvode obavezno mora sadržavati i propise o načinu rukovanja.Problematika pakiranja se ogleda u 3 stavke:

interakcija stručnjaka u proizvodnju, transportu i trgovini optimalno korištenje kapaciteta prijevoznih sredstava i opreme, i

skladišnog prostora standardizacija i normiranje pakiranja

2.3.1. Načela transportnog pakiranja

Neka od osnovnih načela transportnog pakiranja su:

__________________________________________________________________

10


prije izbora ambalažnog materijal treba utvrditi koji se utjecajima pošiljka izlaže za vrijeme transporta ili skladištenja

pri oblikovanju transportne ambalaže treba nastojati da ona ima što pravilniji oblik

o lakša prilagodba transportnim sredstvima i skladišnom prostoru ako se u istoj pošiljci (paketu) nalazi više proizvoda ili više dijelova

istog proizvoda treba ih unutar paketa odvojiti zaštitnim pregradama da se izbjegne njihovo oštećivanje ili lom

o oblik zaštitnih pregrada treba prilagoditi obliku proizvoda da se onemogući pomicanje tokom transporta

o osjetljivi proizvodi (TV, električni aparati za kućanstvo i sl.) prilagodba ambalaže proizvodima koji zahtijevaju posebne uvjete

rukovanja i transporta o položaj proizvoda tijekom transporta

pri pakiranju različitih proizvodao izbjegavati pakiranje proizvoda koji mogu negativno utjecati

jedan na drugog izbor ambalaže

o višekratna upotreba

3. Transport robe – paletizacija i kontejneri

3.1. Paletizacija

Paletizacija čini skup organizirano povezanih tehničkih sredstava i postupaka koji omogućuju mehanizirano manipuliranje u svim fazama obrade i prometa

__________________________________________________________________

11


primjenom paleta i viličara. Standardizacija i normizacija paletnih pošiljki kao funkcionalne cjeline, se vrši na osnovu:

dimenzije i konstrukcije paleta transportnog pakiranja konstrukcije transportnog sredstva paletne tehnike i organizacijskih metoda rada.

Bazu paletne tehnike čine: viličari

o ručni, mehanički, motorni palete i boks palete

o specijalni podlošci na koje se slaže robao konstruirani da ih viličari mogu zahvatiti i prenositi

standardna europaleta 1200*800 mmo modularni sustav mjera transportne ambalažeo optimalna iskorištenost tlocrtne površine palete (jeftiniji

transport), bolja stabilnost transport i različita roba pri komisioniranju pošiljki za manja

distribucijska skladišta u trgovini, ugostiteljstvu i sl.Neke od osnovnih prednosti paletne tehnike su:

minimalno utrošeno vrijeme smanjenje troškova manipulacije smanjenje potrebe za fizičkom radnom snagom veći obrt prijevoznih sredstava znatno bolja zaštita robe u prometu maksimalno iskorištenje skladišnog i manipulacijskog prostora

• klasični transport → 0,6 t/m2

• paletizacija → 2 t/m2

Masovnom paletizacijom bi cijena proizvoda pala za 3 – 5% vagoni – najviše 1 sat, a u klasičnom transportu i do 8 sati kamion se utovari ili istovari za najviše pola sata (umjesto 3 – 4 sata na

klasičan način)

3.2. Kontejneri

Kontejnerima bi se mogle nazvati posude, sredstva (sanduci, cisterne itd.) dovoljno otporne da mogu izdržati višekratnu upotrebu. Kontejneri olakšavaju transport robe bez posebnog pakiranja i gubitaka, koristeći 1 ili više načina transporta.

__________________________________________________________________

12


Transport robe od proizvođača do potrošača obavlja se pomoću odgovarajuće mehanizacije, uz vrlo jednostavnu manipulaciju. Kontejneri se mogu skladištiti i na otvorenom prostoru, s tim da se smanjuju gotovo svi transportni troškovi robe. Mogu se uz vrlo povoljne uvjete unajmiti od tvrtke kojoj je iznajmljivanje kontejnera osnovna djelatnost. Proizvodi koji se transportiraju ne moraju se posebno pakirati, te se samo ambalažni troškovi mogu smanjiti i do 50%Ovaj način transporta omogućuje transport proizvoda velike nosivosti.

3.2.1. Vrste kontejnera

Postoji više klasifikacija kontejnera, i to:

na osnovu različitih materijala i oblika:o kontejneri-sanduci koji se koriste za transport svih vrsta

proizvodao kontejneri-cisterne koji se koriste za transport proizvoda u

tekućem stanjuo kontejneri izrađeni od posebnih materijala s ugrađenim

uređajima za regulaciju temperature na osnovu mogućnosti uporabe

o univerzalni ( uglavnom ih iznajmljuju željezničke uprave )o specijalni ( vlasništvo su obično pojedinih korisnika prijevoza )

na osnovu zapremineo mali kontejneri 1,2 do 3 m3

o veliki kontejneri 3 do 40 t korisnog tereta na osnovu materijala korištenog za izradu kontejnera

o čelični limovi i profilio aluminijski limovio drvoo plastika

na osnovu oznake na kontejnerimao 1 AA, 1 BB, 1 CC, 1C i 1Do označuju standardne dimenzije i masu kontejnera

na osnovu međunarodnih standarda (ISO)o 1 serija ima 6 tipova (A – F)o 2 serija ima 3 tipa (A – C)

3.3. Oprema i sredstva za rukovanje proizvodima u unutarnjem transportu

__________________________________________________________________

13


Sredstva kojima se rukuje ručno djelimo na: jednostavna i laka za rukovanje ručna kolica ( najrazličitijih konstrukcija i oblika ) prikolice

