Novčano tržište

Tomislav Kalafatić

2

Definicija

Dio financijskog tržišta na kojem sudionici međusobno trguju kratkoročnim financijskim instrumentima - s ročnošću do godine dana

Osnovne funkcije novčanog tržišta trgovanje viškovima likvidnosti između suficitarnih i deficitarnih sudionika po

tržišnim cijenama tržište preko kojeg centralne banke provode monetarnu politiku transfer rizika između sudionika koji traže eliminaciju rizika i onih koji su spremni

rizike prihvatiti temelj za određivanje terminskih cijena (forward) za financijske proizvode (devize,

vrijednosne papire, depozite)

Tipovi transakcija na novčanom tržištu novčane transakcije derivativne transakcije

Futuresi i FRA Swapovi (kamatni swap) Opcije

3

Sudionici

Hrvatska narodna banka – operacije na otvorenom tržištu, politika obvezne rezerve, izdavanje blagajničkih zapisa, upravljanje platnim sustava

Ministarstvo financija – izdavanje trezorskih zapisa, kupoprodaja deviza, vođenje registra trezorskih zapisa, oročavanje depozita i uzimanje kratkoročnih kredita kod banaka

Banke – najaktivniji sudionici novčanog tržišta (market maker-i), obavljaju platni promet

Ostali sudionici – Tržište novca d.d., investicijski i mirovinski fondovi, korporativni sektor, osiguravajuća društva, stambene štedionice

4

Infrastruktura

Sustavi malih plaćanja ili nacionalni klirinški sustavi (NKS)

Sustavi velikih plaćanja (HSVP) Sustav korespodentnih banaka Načini obavljanja transakcija:

Telefon/fax/mail Reuters/Bloomberg Druge trgovinske platforme

Prijeboj i namira vrijednosnih papira

5

Institucije

Središnja depozitna agencija – vođenje registra vrijednosnih papira

Zagrebačka burza mjesto za trgovanje određenim kratkoročnim vrijednosnim papirima Instrumentima novčanog tržišta većinom se trguje na OTC tržištu

HANFA – regulator tržišta vrijednosnih papira

6

Benchmark

Od sudionika na tržištu prihvaćen orijentir za određivanje cijene instrumentima tržišta novca

Na domaćem kunskom tržištu orijentiri su: Zibor – kamatna stopa po kojoj su najveće (najsigurnije) banke

spremne jedna drugoj posuđivati sredstva Rezultati aukcije Trezorskih zapisa Ministarstva financija Repo stopa HNB-a

Euribor i EONIA – benchmark za EUR Libor za USD - benchmark za USD Libor za CHF - benchmark za CHF

7

Zibor

Zibor - benchmark za HRK (ili jedan od njih) računa se jedanput dnevno za rokove do godinu dana na osnovu kotacija najvećih domaćih banaka izbacuje se najviša i najniža kotacija i onda računa prosjek maksimalni bid/ask spread (razlika između cijene po kojoj

je banka spremna uzeti sredstva i cijene po koje je spremna plasirati) i iznosi koje banke moraju kotirati definirani su ugovorom među bankama

Reuters - izračunava i objavljuje koristi se kao orijentir za kotiranje cijene depozita/kredita,

deviznih swap-ova, kamatnih swap-ova

8

Zibor

O/N – prekonoćni kredit

T/N – kredit od sutra do prekosutra

S/N – od prekosutra do dan iza

1W – od spota na tjedan dana

SPOT – dva radna dana od danas

- Sva daljnja dospijeća računaju se od “spot”-a

Izvor: Reuters

9

Kretanje tromjesečnog Zibor-a

Izvor: Bloomberg

10

Instrumenti na domaćem tržištu

Trezorski zapisi Ministarstva financija Blagajnički zapisi HNB-a Komercijalni zapisi Depoziti Repo/obrnuti repo Fx swap-ovi Obveznice s dospijećem do godine dana Udjeli u fondovima

