kvaliteta odgojno obrazovnog procesa

Kvaliteta odgojno obrazovnog procesa

Sanja Brajković, prof.Pučko otvoreno učilište Korak po korak

www.korakpokorak.hr

Jedan od milenijskih razvojnih ciljeva Ujedinjenih naroda:

Do 2015. godine svoj djeci omogućiti besplatno osnovno školovanje

Je li dovoljno djecu samo upisati u škole?Ili je važno osigurati i kvalitetu obrazovanja ?

(Early childhood education: questions of quality, Early Childhood Matters, 2008)?

Kvaliteta odgoja i obrazovanja koju bi trebalo osigurati?

Tri vrste kvalitete odgoja i obrazovanja

(Woodhead 1996).

• Kvaliteta mjerena izlaznim indikatorima

• Kvaliteta prema ulaznim indikatorima

• Kvaliteta procesa

Kvaliteta mjerena izlaznim indikatorima

Kvalitetne su one škole čiji učenici

postižu visoke rezultate na

testovima znanja i vanjskim

vrednovanjima (poput npr. državne

mature, PISA projekta, županijskih i

državnih natjecanja i sl.).


Uspjesi učenika su posljedica njihovih

iskustava u školi, odnosno kvalitete

odgoja i obrazovaja.


'Je li moguće da mi nismo dobri

učitelji samo zato što naši učenici

nemaju, u usporedbi s drugima,

izvrsne rezultate na natjecanjima?'

Kvaliteta prema ulaznim indikatorima= Kvaliteta strukture

Broj učenika, broj odraslih,

obrazovanje učitelja,...

Kod nas definirano

Državnim pedagoškim

standardima (2008.)

Kvaliteta prema ulaznim indikatorima= kvaliteta strukture

iz pozicije odgojno-obrazovnh

djelatnika, na njih teško utjecati

nije jamstvo boljih postignuća učenika (William, 2011.)

efekt će izostati ukoliko se bolji uvjeti

rada ne poprate promjenama u načinu

poučavanja i cjelokupnoj organizaciji

rada škole (Slavin, 1989., Robinson i Wittebols, 1986.; prema Babarović i

sur., 2010.).

Kvaliteta procesa

Odnosi se na interakcije,

okruženje za učenje,

uvažavanje potreba

učenika, uključivanje

obitelji, aktivno i smisleno

učenje...

Kvalitetni, odnosno djelotvorni, su oni učitelji čiji učenici zbog načina na koji ti učitelji poučavaju postižu bolje rezultate nego što bi postizali u razredu nekog drugog, manje kvalitetnog učitelja.

Hanushek (2010.)

• Samo 8 posto varijance u postignućima učenika pripisuje se školi a 92 posto varijance pripisuje se drugim faktorima.

• Ako 15 od 30 đaka pokaže dobre rezultate u prosječnoj školi, iste rezultate bi pokazalo 17 od 30 đaka u dobroj školi, a 13 od 30 đaka u lošoj školi (PISA)

‘Obrazovanje ne može nadoknaditi efekt društva’ Basil Bernstain (1970)



• nije toliko važno u koju školu ideš, koliko u koji razred ideš, odnosno tko te poučava (PISA 2007, prema Williams, 2011).

• efekt učitelja, odnosno razreda, je 4 puta veći od efekta škole.

Učitelji čine razliku!

na veliku razliku u akademskim

postignućima između učenika

približno jednakih sposobnosti

najviše utječe dodijeljeni učitelj

(Hanushek , 2002.)

tri godine za redom imati dobrog

učitelja može uvelike smanjiti

prosječno odstupanje u postignuću

između siromašnih i boljestojećih

učenika

na postignuća učenika 30% djeluju

znanje, metode i pristup učitelja

(Hattie, 2005.)

učenici koji imaju nedjelotvorne učitelje tri godine za redom, postižu

gotovo 50% slabije rezultate od onih koji su tijekom istog razdoblja

imali djelotvornije učitelje! (Sanders i Rivers, 1997, Eric Hanushek, 2002.)

U razredima najboljih učitelja djeca uče dva puta više nego u

razredima prosječnih učitelja – oni nauče u 6 mjeseci ono što se u

ostalim razredima nauči u godinu dana. U razredima najmanje

efikasnih učitelja to isto će se naučiti u dvije godine.

Učitelji čine razliku

Što čini razliku?

20-25% Ukupno objašnjena promjena

<5% Profesionalne kvalifikacije (magisterij, doktorat i sl.)

10-15%

Povećanje znanja iz područja pedagoške prakse

<5% Povećanje znanja iz područja/predmeta

Učitelji uzrokuju promjenu,ali što uzrokuje promjenu kod

učitelja?(Stumbo i McWalters, 2010.)

Što ravnatelji mogu činiti?

Informirajte se što se podrazumijeva

pod kvalitetom poučavanja.

Kreirajte viziju kvalitetnog poučavanja

svoje škole.

Imajte na umu što doista pomaže u

unapređenju kvalitete poučavanja

Kvaliteta obrazovnog sustava ne može nadići kvalitetu rada njegovih učitelja.

