uloga okolinskog menadŽmenta.docx

27
INTERNACIONALNI UNIVERZITET TRAVNIK EKOLOŠKI FAKULTET ZAŠTITA ŽIVOTNE SREDINE I OKOLINE Akademsa 2015/2016 SEMINARSKI RAD Uloga okolinskog menadžmenta

Upload: ermina-tolja

Post on 29-Jan-2016

272 views

Category:

Documents


0 download

TRANSCRIPT

Page 1: ULOGA OKOLINSKOG MENADŽMENTA.docx

INTERNACIONALNI UNIVERZITET TRAVNIK

EKOLOŠKI FAKULTET

ZAŠTITA ŽIVOTNE SREDINE I OKOLINE

Akademsa 2015/2016

SEMINARSKI RAD

Uloga okolinskog menadžmenta

Student: Profesor:

Tolja Ermina Doc. dr Nedžad Haračić

Travnik, novembar, 2015.

Page 2: ULOGA OKOLINSKOG MENADŽMENTA.docx

Sadržaj:1. UVOD.............................................................................................................................3

2. ULOGA OKOLINSKOG MENADŽMENTA...............................................................4

2.1. Usklađivanje stretagija preduzeća sa okolinskim zahtjevima.....................................4

2.1.1. Osnovni principi EMS-a......................................................................................5

2.1.2. Monitoring i korektivne radnje nakon implementacije......................................11

2.1.3. Okolinska komponenta kao dio strateškog menadžmenta preduzeća................14

2.1.4. Sistem okolinskog upravljanja prema ISO 14001.............................................15

2.1.5. Upravljanje proizvodnim sistemom sa aspekta kvaliteta...................................16

3. ZAKLJUČAK...............................................................................................................18

4. LITERATURA.................................................................................................................19

2

Page 3: ULOGA OKOLINSKOG MENADŽMENTA.docx

1. UVOD

Protekla dva desetljeća obilježena su kao desetljeća ekološke svjesnosti. Donesen je značajan broj zakona koji se bave ekologijom i propisa kako bi načinili preduzeća ekološki odgovornima. S rastućim interesom za ekološka pitanja od strane javnosti, ekološka odgovornost je postala značajno pitanje. Trenutno postoje dvije vrste ekološke odgovornosti: zakonska i dobrovoljna.

Međunarodna organizacija za standardizaciju ( ISO ) je pronašla način (ISO 14000standardi) kako  bi pomogla preduzećima u rukovođenju ekološkim standardima. ISO 14000 ekološki standardi zahtijevat će eventualno od kompanija da osiguraju informacije o njihovom EMS ( ekološkom management sistemu) izdavanjem godišnjih ekoloških izvještaja. Uzimajući u obzir rastuću pažnju vezanu uz ekološka pitanja, organizacijama je potrebna pomoć na svim nivoima u cilju ispunjenja ekoloških zahtjeva.

Očuvanje prirodnih resursa, ograničavanje emisija zagađenja, rizika po životnu sredinu i stvaranje sigurnog radnog mjesta ciljevi su sistema upravljanja životnom sredinom EMS i EMAS- temeljne ekološke politike za ekološki osviještene potrošače. Sistem upravljanja životnom sredinom (EMS) dio je cjelokupnog sistema upravljanja organizacijom, a obuhvaća preventivno djelovanje i  primjenu normi za unapređivanje odnosa prema životnoj sredini, s osnovnim ciljem smanjenja nepoželjnih uticaja organizacije na životnu sredinu.

U radu su obrađeni osnovni principi EMS-a, kao i monitoring i korektivne radnje nakon implementacije, okolinska komponenta kao dio strateškog menadžmenta preduzeća, sistem okolinskog upravljanja prema ISO 14001 i upravljanje proizvodnim sistemom sa aspekta kvaliteta.

3

Page 4: ULOGA OKOLINSKOG MENADŽMENTA.docx

2. ULOGA OKOLINSKOG MENADŽMENTA

2.1. Usklađivanje stretagija preduzeća sa okolinskim zahtjevima

Zašto bi industrijski menadžment trebao biti zainteresovan za oklinu?

Postoji više razloga zbog kojih industrija i privrednici trebaju razmišljati i djelovati s manje rizičnih uticaja na okolinu:

- Potrošači zahtijevaju „zelene“ proizvode;

- Zakonodavstvo o zaštiti okline postaje sve strožije, jer se povećavaju troškovi prečišćavanja i kazne;

- Organizacije koje izvoze ili su poslovno vezane sa zapadnom Evropom suočavaju se s određenim obavezama u izvještavanju o uticaju proizvoda na okolinu;

- Strane i domaće banke i finansijske institucije ulažu u projekte čiji procesi pokazuju stalni rast eko-efikasnosti;

- Osiguravajuća društva u prvom redu osiguravaju organizacije koje se odgovorno ponašaju prema okolini;

- „zelene kompanije“ ostvaruju tržišnu prednost pojeftinjenjem proizvoda i odgovarajućim marketingom;

- Radnici žele raditi za organizaciej koje se odgovorno ponašaju prema okolini.

Grupe okolinskog pritiska zahtijevaju više javnosti u pogledu zagađivanja, koje uzrokuju organizacije i njihovi proizvodi i upućuju na pooštravanje mjera koje treba preduzeti na sprjećavanju zagađivanja i minimizacijiotpada. Sistem okolinskog upravljanja poprima kritičan udio u porastu „ eko-efikasnosti“ neke organizacije.

