trziste novca pitanja i odgovori

7/28/2019 TRZISTE NOVCA Pitanja i Odgovori

http://slidepdf.com/reader/full/trziste-novca-pitanja-i-odgovori 1/25

dvije osnovne vrste trzista?

a) trziste na kome se nude i traze razne robe ili usluge tzv. produktivno ili robno trziste

i trziste usluga i b) finansijsko trziste - na kome se nude i traze novcana stredstva.

Podjela finansijskog trzista prema predmetu poslovanja?

a) Novcano trziste -na kome se traze i nude kratkorocna novcana sredstva. Novcano

trziste je najsiri dio fn.trzista koje u sebi objedinjuje:

- trziste ziralnog novca na kome se vrsi kupovina i prodaja kratkorocnog ziralnog

novca i HOV

- kreditno trziste na kome se daju ili uzimaju krat. novc. sredstva u formi kredita

- eskontno i lambardno trziste na kome se povlace kratkoroc. sreds. centralne banke

trziste kratkorocnih HOV (za emisiono i sekundarno) b) Trziste kapitala – na kome se novcana sredstva traze ili nude dugorocno. Na T.K. na

se trguje dugorocnim novcanim sredstvima – kapitalom i dugorocnim hartijama od

vrijednosti odnosno vrijednosnim papirima.c) Devizno ili internacionalno trziste novca – na kome se vrsi kupovina i prodaja stranih

sredstava placanja, uskladjuje ponuda i traznja deviza i utvrdjuje kurs za devize koje su predmet poslovanja (interventa – centralna banka)

Utvrdjivanje deviznih kurseva vrsi se u okviru INTERVENCIONIH TACAKA pricemu interventna CB obavezuje da ce na deviznom trzistu otkupiti neogranicene kolicine

deviza ako se nude po donjem interventnom kursu, odnosno da ce prodati neogranicene

kolicine deviza ako se traze po gornjem interventnom kursu. Osnovicu za postojanje

savremenog deviznog trzista cini MEDJUNARODNI PLATNI PROMET.

d) Trziste hartija od vrijednosti sastoji se od:

- emisionog ili primarnog trzista koje predstavlja ustvari jedinstvo svih aktivnosti i poslovnih operacija vezanih za izdavanje hartija od vrijednosti i njihov prvi otkup od

strane kupaca

-Sekundarnog trzista koje predstavlja dalji zivot vec emitovanih hartija odvrijednosti odnosno njihovu dalju kupovinu i prodaju.

Poslovi na finansijskom trzistu

Osnovni poslovi na NOVCANOM TRZISTU: davanje i uzimanje kratkorocnih kredita

i kupovina i prodaja kratkorocnog novca i odredjenih HOV, u cilju osiguravanja

likvidnosti, realizacije kammmatne arbitraze i realizacije odredjenih spekul. Aktivnosti.

Osnovni poslovi na TRZISTU KAPITALA su: kupovina i prodaja dugorocnih

novcanih sredstava – kapitala i HOV, posredstvom siroke mreze berzanskih

posrednika kao sto su : obveznice, akcije, certifikati i druge HOV.

Osnovni poslovi na DEVIZNOM TRZISTU su: kupovina i prodaja deviza koju vrse posrednici u svoje ime i za svoj racun, kupovina i prodaja deviza od strane ovlastenih lica

tj. ovlascenih banaka tzv. dileri i otkup i prodaja deviza od strane interventa – nacionalne

banke.

JEDINSTVENI i ZAJEDNICKI POSLOVI NA FINANSIJSKOM TRZISTU:



a) promptni ili gotovinski ili kasa poslovi kupovine i prodaje kod kojih se svaka

novcana transakcija, izvrsava odmah, a najkasnije u roku od 2-5 radnih dana racunajuci

od dana zakljucenja posla b) terminski poslovi kupovine i prodaje kod kojih se svaka novcana transakcija,

realizacija na odredjeni rok koji pocinje teci nakon roka utvrdjenog za promptne poslove

tj. nakon 2-5 dana od dana zakljucenog posla. Specificnost terminske prodaje je u tomesto centralna banka nije obavezna pri odstupanju kurseva da intervenise sto je slucaj kod

promptnih poslovaa kupovine i prodaje deviza.

POJAM TRZISNOG NOVCA

Trzistem novca se omogucava i obezbjedjuje kupovina i prodaja medjubankarskog

ziralnog novca i kratkorocnih hartija od vrijednosti.

Ciljevi trzista novca su: - obezbjedjenje i odrzavanje optimalne likvidnosti novcanog i

kreditnog sistema zemlje, - zadovoljavanje traznje za novcanim sredstvima subjekatatrzista i - ostvarivanje dopunskih prohoda banaka i drugih ucesnika na njemu

NOVCANO TRZISTE predstavlja ukupne novcane transakcije jedne nacionalne

ekonomije

OSNOVNI ZADATAK trzista novca sadrzan je u ostvarivanju jedinstva i koordinacijeosnovnih bankarskih principa likvidnosti i rentabilnosti

Novcano trziste je SIREG KARAKTERA od trzista novca

RAZLIKA izmedju trzista novca i novcanog trzista je PREPOZNATLJIVA

u :sadrzini predmeta rada kao i u obimu trzisnih transakcija

Razlike izmedju trzista novca i novcanog trzista – Novcano trziste predstavlja ukupnenovcane transakcije jedne nacionalne privrede a osnovni zadatak trzista novca je sadrzan

u ostvarivanju jedinstva i koordinacije osnovnih bankarskih principa likvidnosti i

rentabilnosti.

PREDMET RADA novcanog trzista je osim trgovanja viskovima novcanih sredstavaa ikratkorocnim HOV, jos i trgovina gotovinom, devizno trziste, uzimanje i davanje svih

oblika i vrsta kredita tzv. kreditno trziste, eskontno i reeskontno kao i lombardno i

relombardno trziste novcanih sredstava.

Predmet rada trzista novca jetrgovanje viskovima novcanih sredstava i kratkorocnim

HOV.

- Kad se govori o medjusobnoj zavisnosti i uslovljenosti izmedju trzista novca ikreditnog volumenna onda treba isto istaci da sve transakcije u vezi sa kreditima

odobrenim od strane banaka tzv. “bankarski krediti” i kreditima odobrenim od

strane prodavca kupcu tzv. “komercijalni krediti”, nisu finasijske transakcije koje

pripadaju trzistu novca vec novcanom trzistu

Navesti PRINCIPe i KARAKTERISTIKE BANKARSKI POSLOVA NA TRZISTU

NOVCA 1) Jednoobraznost, 2) jedinstvenost, 3) internacionalnost, 4)siroka lepeza

ponude i veliki broj banaka, 5) trzisno ponasanje i apsolutna konkurentnost banaka 6)efikasnost i korektnost, 7) savremena tehnologija rada, 8) besprijekorna finansijska

disciplina 9) racionalnost, 10) potpuna i dosljedna azurnost 11) besprijekorno i na

savremenim osnovama funkcionisanje, organizovanje i sprovodjenje kontokorektne ikorespondeentske politike banaka 12) jednostavno rjesenje, 13) solidarnost,

konzistentnost, kongruentnost i dosljedna primjenjivost zakona, 14) postojanje

konvertibilne domace valute



JEDNOOBRAZNOST – pod cim se podrazumjevaju jednoobrazni instrumenti na trzistu

novca (i to kako po formi tako i po sadrzini), jednoobrazna obrada i dokumentacija kao i

jednoobrazna tehnologija rada.

JEDINSTVENOST - a znaci jedinstveni nacin poslovanja i nacin obavljanja bankarskih

transakcija na trzistu novca.

INTERNACIONALNOST –podrazumjeva striktno postivanje i pridrzavanjemedjunarodnih pravila i obicaja kojima se na internacionalnom planu regulise ova oblast

medjunarodne saradnje i poslovanja

SIROKA LEPEZA PONUDE i VELIKI BROJ BANAKA –pri cemu ne postojinikakva zavisnost komitenata od strane banke po kreditima i drugim bankarskim

poslovima, pa s tim u vezi i potpuno slobodan izbor banke za obavljanje poslova na

trzistu novca

TRZISNO PONASANJE i APSOLUTNA KONKURENTNOST BANAKA –

iskljucivo sa aspekta kvaliteta bankarske usluge koje se po ovim poslovima pruzaju

komitentu.

EFIKASNOST i KOREKTNOST – koja se ogleda u pravovremenoj i promptnoj

valutaciji priliva i odliva sredstava po osnovu realizacije bankarskih transakcija nanacionalnom i internacionalnom trzistu novca, a narocito na poslovima disponiranja,

konverzije, arbitraze i drugih poslova u vezi s tim.

SAVREMENA TEHNOLOGIJA RADA – pa s tim u vezi i visoka produktivnost rada

koja se ogleda u primjeni elektronske obrade, dostave i realizacije svih platnih

instrumenata i novcanih dokumenata i to kod svih ucesnika na trzistu novca.

BESPRIJEKORNA FINANSIJSKA DISCIPLINA – na svim nivoima i kod svih

ucesnika sa enormno visokim kaznama za nepridrzavanje i to kako u smislu kaznene

kamate tako i u smislu moralne ignorancije.

RACIONALNOST – poslovanja u bankama koje se bave ovim poslom i koja se ogledau niskoj cijeni kostanja bankarskih usluga

POTPUNA i DOSLJEDNA AZURNOST BANKE – koja se ogleda u neprikosnovenoj

obavezi bannke da sve naloge dobijene do odredjenog sata obradi i realizuje istog dana aracun nalogodavca zaduzi ili odobri sa valutom dva dana kasnije.