11

Trezorski zapisi

Osnovna obilježja

izdavatelj – Ministarstvo financija

prenosivi kratkoročni dužnički vrijednosni papir (ima jedno izdanje s rokom dospijeća 2 godine) predstavlja izravnu, bezuvjetnu i neosiguranu obvezu Min Fin nematerijalizirani izdaje se uz diskont (o dospijeću plaća 100) izdaju se putem aukcija – uglavnom u kunama, ali postoje i valutnom klauzulom na eur

Prednosti financiranja putem TZ fleksibilnost jednostavnost

Ovisi o kratkoročnoj kunskoj likvidnosti Najkorišteniji kolateral za operacije na tržištu HNB-a

Iznos u optjecaju (HRK) - dospijeće do godine dana: 14.638 milijuna HRK

Od toga denominirani u EUR: 2.128 milijuna HRK

Iznos u optjecaju (HRK) – dospijeće duže od 1 godine: 2.653 milijuna HRK

12

Krivulja prinosa

0

5

10

15

20

25

1 7 14 30 60 90 120 150 180 210 240 270 300 330 360

ročnost

kam

atn

e st

op

e

zibor TZ komercijalni

13

Izračun prinosa na Trezorski zapis

Na aukciji za kupnju trezorskih zapisa potrebno je navesti: nominalni iznos trezorskih zapisa traženu diskontiranu cijenu za trezorske zapise broj dana do dospijeća (91 dan, 162 dana ili 364 dana)

Diskontirana cijena utvrđuje se u skladu s visinom ciljane godišnje kamatne stope i broja dana do dospijeća.

Formula za izračun: D= 100-(100*n*i/(365+i*n)) D= diskontirani iznos n= broj dana do dospijeća i =kamatna stopa/100

Po kojoj cijeni treba kupiti trezorski zapis želite li ostvariti kamatnu stopu od 7,95% na 364 dana?

D=92,654

14

“Jahanje” krivulje prinosa - primjer

Želite investirati neki iznos na 6 mjeseci

Kupite na aukciji TZ s rokom dospijeća 364 dana po prinosu od 7,95%

6 mjesečni TZ se mogao kupiti na istoj aukciji po 7,60%

Nakon 6 mjeseci prodate zapis po 7,7%

Prinos koji ste ostvarili je viši nego da ste u startu kupili 6 mjesečni zapis

dani do dospijeća kamatna stopa cijenakupovina TZ 364 7,95 92,654prodaja TZ 182 7,70 96,303

uloženi iznos trajanje ulaganja dobiveni iznos ostvareni prinos92,654 182 96,303 7,90

15

Komercijalni zapisi

Osnovna obilježja

izdavatelji - poduzeća

prenosivi kratkoročni dužnički vrijednosni papir nematerijalizirani predstavlja izravnu, bezuvjetnu i neosiguranu obvezu izdavatelja izdaje se uz diskont mogu biti kunski ili s valutnom klauzulom izrađuje se program izdavanja, a izdaju tranše

Prednosti financiranja putem KZ

širenje baze investitora cijena financiranja vezana uz tržišne uvjete obično prvi korak izlaska na tržište kapitala – marketinški efekti brzina i fleksibilnost - prilagodba veličine izdanja tržišnim okolnostima, potrebama

izdavatelja i interesu investitora (program izdanja) oslobađanje imovine izdavatelja (KZ su neosigurani) oslobađanje limita kod banaka

16

Komercijalni zapisi

17

Komercijalni zapisi

18

Devizni swap

Dogovorna razmjena valuta između dva sudionika, na točno utvrđen rok i po unaprijed dogovorenim uvjetima

U prvom koraku predmetne valute se razmjenjuju po spot tečaju, a po isteku trajanja swap-a po forward tečaju

Možemo na swap gledati i kao na davanje i primanje depozita - valuta koja se kupuje u spotu zapravo je uzeti depozit, a valuta koja se daje u spotu zapravo je dati depozit

Forward tečaj određen je spot tečajem i visinom kamatnih stopa na taj rok za predmetne valute