Od sredine 1980-ih na Zapadu, a u skorije vrijeme i u zemljama u tranziciji tržišne ekonomije, u poslovanju i industriji raste priznanje EMS-u da može pomoći ispunjenju okolinske regulative. Minimizacija ( finansijskih ) rizika od povećanih troškova, povećanju dobiti i konkurentnosti, stalni rast „ eko-efikasnosti“, povećanje korporativnog imidža i otklanjanje potrebe za zakonodavnim mjerama vlasti, također su zadaci EMS-a.

U većini zemalja je implementacija struktuisanom EMS-a u organizacijam dobrovoljna. One pažljivo procjenjuju potencijalne finansijske koristi ( identifikacija ušteda, poboljšana učinkovitost proizvodnje, novo potencijalno tržište itd. ) koje nastaju iz okolinskih aktivnosti, ali isto tako i rizike od nerješenih organizacijskih i tehničkih rješenja ( nesreće, nemogućnost dobijanja bankovnog kredita i povratnog ulaganja, gubitak tržišta i kupaca).

Sistem okolinskog menadžmenta je organski dio strategije poslovanja. Ova ideja se pojavila u ranim 1970-im godinama, kada su uglavnom britanske organizacije počele ozbiljno razmišljati o uticaju otpada i emisija na oklinu. Kao posljedica okolinskog pritiska, okolinska pitanja se nameću kao strateški i opoeracioni program rada top-

4

Page 5: ULOGA OKOLINSKOG MENADŽMENTA.docx

menadžmenta. Ciljevi i težnje naučne i tehničke strategije kao i upravljačke strategije organizacije mogu se sumirati prema tabeli 1.

Tabela 1. Poslovne okolinske strategije1

Mehanički upravni sistem i uloga kulture

Organski upravni sistem i uloga kulture

Menadžeri i operativci Motiviše regrutovanje zaposlenih iz sektora politike i uprave;

Motiviše upotrebu radnih procedura;

Menadžment Fiksan i usko definisan Prilagodljiv okolnostimaStruktura organizacije i donošenje odluke

Vrši se hijersrhijsko, centralizovano donošenje odluke;Koordinacija i kontrola vrši se na osnovu formulisanih i dokumentovanih pravila i procedura;

Donošenje odluke vrši se ravno i to selektivno;

Koordinacija i kontrola vrši se na osnovu postojeće sistematizacije i opisa posla

Stavovi i ponašanje Jak uticaj tradicije i prethodne prakse;Industrijska disciplina;Podrćavanje „status quo“-a;Ušestalije promjene

Zahtijeva prilagodljiv sistem , koji podržava radikalne i fundamentalne promjene.

Razvoj ovakve okolinske strategije prošao je kroz dvije etape:

1. Formulacija okolinskih direktiva i principa od srtane nacionalnih i međunarodnih Tijela. ( Pokušaj poslovne zajednice da se drži ovih odrednica, razvojem vlastitih inicijativa) ;

2. Formulacija „generičnih“ sistema okolinskog upravljanja na učvršćenju prve inicijative koja nudi prilaz unifikaciji EMS-a u industriji

2.1.1. Osnovni principi EMS-a

Kod gradnje sistema upravljanja proizvodnim sistemima sa okolinskog aspekta, mali broj organizacija počinje od nule. Mnoge organizacije imaju odgovornu osobu za zaštitu okoline. Top-menadžer organizacije ili direktor proizvodnje može imati zadatak vođenja razvoja sistema EMS-a.

Standardizacija osnovnih elemenata ovog sistema data je u strukturi ISO 14001, a bazira se na Demingovom krugu, prikazanom na slici 1., koji sačinjavaju aktivnosti:

1 Blažej A., Nedenes O. Cleaner production: Principles and implementation. Bratislava- Oslo. World Cleaner Production Society. 1998. Str. 188

5

Page 6: ULOGA OKOLINSKOG MENADŽMENTA.docx

Planiraj-Učini- Provjeri- Djeluj. Ilustracija pripreme i implementacije sistema upravljanja zaštitom okoline u organizaciji može se sačiniti na osnovu Demingovog modela.

Izvedba

Neprekidno poboljšanje

Vrijeme

Slika 1. Šematski prikaz demingovog ciklusa 2

Osnovni elementi modela sistema okolinskog menadžmenta se: donošenje okolinske politike, planiranje, implementacija, mjerenje i procjena efekata, neprekidno poboljšavanje performansi sistema.

Elementi EMS-a, koji proističu iz iso 9001 i 14001 prema Demingu prikazana su na slici 2.

2 Blažej A., Nedenes O. Cleaner Production: Princioles and implementation. Bratislava – Oslo. World Cleaner Producton Society. 1988. Str. 193.

6

postupi planiraj

provjera uradi

Page 7: ULOGA OKOLINSKOG MENADŽMENTA.docx

Slika 2. Elementi EMS-a izvedeni iz Demingovog ciklusa3

Okolinska politika je objavljena izjava menadžmenta organizacije vezana za organizacione namjere i principe usmjerene ka stalnom rastu „ eko-efikasnosti“. Ona izražava odanost više uprave sistemu okolinskog upravljanja proizvodnim sistemom i pokazuje narav ukupne poslovne politike kompanije. Osnovna karakteristika Deklaracije preduzeća o okolinskoj politici je praktično javna izjava namjera i principa za oklinske zahvate koji se planirajju, izvršavaju i nadgledaju u sljedećih 3-5 godina.