BESPRIJEKORNO ORGANIZOVANJE i SPROVODJENJE

KONTOKOREEKTNE i KORESPODENTSKE POLITIKE BANKE – a narocito uodnosima sa CB koja na osnovu ove i ovakve politike je jos uvijek u situaciji da sva

pitanja i sve probleme kao i cjelokupnu situaciju u vezi sa trzistem novcaa i njegovim

funkcionisanjem drzi u svojim rukama.

JEDNOSTAVNO RJESENJE ZA DOSTAVU PODATAKA, ZAKLJUCNICA i

DRUGIH DOKUMENATA KOMITENTIMA- nadleznim kontrolnim i drugim

institucijama za njihove potrebe koje se rjesenje ogleda u automatkom dostavljanju

posljednjeg primjerka naloga ili drugog dokumenta svim zainteresovanim ucesnicima natrzistu novca.

STABILNOST KONZISTENTNOST, KONGRUENTNOST i DOSLJEDNA

PRIMJENJIVOST ZAKONA - i svih pdzakonskih propisa kao i sankcija zanepridrzavanje tih propisa jedinstveno za sve ucesnike n atrzistu novca

POSTOJANJE KONVERTIBILNE DOMACE VALUTE – i slobodan transfer

kapitala pa s tim u vezi i nepostojanje nikakvih barijera ili prepreka za jedinstveno

funkcionisanje nacionalnog i internacionalnog trzista novca.



ZA ostvarivanje ove uloge CB se sluzi svojim instrumentarijem: kreditno-

monetarnom i deviznom politikom u koordinaciji sa fiskalnom politikom i politikom

unutrasnjeg i spoljnog duga

INDIKATOR STVARNOG STANJA u ekonomiji predstavlja situacija na trzistu

novca.

Aktivnosti koje uticu na promjene trzista novca su: promjene diskontne i eskontne

stope , rediskontnog kontigenta, stope obavezne rezerve, obima kredita drzavi, obima i

uslova kredita i druge aktivnosti CB.

Poslovna banka mora ispunjavati slijedece preduslove za sticanje svojstva ucesnika

na trzistu: 1) banka mora imati svoj ziro racun cije stanje svakog momenta mora biti

poznato CB 2) banka mora neposredno biti u poslovnom odnosu sa CB na podrucjuizdvajanja i drzanja obavezne rezerve i ostalih instrumenata kreditno monetarne i devizne

politike 3) banka mora biti samostalna finansijska institucija osnovana po zakonu o

bankamai imati svojstva pravnog lica 4) banka mora imati pseban organizacioni dio –

sluzbu, tehnicki i kadrovski osposobljenu za obavljanje poslova na trzistu novca

Poslovna banka ako obavlja poslove za nekog od NEUCESNIKA trzista novca – mora te poslove obavljati U SVOJE IME i ZA SVOJ RACUN i uz svoju odgovornost i

rizik.

Ako poslovna banka obavlja poslove za drzavu u njene institucije, mora te poslove

obavljati u svoje ime i za svoj racun.

SPECIJALIZOVANA FINANSIJSKA ORGANIZACIJA

Ucesnik na trzistu novca nije i ne moze biti svaka posrednicka finansijska

organizacija, kakvih u razvijenim trzisnim privredama ima na stotine hiljada, vec upravo

samo ona koju kao ucesnika na trzistu novca prihvati CB

Specijalizovane posrednicke finansijske organizacije BROKERSKOG TIPA uvijek

posluju u tudje ime i za tudji racun.

NOVAC KOJIM SE TRGUJE na trzistu novca NE moze biti: gotov novac, domaci ili

strani u kasama ucesnika na trzistu novca, novi novac emitovan od strane CB van

monetarnih okvira i optimalne novcane mase, kao ni viskovi ziralnog novca koji senalaze na ziro-racunu subjekta neucesnika na trzistu novca.

NOVAC KOJIM SE TRGUJE na trzistu novca MOZE biti: samo i jednino ziralninovac i to ne njihov ukupni ziralni novac koji ucesnici imaju na svom ziro racunu, vec

samo viskovi tog novca utvrdjeni na tacno odredjen dan i sat.

Predmet trgovine sa HOV na primarnom trzistu novca nisu sve kratkorocne HOV vec

samo one koje emituje CCCB ili koje ona proglasi HOV trzista novca.

To je i osnovna RAZLIKA ove trgovine u odnosu na SEKUNDARNOM trzistu novca

na kome se moze trgovati svim oblicima i vrstama krtakorocnih HOV



VISAK ZIRALNOG NOVCA kao predmet kupoprodaje predstavlja ustvari saldo

potrazivanja poslovne banke na njenom ziro-racunu i to onaj saldo koji nastaje nakonizvrsenih svih dispozicija, naloga i drugih novcanih transakcija

Poslovna banka moze svoj SALDO POTRAZIVANJA upotrijebiti u slijedece svrhe:1) oze ga prodati drugoj poslovnoj banci ucesniku na trzistu novca po trzisnoj –

obostranoj prihvatljivoj cijeni 2) upotrebljivo za izmirenje svoje obaveze prema CB po

osnovu minimalne obavezne rezerve 3) moze kupiti ovim saldom HOV trzista novca.

PREDMET RADA TRZISTA NOVCA JE: 1) kupovina i prodaja salda potrazivanja na

kontima poslovnih banaka 2) kupovina i prodaja hartija trzista novca od strane i izmedju

ucesnika na trzistu novca

PARTNERI U POSLOVIMA NA TRZISTU NOVCA SU: 1) dvije poslovne banke,

2)CB i jedna poslovna banka

POD POSLOVIA na trzistu novca podrazumjevaju se: oni bankarski poslovi koji

imaju za cilj ulaganje viska likvidnih novcanih sredstava radi ostvarivanja prihoda, a da pri tome ta ulaganjaimaju najmanji moguci rizik, a najveci moguci likviditet

Pod DNEVNIM NOVCEM koji je predmet rada na trzistu novca podrazumjeva se svakisaldo potrazivanja na kontu - znaci svaki visak likvidnih sredstava koja poslovna banka

nudi drugom ucesniku:

- na rok od jednog dana ili do sutradan ili na 24 sata od dana kada je uzimalac novca tajnovac dobio na svoj racun ili

- sa otkaznim rokom od jednog dana ili od 24 sata ili sa valutom sutra

Pod TERMINSKIM NOVCEM koji je predmet rada na trzistu novca, podrazumjeva sesvaki saldo potrazivanja na ziro-racunu – znaci svaki visak likvidnih sredstava koja

poslovna banka kao ovlasteni ucesnik ponudi drugom zainteresiranom ucesniku na rok

od: a) jednog do 3 mjeseca (primjer trzista novca SR Njemacke i Japana) i - b)jednog do12 mjeseci u primjeru trzista novca ostalih zemalja

Terminski novac je VECEG kvaliteta i za primaoca ima znacajne prednosti naddnevnim novcem , izmedju ostalog i zbog toga sto se njegovo dospjece unaprijed zna, pa

s tim u vezi i njegovo vracanje moze se pripremati i planirati

Saglasno tome terminski novac moze dospjeti za vracanje na tacno odredjeni dan tzv. NOVAC SA UTVRDJENOM VALUTOM VRACANJA , ili po isteku odredjenog

otkaznog roka koji ne moze biti kraci od mjesec dana niti duzi od godinu dana tzv.

TERMINSKI NOVAC SA OTKAZNIM ROKOM.

RADISKONTNI KONTIGENT prema tome je obim novog, primarnog, svjezeg novca

kojeg CB u okviru limita odobrava poslovnoj banci sa iskljucivom namjerom povlacenja



sredstava iz tog kontigenta od strane poslovne banke koja je mjenicu i rediskontovala kod

CB.

Tri osnovne grupe HOV trzista novca: 1)HOV drzave ili posebnih paradrzavnih

institucija, kao sto su: drzavne obveznice, drzavne mjenice i blagajnici zapisi 2) HOV

CB kao sto su blagajnicki zapisi 3) HOV izdanja firmi i drugih organizacija, akceptiranihod strane za to posebno ovlastenih finansijskih institucija tzv HOV privatnog izdanja kao

sto su bankarski akcepti, odnosno mjenicne trate i privatni diskontni papiri raznih vrsta

Izdavanjem drzavnih obveznica i njihovim plasmanom preko CB drzava

OSTVARUJE DVA, za nacionalnu ekonomiju, izuzetno vazna cilja: 1) na jednoj

strani ona izdavanjem svojih obveznica prikuplja slobodna novcana sredstva od svojih

privrednih subjekata, koja joj sluze za pokrice trenutnih budzetskih deficita 2) na drugojstrani izdavanjem ovih obveznica drzava smanjuje ili u potpunosti eliminise svoje

zahtjeve za kreditima kod CB

DRZAVNA OBVEZNICA SE uobicajeno izdaje: sa rocnoscu dospjeca od 3,6,12, i 24mjeseca, uvijek na okrugle iznose, sa diskontom ili rjedje saa kamatnom stopom, na

donosioca ili rjedje na ime.

EMISIJU i PLASMAN DRZAVNIH OBVEZNICA vrsi: prema odluci drzave, CB,

aukcijom, znaci raspisivanjem konkursa ili u neposrednoj pogodbi ali uvijek i samo sadrugim ucesnicima na trzistu novca.