Swap služi za usklađivanje novčanih tokova u različitim valutama

19

Devizni swap - primjer

Banka A Banka B1.000.000 EUR

7.400.000 HRK

Banka A Banka B7.491.400 HRK

1.000.000 EUR

05/02/2009

Spot tečaj eur/hrk = 7,4000

06/05/2009

Forward tečaj eur/hrk = 7,4914

Svi uvjeti transakcije dogovaraju se i računaju 05/02/09

Kamatna stopa na HRK = 10%

Kamatna stopa na EUR = 5%

Broj dana = 90

20

Devizni swap

Formula za izračun forward tečaja:

F = S*(1+H/100*n/360)/(1+F/100*n/360) F = forward tečaj n = broj dana trajanja swap-a F = kamatna stopa prve valute (npr. EUR) H = kamatna stopa druge valute (npr. HRK) S = spot tečaj

21

Repo

Jedna strana drugoj plasira sredstva, a kao kolateral uzima vrijednosni papir Obično je plasirani iznos manji nego što je tržišna vrijednost kolaterala – razlika se

zove “haircut” Visina “haircuta” ovisi o:

Kvaliteti izdavatelja vrijednosnog papira Likvidnosti samog papira Ročnosti repo-a Posebnosti samog papira (short selling) Ročnosti vrijednosnog papira Općenito stanju na tržištu

Npr. “haircut” koji HNB primjenjuje na Trezorske zapise Min fin na svojim obrnutim repo aukcijama je: Za zapise s dospijećem do 3 mjeseca – 2% Za zapise s dospijećem do 6 mjeseci – 4% Za zapise s dospijećem do godine dana – 10%

22

HNB – monetarna politika

HNB utvrđuje i provodi monetarnu i deviznu politike HNB određuje mjere i instrumente koji su mu potrebni za provođenje svoje politike HNB može u svoje ime:

izdavati vlastite vrijednosne papire koji glase na domaću ili stranu valutu na financijskim tržištima ugovarati kupnje, prodaje i zamjene vrijednosnih papira i

drugih lako utrživih financijskih instrumenata kao i prava i obveze u vezi s njima odobravati kredite solventnim bankama sa sjedištem u Republici Hrvatskoj na

razdoblje ne dulje od šest mjeseci

HNB određuje kamatne stope na svoje kreditne i diskontne poslove HNB propisuje obvezu banaka da izdvoje i održavaju obveznu pričuvu na računu za

namiru i na izdvojenom računu u Hrvatskoj narodnoj banci HNB propisuje osnovicu, te način obračuna obvezne pričuve Na izdvojena sredstva obvezne pričuve Hrvatska narodna banka može plaćati banci

naknadu, a odluku o visini te naknade donosi Hrvatska narodna banka

23

HNB – obvezna pričuva

Obvezna pričuva stopa OP 14% osnovica: primljeni kunski i devizni depoziti i krediti, izdani dužnički vrijednosni papiri, hibridni i

podređeni instrumenti, ostale obveze od obračunatog deviznog dijela obveze po OP, 75% se izdvaja u kunama postotak izdvajanja kunskog dijela OP iznosi 70% Postotak održavanja na računu kunskog dijela OP iznosi 30% postotak izdvajanja deviznog dijela OP iznosi 60% izuzev dijela OP izračunatog na temelju

depozita i kredita nerezidenata povezanih s bankom, postotak izdvajanja 100% naknada na izdvojeni kunski dio obvezne pričuve 0,75% godišnje preostali dio obvezne pričuve može se održavati prosječnim dnevnim stanjima likvidnih

potraživanja valuta izdvajanja deviznog dijela obvezne pričuve: EUR, USD

Posebna obvezna pričuva osnovica je pozitivna razlika prosječnog stanja izdanih dužničkih VP banke u tekućem razdoblju u

odnosu na stanje izdanih dužničkih VP banke u prethodnom razdoblju stopa POP-a iznosi 55% HNB ne plaća naknadu na izdvojena sredstva na ime POP-a

