SVEUILITE U ZAGREBUFAKULTET PROMETNIH ZNANOSTI

Kristina Agati

ZNAAJKE POTANSKE MREE U RURALNIM PODRUJIMA

ZAVRNI RAD

Zagreb, 2014.Sveuilite u ZagrebuFakultet prometnih znanosti

ZAVRNI RAD

ZNAAJKE POTANSKE MREE U RURALNIM PODRUJIMA

Mentor: izv. prof. dr. sc. Jasna Blakovi ZavadaStudent: Kristina Agati, 0135217181

Zagreb, 2014.

SADRAJ:

1.UVOD11.1.Problem i predmet rada11.2.Struktura rada22. OSOBITOSTI RURALNIH PODRUJA U RH42.1.Stanovnitvo u ruralnim podrujima62.2.Obrazovanje82.3.ivotni standard82.4.Provedba politike ruralnog razvoja u RH93.USTROJSTVO POTANSKE MREE104.UTJECAJ INFORMACIJSKO-KOMUNIKACIJSKIH TEHNOLOGIJA NA POTANSKU DJELATNOST U RURALNIM PODRUJIMA144.1.Restrukturiranje transportne i logistike mree164.2.Utjecaj tehnologije na broj i strukturu zaposlenih174.3.Tehnoloki razvitak i ponaanje korisnika potanskih usluga185. MJERILA ZA ORGANIZACIJU DOSTAVNIH PODRUJA POTANSKOG UREDA U RURALNIM PODRUJIMA205.1. Produktivnost i organizacija dostavnih podruja215.2. Utjecaj gustoe naseljenosti na organizaciju dostavnih podruja225.3. Utjecaj geografskih karakteristika na organizaciju dostavnih podruja235.4. Demografske i ekonomske karakteristike i organizacija dostavnih podruja246. MODEL RACIONALIZACIJE POSTOJEE MREE POTANSKIH UREDA U RURALNIM PODRUJIMA257. PRIMJER RACIONALIZACIJE POTANSKE MREE U RURALNIM PODRUJIMA REPUBLIKE AUSTRIJE288. ZAKLJUAK30LITERATURA32POPIS SLIKA33

1

1

1

1. UVOD30

Potanska djelatnost je vrlo sloen, tehniko-tehnoloki i organizacijski sustav, s definiranim komponentama, procesima i vezama, iji rad podrazumijeva postojanje odgovarajue infrastrukture od kojih je najvanije pruanje potanskih usluga korisnicima. Svako dostavno podruje unutar potanske mree obiluje svojim specifinostima na koje je posebno obraena panja u ovom radu. U Republici Hrvatskoj (RH) tako postoje ruralna podruja koja u dananje vrijeme racionalizacije logistikih trokova predstavljaju izazov, odnosno tei se odravanju razine kvalitete potanskih usluga, odnosno njihova jednaka dostupnost u RH uz maksimalnu racionalizaciju trokova. Gospodarska kriza imala je snaan utjecaj na sve segmente drutva i ni jedna gospodarska grana nije toga poteena pa tako ni potanska djelatnost. Za oekivati je da e tako biti i u narednim razdobljima.

1.1. Problem i predmet rada

Tema ovog zavrnog rada je Znaajke potanske mree u ruralnim podrujima . U radu se daje naglasak na reorganizaciju i racionalizaciju potanske mree u RH, odnosno funkcioniranje potanske mree u RH u novonastalim uvjetima koji ovise o mnogim vanjskim imbenicima kao to su geografska i demografska raznolikost, ekonomski i socijalni uvjeti stanovnitva. U radu se prikazuju negativni demografski trendovi u ruralnim podrujima, a s obzirom na to da se broj stanovnika smanjuje, kroz rekonstrukciju postojee potanske mree gase se i potanski uredi u nekim manjim mjestima u kojim prevladava veinom starije stanovnitvo za koje je upravo potanski ured jedina poveznica sa svijetom.

Svrha ovog rada je pruanje temeljitog uvida u djelovanje potanske mree u RH, s fokusom na funkcioniranje u ruralnim podrujima, odnosno na probleme s kojima se potanski operatori susreu kada je u pitanju distribucija pote u ruralne dijelove RH, koji su esto geografski nedostupni i vrlo slabo naseljeni. Cilj ovog zavrnog rada je upozoriti na problematiku racionalizacije potanske mree u RH. Bitno je naglasiti da svako restrukturiranje i svaka racionalizacija mora biti u skladu s potrebama lokalnog stanovnitva, odnosno u skladu s obiljejima svakog ruralnog podruja.

1.2. Struktura rada

Cjelokupna tematika i materija obraena je u 8 poglavlja:1. Uvod2. Osobitosti ruralnih podruja u Republici Hrvatskoj3. Ustrojstvo potanske mree4. Utjecaj informacijsko-komunikacijskih tehnologija na potansku djelatnost u ruralnim podrujima5. Mjerila za organizaciju dostavnih podruja potanskog ureda u ruralnim podrujima6. Model racionalizacije postojee mree potanskih ureda u ruralnim podrujima7. Primjer racionalizacije potanske mree u ruralnim podrujima Republike Austrije8. Zakljuak

U drugom poglavlju definiran je pojam ruralnosti na hrvatskom primjeru i obraene su osobitosti o obiljejima ruralnih podruja u RH. Treim je poglavljem obuhvaeno ustrojstvo potanske mree. Na temelju vaeih zakona i pravilnika definirana je potanska mrea i rasprostranjenost njezinih dijelova te poslovi javnog potanskog operatora. U etvrtom poglavlju govori se o tehnolokom napretku u potanskoj djelatnosti, eli se predoiti koje su mogunosti da potanska djelatnost zahvaljujui razvoju tehnologije bude kvalitetnija i dostupnija. Mjerila za organizaciju dostavnih podruja u ruralnim prostorima tema su kojom se bavi peto poglavlje, a istaknute su neke osobitosti ruralnih podruja na koje je potrebno obratiti panju pri organizaciji dostavnih podruja. U estom poglavlju prikazuje se model racionalizacije postojee potanske mree u RH. Racionalizacija potanske mree nije iznimka ve pravilo. eli se pronai ispravan model racionalizacije kojim e biti zadovoljni i davatelji potanskih usluga, i korisnici. Poces racionalizacije prati se na primjeru javnog potanskog operatora u RH. Meutim, sam proces racionalizacije pote jo uvijek nije zavren.U sedmom poglavlju prikazuje se primjer racionalizacije potanske mree u ruralnim podrujima Republike Austrije. Zbog velikog broja planinskih podruja imenovani davatelj Republike Austrije obavio je proces restruktuiranja javne potanske mree, kako bi se poboljalo pruanje potanskih usluga.

2. OSOBITOSTI RURALNIH PODRUJA U RH

Definiranjem ruralnih podruja bavili su se mnogi leksikolozi meutim ni jedan nije tono definirao to su tono ruralna podruja. Ipak Aleksandar Luki[footnoteRef:1] navodi da se ruralnim podrujima smatraju: [1: Luki, A.: O teorijskim pristupima ruralnom prostoru, Hrvatski geografski glasnik, 2010. 72/2, str. 52.]

a) ona u kojima je u sadanjosti ili blioj prolosti bio dominantan ekstenzivan nain iskoritavanja zemljita, posebice putem poljoprivrede i umarstva;b) ona u kojima dominiraju mala naselja nieg stupnja centraliteta s izraenom povezanou izgraenog i prirodnog pejzaa te koja veina lokalnog stanovnitva smatra ruralnima;c) ona koja potiu ivotni stil to poiva na kohezivnom identitetu temeljenom na uvaavanju okolia i vlastitog ivota kao dijela jedne cjeline.U administrativne svrhe u RH razlika izmeu ruralnih i urbanih podruja temelji se na teritorijalnoj podjeli gdje se manje administrativne jedinice, opine, smatraju ruralnim, dok se gradovi smatraju urbanim podrujima. Definiranje ruralnih podruja, odnosno razlikovanje ruralnih i urbanih podruja u RH vri se prema kriteriju Organizacije za gospodarsku suradnju i razvoj - Organisation for Economic Cooperation and Development (OECD). Osnovni kriterij je gustoa naseljenosti. Prag koji dijeli ruralna od urbanih podruja je 150 stanovnika na km2.[footnoteRef:2] [2: Pavi-Rogoi, L.: Ruralni razvoj u Hrvatskoj, EU-Hrvatska Zajedniki Savjetodavni Odbor, 2011. Zagreb, str. 15.]