BLAGAJNICKI ZAPISI

CB putem blagajnickog zapisa ostvaruje ciljeve: politike otvorenog trzista, kreditno-monetarne politike, i politike stabilnog trzista novca.

Prodajuci ili kupujuci svoje blagajnicke zapise, CB na jednoj strani REGULISE optimalnu novcanu masu, a na drugoj strani uskladjuje ponudu i traznju, pa time i cijenu

novca na trzistu novca.

Blagajnicki zapis poslovne banke je prenosiva potvrda banke izdavaoca, koja glasi na

odredjeni novcani iznos deponovan kod nje sa odredjenim rokom dospjeca od 1-12

mjeseci, odredjenom kamatnom stopom koja se placa o roku dospjeca, koja glasi na ime

ili donosioca, koju kupuju samo nefinansijske organizacije i privatna lica i koja moze urijetkim slucajevima biti prihvacena kao HOV trzista novca.

Blagajnicki zapis Centralne Banke se uobicajeno izdaje na rok od 7-90 dana i to naokruglel iznose a isplata je jednostavna i ostvaruje se predajom iz ruke u ruku. Za kupce

je ovaj instrument sa najmanjim mogucim rizikom , pa se s toga i kamata placa u principu

po najnizoj stopi

Plasman blagajnickog zapisa vrsi CB neposredno i to samo poslovnim bankama

clanovima trzista novca STO OVAJ INSTRUMENT CINI SPECIFICNIM i razlicitim

od svih ostalih instrumenata trzista novca.



STA JE DEPOZITNI CERTIFIKAT?D.C. je bankarska potvrda koja glasi na donosioca, na odredjeni, obicno okrugli iznos

deponovan u banci, na tacno odredjeni rok duzi od 7 dana, a najcesce na 3,6,9, I 12

mjeseci I uz tacno utvrdjenu kamatu koja se placa po sistemu roka orocenja, odnosnogodisnje ako je taj rok duzi od godine dana

KOVRSI EMISIJU depozitnog certifikata?Emisiju D.C. vrsi: poslovna banka, a KUPCI ovog instrumenta su sva pravna I fizicka

lica koja imaju interesa za njegovim posjedovanjem.

PREDNOSTI depozitnog certifikata u odnosu na obicni oroceni depozit?Prednosti se ogledaju u: a) jednostavnoj prenosivosti depozita sa jednog vlasnika na drugi

b) daleko vecem stepenu likvidnosti sto ga cini atraktivnijim c) vecoj mogucnosti da se

sredtva deponuju po visoj kamatnoj stopi, ukoliko je ogranicena kamatna stopa na

depozite orocene na kraci rok d) postojanju manjeg rizika za ulozena sredstvae)jednostavnom prenosu prava svojine prostom predajom iz ruke u ruku

NEDOSTACI depozitnog certifikata u odnosu na obicni oroceni depozit?

Ogledaju se u vecim troskovima koje bankama namece njihovo izdavanje kao i nesto niza

kamata u odnosu na neke druge vrste orocenih depozita

STA JE BANKARSKI AKCEPT?

B.A. koji se naziva I accept mjenicne trate je tipicna KRATKOROCNA HOV,

KOMERCIJALNOG KARAKTERA, koja pod odredjenim uslovimautvrdjenim odstrane CB, MOZE BITI HOV trzista novca

NA KOJI IZNOS BANKARSKI AKCEPT GLASI?

B.A. koji uvijek glasi na vrijednost komercijalnog posla uvecanu za kamatu do

dospjeca roka,odnosno do roka naplate mjenicnog iznosa, je jedna od najstarijih HOV

OSNOVNA FUNKCIJA BANKARSKOG ACEPTA?

Osnovna funkcija je sadrzana u mogucnosti banke akceptanta da kreditira odredjeni

posao svog komintenta bez angazovanja svoje pasive, odnosno iz tudjih izvora novcanih

sredstava, najcesce iz sredstava CB.

NA STA GLASI BANKARSKI AKCEPT?

BA glasi NA IME, i moze se prenositi samo INDOSAMENTOM ili CESIJOM

Bankarski accept kao HOV treba razlikovati od PROMISORI NOTE kao komercijalne i

neosigurane sopstvene mjenice, koja moze glasiti na ime ili na donosioca i koja je izdatau fiksnom iznosu i na fiksni rok od 1-12 mjeseci.

Na kojim trzistima bankarski accept moze biti PREDMET PRODAJE?

Ba moze biti predmet trgovine HOV na primarnom i sekundarnom trzistu novca



STA OBUHVATA TEHNOLOGIJA RADA NA TRZISTU?

Tehnologija rada na trzistu obuhvata: 1) organizaciju rada na poslovima trzista novca kod

pojedinih ucesnika 2) bankarske operacije na trzistu dnevnog i terminskog novca i

3)bankarske operacije na primarnom i sekundarnom trzistu HOV trzista novca

OSNOVNI ZADATAK ORGANIZACIJE RADA TJ ORGANIZACIONOG

DIJELA?

- izrazen je u obavezi vezanoj za pracenje priliva sredtava banke na jednoj strani i

disponiranje tim prilivom na drugoj strani

KOJIH PRINCIPA SE MORA PRIDRZAVATI ORGANIZACIONI DIO?

Obavljajuci svoj zadatak organizacioni dio se mora pridrzavati poslovne politike banke

kao i svih ekonomskih i bankarskih principa koji vladaju na trzistu novca

OSNOVNI PREDUSLOVI ZA USPJESNO FUNCIONISANJE BANKE?...se izrazavaju u ostvarivanju 1) neprikosnovene dnevne, odnosno casovne azurnosti

svih bankarski operacija 2) savrsene informatike vezane zaevidenciju priliva i odlivasredstava 3)savrsenog disponiranja tim sredstvima u koordinaciji sa ostalim sektorima u

banci i 4) donosenja najracionalnije i najoptimalnije odluke o plasmanu viska i nabavci

manjka novcanih sredstava

STA PREDSTAVLJA BANKARSKE OPERACIJE NA TRZISTU NOVCA?

Bankarske operacije predstavljaju ustvari jedinstvo medjusobnog pregovaranja ucesnika

na trzistu novca, odnosno njihovih reprezentanata izrazenih u imenima trgovaca novcemkoji se uglavnom nazivaju dilerima.

STA PREDSTAVLJAJU BANKARSKE OPERACIJE NA TRZISTU DNEVNOG

TERMINSKOG NOVCA? Operacije obuhvataju poslovne novcane transakcije izmedju

jedne poslovne banke sa drugom poslovnom bankom , ili jedne poslovne banke sa CB i to

na podrucju trzista dnevnog i terminskog novca

Sta je PREDMET bankarskih operacija na trzistu dnevnog i terminskog novca?

-VISAK LIKVIDNOSTI, jedne poslovne banke koji se nudi drugoj poslovnoj banci koja

u principu ima manjak likvidnosti ili pak se nudi CB radi kupovine drzavnih HOV natrzistu novca.

KAKO BANKA MOZE POKRITI SVOJ MANJAK NA RACUNU KOD

CENTRALNE BANKE?

Vise je nacina: 1) banka moze dio portfelja komercijalnih mjenica u iznosu od 10 miliona

eskontovati kod CB u okviru svog rediskontnog kontigenta i na taj nacin –napuniti- svojracun kod CB za taj taj iznos ili 2) banka A moze dio svog portfelja svojih HOV

lombardovati kod CB i na osnovu tog posla povuci od CB 10 miliona koloko joj

nedostaje na njenom racunu 3) banka A moze dio svog portfelja hartija na trzistu

novca( drzavnih obveznica, blagajnickih zapisa ili bankarskih akcepta) u ukupnom iznosu



od 10 miliona prodati CB ili 4) Banka A moze kupiti od banke B 10 miliona dolara na

trzistu dnevnog novca po ugovorenoj kamatnoj stopi koja na dan X vazi na trzistu novca

KOJI JE NAJEFIKASNIJI NACIN POKRICA NEDOSTAJUCEG NOVCA KOD

BANKE?

Najefikasniji nacin je – (4)Banka A moze kupiti od banke B 10 miliona dolara na trzistudnevnog novca po ugovorenoj kamatnoj stopi koja na dan X vazi na trzistu novca

TO JE ZATO JER : ostali nacini dati pod (1,2,3 u prethodnom) prouzrokuju odredjene

rediskontne odnosno kamatne troskove koji su u principu uvijek veci od kamate na trzisunovca.

Sta je OSNOVNA ULOGA baknarski operacija na trzistu dnevnog i terminskog

novca? To je ostvarivanje zadovoljavajuceg stepena rentabiliteta i optimalnog stepena

likvidnosti ucesnika na trzistu novca, pa s tim u vezi i odrzavanju optimalnog stepenalikvidnosti cjelokupnog bankarskog i ekonomskog sistema zemalja.

Koji su DRUGI CILJEVI koje mogu ostvariti UCESNICI na trzistu dnevnog i

terminskog novca? Ciljevi koji se prevashodno izrazavaju putem i kroz ostvarivanjedodatnih prihoda iz osnova poslovanja na trzistu dnevnog i terminskog novca

STA SU KAMATNE MAKAZE, OBJASNI KAKO NASTAJU?