24

Kretanje Zibor O/N

Izvor: Bloomberg

25

Izračun troška OP

Formula za izračun B.E. cijene kredita: B.E.=(k-s/100*N*iz)/(1-s/100) k = kamatna stopa na depozit (5%) s = stopa obvezne pričuve (14%) N = naknada na izdvojenu obveznu pričuvu (0,75%) Iz = postotak izdvajanja obvezne pričuve (0,70%)

AKTIVA PASIVA

aktivna kamata kamatna stopa % iznos hrk iznos hrk kamatna stopa % pasivna kamata

735,00 0,75 98.000,00 1.000.000,00 5,00 50.000,000,00 0 42.000,00

49.265,00 5,73 860.000,00

50.000,00 1.000.000,00 1.000.000,00 50.000,00

P&L 0,00

BANKA

26

HNB – operacije na otvorenom tržištu

Redovite operacije

putem obratnih repo aukcija održavaju se srijedom putem aukcije služe za povećanje likvidnosti u sustavu prihvatljiv kolateral: Trezorski zapisi Ministarstva financija s originalnim dospijećem do godine

dana repo stopa iznosi 6% godišnje

Operacije fine prilagodbe putem obratnih repo aukcija ili kupoprodajom vrijednosnih papira održavaju se bez unaprijed utvrđenog rasporeda putem aukcija ili na bilateralnom osnovu služe za povećanje ili smanjenje likvidnosti u sustavu prihvatljiv kolateral: Trezorski zapisi Ministarstva financija

Strukturne operacije putem obratnih repo aukcija ili kupoprodajom vrijednosnih papira održavaju se bez unaprijed utvrđenog rasporeda putem aukcija služe za povećanje ili smanjenje likvidnosti u sustavu prihvatljiv kolateral: državni vrijednosni papiri

27

HNB – repo aukcije

28

HNB – stalno raspoložive mogućnosti

Depozit kod HNB-a

višak likvidnosti banke mogu na kraju dana deponirati kod HNB-a dospijeće: prekonoćno kamatna stopa 0,5%

Lombardni kredit prekonoćni kredit za likvidnost na osnovu založenih Trezorskih zapisa (hc 50% na

nominalu) kamatna stopa 9,0% mogućnost suspenzije odobravanja i ograničenja iznosa diskrecijskom odlukom HNB-a

Unutardnevni kredit za likvidnost odobrava se u obliku limita na računu namirenje banke tijekom dana dnevni kredit za likvidnost na osnovu založenih Trezorskih zapisa (hc 50% na nominalu) beskamatno mogućnost suspenzije odobravanja i ograničenja iznosa diskrecijskom odlukom HNB-a

29

HNB – ostalo

Devizne aukcije - intervencije vrijeme održavanja - prema diskrecijskoj odluci HNB-a radi očuvanja stabilnosti domaće valute i održavanja devizne likvidnosti zemlje HNB može kupovati i prodavati devize određivanje tečaja po kojem se intervenira - multiple price ili uniform price

pristup aukcijama imaju samo banke koje imaju ovlaštenje za obavljanje poslova platnog prometa s

inozemstvom

Blagajnički zapisi HNB-a nematerijalizirani prenosivi blagajnički zapisi nominirani u kunama Hrvatska narodna banka utvrđuje datum održavanja aukcije i obavještava sudionike najkasnije na

dan održavanja aukcije rok dospijeća: 35 dana namira: T + 0 pristup primarnom tržištu imaju domaće banke, podružnice stranih banaka i HBOR poslove depozitorija blagajničkih zapisa obavlja Središnja depozitarna agencija d.d.