3 Blažej A., Nedenes O. Cleaner Production: Principles and implementation. Bratislaca- Oslo. World Cleaner Production Society, 1988. Str. 194.

7

planirajekološka politikaekološki apekti

legalni usloviciljevi

ekološki upravni program

do struktura, odgovornost

treningkomunikacija

dokumntacija ekološke uprave

kontrola dokumentapripravnost u slučaju

opasnosti

provjeri / ispravinadgledanje / mjerenje

ne- komformizamporpavna mjera/

preventivna radnjaevidencija

pregled

postupi / poboljšaj

monitoring

Page 8: ULOGA OKOLINSKOG MENADŽMENTA.docx

Okolinski program opisuje mjere koje organizacija planira preduzeti u nekom vremenskom periodu. Ovaj program je organizacioni plan radnji ibjavljene okolinske politike, koji izražava legalne zahtjeve i ciljeve i identifikuje radnje koje vode do njihovog ispunjenja. Okolinskim programom se definišu odgovornosti za sve nivoe organizacije. Za implementaciju ovog programa neophodno je uključiti potrebne ljudske i finansijske kapacitete, a upravni odbor organizacije delegira odgovornosti prema radnim grupama. Predsjednik upravnog odbora kompanije izvještava viši nivo menadžmenta o okolinskim učincima i rezultatima. Implementacija EMS-a uključuje i procedure za inkorporaciju planiranih okolinskih mjera u druge aspekte organizacije: nabavka neophodne nove opreme, istraživanje novog jediničnog procesa ili drugih radnji na smanjenju zagađivanja i minimizaciji otpada ( npr. Primjena novih materijala u formi poluproizvoda, razvoj proizvoda itd. ). Okolinske procedure uključuju:

- Povećanje nivoa svijesti o bitnim okolinskim pitanjima, okolinskoj politici, ciljevima, i ulozi zaposlenog u sistemu okolinskog upravljanja;

- Unutrašnju komunikacije, primanje i odgovaranje na komunikaciju stranaka orijentisanih prema vani;

- Kontrolu dokumenata EMS-a;

- Operativnu kontrolu uz primjenu kriterija za operacije, radnje, robe, usluge, dobavljače i organizacije;

- Procjenu rizika i planove za hitnu reakciju za identifikovanje potencijalnih akcidenata i njihov uticaj na sprećavanje katastrofa.

1. Odanost menadžmenta okolinskoj politici

Organizacija zainteresovana za implementaciju EMS-a mora pridobiti povjerenje top- menadžmenta za njegovo podržavanje. On mora razumjeti ne samo dobiti od EMS-a, nego i pregled resursa koji će biti potrebni za izvršenje posla. Korisno je predstaviti kratak pregled ISO 14001 standarda top- menadžmentu organizacije, kako bi se osiguralo njihovo razumijevanje složenijeg upravljanja nakon implementacije EMS-a. Top menadžment mora imati svoje okolinske odgovornosti, podržavati EMS i uzeti punu odgovornost za njegovo neprekidno poboljšanje. Okolinska politika uspostavlja obuhvatni osjećaj pravca, ciljeve i karaktera predloženih aktivnosti.

2. Planiranje

Nakon pridobijanja top- menadžmenta za implementaciju EMS-a slijedeći korak uskljađivanja sa okolinskom politikom je formulisanje plana za ispunjenje okolinske polotike. U toku faze planiranja, problematika i okolinski predmeti organizacije procjenjuju se do detalja, zatim se određuju ukupni ciljevi i zadaci organizacije i metodologija za njihovo postizanje. Zato je neophodno:

- Identifikovati okolinske aspekte organizacionih aktivnosti koje se mogu kontrolisati i odrediti;

8

Page 9: ULOGA OKOLINSKOG MENADŽMENTA.docx

- Identifikovati i očuvati pristup pravnim i ostalim zahtjevima koje se odnose na okolinske aspekte proizvoda i usluga;

- Postaviti ciljeve EMS-a;

- Uspostaviti EMS dodjeljivanjem odgovornosti, sredstava i vremena za njihovo postizanje.

Faza planiranja EMS-a zahtijeva dobro razumjevanje svih opetacionih vještina i proizvodnih linija.

Menadžment preduzeća mora sebi stalno postavljati pitanje: „ Gdje se nalazi a gdje želi biti? „ Odgovor na ovo pitanje sadrži u sebi tri koraka:

Preispitivanje stanja zaštite okoline, tj. shvatanje savremenih pristupa okolinskoj politici u organizaciji, zatim zahtjeva postavljenih u vezi sa organizacijom, te odgovarajućih okolnosti aspekata i aktivnosti organizacije i njenih djelatnosti.

Stvaranje jasne predstave o bliskoj budućnosti, tj. shvatanje uticaja okolinskih aspekata i njihovog domena na aktivnosti organizacije, sa ciljem da se smanje rizici. Strategija zaštite okoline određuje reakciju organizacije na savremena i pretpostavljena okolinska stanja. Strategiju pripremanju najviši rukovodioci i top- menadžment organizacije, iako prijedlog može doći sa svih nivoa organizacije. Niži nivoi menadžmenta imaju važnu ulogu, jer mogu da obezbjede tehničko, finansijsko i organizaciono ispunjenje ciljeva.