Banka koja je ranije uzela dnevni novac sa trzista novca i transformisala ga u terminski

novac naplacuje i dalje ranije ugovorenu kamatnu stopu za dnevni novac. Na taj nacinulazi u tzv. KAMATNE MAKAZE i umjesto ostvarivanja ekstra prihoda ona moze imati

ekstra rashode.

SPECIFICNOST BANKARSKIH OPERACIJA NA NA TRZISTU DNEVNOG I

TERMINSKOG NOVCA? – koje obavlja i preduzima CB izrazena je u cinjenici da se

bankarskim operacijama, koje ona preduzima na trzistu dnevnog i terminskog novca,

ostvaruje regulativna uloga izmedju ponude i traznje na ovim trzistima.

U KOJEM SLUCAJU BANKA RASPISUJE NOVCANE TENDERE?

U slucaju da se poveca ponuda novca na trzistu dnevnog ili terminskog novca CB

raspisuje LICITACIJU, odnosno tzv novcane tendere kojima poslovnim bankama kao

ucesnicima na trzistu novca nudi nove kolicine novca.

STA CENTRALNA BANKA ODREDJUJE U RASPISANOM TENDERU

CB odredjuje ukupan obim novca koji pusta na trziste novca, rok i najnizu kamatnu

stopu za taj novac.

KOJE POSLOVNE OPERACIJE OBUHVATAJU UKUPNE TRZISNE

TRANSAKCIJE SA HOV TRZISTA NOVCA? Ukupne trzisne transakcije vezane su

za: 1) prvu ili primarnu emisiju , odnosno plasman ili prodaju HOV trzista novca 2) poslovne operacije vezane za drugu ili svaku dalju kupoprodaju HOV trzista novca (tzv

sekundarno trziste HOV trzista novca)

PRIMJERI HOV PRIVATNOG KARAKTERA su depozitni certifikat, bankarski

akcept i dr.



Primjeri HOV javno-pravnog karaktera su drzavne obveznice, blagajnicki zapisi isl.

SUSTINA BANKARSKIH OPERACIJA SA HOV javno-pravnog karaktera sastojise u prodaji drzavnih obveznica i blagajnickih zapisa od strane CB ali samo i neposredno

poslovnim bankama i drugim ovlascenim ucesnicima na trzistu novca.

CB moze vrsiti prodaju HOV javno-pravnog karaktera – u direktnom kontaktu sa

poslovnim bankama, a u drugim zemljama ta prodaja se vrsi putem aukcije, konkursa,

odnosno licitacije.

DIREKTNA EMISIJA ili prodaja HOV javno-pravnog karaktera ostvaruje se u

neposrednoj kupoprodaji CB kao prodavca ili vise ovlastenih ucesnika na trzistu novca

kao kupca.

PREDNOST DIREKTNE EMISIJE je u tome sto se na taj nacin izbjegavaju svaki

oblici posredovanja, a emisija cini jeftinijom.

Nedostaci DIREKTNE EMISIJE su sto direktna prodaja onemogucava trzisno i

konkurentno ponasanje ucesnika i suzava njihov krug i broj.

Kojim ponudama kod AUKCIJE se daje PREDNOST? CB kod aukcije daje prednost

onim ponudama poslovnih banaka koje su najpovoljnije, odnosno onim sa najnizimdiskontnim stopama koje znace najmanje troskove emitentu za zajam po osnovu

emitovanih HOV na jednoj strani i najmanje prihode za banku kupca ovih i ovakvih HOV

na drugoj strani.

Razlika izmedju HOV koje su predmet transakcija na primarnom trzistu i HOV sa

kojim ase uopste ne posluje na trzistu novca sastoji se u slijedecoj karakteristici:

neposredni izdavac depozitnog certifikata i bankarskog akcepta je u principu jedna poslovna banka a izdavaoc neke komercijalne HOV je u principu jedna privredna

organizacija ili preduzece.

Koja se mogucnost stvara funkcionisanjem sekundarnog trzista? Stvara se

mogucnost da se svaka emitovana HOV moze u svakom momentu dospjeca, i prije

njenog dospjeca pretvoriti u gotov novac prodajom na tom trzistu.

Transakcije sa HOV na sekundarnom trzistu novca kvalitativno i kvantitativno se

razlikuju od transakcija sa HOV na primarnom trzistu novca

KVALITATIVNE razlike se izrazavaju u pogledu ucesnika, kupoprodajnih uslova,

mjesta i uloge CB i sl., a

KVANTITATIVNE u pogledu obima obavljenih transakcija, koji je visestruko veci od

obima transakcija obavljenih sa HOV na primarnom trzistu novca.

Uslovi koji se utvrdjuju na sekundarnom trzistu su REZULTAT DJELOVANJA

trzisnih zakonitosti na jednoj strani i odnosa ponude i traznje na drugoj strani.



NOMINALNA VRIJEDNOST HOV JE ustvari novcani iznos na koji HOV glasi i koji

je kao takav upisan na njenom blanketu. To je u stvari iznos potrazivanja vlasnika HOVkoje ce ovaj naplatiti od izdavaoca na dan njenog dospjeca.

CIJENA KOSTANJA HOV JE: novcani iznos koji kupac mora platiti emitentu kod

prve prodaje HOV.U PRAXI CIJENA KOSTANJA oznacava kao EMISIONI KURS

KUPOPRODAJNA ili trzisna cijena HOV je ustvari onaj iznos po kome se ostvarujedruga i svaka dalja kupovina HOV

KAKO se ili koliko cesto utvrdjuje kupoprodajna cijena – svakog dana od dana

emitovanja pa do dana dospjecaA CIJENA kostanja se UTVRDJUJE na dan izdanja ili prve prodaje

KUPOPRODAJNA CIJENA se u praxi cesto naziva TRZISNIM ili PRODAJNIM ili

pak BERZANSKIM KURSOM hartije od vrijednosti.OSNOVNI ELEMENTI koji uticu na FORMIRANJE TRZISNE CIJENE su: 1)

iznos diskonta od dana kupovine do dana dospjeca 2)visina kamatne stope pa time ikamatnog iznosa 3) iznos troskova, odnosno iznos bankarske provizije za kupoprodajnu

transakciju.

IZNOS DISKONTA PREDSTAVLJA onaj novcani iznos koji se cesto nazivainteresom koji kupcu pripada od dana kupovine do dana dospjeca hartije od vrijednosti.

Koje su kamate uobicajeno vece kamatne ili diskontne – KAMATNE

VISINA KAMATNE STOPE odnosno kamatni iznos koji bi se mogao ostvariti na

novcana sredstva za period od dana kupovine do dana dospjeca HOV je drugi znacajni

element od koga zavisi kupoprodaja, odnosno trzisna cijena jedne HOV.

DA LI KURS HOV SA KAMATNOM STOPOM RASTE KAD RASTE

KAMATNA STOPA TJ. TRZISNA CIJENA? Kada kamatna stopa u okviru jednenacionalne ekonomije RASTE, onda trzisna cijena odnosno kurs HOV sa fiksnom

kamatnom stopom ima tendenciju PADA i obrnuto.

OSNOVNI INDIKATOR TRZISTA NOVCA?

Trziste novca je osnovni indikator cijene kostanja novca, kredita i kapitala u svakojtrzisnoj privredi

DRUSTVENO-EKONOMSKI I TRZISNI ZNACAJ POSTOJANJA I

FUNKCIONISANJA TRZISTA NOVCA OGLEDA SE U stvaranju svih potrebnihdrustvenih i privrednih preduslova za: 1) nesmetano odvijanje procesa drustvene tekuce

reprodukcije i stabilnog privrednog razvoja 2) odrzavanje optimalne likvidnosti svih

subjekata pa s tim u vezi i nesmetane cirkulacije novcanih sredstava 3) ostvarivanjeciljeva monetarne vlasti –CB, kao i uspjesno sprovodjenje kreditno-monetarne i devizne

politike 4) uspjesno funkcionisanje poslovnog bankarstva i njegove kreditne politike. 5)

uspjesno regulisanje ukupne ponude i traznje kao i cijene na finansijskom trzistu 6)

funkcionisanje i operacionalizaciju politike javnog duga



SUSTINA TRZISTA NOVCA ZA USPJESNU TRZISNU REPRODUKCIJU I

PRIVREDNI RAZVOJ ogleda se u snabdjevanju privrede novcanim sredstvima zanjeno tekuce poslovanje u optimalnom obimu, koje bi bilo nezamislivo bez postojanja i

funkcionisanja trzista novca.

Sta se vrsi ostvarivanjem OPTIMALNE LIKVIDNOSTI trzista novca?Trziste novca na odredjeni nacin vrsi preraspodjelu viska sa onih poslovnih banaka na

one banke koje imaju manjak ili nedostatak novcanih sredstava, odnosno ono vrsi

alokaciju novcanih sredstava unutar nacionalne privrede cime se ostvaruje i doprinosiOPTIMALNOM ODRZAVANJU LIKVIDNOSTI CIJELOG PRIVREDNOG SISTEMA

Osnovne funkcije CENTRALNE BANKE – jedna od osnovnih funkcija svake CB je da

osigura stabilnu unutrasnju i spoljnu likvidnost, a s tim u vezi i stabilan , zdrav,nacionalni novac i njegov stabilan kurs.