30

HNB – devizne intervencije

HNB prodaje devize

HNB kupuje devize

Izvor: HNB

31

HNB – OBZ

Upis obveznih blagajničkih zapisa dopuštena stopa rasta plasmana za svako obračunsko razdoblje utvrđuje se na

sljedeći način: u razdoblju od 1. do 31. siječnja 2008. iznosi 1% svaki idući mjesec povećava se za 1 postotni bod stopa upisa u slučaju prekoračenja: 75% od osnovice rok dospijeća: 360 dana prinos na zapise: 0,25% izvještavanje Hrvatske narodne banke: mjesečno

Značajan je utjecaj kretanja tečaja – krediti s valutnom klauzulom

32

HNB – Minimalno potrebna devizna potraživanja

minimalno potrebna devizna potraživanja iznose 25% deviznih obveza obveza održavanja propisanog postotka je dnevna U devizna potraživanja ulaze:

strana gotovina i čekovi koji glase na stranu valutu devizni tekući računi i devizni depoziti kod HNB-a devizni depoziti po viđenju, devizni depoziti s preostalim rokom dospijeća do 3 mjeseca, dospjeli devizni depoziti, vrijednosni papiri stranih financijskih institucija i stranih država koji se drže radi trgovanja i koji su raspoloživi za

prodaju – instrumenti tržišta novca, obveznice i drugi dugoročni dužnički instrumenti vrijednosni papiri stranih financijskih institucija i stranih država u devizama koji se drže do dospijeća i koji se

vrednuju po fer vrijednosti u RDG-u (kojima se aktivno ne trguje) s preostalim rokom dospijeća do 3 mjeseca – instrumenti tržišta novca, obveznice i drugi dugoročni dužnički instrumenti s preostalim rokom dospijeća do 3 mjeseca

U devizne obveze ulaze: redovni devizni računi i posebni devizni računi pravnih osoba devizni računi i devizni štedni ulozi po viđenju stanovništva obveze po izdanim vrijednosnim papirima u devizama (osim vlasničkih vrijednosnih papira) obveze po izdanim dužničkim vrijednosnim papirima u kunama s valutnom klauzulom (jednosmjernom ili

dvosmjernom) primljeni oročeni devizni depoziti i primljeni kunski depoziti s valutnom klauzulom (jednosmjernom ili

dvosmjernom) primljeni devizni krediti, primljeni kunski krediti s valutnom klauzulom (jednosmjernom ili dvosmjernom), hibridni i

podređeni instrumenti u devizama, hibridni i podređeni instrumenti u kunama s valutnom klauzulom, ostale financijske obveze u devizama

33

HNB – ostalo

Kratkoročni kredit za likvidnost za banke i štedne banke te podružnice stranih banaka koje imaju likvidnosnih

poteškoća, uz uvjet da su solventne kredit se može koristiti najdulje dvanaest mjeseci odobrava se uz financijsko osiguranje sljedećim instrumentima:

blagajničkim zapisima Hrvatske narodne banke vrijednosnim papirima Ministarstva financija Republike Hrvatske obveznicama za koje je Republika Hrvatska zakonom preuzela obvezu da ih amortizira

ili za koje garantira ostalim dužničkim instrumentima osiguranja koje Hrvatska narodna banka ocijeni

prihvatljivima kamatna stopa jednaka je: kamatnoj stopi na lombardni kredit uvećanoj za 0,5 postotnih bodova za razdoblje korištenja

kredita do tri mjeseca kamatnoj stopi na lombardni kredit uvećanoj za 1 postotni bod za razdoblje korištenja

kredita dulje od tri mjeseca

34

HNB – kamatne stope

Aktivne kamatne stope lombardni kredit - 9% unutardnevni kredit - beskamatno diskontna (eskontna) stopa - 9% kratkoročni kredit za likvidnost

do 3 mjeseca: k. s. na lombardni kredit + 0,5 postotnih bodova dulje od 3 mjeseca: k. s. na lombardni kredit + 1 postotni bod

Pasivne kamatne stope novčani depozit - 0,5% naknada za kunski dio obvezne pričuve - 0,75% naknada na izdvojeni devizni dio obvezne pričuve:

kamatna stopa koja je na dan izdvajanja deviznog dijela obvezne pričuve za izdvajanje u:

USD: jednaka 50% U.S. Federal Funds Target Rate EUR: jednaka 50% ECB Minimum Bid Refinance Rate