Organizacija mora odrediti, razviti i implementirati potrebe strukture i postupke kao i odrediti neophodna sredstva za implementaciju strategije. Razvoj strateških ciljeva organizacije, akcionog plana i procesa se međusobno nadovezuje. Okolinski akcioni plan EMS-a mora određivati nekoliko ključnih oblasti uključujući ciljeve i zadatke, prioritete, odgovornosti, vremeski redosljed, informisanje i definisanje sredstava, što je šematski prikazano blok dijagramom na slici 3. Što više menadžment uzima u obzir akcioni plan, te poglede i interese raznih nivoa organizacije, pretpostavka je da će zaposleni, koji su odgovorni za provoženje procedura EMS-a, razumjeti i pridržavati ih se.

3. Implementacija EMS-a

Implementacija EMS-a zahtjeva ljudske resurse, uređeni proizvidni sistem po svim elementima, postojanje poslovne politike, politike kvaliteta i okolinske politike, te strategije kako bi se postigli postavljeni ciljevi.

Odgovornost za EMS pripisuje se menadžeru sa potrebnim autoritetom, sposobnostima i resursima. Implementacija zahtjeva identifikaciju nivoa znanja i vještina koje posjeduju radnici, a koji su potrebni za izvođenje zadataka prema dostizanju okolinskih ciljeva.

9

Page 10: ULOGA OKOLINSKOG MENADŽMENTA.docx

Međunarodni standardi ISO 140021 pretpostavlja uključenje čitave organizacije i zahtjeva činjenje promjena. Organizacija mora školovati svoje kadrove prema pripremljenom programu. Da bi se razumjeli razlizi za provođenje procedura EMS-a treba:

- Identifikovati potrebe školovanja;

- Obezbjediti odgovarajuće školovanje za svo osoblje, čije bi djelovanje moglo doprinijeti poboljšanju okolinskog učinka;

- Uspostaviti procedure školovanja radnika na svakoj bitnoj funkciji i nivou.

Početno preispitivanje

Zahtjevi koje se postavljaju pred menadžmentom

Ciljevi i zadaci

Programi i upravljanje zaštitom okoline

Slika 3. Planiranje EMS-a4

4 Grupa autora. Mašinstvo u inžinjerstvu zaštite okoline. Novi Sad. FTN Izdavaštvo, 2005. Str. 198.

10

Okolinski uticaji

Pravni i drugi zahtjevi

Strategija zaštite okoline

Page 11: ULOGA OKOLINSKOG MENADŽMENTA.docx

Plan implementacije može se razviti prema internim i eksternim okolinskim aktivnostima organizacije, povećati svijest i obezbjediti informacije o rastu „eko-efikasnosti“ organizacije. Dokumentacija i procedure čuvanja podataka, kao i operacione kontrole, moraju biti sprovedene do nivoa osiguranja izvedbe usklađene sa politikom i ciljevima organizacije. U idealnom modelu odgovornosti i postupke u implementaciji EMS-a trebaju definisati zaposleni, a zatim ih treba prihvatiti top-menadžment. Akcioni plan provođenja procedura trebao bi također sadržati program školovanja i komunikacije unutar organizacije, te elemente pripravnosti u slučaju rizičnosti i reakcioni plan ponašanja.

2.1.2. Monitoring i korektivne radnje nakon implementacije

Poslije implementacije EMS-a potrebno je nadgledati proces i procijeniti rast „ eko-efikasnosti“, te iznaći „vruće“ tačke i dati rješenja. Organizacija mora obezbjediti instrumente i sredstva za monitoring. Ovi instrumenti monitoringa i kontrole zahtjevaju registrovanje emisija i otpada, kao i realizaciju programa zaštite okoline. Svrha ove faze je procjena aktuelnog stanja realizacije mjera zaštite okoline u poređenju sa predloženom politikom, ciljevima i zadacima akcionog plana.

Procedure moraju biti dokumentovane zbog monitoringa i mjerenja ključnih karakteristika osnovnih operacija i aktivnosti, koje imaju značajne okolinske uticaje. Da bi se ovo postiglo organizacija treba razviti sljedeće procedure:

- Monitoring „vrućih tačaka“ u tehnološkom procesu;

- Praćenje informacija o trendu eko-efikasnosti, operacionoj kontroli i konformizmu sa ciljevima;

- Obezbjeđenje opreme za nadgledanje i dokumentovanje odabranih procesa;

- Periodićno ocjenjivanje, kroz interne provjere, pridržavanje relevantnog okolinskog zakonodavstva i regulacije

Zadatkom ocjenjivanja „eko-efikasnosti“ proizvodnog sistema, razvijaju se prihvatljivi indikatori koji su jednostavni, razumljivi, objektivni, provjereni i bitni za predmet rada organizacije. Uspostavljanje kriterija ocjene rasta „eko-efikasnosti“ prema preporukama OEI je proces, za koji je potrebno vrijeme. Ulaz za faze planiranja i implementacije obezbjeđuje se na osnovu ocjene nivoa „eko-efikasnosti“ i tako omogućuje proizvodnoj organizaciji da sistematizuje okolinske aspekte po značajnosti uticaja.