Za ostvarenje ovog osnovnog cilja CB se sluzi nizom instrumenata sadrzanih u

kreditno monetarnoj politici na podrucju nacionalne ekonomije i u deviznoj politici na

podrucju njene funkcije na internacionalnom planu

Sta se ovim politikama ostvaruje? Ovim politikama se odredjuje u kvalitativnom ikvantitativnom smislu - obim optimalne novcane mase, obim kreditne intervencije kod

drustveno-politickih zajednica, i trece, obim odobravanja kredita od strane poslovnih

banaka svojim komitentima.

OGRANICENJA KREDITA PUTEM TRZISTA NOVCA VRSE SE: direktnim

ucescem CB putem kreditno-monetarne politike, kao i dejstvom CB na veci ili manji

stepen likvidnosti poslovnih banaka.

VECI stepen LIKVIDNOSTI poslovnih banaka omogucem mjerama i instrumentimaCB ima za rezultat i vecu sposobnost poslovnih banaka na podrucju kreditne ekspanzije,

odnosno veceg odobravanja kredita svojim komitentima.

MANJI stepen LIKVIDNOSTI znaci manju kreditnu sposobnost i manju kreditnuekspanziju.

VECA kreditna aktivnost ima za rezultat na trzistu novca vecu ponudu novca.

TRI VELIKA ZNACAJA NOVCA

Posredstvom trzista novca, koju funkciju vrse poslovne banke?

1.Poslovne banke posredstvom i preko trzista novca, vrse tzv. Preradjivacku funkciju

novcanih sredstava jedne nacionalne ekonomije. To znaci da je banka u mogucnosti datransformise kratkorocna novcana sredstva u novcana sredstva na duzi rok.

2.Drugi veliki znacaj koji ima trziste novca na uspjesno funkcionisanje poslovnog

bankarstva u savremenoj trzisnoj privredi , ogleda se kroz mogucnost poslovnih banakada putem i posredstvom trzista novca ostvaruju odredjene dodatne prihode, plasirajuci

svoja sredstva, odnosno svoj visak novcanih sredstava, drugim poslovnim bankama koje

za to imaju potrebe3.Treci znacaj koje trziste novca ima na funkcionisanje poslovnog bankarstva ogleda se

u informativnoj ulozi koju trziste novca ima naspram poslovnog bankarstva.



NEDOSTACI KOD STALNOG POJAVLJIVANJA POSLOVNIH BANAKA U

ULOZI DAVAOCA, ODNOSNO PRIMAOCA KREDITA ogledaju se u cinjenici data i takva poslovna banka ne koristi pogodnije i rentabilnije oblike ulaganja novcanih

sredstava na jednoj strani , i na drugoj strani da ta i takva poslovna banka vodi izuzetno i

izrazito restriktivnu kreditnu politiku.

REGULISUCI PONUDU I TRAZNJU, a time i cijenu novcanih sredstava, ukupan

KREDITNI I MONETARNI SISTEM OSTVARUJE jednu od svojih najvaznijih

ULOGA : izrazenu u obavezi odrzavanja stabilne nacionalne valute na jednoj strani , i

stabilnog privrednog razvoja na drugoj strani.

POLITIKA JAVNOG DUGA

Postojanje, mjesto i uloga trzista novca u savremenim trzisnim privredama je od velikog

znacaja za uspjesno funkcionisanje i operacionalizaciju POLITIKE JAVNOG DUGA,

odnosno politike kreditiranja drzave i institucija i organizacija od posebnog drustvenog

interesa kao sto su: posta, zeljeznice, telekomunikacije i sl.

SPECIFICNOSTI U POGLEDU FUNKCIONISANJA INTERNACIONALNOG

TRZISTA SE OGLEDAJU U SLIJEDECEM: 1) kupovina i prodaja novca obavlja se

u stranim sredstvima placanja koja sa aspekta nacionalne ekonomije imaju devizno

znacenje 2) ucesnici na internacionalnom trzistu novca su u principu samo poslovne banke zemalja 3) instrumentarij i mjere za regulisanje internacionalnog trzista novca

manje su efikasni s obzirom na postojanje razlicitih nacionalnih interesa.

Promjena PARITETA neminovno ima za posljedicu revalvaciju i devalvacijunacionalne valute, a time postojanje nestabilnog kursa sto je u direktnoj suprotnosti sa

dobrom i odgovornom politikom monetarne vlasti u zemlji.

Internacionalnog trzista novca funkcionise kao MJESOVITI organizacioni oblik.

DEVIZNA BERZA je INSTITUCIONALNOG OBLIKA internacionalnog trzista

novca

RAZLIKE IZMEDJU INTERNACIONALNOG TRZISTA NOVCA I DEVIZNOG

TRZISTA se ogleda u tome sto se pod deviznim trzistem podrazumjevaju samo onetransakcije koje se desavaju na i u vezi sa deviznom berzom ili se pak deviznim trzistem

smatra ono trziste na kome se vrsi kupoprodaja deviza i utvrdjivanje kursa – cijene

kostanja nacionalne valute.



OSNOVNA PODJELA NA INTERNACIONALNOM TRZISTU NOVCA:

neposredni i posredni ucesnici.

KATEGORIJU NEPOSREDNIH UCESNIKA CINE: 1) poslovne banke i druge fin.

organizacije koje su za to posebno ovlascene od strane CB 2) CB u funkciji interventa ikontrolora

Kategoriju POSREDNIH ucesnika cine: svi ostali vlasnici deviznih sredstava koji zasvoje potrebe u vezi deviznih transakcija na internacionalnom trzistu novca koriste

iskljucivo neposredne ucesnike.

PREDMET POSLOVANJA INTERNACIONALNOG TRZISTA NOVCA SU: samo

slobodna i transferabilna devizna sredstva na racunima poslovnih banaka u

inostranstvu.

OSNOVNA RAZLIKA izmedju nacionalnog i internacionalnog trzista novca SAASPEKTA PREDMETA POSLOVANJA ogleda se u cinjenici da vaznost i ulogu koju

ima ziralni nacionalni novac za funkcionisanje nacionalnog trzista novca da identicnuulogu i vaznost za funkcionisanje internacionalnog trzista novca imaju slobodna i

transferabilna devizna sredstva na racunima banaka u inostranstvu.

SPECIFICNOST FUNKCIJE I ULOGE CB PREMA INOSTRANSTVU se ogleda u

obavezi i odgovornosti CB svake zemlje na polju:

a) obezbjedjenja optimalne likvidnosti nacionalne ekonomije u medjunarodnim

placanjima b) odrzavanja stabilnog i optimalnog kursa nacionalne valute

c) formiranja i odrzavanja deviznih rezervi zemlje u optimalnoj strukturi i obimu

d) na polju regulisanja i kontrole rada banaka u poslovanju sa inostranstvom

KOJIM INSTRUMENTIMA SE SLUZI CB PRI SPROVODJENJU OSNOVNIH

FUNKCIJA?

U ostvarivanju ovih osnovnih funkcija prema inostranstvu CB se sluzi nizom

instrumenata kojima regulise i propisuje izmedju ostalog i : 1) pravila ponasanja

poslovnih banaka na internacionalnom trzistu novca i 2) nacin funkcionisanja i pravila i

uslove rada devizne berze

MJESTO I ULOGA CB NA INTERNACIONALNOM trzistu novca je znacajno

MANJA od one koju CB ima na nacionalnom trzistu novca

NA INTERNACIONALNOM trzistu novca ULOGA CB se svodi na interventa i

regulatora devizne berze i poslovnih banaka.



KORESPONDENTSKI i KONTOKOREKTNI BANKARSKI ODNOSI

Osnovni cilj i svrha uspostavljanja korespodentskih odnosa medju bankama je

UZAJAMNA SARADNJA u bankarskim poslovima, u prvom redu u poslovimamedjunarodnog platnog prometa.

OPREDJELJENJE ZA VISE KORESPONDENTSKIH BANAKA U JEDNOJZEMLJI JE: zavisno od vise faktora: teritorijalno prostranstvo odnosne zemlje ,

razvijenost bankarske mreze u toj zemlji, zelje i potrebe bankinih komitenata, odnosno

njihovih poslovnih partnera zbog poslovne povezanosti sa odredjenim bankama u tojzemlji, povoljniji uslovi rada sa novom korespondentom i dr.

INFORMACIJE koje se trebaju prikupiti o banci s kojom se ZELI STUPITI U

KORESPODENTSKI ODNOS treba da sacinjavaju “generalije” odnosne banke kao stosu: godina osnivanja, ko su osnivaci i sadasnji vlasnici banke, koliko iznose sopstvena

sredstva, koliko ima tudjih sredstava, kako i gdje su sredstva plasirana i sl.

DO USPOSTAVLJANJA KORESPONDENTSKIH ODNOSA izmedju dvije banke dolazi obicno na prijedlog jedne od njih u pismenoj formi.

U TOM PISMU BANKA INICIJATOR, DOSTAVLJA DRUGOJ BANCI VEC

POMENUTE “GENERALIJE” BANKE KAO I : 1) stampani izvjestaj o svom radu i

posljednjem godisnjem zavrsnom racunu 2) stampanu listu potpisa svih lica ovlastenih za potpisivanje banke u poslovima sa inostranstvom 3) stampanu tarifu naknada za usluge

koje bankazaracunava u poslovima za inostranstvo

Ako jedna od banaka ovlasti onu drugu banku da ona u svojim knjigama otvori tekuci(KONTOKOREKTNI) racun na ime prve banke, i da sva buduca medjusobna placanja

(uplate i isplate) izvrsi u korist odnosno na teret tog racuna. U tom slucaju nastaje

KONTOKOREKTNI KORESPODENTSKI ODNOS izmedju tih banaka, koje se tadanazivaju i kontokorektnim ili direktnim korespondentima.