Na regionalnoj razini OECD definira tri skupine podruja, ovisno o udjelu stanovnitva u regiji koje ivi u ruralnim lokalnim podrujima: preteito ruralne regije (vie od 50 % stanovnitva regije ivi u lokalnim ruralnim podrujima), znaajno ruralne regije (15 50 % stanovnitva regije ivi u lokalnim ruralnim podrujima) i preteito urbane regije (manje od 15 % stanovnitva regije ivi u lokalnim ruralnim podrujima.Prema Strategiji ruralnog razvoja u Republici Hrvatskoj 2008- 2013 godine:[footnoteRef:3] [3: Strategija ruralnog razvoja Republike Hrvatske 2008.-2013., Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja, 2008. ]

91,6 % ukupnog podruja Republike Hrvatske klasificira se kao ruralno podruje, a 8,4 % kao urbano podruje; 88,7 % naselja smjeteno je u ruralnim podrujima, a 11,3 % u urbanim podrujima s 35 % stanovnitva u 14 gradova s vie od 30.000 stanovnika; 47,6 % ukupnog stanovnitva ivi u ruralnim podrujima, a 52,4 % stanovnitva u urbanim podrujima.

KlasifikacijaOECD kriterij

km2%Broj naselja%Broj stanovnika%

Ruralna podruja*51.87291,66.00188,72.110.98847,6

Urbana podruja4.7318,476311,32.326.47252,4

Ukupno56.6031006.7511004.437.460100

Tablica 1.: Ruralna i urbana podruja, stanovnitvo i naselja prema OECD kriterijuIzvor: Strategija ruralnog razvoja Republike Hrvatske 2008-2013Nedostatak stalnih prihoda, visoka prosjena dob, niska stopa obrazovanja, zaputenost graditeljskog nasljea, nezadovoljavajua opremljenost osnovnim uslugama i infrastrukturom te nesreena imovinska situacija (zemljini, graevni i ostali posjedi) imaju za posljedicu zaputanje ruralnih naselja i gubitak mlaeg i radno sposobnog stanovnitva.Uinkovitim koritenjem svih resursa ruralnih podruja eli se zaustaviti zaostajanje u razvoju ruralnog podruja. To se smatra osnovom politike ruralnog razvoja u Hrvatskoj. Sljedei europski model ruralnog razvoja, cilj je zadrati stanovnitvo u ruralnim podrujima, izjednaiti kvalitetu ivota u ruralnim i urbanim podrujima, to je uskoj vezi s poveanjem konkurentnosti proizvodnje i poveanjem dohotka poljoprivrednih proizvoaa.Strategijom ruralnog razvoja Republike Hrvatske odreeni su strateki ciljevi ruralnog razvoja u Hrvatskoj i to za razdoblje od 2008.-2013. godine[footnoteRef:4]: [4: Ibid. str. 9.]

1. Poboljanje konkurentnosti poljoprivrednog i umarskog sektora,2. Ouvanje, zatita i odriva uporaba krajolika, kulturnog i prirodnog nasljea,3. Poboljanje kvalitete ivota u ruralnim podrujima i proirenje gospodarskog programa ruralnog gospodarstva,4. Poboljanje uinkovitosti institucionalnog okruenja.

2.1. Stanovnitvo u ruralnim podrujima

Demografske promjene u Hrvatskoj zbivale su se pod snanim utjecajem destabilizirajuih vanjskih imbenika kao to su agresija i rat s velikim materijalnim razaranjima, ljudskim rtvama i socijalnim poremeajima. Poslijeratne tranzicijske potekoe u sferi gospodarskog i drutvenog ivota utjecale su na nepovoljnu demografsku situaciju u ruralnim podrujima koja su tijekom 60-tih, 70-tih, 80-tih i 90-tih godina bila izloena snanom egzodusu preteno mlade i vitalnije populacije i procesima depopulacije.

Slika 1: Udio osoba starijih od 65 godina, po upanijamaIzvor: Strategija razvoja ruralnih podruja u Hrvatskoj od 2008.-2013. Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja, 2008.Kao to je vidljivo na slici u samo dvije hrvatske upanije, u Gradu Zagrebu i u Meimurskoj upaniji udio starog stanovnitva je nii od dravnog prosjeka. Veliki udio starog stanovnitva imaju Sisako Moslavaka, Karlovaka i Liko - Senjska upanija, a stopa prirodnog prirasta stanovnitva je negativna i u ruralnom i u urbanom podruju. U ruralnom podruju negativan rasta stanovnitva je izraenija, odnosno on je ak tri puta vei nego u urbanim podrujima. Ipak velika negativna stopa ruralnog stanovnitva je trend koji ima vie razloga[footnoteRef:5]: niski postotak ena reproduktivne dobi, neodgovarajui ivotni uvjeti za mlade obitelji, promjena ivotnog modela (sklonost manjem broju djece) ili vei udio ekonomski aktivnih, mladih ljudi koji ele poslovnu karijeru u urbanim sreditima. Snana negativna stopa rasta stanovnitva koje ivi u ruralnim podrujima je rezultat relativnog i/ili apsolutnog pogoranja ivotnih uvjeta za mlade obitelji i rastueg trenda seljenja u urbane centre ili perspektivnije ruralne/turistike regije. [5: Ibid. ]

2.2. Obrazovanje

Razina obrazovanja stanovnitva u ruralnim podrujima u usporedbi s urbanim podrujima je u prosjeku mnogo nia. U ruralnim podrujima nedostaje osoba sa srednjim ili visokim obrazovanjem, npr. srednjokolskim strunim obrazovanjem, srednjom kolom ili fakultetskom diplomom. U nekim upanijama koeficijenti pokazuju kako samo etvrtina stanovnitva s viim stupnjem obrazovanja ivi u ruralnim podrujima u odnosu na urbana.[footnoteRef:6] U RH, gdje je razina obrazovanja ruralnog stanovnitva openito niska, podrka strunom osposobljavanju je naroito vana za razvoj sektora poljoprivrede, prehrane i umarstva. Republika Hrvatska ima dobro razvijen sustav strunih srednjih kola i visokog obrazovanja iz sfere poljoprivrede, prehrane i umarstva, ali u isto vrijeme nedostaje tradicija proirenja kvalifikacija i strunog osposobljavanja zaposlenih u sektorima poljoprivrede, prehrambene industrije i umarstva, zaposlenih u malim i srednjim poduzeima, a osobito mladih poljoprivrednika. [6: Ibid. str. 11.]

2.3. ivotni standard

Lo pristup stanovnitva temeljnoj infrastrukturi osnovna je karakteristika ruralnih podruja. Pokazatelji koji govore o opskrbljenosti ruralnog stanovnitva infrastrukturnim pogodnostima jesu: broj telefonskih prikljuaka na 1000 stanovnika, broj potanskih ureda na 1000 stanovnika, gustoa cesta i eljeznikih pruga na 100 km. Oni ukazuju da je njihova dostupnost mnogo nia u ruralnim nego u urbanim podrujima.

2.4. Provedba politike ruralnog razvoja u RH

Do danas se veina problema ruralnog podruja sagledava kroz poljoprivredne probleme, a ne sveukupnu problematiku ruralnog podruja. Razvitak ruralnih podruja ipak nije mogu fokusiranjem samo na poljoprivredni, umarski ili ribarski sektor. Dugoroni odrivi razvoj ruralnih podruja strateki je cilj gospodarskog razvoja jer i drugi gospodarski sektori utjeu na razvoj ruralnih podruja.