Popravne i preventivne aktivnosti su neophodan organizacioni dio neprekidnog poboljšanja. Greške ili nedostaci u implementaciji promjena koje zahtjeva EMS identifikuju se kroz provjere, mjerenja ili druge kontrolne aktivnosti. Menadžment organizacije mora uspostaviti proces kako bi osigurao da se:

- Istraže „vruće tačke“;

- Identifikuju osnovni uzroci njihovog nastajanja;

- Izaberu korektivne aktivnosti;

11

Page 12: ULOGA OKOLINSKOG MENADŽMENTA.docx

- Obavijeste odgovorni za implementiranje korektivnih akcija;

- Dokumentuju korektivne akcije;

- Osigura efikasnost sprovođenja korektivnih i preventivnih akcija.

Okolinskim arhivama se obezbjeđuje dokaz o efikasnosti EMS-a , pa organizacija mora sačuvati tragove praćenja pokazatelja o usklađivanju sa zahtjevima važećih standarda.

4. Monitoring EMS sistema

Monitoring EMS-a podrazumjeva provođenje skupa pravila za njegovu ocjenu u odnosu na ugovorene odabrane kriterijume. Međunarodni standard ISO 14001 zahtjeva program i procedure za periodičnu provjeru, kako bi se postigla tri osnovna cilja:

- Određivanje pokazatelja prilagođenosti EMS-a planiranom uređenju menadžmena organizacije, uključujući zahtjeve standarda ISO 14001;

- Osiguranje uslova da se procedure EMS-a na odgovarajući način izvrše i sačuvaju;

- Obezbjeđenje informacija o izvršenju EMS-a za potrebe uprave organizacije, provjerom i obradom rezultata proces.

Monitoring podrazumjeva uključenje neutralne i objektivne stranke, u ispitivanju svih aspekata EMS-a, provjeravajući da li resursi, procesi i procedure odgovaraju planiranim ciljevima. Provjeru može izvršiti unutrašnja i vanjska revizija. Uspjeh unutrašnje ili vanjske provjere obično zavisi od nekoliko ključnih elemenata, a tim za provjeru mora biti pripremljen i organizova. Tri uputstva, koja proizilaze iz standarda ( ISO 14001, 19011 I 19012) mogu pomoći organizaciji da razvije svoj EMS program provjere. Postoje sljedeći tipovi EMS-a :

- Monitoring principijelnosti menadžmenta prema okolinskim zahtjevima: Koristi se za ocjenu pridržavanja zakona ili propisa proizašlih iz obavezujućih standarda. Utvrđivanjem nivoa početnog i sadašnjeg stanja eko-efikasnosti, koja se odnosi na nove zahtjeve. Stvara se mogućnost relevantne kontrole EMS-a. Monitoring se obično izvodi pomoću intervjua, zatim pregledom dokumentacije i vizuelne inspekcije procesa proizvodnje. Provjeru izvršavaju finansijske institucije zbog donošenja odluke o ulaganju, zatim preduzeća koja razmatraju zajednička ulaganja i interna komisija zbog osiguranja funksionisanja proizvodnog sistema.

- Monitoring sistema odgovornosti menadžmenta: Uglavnom se upotrebljava za utvrđivanje rizičnosti organizacije po, vode, tlo i vazduh. Fizičkim i hemijskim istraživanjima vode i vazduha utvrđuje se stvarna zagađenost, a statističkim analizama se utvrđuju zaključci provjere. Ovakve provjere se rade istraživanje prošlih i trenutnih praksi upoređivanjem arhivskih i sadašnjih zapisa i intervjua. Po zahtjevima finansijskih institucija i menadžmenta preduzeća, ocjenjuje se potencijalna odgovornost izvršilaca procesa, pri razmatranju zajmova, ulaganja, integracija ili akvizacije.

- Monitoring sistem okolinskog upravljanja: Ovom provjerom se ocjenjuje prilagođenost sistema uprave preduzeća navedenim kriterijima, kao internim stnadardima, zatim sprovedenost procedura sistema i njegove efikasnosti u

12

Page 13: ULOGA OKOLINSKOG MENADŽMENTA.docx

realizaciji okolinske politike u proizvodnoj organizaciji. Ova kontrola se uglavnom koristi kao unutrašnja procjena rasta eko-efikasnosti, ali služi i kao alat zainteresovanim stranam za procjenu efikasnosti menadžmenta u rješavanju sadašnjih i budućih okolinskih problema.

- Potvrda provjere je jedna od najvažnijih aktivnosti EMS-a. Okolinski aspekti su bitni za uspostavljanje i razvoj sistema okolinskog menadžmenta, koji vodi ispunjenju ciljeva EMS-a do okolinske potvrde procesa. Ova potvrda je definisana u standardima ISO 19011 I 19012. Područje provjere i kriteriji definišu se od slučaja do slučaja, a često kao kombinacija gore navedenih vrsta provjere.