Sredstva za rukovanje proizvodima – dovoženje, premještanje ili odvoženje su: ručna kolica ili ručni viličari ( pogodni za prijevoz oblikovanih pošiljki

ili paleta )

Sredsva sa motornim pogonom djelimo na: motorni viličari ( različitih tipova i nosivosti ) motorna vozila, koja odlikuje velik broj vrsta i konstrukcija

o motorna kolica s uređajima za istresanje tereta,o traktori s prikolicamao kamionio gusjeničari

transporteri ( koriste se za prijenos velikih količina tereta ) transporteri s trakama ( teret se pokreće putem pokretne tekuće vrpce

koja može biti od različitih materijala (ovisno o namjeni). Pokretna vrpca se može kretati u jednom ili više smjerova ( najčešće transport sa 2 trake suprotnih smjerova ))

transporteri s valjcima ( okretanjem valjaka pokreće se i teret u željenom smjeru. Obično su konstruirani tako da se mogu okretati u 2 smjera )

transporteri s metalnim člancima ( koriste se za prijenos glomaznih i teških proizvoda a najčešće se primjenjuju na skladišta građevnog materijala, te ugljenokopima )

viseći transporteri ( instalirani su na stropovima, te ne zauzimaju radnu površinu )

pneumatski transporteri ( konstruirani su od cilindra ili cijevi putem kojih se roba prenosi na principu usisavanja pomoću pumpe ili kompresije )

elevatori/liftovi ( poseban oblik transportera koji podiže teret s jedne razine na drugu )

eskalatori ( koriste se u velikim prodajnim centrima – služe kao pokretne stepenice )

Sredstva za proizvode velikih dimenzija se dijele na: teška motorna vozila utovarivači gusjeničari poluautomatski ili automatski uređaji za slaganje robe na palete ili za

istovarivanje paletao dizalice ( služe za prebacivanje tereta s jednog mjesta na drugo,

a koriste se najčešće u lukama i gradilištima )

__________________________________________________________________

14


Literatura

1.) Naziv: Rukovanje materijalom: unutrašnji transport, pakiranje,skladištenje

Autor: Branko MadjarevićIzdavač: Tehnička knjiga, Zagreb 1972

__________________________________________________________________

15

http://www.google.com/search?tbo=p&tbm=bks&q=inauthor:%22Branko+Madjarevi%C4%87%22&source=gbs_metadata_r&cad=3


2.) Naziv: Skladištenje u industriji: rukovanje materijalomAutor: Čedomir OluićIzdavač: Fakultet strojarstva i brodogradnje, Zagreb 1997

3.) Naziv: Mehanizacija pretovara i skladištenjeAutori: Boris Prikril, Damir BožičevićIzdavač: Fakultet prometnih znanosti Zagreb, 1987

4.) Naziv: Unutrašnji transport i skladištenje: tok materijalaAutor: Zdravko KaltnekarIzdavač: Višja šola za organizacijo dela, Kranj 1969

5.) Internet pretražitelji

Sadržaj

Uvod...........................................................................................................................11. Skladištenje robe....................................................................................................2

__________________________________________________________________

16

http://www.google.com/search?tbo=p&tbm=bks&q=inauthor:%22Zdravko+Kaltnekar%22&source=gbs_metadata_r&cad=2

http://www.google.com/search?tbo=p&tbm=bks&q=inauthor:%22Damir+Bo%C5%BEi%C4%8Devi%C4%87%22&source=gbs_metadata_r&cad=2

http://www.google.com/search?tbo=p&tbm=bks&q=inauthor:%22Boris+Prikril%22&source=gbs_metadata_r&cad=2

http://www.google.com/search?tbo=p&tbm=bks&q=inauthor:%22%C4%8Cedomir+Olui%C4%87%22&source=gbs_metadata_r&cad=3


1.1. Šta je to skladište?...........................................................................................21.2. Klasifikacija skladišta.....................................................................................21.3. Zalihe robe......................................................................................................3

1.3.1. Vrste zaliha robe......................................................................................31.3.2. Roba na zalihama.....................................................................................41.3.3. Gubici na zalihama za vrijeme uskladištenja...........................................5

1.4. Komisioniranje robe........................................................................................71.4.1. Kružno komisioniranje.............................................................................71.4.2. Radijalno komisioniranje.........................................................................71.4.3. Automatsko komisioniranje.....................................................................8

1.5. Otprema robe (ekspedit)..................................................................................82. Transport robe........................................................................................................9

2.1. Vrste vanjskog prometa...................................................................................92.1.1. Željeznički transport.................................................................................92.1.2. Cestovni transport....................................................................................92.1.3. Vodeni transport.......................................................................................92.1.4. Zračni transport......................................................................................102.1.5. Transport cjevovodima...........................................................................102.1.6. Poštanski transport.................................................................................10

2.2. Unutarnji transport........................................................................................102.3. Zaštita robe u transportu i načela transportnog pakiranja.............................10

2.3.1. Načela transportnog pakiranja................................................................113. Transport robe – paletizacija i kontejneri.............................................................12

3.1. Paletizacija....................................................................................................123.2. Kontejneri......................................................................................................13

3.2.1. Vrste kontejnera.....................................................................................133.3. Oprema i sredstva za rukovanje proizvodima u unutarnjem transportu.......14

Literatura..................................................................................................................16Sadržaj......................................................................................................................17

__________________________________________________________________

17

zavrsni rad

Documents