3. USTROJSTVO POTANSKE MREE

Ustrojstvo potanske mree u RH definirano je Zakonom o potanskim uslugama, (NN 144/12, 153/13) i Pravilnikom o potanskom sustavu javnog operatora, (NN 05/05, 112/08).Pod potanskom mreom podrazumijevaju se potanski uredi, potanska sredita i drugi objekti, potanski sanduii, oprema, prijevozna i druga sredstva javnog operatora, koji su meusobno povezani u jedinstvenu tehniko-tehnoloku cjelinu, radi pruanja univerzalnih potanskih usluga na cijelom podruju Republike Hrvatske.[footnoteRef:7] [7: l. 4. Pravilnik o potanskom sustavu javnog operatora, NN 05/05, 112/08]

Javni operator je obvezan javnu potansku mreu uspostaviti, odravati i razvijati, takoer on je obvezan ustrojiti potanski ured kao dio potanske mree i to tako da osigura funkcioniranje potanskog prometa i obavljanje potanskih usluga na nain kako je propisala Svjetska potanska unija. Potansko sredite, sukladno spomenutom Pravilniku, obavlja poslove preuzimanja, prijevoza, razrade i otpreme potanskih poiljaka dok je javni operator obvezan ustrojiti potanska sredita tako da osigura funkcioniranje potanskog prometa i obavljanje potanskih usluga, takoer javni je operator obvezan otvarati potanske urede tako da pokrivenost podruja potanskim uredima zadovoljava mjerila o kakvoi potanskih usluga. Pravilnikom o potanskom sustavu javnog operatora predvieno je da javni operator ustroji mreu potanskih ureda tako da: jedan potanski ured posluje u prosjeku na povrini najvie do 50 km; jedan potanski ured posluje u prosjeku za najvie 4000 stanovnika. Takva regulativa odnosi se na cijelo podruje Republike Hrvatske. Da bi javni operator otvorio potanski ured, treba se pridravati sljedeih mjerila: pokrivenost podruja potanskim uredima potrebe korisnika mjerila kakvoe obavljanja potanskih usluga opravdanost inicijative prema oekivanom rezultatu poslovanja potanskog ureda posebni uvjeti (turistika mjesta, prometna povezanost i sl.)Kako je predvieno Pravilnikom[footnoteRef:8] javni je operator obvezan otvoriti najmanje jedan potanski ured na podruju svakog grada i opine, te drugim veim naseljima za koje se na temelju mjerila utvrdi potreba otvaranja potanskog ureda, meutim ako ve utvrena postojea mrea potanskih ureda moe zadovoljiti mjerila kakvoe i kvalitete potanske usluge, javni operator nije duan otvarati novi potanski ured na odreenom podruju. [8: l. 10.st.5. Pravilnik o potanskom sustavu javnog operatora, NN 05/05, 112/08]

Javni operator moe potanski ured zatvoriti ili preseliti pod uvjetom da se za korisnike potanskih usluga osigura razina kakvoe obavljanja potanskih usluga. Javni operator prije zatvaranja ili preseljenja potanskog ureda duan je izraditi elaborat o nainu obavljanja potanskih usluga nakon zatvaranja ili preseljenja potanskog ureda. Sva naseljena mjesta u RH moraju biti obuhvaena prijemom i uruivanjem potanske poiljke. Potanski ured i njegovo dostavno podruje obuhvaa odreeno podruje, a ono moe biti ue i ire, a javni je operater obvezan u irem dostavnom podruju dostavljati potu najmanje svaki drugi radni dan, a u uem dostavnom podruju svaki dan. U izrazito rijetko naseljenom podruju obvezno se osigurava dostava najmanje dva puta tjedno. Prijem potanskih poiljaka odvija se na nain da javni operator postavlja potanske sanduie na cijelom podruju RH, a s time da se jedan potanski sandui postavi na najvie 900 stanovnika, a taj prosjeni broj stanovnika odnosi se na cijelo podruje RH. Pranjenje potanskih sanduia odvija se svaki dan, odnosno one dane kad se odvija i dostava pote. Javni operator ima obvezu obavljanja univerzalnih potanskih usluga na cijelom teritoriju RH pod jednakim i pristupanim cijenama. Pristupana cijena i kvaliteta su obveze za obavljanje univerzalne usluge. U vezi s time je i pravo javnog operatora na rezervirano podruje nad odreenim dijelom potanskih usluga. Ova obveza i zatita javnog operatora omoguuje obavljanje univerzalnih usluga, ak i kad one ne donose dobit. Iz tog razloga, ukidanje rezerviranog podruja mora biti u skladu s osiguranjem univerzalnih usluga i spremnosti javnog operatora da se nosi s konkurencijom u sadanjem podruju rezerviranih univerzalnih usluga.[footnoteRef:9] [9: Strategija razvoja trita potanskih usluga u Republici Hrvatskoj do 2013. godine., Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture, Zagreb, 2008. str. 8. ]

Vijee za potanske usluge regulatorno je tijelo RH na podruju potanske djelatnosti. Vijee je osnovano s ciljem obavljanja regulatornih poslova na podruju potanske mree, tritu potanskih i kurirskih usluga, kako bi univerzalne potanske usluge bile dostupne svim korisnicima u Republici Hrvatskoj pod ravnopravnim i pristupanim uvjetima, kao i radi osiguranja ravnopravnog i djelotvornog trinog natjecanja svih davatelja na tritu potanskih i kurirskih usluga, te zatite interesa korisnika potanskih i kurirskih usluga.[footnoteRef:10] [10: Ibid. str. 32.]

Slika 2. Organizacijska struktura Vijea za potanske uslugeIzvor: Strategija razvoja trita potanskih usluga u Republici Hrvatskoj do 2013. godine., Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture, Zagreb, 2008., str.32.

Najvea hrvatska tvrtka za obavljanje potanskih usluga i javni operator u RH, Hrvatska pota d.d. u svojoj unutarnjoj Diviziji pote ukupno zapoljava neto vie od 5000 radnika. Divizija pota obavlja poslove prijema, prijevoza, razrade i dostave poiljaka i intenzivno radi na prodaji usluga Hrvatske pote te je tako i glavni dionik u izradi hrvatske potanske mree. Najvanije podruje poslovanja jesu potanske usluge u unutarnjem i meunarodnom prometu. U Diviziju pota ukljueno je 248 potanskih ureda, 14 sortirnica i 7 pota carinjenja te je takoer u svojoj potanskoj mrei imala 4833 potanska sanduia, uz neto manje od 1000 vozila, provodi se kontinuirana nabava mopeda i eko vozila, odnosno elektrinih prijevoznih sredstava to je u skladu sa naputku EU. Takoer javni operator u Hrvatskoj kontinuirano radi na prilagodbi potanske mree navikama i potrebama korisnika. Tako je kategorizirana mrea poslovnica, i to putem irenja robe iroke potronje i uvoenjem nefinancijskih usluga kako bi se bolje iskoristio alterski potencijal mree. Nastavljeno je preureenje, modernizacija i unificiranje poslovnica kako bi one bile prilagoene svim sigurnosnim i tehnolokim standardima te osigurale bolje uvjete za djelatnike i korisnike, ali i irenje palete usluga.Vano podruje kada je u pitanju potanska mrea je optimiziranje mree potanskih ureda. Optimiziranje mree potanskih ureda ostvaruje se prilagodbom radnog vremena potrebama korisnika, preseljenjem potanskih ureda na frekventne lokacije te prenamjenom redovnih potanskih ureda u sezonske ili ugovorne. Potanski uredi na novim lokacijama ureuju se u skladu s novim standardima ureenja, koji osigurava veu funkcionalnost, viu kvalitetu usluge i zadovoljstvo korisnika, kao i stvaranje vizualno prepoznatljivog identiteta Hrvatske pote.[footnoteRef:11] [11: Hrvatska pota d.d. Godinji izvjetaj za 2011. godinu. str. 12, dostupno na: http://hrvatska.posta.hr/UserDocsImages/posta/o%20nama/izvjesca/Godisnji-izvjestaj-za-2011.pdf (pristup: 21. 08. 2014.)]