5. Pregled najvišeg rukovodstva

Krajnji cilj uskljađivanja strategije preduzeća sa okolinskim zahtjevima je uspostavljanje stalnog rasta „eko-efikasnosti“ organizacije. Periodični pregled efikasnosti upravljanja obezbjeđuje osposobljenost EMS-a da reaguje na promjene, uključujući nova naučna saznanja i njihov uticaj na okolinu. Konačni cilj EMS-a je uspostavljanje proizvodnje u kojoj „eko-efikasnosti“ stalno raste. Takve mogućnosti pruža proces implementacije postojećih programa i strategije, primjena tehnoloških inovacija, zatim novi tehnološki postupci i proizvodi. Stalni rast „eko-efikasnosti“ proizvodnog sistema rezultuje permanentnim rastom efikasnosti organizacije, što se može prikazati Demingovim dinamičkim modelom. Za uspostavljanje promjena u sistemu upravljanja proizvodnim sistemima sa okolinskog aspekta, program mora imati fazu planiranja, kako bi promjene postale dio strategije okolinskog plana. Standard ISO 14001 obavezuje top menadžment da periodično pregleda EMS i tako osigura njegovu stalnu prilagodljivost, adekvatnost i efikasnost. Menadžment mora uspostaviti sistem za sakupljanje informacija potrebnih za opsežnu evaluaciju i dokumentovati je. Pregled od strane menadžmenta utvrđuje potrebu za promjenom okolinske politike preduzeća, ciljeva i drugih elemenata EMS-a, baziranih na rezultatima provjere kod promijenjenih okolnosti. Organizacija koristi okolinski izvještaj za jasno saopštavanje svojih izjava ili uspjeha o okolinskim poteškoćama i ciljevima u području okolinskog menadžmenta.

Saopštavanjem svojih okolinskih aktivnosti, predmeta, eko-efikasnosti i dostignuća, organizacija pokazuje svoju odanost okolini, što može dalje motivisati menadžment i zaposlene. Ta također može pomoći izgradnji povjerenja među bankama i osiguravajućim institucijama, dioničarima, vlastima, kupcima, lokalnoj zajednici i grupama i pojednicima koji u svojoj misiji uključuju zaštitu okoline. Saopštenje zahtijeva odluke prema tome kakva je ciljana publika i osnivanje sistema za olakšanje dijaloga sa pojedinim grupama. Manji broj preduzeća napreduje u pogledu okolinske ragulative, tražeći verifikaciju u okolinskom izvještaju od strane nezavisnih auditor-a, koji koriste eksperimentalne procedure provjere.

Potvrda ovlaštene institucije uslovljava niz predmeta, uključujući i sisteme menadžmenta, proces prikupljanja i arhiviranja podataka i napredovanje u odnosu prema postavljenim ciljevima. Nedostatak važećih standarda verifikacije okolinskih izvještaja

13

Page 14: ULOGA OKOLINSKOG MENADŽMENTA.docx

sastoji se u raznovrsnosti stilova prikazivanja, koji su često u funkciji zaštite menadžera od prepreke koje se pojavljuju. Ipak, u ovoj fazi većina preduzeća razvija svoje sisteme izvještavanja i koriste savjetnike zbog poboljšanja vjerodostojnosti javne informacije i identifikacije slabosti proizvodnog sistema i izrade preporuka.

Nezavisno izvještavanje u praksi je korisno samo ako je data informacija precizna i značajna. Kolekcioniranje i sređivanje kvantitativne informacije o zaštiti okoline zahtjeva dobro uspostavljene interne sisteme, koji obično slijede implementaciju EMS-a. Moguće je, pak, započeti izvještavanjem o najvažnijim aspektima i omogućiti da se izvještaj razvije kroz vrijeme, kako bi informacija postala dostupna. Ovo je prilaz koji koristi većina zemalja na zapadu, gdje će učinak izvještaja, zajedno sa povratnom informacijom od primaoca, voditi poboljšanju i promjeni. Također je važno da preduzeće može potvrditi informacije i podatke u izvještaju, sa potrebnom dosljednošću. Također se preporućuje da preduzeća dobiju legalni savjet o mogućim preprekama koje se mogu pojaviti kao posljedica javnog razotkrivanja. Prednosti od upotrebe okolinskog izvještaja, sadržane su u usaglašavanju regulative sa preporukama Evropske unije o zajednici (EA) prema standardu ISO 14000. Izvještavanje prema ovom standardu ima sljedeće funkcije:

- Dokumentovanje okolinskih aktivnosti i izvedbe organizacije;

- Pojačanje odanosti implementacije okolinskog menadžmenta koji je u toku;

- Nadgledanje uspjeha mjerenjem i ocjenom rizika;

- Pomoć u planiranju okolinskih aktivnosti.

Zahtjevi za okolinski izvještaj prema EMAS –u vode do povećanja dosljednosti i boljem sistematskom prilazu poslovnom izvještavanju. Slikom orijentisani „početni“ izvještaju koji uključuju okolinski aspekt zamijeniće se strukturom koja sadrži sljedeće elemente:

- Opis preduzeća;

- Okolinska politika;

- Sistem okolinskog upravljanja;

- Detaljni podaci o sirovinama, potrošnji energije i okolinski rizičnih materija;

- Okolinski uticaji i njihova procjena;

- Okolinski ciljevi i akcije koje iz njih proističu.

Upotrebom ove strukture u izvještaju organizacije mogu se osigurati vlastiti interesi preduzeća i zadovoljenje regulative EU.

2.1.3. Okolinska komponenta kao dio strateškog menadžmenta preduzeća

Rješavanje društvene krize u svijetu, prouzrokovane spontanim razvojem prirodnog i nedovoljni savjesnim razvojem društvenog sistema, dovelo je do stvaranja okolinski odgovornog tržišta. Zaštita okoline, u zemljama tržišne privrede, sastavni je dio uređenja

14

Page 15: ULOGA OKOLINSKOG MENADŽMENTA.docx

tržišta, iz čega državnja struktura izvodi svoje mehanizme uticaja na okolinu. Shvatanjem da društvena kriza dovodi u pitanje opstanak čovjekove civilizacije, njeno rješenje se ne traži isključivo kroz zaštitu okoline nego i u mjerama društveno-ekonomskog obezbjeđenja uslova za razvoj budućih generacija.