Banke mogu izvrsavati svoja medjusobna placanja putem svojih tekucih racuna kodtrecih banaka, dajuci tim trecim bankama naloge ili ovlastenja za izvrsavanje potrebnih

placanja u korist druge korespodentske banke. Banke sa kojima su dogovooreni takvi

odnosi za medjusobna placanja nazivaju se NEKONTOKOREKTNI ILI

INDIREKTNIM KORESPONDENTIMA

KONTOKOREKTNI RACUNI korespodentskih banaka se vode u onoj VALUTI u

kojoj se izvrsavaju medjusobna placanja izmedju tih banaka.Vrlo cesto je to VALUTA jedne od zemalja u kojima odnosne banke imaju svoje

sjediste. Medjutim od tog pravila ima izuzetaka, pogotovu ako valute tih zemalja nisu

konvertibilne.U takvim slucajevima se medjusobna placanja izvrsavaju ili u nekoj konvertibilnoj valuti

ili puteem tzv. OBRACUNSKE VALUTE (KLIRINGA)



Ako se placanja vrse u obracunskim (klirinskim) valutama, ondaa poslovne banke po

pravilu NE MOGU imati medjusobne kontokorektne racune, jer se takva placanja

izvrsavaju putem posebnih ZBIRNIH RACUNA kod CB-ka doticnih zemalja.

SREDSTVA JEDNE BANKE NA TEKUCEM RACUNU KOD DRUGE BANKE U

INOSTRANSTVU PREDSTAVLJAJU NJENO DEVIZNO POTRAZIVANJE, sa kojimona moze u svakom trenutku slobodno raspolagati za svoja placanja, putem svojih naloga

koje izdaje banci kod koje ima sredstva na racunu.

Banka MOZE kod iste korespodentske banke imati svoje tekuce racune u raznim

valutama.

KORESPONDENTSKA BANKA KOD DRUGE BANKE MOZE IMATI

SLIJEDECE RACUNE: depozitni racun, racun za sredstva pokrica za otvoreneakreditive, za terminske i garancijske depozite, za kredite, itd.

IZNOS SREDSTAVA koji banka moze drzati na svojim tekucim racunima kod

kontokorektnih korespondenata OBICNO NIJE OGRANICEN.DONJA GRANICA (MINIMUM) SREDSTAVA koje banka treba da ima na svom

tekucem racunu kod nekog korespondenta ODREDJUJE SE OBICNO iskustveno prema volumenu i ucestalosti poslova platnog prometa (priliva i odliva sredstava), vodeci

racuna o potrebi odrzavanja stalne likvidnosti.

Tekuci racun koji jedna banka otvara kod svoje korespodentske banke predstavlja za nju

“NOSTRO-RACUN” (od ital. Rijeci nostro-nas)

Za banku kod koje je racun otvoren to je “LORO-RACUN” (od ital rijeci njihov)

Podjela tekucih racuna na nostro i loro racune je USLOVLJENA time ssa cije

pozicije se vrsi posmatranje, da li sa stanovista banke-imaoca racuna ili banke kod kojese racun vodi.

DEVIZNA POZICIJA PREDSTAVLJA razliku izmedju svih priliva i odliva na nostro

kontima i po pojedinim valutama.

To znaci da devizna pozicija moze biti izrazena koa “MINUSNA” (odliv veci od

priliva), u kom slucaju govorimo o negativnom saldu na nostro kontu i o “kratkoj”

poziciji banke u toj valuti, i kao “POZITIVNA” u kom slucaju kazemo da je priliv veciod odliva, odnosno da je pozicija banke u toj valuti “duga”.

UZROCI PROMJENA NA STRANI PRILIVA deviznih sredstava na nostro kontu

su, osim prethodnog saalda i: 1) uzeti ili kupljeni devizni depoziti 2) kupljena devizna

sredstva na trzistu i 3) priliv deviznih sredstava od uzetih i iskoriscenih kredita, priliv po

onovu naplate datih kredita i potrazivanja banke ili njenih komitenata, kao i priliv poosnovu transfera, dobiti, poklona i sl.

UZROCI PROMJENA na STRANI ODLIVA deviznih sredstava sa nostro konta

osim prethodnog salda bile bi: 1) dati ili prodati devizni depoziti 2) prodata devizna

sredstva na trzistu 3)odliv deviznih sredstava po osnovu datih i iskoristenih kredita 4)



odliv deviznih sredstava po osnovu placanja kreditnih i svih drugih deviznih obaveza

banke i njenih komitenata.

PREDMET RADA NA INTERNACIONALNOM TRZISTU novca je: trgovina

deviznim sredstvima, odnosno uzimanje i davanje, kupovina i prodaja kratkorocnih

deviznih potrazivanja i HOV koje glase na stranci sredstva placanja.

Devizna sredstva, kojima se trguje na internacionalnom trzistu novca NE MOGU

BITI GOTOVINA U DOMACOJ ILI STRANOJ VALUTI, vec samo i jedino devizna potrazivanja ucesnika na internac trzistu novca koja oni imaju na svojim nostro racunima

u inostranstvu.

NEGATIVNI SALDO DEVIZNE POZICIJE mozemo da pokrijemo: 1) uzimanjemdeviznih depozita uz placanje trzisne depozitne kamate ili 2) kupovinom deviza na

deviznoj berzi ili trzistu uz kamatni i kursni rizik ili 3)prodajom sopstvenog portfelja

kratkorocnih HOV koje glase na strana sredstva placanja

TRI OSNOVNE VRSTE POSLA NA INTER. TRZISTU NOVCA

1) davanjei uzimanje deviznih depozita 2) prodaja i kupovina deviznih potrazivanja 3)osiguranje od kamatnog i kursnog rizika

MEDJUBANKARSKI DEVIZNI DEPOZITI

Vladajuca i orjentaciona kamatna stopa na inter. trzistu novca sa deviznim depozitima,

imala je Engleska sa svojim eurotrzistem u Londonu cija je kam.stopa LIBOR (London

inter bank offered rate)

Intern. trziste poznaje i slijedece ORJENTACIONE STOPE:

FIBOR –kotacija na frankfurtskom trzistu, NIBOR – u Njujorku, SIBOR – u Singapuru.

Kotacija kamata na internacionalnom trzistu novca u poslovima sa deviznim

depozitima VRSI SE na isti nacin kao i kotaacija kurseva, a to znaci da banka koja

navodi svoju kamatu to uvijek cini u dvostrukom znacenju i to kao kamatu po kojoj jespremna da uzme depozit i kamatu po kojoj je spremna da da depozit.

U SKLADU S ROCNOM STRUKTUROM DEVIZNE DEPOZITE DIJELIMO NA:

1) poslove s deviznim depozitima i dnevnim rokom dospjeca (u ove poslove spadaju sviuzeti ili dati devizni depoziti na rok do 30 dana) 2) poslove s deviznim depozitima sa

mjesecnim i godisnjim dospjecem (u ove poslove spadaju svi uzeti ili dati devizni

depoziti na rok od jednog ili vise mjeseci pa do maksimum godinu dana)

Rok orocavanja, kod svih vrsta deviznih depozita, pocinje teci dva radna dana –

SPOT- od dana zakljucivanja poslovne transakcije

MOTIVI KUPOPRODAJE DEVIZA

Tri osnovna motiva kupoprodaje deviza: 1) kupovina deviza radi izmirivanja deviznih

legitimnih obaveza subjekata jedne nacionalne ekonomije koje oni imaju prema



inostranstvu po bilo kom osnovu 2) prodaja deviza radi odrzavanja unutrasnje i spoljne

optimalne likvidnosti jedne nacionalne ekonomije 3) kupovina deviza radi dalje prodaje i

prodaja deviza radi nove kupovine

“CISTI ILI PRAVI KUPOPRODAJNI DEVIZNI POSLOVI” su poslovi koji su

obavljni iz razloga prve dvije grupe motiva, koji predstavljaju osnov za realizaciju

kupoprodajnih deviznih transakcija kojima se ostvaruju interesi jedne nacionalneekonomije i njeni finansijski odnosi sa inostranstvom.

“SPEKULATIVNI ILI NECISTI KUPOPRODAJNI DEVIZNI POSLOVI” su poslovi koji su obavljeni iz razloga trece grupe motiva, koji su osnov za ostvarivanje

dodatnih ekstra prihoda ucesnika na intenacionalnom trzistu novca.

PPOSLOVI DEVIZNE KUPOPRODAJE NEPOSREDNIH UCESNIKA NA

INTER. TRZISTU NOVCA SU:

1) kupovina deviza po nalogu neucesnika, potrebnih za pravovaljano i blagovremeno

izvrsavanje obaveza prema inostranstvu.