U dananje vrijeme, pojavom veeg broja privatnih potanskih operatora, prihodi javnog operatora se smanjuju, a trokovi odravanja objekata, opreme i mree rastu. Kao osnovni uzrok gubitaka, u poslovanju javnog operatora, spominju se trokovi organizacije potanske mree i pruanja univerzalnih usluga u nerentabilnim i visoko trokovno optereenim podrujima. Primjena razliitih mehanizama i metoda u cilju poveanja efikasnosti javnog operatora, dala znaajne rezultate, i na dalje ostaje otvoreno pitanje visokih trokova potanske mree univerzalnog servisa. S ciljem da smanji trokove, javni operator je izvrio redukciju i reorganizaciju potanske mree. Dalje smanjenje trokova i ukidanje nerentabilnih pota znaajno bi utjecalo na kvalitetu univerzalnog servisa i smanjenje drutvene koristi, posebno u ruralnim podrujima; u tom smislu, se moraju ispotovati odredbe ranije spominjenog Zakona o potanskim uslugama i Pravilnika o potanskom sustavu javnog operatera. [footnoteRef:12] [12: Pekovi, O. i Trkovi, I. : Modeliranje optimalnog rasporeda jedinica potanske mree u cilju poboljanja logistikih performansi potanskih sistema, Fakultet tehnikih nauka u Novom Sadu, 2010. str. 169.]

4. UTJECAJ INFORMACIJSKO-KOMUNIKACIJSKIH TEHNOLOGIJA NA POTANSKU DJELATNOST U RURALNIM PODRUJIMA

Razvojem novih elektronikih i tehnoloki sofisticiranih naina komuniciranja (telefonska komunikacija, komunikacija faksom, komunikacija internetom) vrlo esto dovodi se u pitanje razvoj i potreba za potanskim uslugama. Unato tome, potanske usluge uspijevaju svojim prilagoavanjem novonastaloj situaciji na tritu komuniciranja zadrati svoj komercijalni (gospodarski) status ne doputajui stagnaciju svojih usluga koje su jedna od okosnica javnih slubi bez kojih dananji suvremeni svijet ne bi mogao svakodnevno normalno djelovati.[footnoteRef:13] Kao posljedica tehnolokih dostignua i novih komunikacijskih obrazaca, potanske usluge su se znaajno promijenile u posljednjih deset godina, pa se u budunosti u tehnolokim rjeenjima oekuje prvenstveno stavljanje naglaska na dostizanje odreene razine prilagodljivosti. Ipak nastoji se postii da se razvojem novih tehnologija doe do unapreenja potanskog prometa, a ne do njegovog odumiranja, posebno kada su u pitanju ruralna podruja.[footnoteRef:14] [13: Toma, H. : Liberalizacija potanske slube, Hrvatska javna uprava, 2010., god. 10, br. 2. str. 490.] [14: Gregurovi, B., trbac, S. i Milovanovi-Brakovi, G. : Utjecaj tehnologija na budui razvoj potanskog saobraaja, dostupno na: http://www.meste.org/fbim/FBIM_1_2013/_06.pdf (pristup: 20. 08. 2014. )]

Tradicionalni lanac potanske djelatnosti temelji se na osnovnim aktivnostima potanske usluge, to ini prijem, sortiranje, prijenos i uruenje potanskih poiljaka kao to je prikazano na slici br. 3.

Slika br. 3: Tradicionalni lanac potanske djelatnostiIzvor: Strategija razvoja traita potanskih usluga u Republici Hrvatskoj do 2013. godine., Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture, Zagreb, 2008. str. 17.

Javni operatori odravaju nacionalnu potansku mreu za prijem i uruenje poiljaka poslovnih i fizikih korisnika i to s odreenom frekvencijom prijema i uruenja. Radi pruanja univerzalnih potanskih usluga oformljena je i javna potanska mrea koja ukljuuje potanske urede, potanska sredita i objekte, potanske sanduie, otpremu, prijevozna i druga sredstva javnog operatora. Uvoenjem novih usluga u potanski sustav dolazi se do razdvajanja klasinih potanskih usluga od drugih aktivnosti. Tako se potanski sustav preorijentirao na procesno orijentirane industrije usmjerene na trite i krajnje korisnike.[footnoteRef:15] Tehnoloki razvoj u podruju elektronike komunikacije utjecao je osim na potranju potanskih usluga, i na karakteristike potanskih usluga i njihov proizvodni proces te je iz toga proizala nova djelatnost proizvodnje poiljaka, upravljanje poiljkama i povratnim informacijama od korisnika. [15: Strategija razvoja traita potanskih usluga u Republici Hrvatskoj do 2013. godine., Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture, Zagreb, 2008. str. 17.]

Slika br. 4. Suvremeni lanac potanske djaletnostiIzvor: Strategija razvoja traita potanskih usluga u Republici Hrvatskoj do 2013. godine., Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture, Zagreb, 2008. str. 18.

Proteklih nekoliko godina, potanski su se operatori opredijelili za nove poslovne modele, tako da je njihova panja usmjerena na logistiku i rjeenja koja su bazirana na informatikoj tehnologiji. U podruju potansko logistikih usluga tehnoloki razvoj utjee prvenstveno na razvoj i rekonstrukciju transportne i logistike mree, zatim na upravljanje lancem opskrbe utemeljenog na IT rjeenjima i na poveanju automatizacije sortiranja.[footnoteRef:16] [16: Op. cit. (biljeka 13) str. 58. ]

4.1. Restrukturiranje transportne i logistike mree

Pomou primjerene tehnike podrke potanski operatori nastoje kontrolirati i dodatno optimizirati protok poiljaka od prijemne do odredine toke, a tako se izbjegava gubitak prihoda i dalje se odrava viestoljetna tradicija i pozicija glavnog nosioca u razmjeni informacija. Potanski operatori koji su smanjili broj jedinica potanske mree sada restrukturiraju proces sortiranja i distribucije. Tei se projektiranju mree koja e se prilagoditi novim neoekivanim dogaajima kao to su i nepredvidljivi padovi koliine poiljaka.[footnoteRef:17] [17: Ibid. str. 59.]

Drugi nain za poveanje efikasnosti mree pojedine potanske uprave trae u specijalizaciji, odnosno u primjeni odvojenih logistikih mrea za pisma i za pakete. Jo jedan od primjera poboljanja u transportnoj i logistikoj mrei je osuvremenjavanje voznog parka i uvoenje tehnologije praenja. Ovakvo rjeenje se moe koristiti za planiranje i optimizaciju trokova transporta upravljajui vremenima dolazaka i odlazaka vozila u definiranim tokama razmjene izmeu sudionika u logistikom lancu.Automatizacija je proces koji je obiljeio proteklih 50 godina, tako se i poveao proces automatizacije u procesu pruanja potanskih usluga. U procesu automatizacije potanskih usluga susreu se dva suprotna podruja. Naime s jedne strane potanski operateri ele smanjiti trokove i poveati produktivnost, a s druge strane klijentima se eli osigurati to vea kvaliteta i pouzdanija usluga. To je posebno vidljivo kod ruralnih podruja u RH, gdje se ukidanjem nekih potanskih ureda smanjuju trokovi za operatera, dok se stanovnitvo dovodi u nezgodni poloaj. Slika potanske tehnologije koja pokazuje nekoliko velikih strojeva kroz koje s lakoom, brzo prolaze poiljke odlazi u povijest. Potanska uprava mora biti usredotoena na prilagodljivost te ona mora imati takvu fleksibilnu infrastrukturu koja e se jednostavno prilagoditi promjenama u poslovnom okruenju. Takvo usklaenje podrazumijeva usklaenje procesa prijema, prerde i uruenja tako da cjelokupan protok bude pote bude preureen.[footnoteRef:18] [18: Ibid. str. 60.]

4.2. Utjecaj tehnologije na broj i strukturu zaposlenih

Razvoj u cilju podizanja konkurentnosti te u svrhu toga i primjena novih tehnologija glavni je razlog smanjenja broja zaposlenih u potanskom sektoru tijekom posljednjih godina. Bez obzira na to to zaposleni u odreenim sluajevima ak pokazuju inicijativu vezanu za proces automatizacije, pratei efekt ovakvog napretka je njihova zabrinutost zbog otputanja, promjene strukture zaposlenosti i poloaja radnika.[footnoteRef:19] [19: Ibid.]