35

HNB - tablica

Izvor: HNB

36

Domaće novčano tržište

Obrnute repo aukcije HNB-a – glavni pokretač tržišta Pokretač za repo aukcije je tečaj eur/hrk Devizne intervencije – prodaja eura Isključivanje gotovine banaka iz održavanja obvezne pričuve Promjena stope obvezne pričuve – sa 17% na 14% Međubankarsko tržište neosiguranih depozita – likvidnost do tjedan dana Tržište kratkoročnih dužničkih vrijednosnih papira – relativno nerazvijeno

Komercijalni zapisi – mali tranše, mala likvidnost Trezorski zapisi – rezerva likvidnosti banaka Blagajnički zapisi – samo “kazneni”

Tržište fx swap-ova – do tjedan dana, široki bid/ask spreadovi, mala likvidnost

Repo – pravna infrastruktura postoji, likvidnost mala Kunska krivulja prinosa postoji – likvidnost mala

37

ECB

ECB (Europska centralna banka) je centralna banka za Euro

Euro zonu čini 16 zemalja ECB i centralne banke tih 16 zemalja zajedno čine

Eurosystem – Europski sistem centralnih banaka (ESCB)

Osnovni cilj ESCB-a je očuvanje stabilnosti cijena – osigurati rast, ali držati inflaciju pod kontrolom

Osnovni zadaci: Definiranje i provođenje monetarne politike Provođenje operacija na deviznom tržištu Čuvanje i upravljanje deviznim rezervama euro

zemalja Funkcioniranje platnog sistema

38

ECB – kamatne stope i inflacija

Transmisijski mehanizam monetarne politike

Transmisijski mehanizam- načina kroz koji odluke monetarne politike utječu na razinu cijena i na ekonomiju općenito

Na ovom dijagramu su prikazani glavni kanali utjecaja monetarne politike

Mehanizam ima u sebi određeni nivo neizvjesnosti i vremenskog odmaka i zato je relativno teško predvidjeti točne efekte monetarne politike na razinu cijena           

39

Inflacija u euro zoni

Cilj ECB-ove monetarne

politike je zadržat stopu inflacije

ispod ili oko 2% u srednjoročnom

razdoblju

40

Eurosystem – operativni okvir

Instrumenti kojima Europska centralna banka upravlja likvidnošću tržišta i kontrolira razinu kamatnih stopa

Kamatnu stopu na tržištu određuje repo rate Europske centralne banke. Operacije na otvorenom tržištu:

main refinancing operations (MRO) longer-term refinancing operations fine-tuning operations

Standing facilities: deposit facility marginal lending facility

Operacije na otvorenom tržištu obavljaju se na temelju prihvatljivog kolaterala (eligible colateral) sa financijskim institucijama koje zadovoljavaju određene uniformne kriterije (eligible counterparties).

41

Eurosystem

Obvezna rezerva za kreditne institucije u EMU obračunava se u iznosu od 2% na određene stavke u pasivi i održava se u jednomjesečnim razdoblja kao prosječno stanje računa za namiru kod nacionalne središnje banke

Osnovna funkcija obvezne rezerve je stabiliziranje tržišnih kamatnih stopa

Stopa koju ESCB plaća na sredstva obvezne rezerve korespondira sa prosječnom stopom ostvarenom na tjednim aukcijama (main refinancing operations)

Izvor: Bloomberg

42

Eurosystem

Tri osnovne kamatne stope u euro zoni su: Main refinancing operations (MRO) rate–

stopa po kojoj ECB daje likvidnost bankarskom sistemu – 2%

Deposit facility rate– stopa po kojoj banke mogu davati prekonoćne depozite Eurosystemu – 1%

The marginal lending facility rate– stopa po kojoj banke mogu dobiti prekonoćni kredit od Eurosystema – 3%

43

Euribor & Eonia – Euro benchmarks za neosigurane transakcije

Euribor (Euro Interbank Offered Rate) - kamatna stopa po kojoj su prvoklasne banke (prime banks) jedna drugoj spremne posuditi eure na rokove do godine dana.