Te uslove je moguće obezbjediti uvođenjem okolinske komponente u strateški menadžment organizacije. Sposobnost uključivanja okolinske komponente u strateški menadžment organizacije ujedno je sredstvo za razdvajanje uspješnih i neuspješnih proizvodnih organizacija u tim državama. Ovdje nije riječ o zaštiti okoline i ograničenju zagađivanja, nego o strateškom menadžmentu preduzeća. Zbog uvođenja ove komponente u strateški menadžment proizvodnih organizacija, postoje smjernice u pogledu izbora predmeta proizvodnje, korištenje resursa, ekonomičnije korištenje svih vrsta resursa, kao i njihovu supstituciju. Zahvaljujući izgrađenim odnosima s okolinom, mnoge organizacije ostaju na tržaštu, proširujući ih i povećavaju prihod. U Bosni i Hercegovini je potrebno na vrijeme izvršiti pripreme za vrijeme koje donosi nove šanse i nove prijetnje za proizvođače.

2.1.4. Sistem okolinskog upravljanja prema ISO 14001

Sistem okolinskog upravljanja predstavlja dio ukupnog sistema upravljanja koji uključuje: Ustrojstvo organizacije, aktivnosti planiranja, odgovornosti, kao i postupke i procedure za razvoj, implementaciju, postizanje, preispitivanje i održavanje politike upravljanja proizvodnim sistemima sa okolinskog aspekta ( prema standardu ISO 14001). Osnovni elementi sistema EMS-a su:

- Osiguranje saglasnosti rukovodstva o potrebi uvođenja sistema okolinskog menadžmenta;

- Formulisanje okolinske politike;

- Planiranje aktivnosti;

- Provođenje planiranog;

- Mjerenje rezultata;

- Evaluacija dostignutih rezultata;

- Uspostavljanje stalnog poboljštanja.

Koncepcija EMS-a zasnovana je na uvođenju sistemskog i struktuisanom postupka okolinskog upravljanja na način da organizacija lakše spriječi i kontroliše nepovoljne uticaje na okolinu. Sa aspekta sličnosti sa drugim sistemima upravljanja u organizaciji, EMS je najsličniji sistemu upravljanja kvalitetom, prema ISO 9000 serije.

To ne znači da sistem kvaliteta nije uslov za uvođenje EMS-a, nego da organizacije se već uvedenim sistemom kvaliteta imaju određene prednosti, jer su oba sistema zasnovana na sličnoj filozofiji i imaju brojne zajedničke osobine. Polaznu osnovu sistema okolinskog upravljanja predstavljaju važni međunarodni standardi koji regulišu područje upravljanja proizvodnim sistemima sa okolinskog aspekta. To je prije svega Standard Velike Britanije BS 7750. Ovaj standard je razvijen u toku 1992. Godine od strane „ British Standards

15

Page 16: ULOGA OKOLINSKOG MENADŽMENTA.docx

Institution“ (BSI) i bio je prvi koji je obrađivao okolinski pristup upravljanu proizvodnim sistemima. Nakon dvogodišnje probne upotrebe izdata je 1994. Godine nova verzija ovog standarda. Zatim Standardi ISO 14000 serije, koji obuhvataju „grupu“ standarda koji su usmjereni na okolinsko upravljanje organizacijom. Tu spadaju:

- BAS EN ISO 14001:2000, Sistemi okolinskog upravljanja- specifikacije sa smjernicama za upotrebu.

- BAS ISO 14004:2000, Sistemi okolinskog upravljanja- opšte smjernice o principima, sistema i potrporne tehnike;

- BAS EN ISO 14010:2000, Smjernice za okolinski audit- Opšti principi;

- BAS EN ISO 14011:2000, Smjernice za okolinski autdit- Procedure audita- provedba audita i sistema okolinskog upravljanja;

- BAS EN ISO 14012:2000, Smjernice za okolinski audit- Kvalifikacioni kriteriji za okolinske auditore;

- BAS ISO 14020: 2000, Označavanje roba i usluga s aspekta okolinskog menadžmenta;

- ISO 14031:1999, Opšte smjernice za ocjenjivanje dostignuća s aspekta okolinskog menadžmenta;

- BAS EN ISO 14050:2000, Opšte smjernice za ocjenjivanje uticaja proizvoda na okolinu;

- BAS ISO 14050:2000, Okolinski menadžment, termini i definicije

Međunarodni standard ISO 14001:2000 namijenjen je organizacijama koje žele:

- Uvesti, provoditi i poboljšavati EMS;

- Osigurati djelovanje u skladu sa formulisanom okolinskom politikom;

- Dobiti sertifikat od strane nezavisne organizacije, kojim se potvrđuje pridržavanje okolinskog menadžmenta;

- Obezbjediti da EMS u preduzeću bude u skladu sa zahtjevima standarda.

Stadnard ISO 14001: 2004 zahtjeva da organizacija oblikuje svoju okolinsku politiku i definišu operativne ciljeve poslovanja, na način da se uvažavaju zakoni okolinskog upravljanja. Sam standard nije namjenjen za neku specijanu industriju ili industrijsku granu, već ima područje primjene u svim djelatnostima. Osnovna veza između ISO 9001 osigurava da organizacija isporuči kupcu proizvod u skladu sa njegovim zahtjevima, dok standard ISO 14001 osigurava da se što veći dio neželjenih „nus“ proizvoda, koji nastaju prilikom izrade traženog proizvoda, obradi na takav način da svi zainteresovani ( pojedinci ili grupe koje su na bilo kakav način zainteresovane ili pogođene aktivnošću organizacije) budu zadovoljeni.