Tehnoloki razvoj moe imati i pozitivan efekt na zapoljavanje. Uvoenjem novih i usluga dodatne vrijednosti otvaraju se nove mogunosti zapoljavanja. Jedan od primjera je uvoenje usluge internet pismo u German NPO Deutsche Post. U velikom pozivnom centru u Bavarskoj koji je potpunosti posveen novom servisu, otvoreno je oko 700 radnih mjesta.[footnoteRef:20] [20: Ibid.]

irenje takve vrste usluga moe privui one radnike koji vie nisu potrebni u drugim procesima. Ipak pojava novih radnih mjesta zahtjeva i prekvalifikacije, ili pak potpuno nova zanimanja, tako da nove mogunosti za zapoljavanje nisu ekvivalentne gubitku radnom mjesta stoga moemo zakljuiti da sve dok potanski operatori budu fokusirani na tradicionalna pisma, tehnoloki razvoj ima negativan efekt na zaposlenost.[footnoteRef:21] [21: Ibid.]

Razvoj tehnologije u potanskom sektoru neposredno prati i razvoj novih usluga. Najrasprostranjenija nova usluga je e-trgovina odnosno e-prodavaonica gdje korisnici mogu kupiti markice, razglednice i druge potanske proizvode. Usluge koje mogu dovesti do poveanja broja paketa podrazumijevaju dobivanje ovlatenja e-mailom, ili putem mobilnog telefona te izbor lokacije za uruivanje. Posebne lokacije za uruivanje su dostavne stanice, a one su prilagoene individualnim potrebama i zahtjevima korisnika, gdje se poiljka moe preuzeti i van radnog vremena pote kad to korisnicima odgovara. Ovo je velika prednost za ruralno stanovnitvo i ruralnu Hrvatsku jer poveanje fleksibilnost u predaji pote poveava kvalitetu potanske usluge. Okruenje za koje je karakteristian kontinuiran tehnoloki razvoj osigurava prostor novim operatorima za stjecanje trinog udjela kako ponudom novih ili modificiranih usluga, gdje bivi monopolisti nemaju veliku prednost, tako i u podruju tradicionalnih usluga distribucije poiljaka.[footnoteRef:22] [22: Ibid. str. 61.]

4.3. Tehnoloki razvitak i ponaanje korisnika potanskih usluga

Praenje, mjerenje i kontroliranje napretka omoguuje praenje prilagodljivosti nekog sustava novim tehnologijama. U posljednjih nekoliko godina mnoge se potanske uprave suoavaju s padom prometa ili je rast usporen. U takvim uvjetima sposobnost prilagodbe novonastalim tehnolokim promjenama postaje prioritet. Tako potanske uprave imaju potrebu povezivanja s klijentima, razumijevanje njihovih potreba i elju svoje usluge prilagoditi novih zahtjevima. Dva su aspekata s kojih se moe sagledati utjecaj tehnolokog razvoja na ponaanje klijenata:[footnoteRef:23] [23: Ibid. ]

klijenti imaju mogunost birati operatora od kojeg e potraivati neku odreenu uslugu; analiziranje ponaanja klijenata prilikom opredjeljenja izmeu vie usluga koje mogu dovesti do zadovoljenja iste potrebe i elje. Na potanskom tritu na kojem postoji konkurencija, klijent ocjenjuje sljedee karakteristike: cijena prijenosa, brzina realizacije usluge, kanali prijema/uruenja, mogunost praenja toka prijenosa i dostupnost mree. Ipak, sigurnost i fleksibilnost, obiljeja su koja se smatraju kljunima prilikom opredjeljenja korisnika. Sigurnost kao komponenta koja opredjeljuje korisnika prilikom izbora neke usluge oznaava povjerenje u kvalitetu usluge koju nudi operator (pitanje sigurnosti neodvojivo od pitanja kvaliteta), educirane i kvalificirane zaposlene koji dobro razumiju kako nove tehnologije mogu utjecati na poboljanje ponuene usluge, efikasno rjeavanje reklamacija, potovanje dogovora, postojanje bankarskih garancija, mogunost saznavanja statusa usluge/poiljke u svakom trenutku i sl.[footnoteRef:24] [24: Ibid.]

Fleksibilnost je sposobnost brzog prilagoavanja promjenama, a odnosi se na mogunost mijenjanja ili dopunjavanja usluge u cilju zadovoljenja funkcionalnih i dodatnih potreba klijenata. Primjena informacijskih tehnologija esto operatorima ili nekoj usluzi daje prednost ba u sluaju ovog obiljeja. Moe se opisati brzinom reakcije na novonastale zahtjeve, brzinom reakcije na izmijenjene zahtjeve, razinom usklaenosti prilagoenih usluga novim zahtjevima, brzinom otklanjanja nastalih problema i sl.Na kraju ovog poglavlja moemo zakljuiti da tehnoloke promjene ugroavaju postojee pozicije operatora koji posluju na svojem podruju, ali i stvaraju mogunost da oni mijenjaju podruje svog poslovanja na bazi nove stvorene ili nabavljene tehnologije. Isto tako i klijenti imaju izbora na slobodnom i otvorenom tritu davatelja potanskih usluga izabrati onoga koji najvie odgovara zadovoljenju njihovih potreba. Posebno je to naglaeno u ruralnim podrujima RH, gdje su danas korisnici suoeni sa zatvaranjem potanskih ureda koji su im na neki nain i jedina poveznica sa svijetom. Takvim korisnicima bitan je onaj operater koji je dovoljno fleksibilan da se prilagodi njihovim potrebama.

5. MJERILA ZA ORGANIZACIJU DOSTAVNIH PODRUJA POTANSKOG UREDA U RURALNIM PODRUJIMA

Dostava potanskih poiljaka predstavlja zavrnu fazu u procesu vrenja potanskih usluga. Takoer dostava potanskih poiljaka dominantno sudjeluje u trokovima vrenja potanske usluge, a taj troak ovisi o nizu parametara karakteristinih za odreena dostavna podruja. Karakteristian parametar je prosjean prijeeni put po jedinici usluge, koji zavisi od tipa naseljenog mjesta, gustoe naseljenosti, razvijenosti gospodarstva, kulturnih i drugih specifinosti. Na trokove zavrne faze vrenja potanskih usluga, odnosno na fazu dostave u velikoj mjeri utjee nain organizacije dostavnih podruja i to zbog injenice angairanja velikog broja izvrioca i zbog naina organiziranja faze dostave u irem smislu: centralizacija decentralizacija, broj izlazaka na dostavu, kategorizacija podruja (ue i ire), prijevozna sredstva na dostavi, pitanje sigurnosti zaposlenosti i poiljaka i sl.[footnoteRef:25] [25: Markovi, Z., Drakuli, G. i ulum, D.: Uticaj karakteristika naseljenog mesta na organizaciju dodatnih rejona, JP PTT saobraaj Srbija, Beograd, 2012. str. 159.]

S druge strane, dostava potanskih poiljaka ima presudni utjecaj na kvalitetu potanskih usluga i predstavlja segment u kojem se pota izravno prezentira svojim korisnicima, te se i iz tog razloga toj tehnolokoj fazi mora posvetiti velika panja. Stoga moe se zakljuiti da organizacija dostavnih podruja predstavlja kompleksan problem koji zahtjeva temeljnu analizu, i sve to kako bi se ostvarila ujednaenost optereenja dostavnih podruja i minimalizirali trokovi.