2) Proaja deviza po nalogu neucesnika, radi obezbjedjenja njegove unutrasnje i spoljnelikvidnosti

3) Kupovina deviza radi izmirivanjasopstvenih obaveza prema svim subjektima u zemljii inostranstvu ucesnicima i neucesnicima na internacionalnom trzistu novca

4) Prodaja deviza radi obezbjedjenja sopstvene optimalne unutrasnje i devizne

likvidnosti5) Kupovina deviza radi prodaje i zarade na kursnoj razlici – kupujem danas jeftinije da

bi sutra kada skoci kurs prodao skuplje

6) Proda deviza radi kupovine – prodajem danas skuplje da bi sutra kada padne kurs

kupio jeftinije

VRSTE KUPOPRODAJE DEVIZA

A.) PREMA KRITERIJUMU NACINA i OBLIKA DEVIZNE KUPOPRODAJE

1. KUPOPRODAJA DEVIZA NA DEVIZNOJ BERZI CIJE su osnovne

karakteristike:

• Partneri u kupoprodaji, koji su obavezno subjekti jedne nacionalne ekonomije, su

uvijek dvije poslovne banke, neposredni ucesnici na inter. trzistu novca ili jedna

poslovna banaka i CB kao intervent i kontrolor

• Kupoprodaja deviza se ostvaruje uvijek uz posredstvo nacionalne valute, sto ovoj

vrsti kupoprodaje daje karakter konverzije stranih sredstava placanja u domacu

valutu ili konverzije domace valute u strana sredstva placanjaa

• U realizaciji poslova na deviznoj berzi, sa aspekta uslova i nacina rada, od primarnog

znacaja su domaci propisi i domaci devizni rezim koji je samo prilagodjemn inter. propisima,uzansama i standardima

• Kupoproddajne devizne transakcije na deviznoj berzi se realizuju dijelom ili u cjelini

i koriscenjem deviznih rezervi CB.



2. KUPOPRODAJA DEVIZA NA i U OKVIRU INTER. TRZISTA NOVCA, cije su

osnovne karakteristike:

•Kupoprodaje deviza se ostvaruje na slobodnom neistitucionalizovanom trzistu inter.karaktera

• Partneri u kupoprodaji su u principu dvije poslovne banke iz dvije razlicite zelje koji

su neposredni ucesnici na inter. trzistu novca i koje obavezno imaju kontokorektne i

korespodentske odnose

• Kupoprodaje deviza se ostvaruje u principu bez posredstva nacionalne valute cime se

u ovoj vrsti kupoprodaje ostvaruje maksimalan stepen efikasnosti, disciplinarnosti i

racionalnosti.

• U realizaciji poslovadevizne kupoprodaje na slobodnom-internn trzistu sa aspekta

uslova i nacina rada, od primarnog znacaja su inter principi , uzanse i standardi

• Kupoprodajom deviznim transakcijama na inter.trzistu novca u mnogome se

eliminisu spekulativni poslovi zasnovani na kamatnim i kursnim razlikama,B) PREMA VRSTI UCESNIKA i VALUTE KOJA JE PREDMET KUPOPROD.

1. POSLOVI KUPOVINA i PRODAJA KONVERTIBILNIH VALUTA u tom smislu

devizna kupoprodaja moze biti ostvarena posredstvom

• Domace valute ako je ona konvertibilna

• Jedne strane konvertibilne valute koja je kao takva oznacena i trzisno prihvatljiva za

sve ucesnike na intern. trzistu novca

• Tzv korpom valuta

2. POSLOVI KUPOVINE i PRODAJE NEKONVERTIBILNIH VALUTA

C) PREMA KRITERIJUMU USLOVA i NACINA REGULISANJAMEDJUSOBNIH OBAVEZA PARTNERA IZ DEVIZNE KUPOPRODAJE:

• PROMPTNE KUPOPRODAJE ILI KUPOPRODAJA U GOTOVOM ILI

KASA KUPOPRODAJA ILI SPOT POSLOVI – kod kojih se obaveze iz

kupoprodajnog ugovora izvrsavaju u roku od dva dana od dana zakljucenja

• POSLOVE TERMINSKE KUPOPRODAJE – kod kojih se obaveze iz

kupoprodajnog ugovora izvrsavaju posljednjeg radnog dana ugovorenog roka koji pocinje teci drugog radnog dana (od spota) do dana zakljucenja

ORGANIZACIJA i PRINCIPI RADA

- Kupoprodaja deviza PREDSTAVLJA u stvari bankarsku operaciju na intern trzistu

novca i preko koje se REALIZUJU viskovi i manjkovi deviznih pozicija banakaneposrednih ucesnika na tom trzistu

- Tehnologija rada dilera u vezi sa kupovinom i prodajomm deviza sastoji se od

nekoliko faza: 1) faza utvrdjivanja devizne pozicije 2) faza pripreme i donosenja

odluke za izlazak na trziste 3) faza utvrdjivanja minimalnog i maksimalnog iznosa

kupovine, odnosno prodaje 4) faza kotacije kurseva, odnosno utvrdjivanjakupoprodajne cijene 5) faza realizacije kupoprodajnih ugovora



- FAZA PRIPREME i DONOSENJA ODLUKE ZA ULAZAK IZLAZAK NA

TRZISTE predstavlja razradu taktike i strategije njegovog nastupa nakupoprodajnom deviznom trzistu sa aspekta ostvarivanja jednog jedinog cilja: kako i

na koji nacin sto skuplje prodati odnosno kako i na koji nacin sto jeftinije kupiti

PROMPTNA (KASA ILI SPOT) i TERMINSKA KUPOPRODAJA DEVIZA

- PROMPTNO ILI KASA ILI SPOT KUPLJENE ILI PRODATE DEVIZE

oznacavaju sporazum kupca i prodavca da ce sve medjusobno ugovorene

kupoprodajne obaveze izvrsiti u roku odmah, pod cim se nedvosmisleno podrazumjeva rok od 2 naredna dana zakljucenja posla

- Kod promptnih poslova i za kupca i za prodavca postoji SAMO JEDAN RIZIKO,

a to je neizvrsavanje doznaka

- OBEZBJEDJENJE OD RIZIKA NEIZMIRENJA PLACANJA se ostvaruje

putem utvrdjivanja mininalnog obima posla deviznih kupoprodaja tzv. devizni limitiza arbitrazne transakcije na jednoj strani i medjusobnom razmjenom jednog od

instrumenata obezbjedjenja placanja imedju poslovnih partnera, na drugoj strani

- KOD TERMINSKIH KUPPRODAJA JAVLJAJU SE SLIJEDECI RIZICI:

rizik neizvrsavanja doznake, kamatni i kursni riziko.

- OSNOV ZA POSTOJANJE KAMATNOG RIZIKA nalazi se u cinjenici da jekamatna stopa na isti rok za razlicite valute razlicita.

- Razlika u kamatnim stopama za razlicite valute, a za isti vremenski rok se naziva

“INDIFERENTNA KAMATNA MARZA”

- “PIP” je vrijednost petog decimalnog mjesta jednog kursa

- “POINT” je vrijednost cetvrtok decimalnog mjesta jednog kursa

-Ako je terminski kurs nizi od promptnog kursa, tada i u tom slucaju govorimo o

DEPORTU ODGOVARAJUCE TERMINSKE DEVIZE

- Ako per termin, odnosno na dan “X + 3” postoji kursni dodatak prema promptnom

kursu, tada terminska deviza ima REPORT

- ZASTITI OD RIZIKA KAMATNOG i DEVIZNOG KURSA poslovne banke

obezbjedjuju zakljucivanjem terminskog posla na deviznim terminskim trzistima

U JEDNOM DEVIZNOM TERMINSKOM POSLU SE UTVRDJUJU SLIJEDECI

ELEMENTI:

1. obije vrste deviza koje se trguju jedno za drugo

2. monenat dospjeca posla, odnoano rok na koji se posao zakljucuje

3. terminski kurs po kome ce se na dan dospjeca izvrsiti terminski posao

4. adresa i naziv poslovne banke koja treba da se per termin doznaci prodata valuta

po zelji partnera u poslu i to na dan dospjeca u korist drugog ucesnika u poslu.



OSNOVNI OBLICI I INSTRUMENTI OBEZBJEDJENJA OD KURSNOG

RIZIKA SU:

1. odrzavanje bilansne devizne uravnotezenosti, obima i roka izmedju priliva i

odliva po svakoj vrsti valute pojedinacno

2. multilateralni obracun odnosno klirinska prebijanja salda u pojedinim valutamaizmedju pojedinih dijelova multinacionalne kompanije ciji devizni saldo nakon

izvrsenja kliringa jedino nosi u sebi devizni riziko

3. Odlaganje placanje obaveze o dospjecu ili placaje obaveze prije dospjeca su oblici

regulisanja kursnog rizika karakteristicni samo za dugogodisnje poslovne partneresa potpunom poslovnom tolerancijom

4. ugovaranje valutne klauzule i ogranicavajuceg procenta odstupanja kursa koje sesmatra poslovno prihvatljivim

5. drzavne agencije za osiguranje izvoznih poslova

6. terminske devizne transakcije7. SWAP poslovne operacije

8. Valutne opcije

9. Futures ugovori

TERMINSKE DEVIZNE TRANSAKCIJE

-

NEPOSREDNI TERMINSKI UGOVOR je aranzman gdje ugovorne strane preuzimaju obavezu da po utvrdjenom kursu razmjene dogovorene iznose razlicitihvaluta na jedan odredjeni dan u buducnosti

- TERMINSKI UGOVOR SA OPCIONIM DATUMOM je aranzman koji

omogucava da isporuka ugovorenih iznosa valute bude izvrsena u transama ili ucijelosti u bilo koje vrijeme izmedju dva buduca datuma

- RAZLIKA izmedju promptnih i terminskih kurseva utvrdjena je razlikama u

kamatnoj stopi , i dok su terminski kursevi za neke valute iznad promptnih kursevadruge ce biti ispod.