Svaki dan se uzimaju kotacije 43 najaktivnije banke u eurozoni i računa se prosjek

Eonia (Euro OverNight Index Average) - efektivna prekonoćna kamatna stopa koja je izračunata kao prosječna vagana stopa svih prekonoćnih neosiguranih pozajmica iniciranih u euro zoni od strane prvoklasnih (prime) banaka. U toj skupini prvoklasnih banaka ima 43 banke i te iste daju kotacije za izračun euribora.

Izvor: Reuters

44

Kretanje EONIA-e

Izvor: Bloomberg

45

Eurepo

Eurepo - Benchmark za osigurane transakcije na tržištu novca Euro zone

Eurepo je stopa po kojoj je jedna prvoklasna (prime) banka spremna posuditi sredstva drugoj prvoklasnoj banci na bazi kolaterala

Kolateral su obveznice i trezorski zapisi izdani ili garantirani od strane EU zemalja.

EUREPO 4.2.2009tn 1,1991w 1,2392w 1,2553w 1,2671m 1,2732m 1,2143m 1,1806m 1,1529m 1,16512m 1,194

46

EONIA Swap

EONIA swap je kamatni swap u kojoj se jedna strana u transakciji obvezuje drugoj plaćati fixnu kamatnu stopu u zamjenu za varijabilnu kamatnu stopu – EONIA-u.

Ročnost (većinom do godine dana), nominalni iznos i fixna kamatna stopa dogovaraju se na početku transakcije

Strane dogovaraju nominalni iznos swap (glavnica), ali se on ne razmjenjuje

Nominalni iznos služi samo za obračun kamata Po isteku swap-a, radi se obračun i jedna strana drugoj plaća

samo neto iznos kamata

47

EONIA swap - primjer

Banka A Banka B

EONIA – svaki dan nova

Fixna kamatna stopa – 3%

Nominalni iznos: 1.000.000 eur Rok: 7 dana Kao da je banka B dala banci A kredit na 7 dana koji refinancira prekonoćno, samo

što je rizik manji (nema izmjene glavnica – ne troše se limiti) 8-mog dana se radi namira – ako su EONIA-e (obračunava se kamata na kamatu)

bile više od 3% onda banka A plaća neto iznos kamata banci B i obrnuto, ako su EONIA-e bile niže od 3% onda banka B plaća banci A neto iznos kamata

48

Kreditna kriza - počeci

Izvor: Bloomberg

49

3M EONIA Swap vs. 3M EURIBOR vs. 3M Repo Rate

Izvor: Reuters

50

Spread između neosiguranog i osiguranog tromjesečnog financiranja

Izvor: Reuters

51

Spread – 3m Euribor vs 3m Eurepo

Izvor: Bloomberg

52

Reuters - vijest

09:10 06Feb09 RTRS-ECB SAYS 480 MLN EUROS BORROWED USING OVERNIGHT LOAN FACILITY, 184.320 BLN EUROS DEPOSITED

09:18 06Feb09 RTRS-Bank overnight deposits, borrowing from ECB rise FRANKFURT, Feb 6 (Reuters) - Overnight deposits by commercial banks at the

European Central Bank rose and overnight borrowing rebounded from a near five-month low, figures showed on Friday.

The ECB said banks deposited 184.320 billion euros ($236.1 billion) as of Feb. 5, an increase on the 174.879 billion euros reported on Thursday, and a sign that many institutions still prefer to park excess cash at the ECB rather than lend it on to peers.

Banks borrowed 480 million euros from the ECB's overnight loan facility, up on the 260 million taken previously, which had been the lowest since mid-September. (See Reuters information page <ECB40> for full details).

The ECB introduced changes in January which it hoped would make depositing cash at the ECB less attractive and encourage banks back into interbank lending. (For story double click on [ID:nLI212723])

It rewidened the gap between its main interest rate -- currently 2 percent -- and its overnight borrowing and deposit rates to 100 basis points in both directions.

The overnight lending rate is now 3.0 percent and the deposit rate is 1.0 percent.

Hvala!