5.1. Produktivnost i organizacija dostavnih podruja

Znaajan parametar u promatranju optereenosti dostavnih podruja je produktivnost potara. Produktivnost se izraunava na bazi ukupnog rada za izvrenje usluga po kategorijama potanskih poiljaka i prijeenog puta. Tonije, svi poslovni procesi su normirani i svode se na norma-minute, kao jedinice mjere vremena utroenog za izvrenje usluge ili dijelova procesa rada.[footnoteRef:26] [26: Ibid. str. 160. ]

Pri odreivanju dostavnog podruja neophodno je uzeti u obzir i druge vane kriterije, kao npr. karakteristike itinerara potara (geografski i topografski elementi, zaobilasci, stepenita, liftovi), tip gradnje, konfiguracija terena i gustoa naseljenosti, navike i sklonosti korisnika, mjesto i broj sanduia u dostavnom podruju i dr. Parametar produktivnosti moe biti pouzdan samo ako se prikupe precizni statistiki podaci o broju i strukturi izvrenih usluga, odnosno precizni podaci o dnevno prijeenom putu potara. Meutim, esto ti podaci ne odgovaraju realnom stanju stvari, a to stvara pogrenu sliku produktivnosti.[footnoteRef:27] [27: Ibid.]

Budui da se dolazi do problema u izraunu produktivnost jer su podaci esto netoni potrebno je:[footnoteRef:28] [28: Ibid.]

preispitati vrijednosti svih normi u dostavnim procesima i jasno definirati sadraj tih vrijednosti (posebno mjeriti svaki poslovni proces koji ulazi u statistiku normu). Posebno je potrebno preispitati normu za skupno uruenje obinih pismenih poiljaka; Uvesti posebnu normu za uruenje komunalnih rauna (unaprijed sortiranih po itinereru) i to po tipovima dostavnog podruja; Uvesti posebne norme za uruenje registriranih poiljki za pravne osobe po kriterijima jer je uoeno da postoji velika razlika u potrebnom vremenu za uruenje tih vrsta poiljaka pravnim osobama, posebno ako je poslovni prostor lako dostupan s ulice; Uvesti norme za skupno uruivanje registriranih poiljaka po kategorijama, koja e uvaiti i broj poiljaka tijekom skupne dostave za koju su potrebni potpisi i ovjere; Utvrditi normu za ekanje ispred ulaza zgrade koja ima interfon, npr. kroz dodatak na prijeeni put, tako to bi se utvrdio broj ulaza s interfonom i prosjeno vrijeme ekanja na otvaranje vrata; Odvojiti normu za slaganje poiljaka po itinereru, odnosno objedinjavanje komunalnih rauna koji su sloeni po itinereru, jer e se zbog automatizacije procesa u preradi potanskih poiljaka u pojedinim potama, primjenjivati razliita priprema za dostavu. To znai da taj proces treba izuzeti iz norme za uruenje.Tako definirane norme i tono evidentiranje podataka vezanih za njih, omoguit e kreiranje jasne slike optereenosti svakog dostavnog podruja i postavljanje pravilne organizacije rada u toj tehnolokoj fazi vrenja potanskih usluga.

5.2. Utjecaj gustoe naseljenosti na organizaciju dostavnih podruja

Gustoa naseljenosti bitan je parametar na osnovu kojeg se kreira dostavno podruje. Meutim, gustou naseljenosti je teko utvrditi jer se statistiki popisi stanovnitva vode po naseljenim mjestima, a ne po dostavnim podrujima. Od vee je vanosti da se utvrdi odnos broja stanovnika po domainstvu, jer na jednoj jedinici povrine broj stanovnika u odnosu na broj domainstava (adresa) moe znaajno varirati. Na primjer, u ruralnim sredinama je karakteristino da domainstva broje vei broj lanova, nerijetko i nekoliko generacija. S druge strane, u urbanim sredinama sve vie mladih se rano osamostaljuje, pa se kao posljedica toga na pojedinim dostavnim podrujima javlja veliki broja domainstava s jednim ili dva lana domainstva. Naime, domainstva s veim brojem lanova po prirodi stvari primaju vie poiljaka, pa je i vjerojatnost skupnog uruenja vea. Takoer, primijeeno je i da ako domainstvo ima vie lanova onda je vea vjerojatnost da e potar zatei kod kue nekog od lanova kome se moe uruiti poiljka.[footnoteRef:29] [29: Ibid. str. 163.]

5.3. Utjecaj geografskih karakteristika na organizaciju dostavnih podruja

Pored gustoe naseljenosti i broja domainstava veliki utjecaj na organizaciju dostavnih podruja imaju i geografske karakteristike dostavnog podruja. Tu se prvenstveno misli na ruralna podruja, ali i na gradska podruja koja nisu nizinska. Strme ulice oteavaju kretanje, manja je prosjena brzina kretanja, a u zimskim uvjetima posebno je oteano provoenje faze dostave. Utjecaj tipa naseljenog mjesta je oigledan i kod prosjene brzine kretanja u dostavnom podruju, a ona ovisi o putnoj infrastrukturi, konfiguraciji tereta i o frekvencije zaustavljanja odnosno o prosjenoj duini izmeu dva zaustavljanja. To iziskuje utvrivanje i usvajanje razlika prilikom obrauna prijeenog puta nekim prijevoznim sredstvom (bicikl, moped, automobil) za razliite tipove naselja.[footnoteRef:30] [30: Ibid. 165.]

Na ruralnom podruju je neophodno zasebno razmotriti ravniarske i brdsko planinske predjele. Posebno je bitno kakva je prometna infrastruktura, odnosno prilazni putevi do domainstava. Kod takvih podruja je prosjean prijeeni put u odnosu na broj uruenih poiljaka mnogo vei, pa su razmjerno tome i trokovi vei. Statistiki gledano, prosjean broj poiljaka je manji u odnosu na gradske sredine, te se i frekvencija dostave moe prilagoditi tom parametru. Prijeeni put sveden na norma-minute ovisi prvenstveno o kvaliteti prometne mree i nagibu terena, dok frekvencija zaustavljanja ima mali utjecaj. Meutim, za razliku od gradskih sredina, na ruralnom podruju vremenske prilike imaju veoma veliki utjecaj na brzinu kretanja. Recimo, snjeni nanosi, poledica, kia i sl. znaajno utjeu na prosjenu brzinu i da poveavaju vrijeme potrebno za izvrenje potanskih poiljaka, odnosno da umanje produktivnost dostave. Kod pojedinih dostavnih podruja postoje i prirodne prepreke izmeu dvije adrese, koje su relativno bliske, pa se mora prijei veliki put. U gradskim sredinama te prepreke mogu biti prometne ulice, kanali i slino. Ne mogu se zanemariti ni sluajevi dostavnih podruja koja imaju specijalizirane ustanove s ogranienim pristupom, kao to su zatvori, instituti, bolnice, a koji potu dobivaju na adresi, tj. preko potara. U takvim situacijama postoji dodatno vrijeme koje se troi na uruenje, a to vrijeme nije mogue dodati prijeenom putu.

5.4. Demografske i ekonomske karakteristike i organizacija dostavnih podruja

Vaan parametar za organizaciju dostavnih podruja je i demografska struktura stanovnitva i ekonomski trendovi, odnosno prvenstveno razvijenost gospodartsva i njena struktura. Naime, postoje dostavna podruja koja su karakteristina po strukturi primalaca potanskih usluga, kao to su industrijske zone, trni centri, visoka gradnja s poslovnim prostorima, zgrade i kvartovi iskljuivo za stanovanje itd. Struktura primalaca potanskih poiljaka ima utjecaj na optereenost potara, pa se i taj parametar mora uzeti u obzir. Na ruralnom podruju postoje naselja koja izumiru, gdje je veoma mali broj poiljaka za uruenje i gdje nema nikakve gospodarske aktivnosti. Na tim podrujima se demografska slika brzo mijenja, pa treba traiti ona rjeenja koja e uvaiti i takve injenice. Broj stanovnika i njihova struktura po starosti, obrazovanju, dnevnim kretanjima i sl. kao i zaposlenost, kupovna mo i drugi ekonomski pokazatelji, u velikoj mjeri utjeu na nain i koritenja potanskih usluga. U skladu s tim, injenica je i da je neophodno razmotriti demografske i ekonomske karakteristike tijekom organizacije dostavnih podruja.[footnoteRef:31] [31: Ibid. str. 165.]