SWAP (SVOP) POSLOVNE OPERACIJE

SWAP (SVOP) predstavlja jedinstvo obije ove tansakcije i to:1. promptne kupovine jedne valute za drugu i terminske prodaje te iste valute za tu

istu drugu u kom slucaju kazemo dase radi o PRODANOM SVOPUI

2. promptne prodaje jedne valute za drugu i terminske kupovine te iste valute za tuistu drugu u kom slucaju kazemo da e radi o KUPOVNOM SVOPU.

U slucaju kada se promptna i terminska kupoprodaja realizuju izmedju dva ista partnera, onda takvu poslovnu operaciju nazivamo «CISTI ILI PRAVI SVOP»



Ako se poslovna operacija zakljuci sa jednim partnerom npr promptna prodaja jedne

valute , a sa drugim partnerom terminska kupovina te iste valute koju poslovnuoperaciju nazivamo «NECISTI ILI NEPRAVI SVOP»

RAZLIKA IZMEDJU TERMINSKOG I SVOP POSLA se sastoji u tome sto se pod terminskim poslom podrazumjeva jedna trzisna transakcija koja ce se izvrsiti u

buducnosti na tacno ugovoreni dan, dok se pod SVOP poslom podrazumjevaju

obavezno dvije transakcije, od kojih je jedna uvijek promptna odnosno spot tj.izvrsava se za dva dana, a druga uvijek terminska koja ce se izvrsiti kasnije u

buducnosti , na tacno ugovoreni dan

Pri tome trebaju biti ispunjeni slijedeci USLOVI SVOP POSLA:

1. predmet kupoprodaje u SVOP poslu mora biti ista ona valuta sa kojom se obavila

i promptna i terminska kupoprodaja2. osim iste valute pozeljno je da se radi i sa istim iznosima kupovine i prodaje kao i

na iste rokove

3. partneri u promptnoj i terminskoj kupoprodaji mogu biti svi trzisni subjekti, a partneri u SVOP poslu su samo poslovne banke kao neposredni ucesnici na ITN.

MOTIVI ZA OBAVLJANJE SVOP POSLA:

1. osiguranje od kursnog rizika

2. izrazava se u potrebi trzisnog subjekta – poslovne banke, da jednu svoju valutu,koja joj tog momenta nije potrebna, konvertuje u drugu koja joj je tog momenta

potrebna i da se kasnije nakon isteka odredjenog vremena ponovo vrati u onu

istu valutu koja joj ranije nije bila potrebna.

TERMINSKI KURS SE UTVRDJUJE tako sto se vrijednost promptnog ili spot kursa

koriguje vrijednoscu «indiferentne kam. marze»

NACIN OBRACUNA SVOP KURSA u sebi sadrzi , osim kotacije kupovnog i

prodajnog spot kursa, i dvostruku kotaciju kam. stopa za iste valute i za isti termin ,

odnosno kotaciju kamatne stope koju ponudjac placa za uzeti depozit ili koju onnaplacuje za dati depozit iste valute i istog roka

Ako banka realizirajuci kupovni svop posao od npr milion maraka ostvaruje, poredredovnih prihoda koji rezultiraju iz razlike promptnog kupovnog i promptnog prodajnog

kursa jos i ekstra SVOP prihod koji rezultira iz razlike prodajnog promptnog i kupovnog

svop posla. Ta razlika se naziva SVOP PREMIJA

VALUTNA OPCIJA predstavlja ugovor koji daje pravo vlasniku, ali ne predstavlja injegovu obavezu, da kupi ili proda odredjenu kolicinu odredjene robe po utvrdjenoj cijeni

u utvrdjenom vremenskom periodu

VALUTNE OPCIJE GARANTUJU, minimalne ili maksimalne cijene za devize,

ostavljajuci otvorenom sansu da se dodje do ekstra prihoda po osnovu povoljnog kretanja

kurseva

Valutne opcije OMOGUCAVAJU ucesniku na trzistu da otkloni kursni rizik ali bez

umanjenja prihoda.



«CALL» opcija daje pravo kupcu, ali ne predstavlja njegovu obavezu, da KUPI dati

iznos odredjene valute po fiksnom kursu tokom utvrdjenog vremenskog perioda.

«PUT» opcija daje pravo kupcu, ali ne predstavlja njegovu obavezu, da PRODA datiiznos odredjene valute po fiksnom kursu tokom utvrdjenog vremenskog perioda

IZDAVALAC OPCIJE naziva se GRANTOR koji za izdvajanje opcije prima

nadoknadu – premiju.PREMIJA PREDSTAVLJA cijenu opcije i ona se ODREDJUJE na osnovu 5

faktora

1. roka isteka2. razlike izmedju cijene kostanja i trzisne cijene predmetne valute

3. kamatne stope

4. ponude i traznje

5. promjenjivosti krsa predmetne valute

OTC opcijom moguce je FIKSIRATI bilo koju cijenu izvrsenja koju zahtjeva kupac,

trajanje opcije i takodje i varijantu opcije

OSNOVNA KARAKTERISTIKA VALUTNIH OPCIJA sastoji se u tome da ona daje

vlasniku opcije tzv «SNAGU CEKANJA», a to znaci da ako se trzisna cijena predmetnevalute krece na stetu drzaoca, ona ima mogucnost da ceka do datuma isteka opcije da se

to kretanje promjeni njemu u korist

VALUTNA OPCIJA je ona valuta na koju opcija glasi, dok je VALUTA UGOVORA

druga valuta, tj ona u odnosu na koju je valuta stavljena.

RAZLIKA IZMEDJU KUPOVINE VALUTNE OPCIJE I TERMINSKE

TRANSAKCIJE je u tome sto se kod terminskih transakcija osigurava od

nepovoljnih promjena kurseva, ali je istovremeno iskljucena mogucnost izvlacenja

koristi ako se kursevi pomaknu u povoljnom smjeru, sto nije slucaj kod valutnih

opcija, iako je za njih placena odredjena cijena (premija).

PREDNOST VALUTNIH OPCIJA u odnosu na terminske transakcije je u tome sto

opcija nije ugovor koji obavezuje vlasnika (kupca) opcije, tj da ona moze, ali ne

mora biti u bilo koje vrijeme prije isticana njene vaznosti biti realizovana.

NEDOSTACI valutnih opcija u odnosu na terminske transakcije su prije svega

cijena- premija opcije koja mora biti odmah placena posredniku, zatim ucesce

posrednika u kupoprodajnim transakcijama i izuzetno visoki standardi u trgovanjuvalutnim opcijama.

FUTURES (FJUCERS) UGOVORI – trzisne operacije sa fjucers ugovorima se

realizuju na specijalno za to organizovanim berzama od kojih su najpoznatije:

IMM – International Monetary Market

CBT – Chicago Board of Trade

LIFFE - London International Financial Future Exchange

Pri sklapanju ovih ugovora NEMA FIZICKOG PRENOSA INSTRUMENTA koji

su predmet ugovora, nego se samo stvara pravo ili obaveza da se odredjeni instrument

kupi ili isporuci na neki buduci dan , naznacen u ugovoru.To prakticno znaci da se oba partnera izlazu RIZIKU NESOLVENTNOSTI, jer

obaveza iz ugovora, iz bilo kojeg razloga, moze biti neizvrsena.



RADI OBEZBJEDJENJA OD RIZIKA NESOLVENTNOSTI, clearing House

posrednik naplacije po svakoj operaciji tzv inicijalnu marzu koju na poseban nacin

deponuje i kupac i prodavac

CIJENA FJUCERS UGOVORA KOTIRA DVOSTRUKO>Jedna je ona po kojoj je

neko spreman platiti odredjeni fin. Instrument, a druga je ona po kojoj bi on tajinstrument prodao

Sve ucesnike na fjucers ugovorima mozemo svrstati u dvije osnovne grupe: «hedgers»

i «traders»

HEDGERS su oni koji se trgujuci fjucers ugovorima zele zastititi od rizika promjenakurseva i kamatnih stopa

TRADERS su oni koji preuzimaju rizik i nastoje iz promjene cijena ostvariti extra profit.

Fjucers ugovore , SA ASPEKTA NACINA UPOTREBE I FORMIRANJA CIJENE

mozemo podijeliti na: kratkorocne i dugorocne fjucers ugovoreRazlike koje postoje izmedju kamatnih stopa (cijena) na fjucers trzistu i kam stopa na

depozitnom trzistu poznate su kao «BASIS». Jedan basis poen je isto sto i razlika u kamstopama od 0,01%

OSNOVNA FUNKCIJA FJUCERS UGOVORA je efikasna zastita od kam.rizika

odnosno od promjene kam. stopa.

MEHANIZAM KAMATNIH STOPA

Cijena pomocu koje se realizuju transakcije na TN, IZRAZENA JE U: procentima i

naziva se KAMATOM.

KAMATNA STOPA SE UTVRDJUJE na osnovu ponude i traznje uz obavezno

prilagodjavanje i orjentaciju na:

1. Eskontnu i lombardnu stopu CB2. na tzv diskontnu stopu CB na hartije TN i

3. naneto kamatnu stopu koja se formira iz operacija na inter.TN.

Razlika izmedju tzv «ciste kamate» i kamate placene za dnevni novac naziva se RIZIKO

PREMIJA koja je uvijek u obrnutoj proporciji sa bonitetom poslovne banke. Sto je

bonitet manji , to je riziko premija veca i obrnuto

trziste novca pitanja i odgovori

Documents