2.1.5. Upravljanje proizvodnim sistemom sa aspekta kvaliteta

Totalno upravljanje kvalitetom ( TQM) počelo se razvijati šezdesetih i sedamdesetih godina 20. vijeka. Ono predstavlja jedan rukovodeći stil, odnosno formu rukovođenja, koja

16

Page 17: ULOGA OKOLINSKOG MENADŽMENTA.docx

osigurava angažovanje svih zaposlenih, od predsjednika kompanije, svih menadžera do izvršilaca, na postizanju kvaliteta i zadovoljstva kupca. Prijedlog definicije Totalnog upravljanja kvalitetom, prema međunarodnom standardu ISO 9000 glasi:

„Totalno upravljanje kvalitetom je jedan način vođenja organizacije sa namjerom ušestvovanja svih saradnika i saradnje među svim grupama u poboljšanju kvaliteta, koje postiže organizacija kod upravljanja robama, uslugama, aktivnostima i ciljevima, rentabilnosti, motivacijom saradnika i usaglašenošću sa društvenim zahtjevima“.

Menadžment totalnog upravljanja kvalitetom ima 10 osnovnih principa:

1. Usaglašenost sa potrebama kupca;2. Razumjevanje i poboljšanje lanca: podisporučilac, isporučilac i kupac;3. Djelovanje na „vrućim“ tačkama;4. Izvođenje zahvata „tačno“ i od prvog puta;5. Mjerenje i evidentiranje poboljšanja;6. Stalno poboljšavanje procesa;7. Rukovođenje upravljanjem svim podsistemima;8. Obučavanje zaposlenih i kadrova za nove zahtjeve;9. Poboljšanje komunikacije unutar organizacije i sa okruženjem ( efikasno

komunicirati);10. Davanje priznanja za „napredovanje“.

17

Page 18: ULOGA OKOLINSKOG MENADŽMENTA.docx

3. ZAKLJUČAK

Postoji više razloga zbog kojih industrija i privrednici trebaju razmišljati i djelovati s manje rizičnih uticaja na okolinu:

- Potrošači zahtijevaju „zelene“ proizvode;

- Zakonodavstvo o zaštiti okline postaje sve strožije, jer se povećavaju troškovi prečišćavanja i kazne;

- Organizacije koje izvoze ili su poslovno vezane sa zapadnom Evropom suočavaju se s određenim obavezama u izvještavanju o uticaju proizvoda na okolinu;

- Strane i domaće banke i finansijske institucije ulažu u projekte čiji procesi pokazuju stalni rast eko-efikasnosti;

- Osiguravajuća društva u prvom redu osiguravaju organizacije koje se odgovorno ponašaju prema okolini;

- „zelene kompanije“ ostvaruju tržišnu prednost pojeftinjenjem proizvoda i odgovarajućim marketingom;

- Radnici žele raditi za organizaciej koje se odgovorno ponašaju prema okolini.

Kod gradnje sistema upravljanja proizvodnim sistemima sa okolinskog aspekta, mali broj organizacija počinje od nule. Mnoge organizacije imaju odgovornu osobu za zaštitu okoline. Top-menadžer organizacije ili direktor proizvodnje može imati zadatak vođenja razvoja sistema EMS-a.

Okolinska politika je objavljena izjava menadžmenta organizacije vezana za organizacione namjere i principe usmjerene ka stalnom rastu „ eko-efikasnosti“. Ona izražava odanost više uprave sistemu okolinskog upravljanja proizvodnim sistemom i pokazuje narav ukupne poslovne politike kompanije.

Poslije implementacije EMS-a potrebno je nadgledati proces i procijeniti rast „ eko-efikasnosti“, te iznaći „vruće“ tačke i dati rješenja. Organizacija mora obezbjediti instrumente i sredstva za monitoring. Ovi instrumenti monitoringa i kontrole zahtjevaju registrovanje emisija i otpada, kao i realizaciju programa zaštite okoline. Svrha ove faze je procjena aktuelnog stanja realizacije mjera zaštite okoline u poređenju sa predloženom politikom, ciljevima i zadacima akcionog plana.

Sistem okolinskog upravljanja predstavlja dio ukupnog sistema upravljanja koji uključuje. Ustrojstvo organizacije, aktivnosti planiranja, odgovornosti, kao i postupke i procedure za razvoj, implementaciju, postizanje, preispitivanje i održavanje politike upravljanja proizvodnim sistemima sa okolinskog aspekta ( prema standardu ISO 14001).

18

Page 19: ULOGA OKOLINSKOG MENADŽMENTA.docx

Totalno upravljanje kvalitetom je jedan način vođenja organizacije sa namjerom ušestvovanja svih saradnika i saradnje među svim grupama u poboljšanju kvaliteta, koje postiže organizacija kod upravljanja robama, uslugama, aktivnostima i ciljevima, rentabilnosti, motivacijom saradnika i usaglašenošću sa društvenim zahtjevima.

4. LITERATURA

1. Mijanović, K. Okolinski pristup proizvodnim sistemima: čišća proizvodnja. Tešanj , 2008.

19