Kriteriji za organizaciju dostavnih podruja nisu univerzalno primjenjivi jer postoje odreene specifinosti geografskog i demografskog karaktera te je na njih potrebno posebno obratiti panju. Da bi se postigla optimalna organizacija i ujednaenost dostavnih podruja neophodno je uvaiti sve raspoloive i dostupne kriterije potanskog prometa6. MODEL RACIONALIZACIJE POSTOJEE MREE POTANSKIH UREDA U RURALNIM PODRUJIMA

Pristup javnoj potanskoj mrei i univerzalnoj potanskoj usluzi, predstavlja skup razliitih elemenata koji meusobno integriraju, a imaju zajedniki cilj osiguranja kontinuiranog, kvalitetnog, pouzdanog i odrivog pruanja univerzalne potanske usluge.Znaaj pitanja pristupa uslugama i mrei javnog potanskog operatora je veliki. Modeli pristupa se razlikuju i specifini su za svaku zemlju, definiranje vrijednosti pojedinih kriterija nije utemeljeno na ni jednoj transparentnoj metodologiji (gustoa pristupnih toaka, minimalni broj pota, raspodjela pote na urbanu i ruralnu mreu i dr.). Nepoznat je utjecaj urbanistikih, socio-ekonomskih i demografskih faktora na odreivanje broja pota i na raspodjelu i nain pristupa mrei. [footnoteRef:32] [32: Kujai, M. i Dumni, S. : Racionalizacija pristupa potanskoj mrei javnog potanskog operatora, Fakultet tehnikih nauka u Novom Sadu, XXX. Simpozijum o novim tehnologijama u potanskom i telekomunikacionom saobraaju PosTel 2012, Beograd. 2012., str. 125. ]

Ovisno o kontinuitetu i vrsti obavljanja potanskih usluga, pote mogu biti stalne, sezonske i privremene. Stalne pote moraju, u kontinuitetu, osigurati korisnicima sve potanske usluge iz domena univerzalne usluge, s tim da sezonske i privremene pote korisnicima potanskih usluga mogu osigurati i ogranien asortiman usluga. Sezonska pota obavlja univerzalnu potansku uslugu za vrijeme turistike sezone u turistikim mjestima, gdje ima vie od 6.000 turista.Za javnog operatora u RH, Hrvatsku potu d.d., slijedi rjeavanje nagomilanih problema. Restrukturiranje javnog operatora i implementacija novih tehnologija kljuni su i to po uzoru na operatore europskih zemalja. HP - u d.d. predloeno je restrukturiranje u etiri faze od kojih svaka iziskuje odreeno vrijeme.[footnoteRef:33] Faza pripreme sastoji se od izrade investicijskog plana i kalkulacija, definiranja stratekog okvira i podruja u kojem su mogua poboljanja. Obino traje est mjeseci. Faza 1, koja okvirno traje tri mjeseca, odnosi se na izradu strategije poslovanja u kojoj se odreuju budua trita i proizvodi. U fazi 2. strategija se detaljno razrauje prema kategorijama budueg osnovnog posla, razrauje se kapitalizacija maloprodajne mree i potanskih ureda i nune promjene u logistici i organizacijskoj strukturi. Za nju je potrebno oko etiri mjeseca. U posljednjoj, najduljoj fazi provodi se implementacija, odnosno sama provedba planirane strategije i restrukturiranja. Moe trajati do 18 mjeseci. [33: Op.cit., (biljeka 13) str. 509.]

Do 2012. godine Hrvatska pota imala je 1042 potanska ureda, to je vei broj od onog predvienog Pravilnikom. Tijekom 2012. godine mrea je djelomino racionalizirana jer je ukupan broj ureda manji za gotovo 90. Rije je o uredima koji su niz godina poslovali sa znatnijim financijskim gubitcima uz konstantan pad broja usluga.[footnoteRef:34] Sve potanske i financijske usluge i dalje su na raspolaganju korisnicima: preko potonoa i u najbliim potanskim uredima. [34: Godinji izvjetaj o radu Hrvatske pote d.d. za 2012. godinu. dostupno na: http://hrvatska.posta.hr/UserDocsImages/posta/o%20nama/izvjesca/Godisnji_izvjestaj_za_2012_godinu.pdf pristup: 30. 08. 2014.]

U nastavku projekta racionalizacije bit e definirani uredi za centralizaciju dostave, a kao dio optimizacije mree ureda provodi se pretvaranje ureda u sezonske, pokretne urede ili urede sa skraenim radnim vremenom. Time se eli postii racionalno poslovanje u skladu s potrebama lokalne zajednice. Nakon ovih koraka bit e odreeni uredi koji mogu biti predmetom racionalizacije uzimajui u obzir, osim financijskih pokazatelja, geografsku pokrivenost i dostupnost usluge graanima. Racionalizacija obuhvaa tri mogua ishoda: 1) ugovorni potanski ured, 2) sufinanciranje od strane lokalne samouprave, 3) kao zadnja opcija, zatvaranje potanskog ureda.U cilju pribliavanja mjestima na kojima se kree velik broj potencijalnih korisnika potanski uredi preseljavaju se na frekventnije lokacije u trgovakim centrima i u objekte MUP-a. Zbog poboljanja rezultata poslovanja preseljenih ureda pokrenute su aktivnosti za nastavak projekta preseljenja na frekventnije lokacije. Restrukturiranjem javnog potanskog operatora u RH realiziran je pilot projekt pokretnog potanskog ureda, a da se pritom zadrava kvaliteta usluivanja korisnika. Pokretni potanski ured ureen je i opremljen u vlastitim radionicama. U jednom pokretnom potanskom uredu omogueno je obavljanje svih usluga za lokacije na kojima su se prethodno nalazila dva klasina potanska ureda i u vremenu prilagoenom potrebama korisnika. Pokazatelji poslovanja pokazuju znatno smanjenje trokova (>50%) u odnosu na prijanje trokove poslovanja u dva vrsta objekta zbog ega e se s razvojem i uvoenjem ovoga koncepta nastaviti u sljedeem razdoblju.[footnoteRef:35] [35: Ibid.]

Da bi javni potanski operator u RH bio socijalno odgovorno i osjetljivo poduzee i da bi zadralo podruje kojim danas vlada te ga i dalje irilo, treba biti sredinje mjesto komunikacije graana i drave te svojom uslugom nastojati biti najbolji izbor svima koji trae prodajnu mreu za svoje proizvode.

7. PRIMJER RACIONALIZACIJE POTANSKE MREE U RURALNIM PODRUJIMA REPUBLIKE AUSTRIJE

Zahtjev za pristup svim potanskim uslugama u ruralnim i planinskim regijama Republike Austrije obvezan je ispuniti imenovani davatelj potanskih usluga Austria Post. Usluge su dostupne svima svakim radnim danom. Kako bi poboljala svoju ponudu potanskih usluga, Austria Post je obavila proces restruktuiranja javne potanske mree. Zbog velikog broja planinskih podruja mrea potanskih ureda predstavlja veliku vanost za dominantnog davatelja na potanskom tritu Austria Post. Bez dobro isplanirane potanske mree bilo bi gotovo nemogue zadovoljiti obvezu obavljanja univerzalnih usluga. Utjecaj restrukturiranja u ruralnim podrujima pokazuje analiza, koja je temeljena na statistikim podacima Austria Post, a pokazuje sljedee[footnoteRef:36]: [36: Tamme, O.: Federal Institute for Less Favoured an Mountainous Regions, Be, Austrija]

Od 2002. do 2005. zatvoreno je 951 potanskih ureda u ruralnim podrujima. Broj potanskih ureda se smanjio od 2286 na 1335, to predstavlja 42%. Veina potanskih ureda zatvorena su u saveznim provincijama Donje Austrije, Gornje Austrije, Styria i Carinthia, a glavni grad Be i zapadne provincije Austrije, Tirol i Vorarlberg, zahvaene su ispodprosjeno. Na regionalnoj razini najvei broj potanskih ureda zatvorio se u nekim seoskim regijama saveznih provincija Donje Austrije. U apsolutnim brojkama regionalna podruja Ganserndorf, Mistelback i Hollabrunn izgubila su veinu ureda, ali u relativnim brojakama regionalna podruja Knitellfeld, Murau, Hermager, Wolfsberg, Gussing, Reutte vie su oteena.Austria Post prema obvezi obavljanja univerzalne potanke usluge (Universal service obligations USO) moe zatvarati potanske poslovnice u sluaju da one posluju s gubitkom i ako nastave poslovati s gubitkom u budunosti. Iako Austria Post nema pravne obveze niti u zadravanju lokacije niti u potrazi alternativnog rjeenja, ima obvezu informiranja opine da su pod podrujem odreenog potanskog ureda.Regionalna distribucija nakon zatvaranja velikog broja potanskih ureda vie je nejadnaka izmeu urbanih i ruralnih podruja. U urbanim podrujima nije dolo do zatvaranja velikog broja potanskih ureda, te su takva podruja bolje povezana s ostalim potanskim uredima. No, u ruralnim i planinskim podrujima posljedica naglog zatvaranja potanskih ureda je nedovoljna ponuda potanskih usluga. Takoer pristupanost potanskih usluga lokalnom stanovnitvu se znatno smanjila, to je dovelo do potrebe svladavanja velike udaljenosti do sljedee javne poslovnice, to je postalo veliki problem ljudima smanjene pokretljivosti.Austria Post zatvorene potanske urede zamjenila je alternativnim rjeenjima poput licenciranih brojaa, pristupnih toaka i pokretnih potanskih ureda.Empirijski regionalni model distribucije alternativnih rjeenja pokazuje neke karakteristike[footnoteRef:37]: [37: Tamme, O.: Federal Institute for Less Favoured an Mountainous Regions, Be, Austrija]

Empirijski samo jedna poslovnica od dvije zamijenjena je alternativama (poput potanskih partnera ili pristupnih toaka) Zapravo prostorno odstupanje je proglaeno u ruralnim podrujima i nisu uvijek potanski partneri i pristupne toke osnovane na istim mjestima zatvorenih poslovnica Nekoliko novoosnovanih pristupnih toaka se nalazi u gradovima i urabaniziranim podrujima.

8. ZAKLJUAK

Ruralna podruja obuhvaaju veinu teritorija RH. Manje administrativne jedinice u RH smatraju se ruralnim podrujem, dok su gradovi urbana podruja. Ruralna podruja, osim to su ve desetljeima izloena stalnoj depopulaciji, stanovnitvo je slabije obrazovano, ivotni standard je nii, a s time je povezana i nia kvaliteta ivota. S kvalitetom ivota usko je povezana i dostupnost infrastrukture. Potanska mrea kao dio infrastrukture od velike je vanosti za stanovnitvo ruralnog podruja. Razlog tome je socio-ekonomska i demografska struktura ruralnog stanovnitva. Danas se mnogo govori o restrukturiranju i racionalizaciji potanske mree. U vremenu potpuno otvorenog trita potanskih usluga, javni potanski operator poeo je osjeati financijske gubitke te je rad na racionalizaciji i rekonstrukciji bio logian slijed navedenog. Stoga su tijekom proteklih godina zatvoreni potanski uredi koji su poslovali s gubitkom, a to se posebno odnosi na one u ruralnim podrujima. U takvim podrujima, koja su esto geografski izolirana, nedostupna, prometno slabo povezana i slabo naseljena potanski ured bio je jedina veza stanovnitva sa svijetom. Kako izbjei takve sluajeve? Analitiari smatraju da je rjeenje u formiranje pokretnih potanskih ureda koji e biti znatno manji troak on onih tradicionalnih. Meutim, u takvim sluajevima mogue je jo dodatno rjeenje i to uvoenjem novih tehnologija na podruju potanskih usluga iako sam razvoj novih tehnologija dovodi u pitanje potrebu za potanskim uslugama. U odnosu na prolo desetljee potanske usluge su se znaajno promijenile, a narednih se godina oekuje njihova prilagodba razvoju tehnologije. Razvoj nove tehnologije osobito je vaan na podruju transporta i logistike u sustavu pote. Naime, novi trendovi odrivog razvoja i energetske uinkovitosti uvele su promjene u podruju nabave vozila za dostavu pote, kojima se ujedno i tedi energija, jer su ona veinom na elektrini pogon (elektrini bicikli, automobili i mopei), racionaliziraju se trokovi dostave pote, ne isputaju se tetni plinovi, a to je sve u skladu s potanskim direktivama EU. Kada se govori o racionalizaciji i rekonstrukciji postojee potanske mree, vano je imati na umu potrebe lokalnog ruralnog stanovnitva. Naime, svako izolirano podruje ima svoje osobitosti. Tijekom takvih zahvata stanovnicima ruralnih podruja mora se osigurati kvalitetna i nesmetana potanska usluga kao i ostalim stanovnicima RH. Koliko je to mogue oekivati od javnog potanskog operatora u RH, pokazati e vrijeme, jer se ve treu godinu za redom zatvaraju potanski uredi. Prilagoditi se potrebama ruralnog stanovnitva, najvanija je odlika potanskog operatora. U uvjetima liberalizacije trita u ruralnom podruju, onaj davatelj usluge koji se moe prilagoditi potrebama ruralnog stanovinitva, odnosno onaj koji je dovoljno fleksibilan, a usluga mu ima zadovoljavajuu kvalitetu dobit e posao.

LITERATURA

1. Luki, A.: O teorijskim pristupima ruralnom prostoru, Hrvatski geografski glasnik,god.72., br. 2 2010. 2. Gregurovi, B., trbac, S. i Milovanovi-Brakovi, G.: Utjecaj tehnologija na budui razvoj potanskog saobraaja, dostupno na: http://www.meste.org/fbim/FBIM_1_2013/_06.pdf (kolovoz 2014. )3. Kujai, M. i Dumni, S. : Racionalizacija pristupa potanskoj mrei javnog potanskog operatora, Fakultet tehnikih nauka u Novom Sadu, XXX Simpozijum o novim tehnologijama u potanskom i telekomunikacionom saobraaju PosTel 2012, Beograd. 2012.4. Markovi, Z., Drakuli, G. i ulum, D.: Uticaj karakteristika naseljenog mesta na organizaciju dodatnih rejona, JP PTT saobraaj Srbija, Beograd, 2012.5. Pekovi, O. i Trkovi, I. : Modeliranje optimalnog rasporeda jedinica potanske mree u cilju poboljanja logistikih performansi potanskih sistema, Fakultet tehnikih nauka u Novom Sadu, 2010.6. Pavi-Rogoi, L.: Ruralni razvoj u Hrvatskoj, EU-Hrvatska, Zajedniki Savjetodavni Odbor, 2011.7. Tamme, O.: Federal Institute for Less Favoured an Mountainous Regions, Be, Austrija8. Tomia, H. : Liberalizacija potanske slube, Hrvatska javna uprava, 2010., god. 10, br. 29. Strategija ruralnog razvoja Republike Hrvatske 2008.-2013., Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja, 2008.10. Strategija razvoja traita potanskih usluga u Republici Hravtskoj do 2013. godine., Ministarstvo mora, prometa i infrastructure, Zagreb, 200811. Pravilnik o potanskom sustavu javnog operatora,( NN 05/05)12. http://hrvatska.posta.hr/UserDocsImages/posta/o%20nama/izvjesca/Godisnji-izvjestaj-za-2011.pdf (kolovoz 2014.)13. http://hrvatska.posta.hr/UserDocsImages/posta/o%20nama/izvjesca/Godisnji_izvjestaj_za_2012_godinu.pdf (kolovoz 2014.)POPIS TABLICATablica 1.: Ruralna i urbana podruja, stanovnitvo i naselja prema OECD kriteriju 5

POPIS SLIKA

Slika br. 1: Udio osoba starijih od 65 godina, po upanijama 7Slika br. 2: Organizacijska struktura Vijea za potanske usluge 12Slika br. 3: Tradicionalni lanac potanske djelatnosti 14Slika br. 4: Suvremei lanac potanske djelatnosti 15