Poteškoće u unapređenju kvalitete procesa

Kvalitetu svi opisuju drugačije

Ne postoji magična formula djelotvornog, kompetentnog

poučavanja koja bi vrijedila za sve učitelje u svim školama, u

svim razredima i u svim situacijama.

Želimo li pomoći učiteljima da se profesionalno razvijaju, poboljšaju djelotvornost svog rada i tako omoguće učenicima postizanje boljih odgojno-obrazovnih rezultata, nužno je jasno opisati što podrazumijevamo pod 'kvalitetnim učiteljem'. (Loewenberg Ball, D. i Forzani, F. M. 2010.).

IZBOR

PROCJENA

ODLUKA

'Kvaliteta nije slučajna...ona je rezultat ozbiljnih namjera, iskrenog truda, inteligentnog vođenja i vještog djelovanja: ona predstavlja mudar

izbor između mnoštva alternativa

Willa A. Foster

Što čini kvalitetu procesa?

Koje su i koliko je tih sitnih, ali i velikih odluka koje svakodnevno moramo donositi?

Postoje li smjernice za njihovo donošenje i o čemu one ovise? Postoje li smjernice za njihovo donošenje i o čemu one ovise?

Kompetentni učitelji 21. stoljeća-ISSA-ina definicija kvalitetne pedagoške prakse

Opis kvalitetne učiteljske prakse

usmjerene na učenika na temelju

saznanja iz istraživanja dječjeg

razvoja, teorija učenja i

neuroznanosti koje bi svaki učitelj

trebao imati na umu tijekom

svakodnevnog poučavanja u

razredu.'Možemo naučiti kako vidjeti stvari onakvima kakve doista jesu, ali samo ako imamo

viziju možemo vidjeti stvari onakvima kakve bi mogle biti.'

Koraci prema kvalitetnoj praksi

za svaki indikator iz ‘Kompetentni učitelji 21. stoljeća’ opisane tri različite razine kvalitete u primjeni tog indikatora u praksi: dobar početak, kvalitetna praksa i korak dalje.

Neadekvatno

Koraci prema kvalitetnoj praksi

Dobar početak su učitelji koji su neku ideju koja im se svidjela replicirali u svojim učionicama. Svjesni su da trebaju napraviti promjenu u svom razredu kako bi postigli kvalitetu i spremni su poduzeti određene korake.

Kvalitetna praksa opisuje praksu koju možemo nazvati ‘umjetnost poučavanja’u pristupu usmjerenom na dijete.

Korak dalje opisuje što učitelji čine kako bi kvalitetnu praksu učinili održivom i na koji način doprinose sistemskim promjenama u obrazovanju.

Tko može utjecati na unapređenje kvalitete procesa?

Nedostaci dosadašnjih oblika stručnih usavršavanja

Odgojno-obrazovni djelatnici ne sudjeluju u kreiranju vlastita

stručnog usavršavanja, pa nemaju razvijen osjećaj predanosti za

promjene

pristup 'za sve isto‘

ne postoji svijest o planiranju vlastitoga profesionalnog razvoja

izostaje podrška u primjeni naučenoga

U većini škola nema izmjena iskustava o svakodnevnoj praksi

Kvaliteta poučavanja nije tema sastanaka učitelja

Učitelji koji žele unaprijediti kvalitetu svoga rada nemaju

podršku svojih kolega

Ne postoji zajednička vizija obrazovanja na razini škole

Ne postoji zajedničko razumijevanje što je kvaliteta

poučavanja

Nedostaci dosadašnjih oblika stručnih usavršavanja

Primjena ‘Kompetentni učitelji 21. stoljeća’ - ISSA-ina definicija kvalitetne

pedagoške prakse

• Samoprocjena kvalitete rada (jake strane i one koje želi unaprijediti)

• Izrada Plana unapređenja kvalitete rada• Izrada Mape profesionalnog razvoja

Plan profesionalnog razvoja

Ime i prezime: Datum: Kako je ovaj sastanak utjecao na Vaše planove za sljedeći mjesec? Koje promjene ćete uvesti u svoju

praksu?

Cilj Što planiram

postići? Što ću promijeniti u svojoj

praksi?

Aktivnosti koje ću poduzeti

Što ću učiniti? Koje korake ću poduzeti i kada?

Resursi Koji oblik podrške trebam? Tko

mi može pomoći i kako?

Pokazatelji Kako ću znati da

sam bio/la uspješan/na? Koje rezultate

očekujem?

Mentorstvo

proces u kojem stručnjaci daju podršku svojim kolegama kako bi i oni postali efikasniji u svome radu i doprinijeli ostvarenju ciljeva svoje škole.

Kako se odvija mentorstvo

• Mentorirana osoba određuje područje unapređenja

• Mentor/ica odlazi u razred i procjenjuje kvalitetu rada učitelja

• Razgovor o razini kvalitete i razvoj plana unapređenja

• Primjena plana

Oblik suradnje među učiteljima na polju učenja i

poučavanja

Neformalni razgovori

Individualna pomoć

Razmjena u grupi

Zajednica učitelja koji uče

(Little, 1990.; prema Jolly, 2005.)

Primjena ‘Kompetentni učitelji 21. stoljeća’ - ISSA-ina definicija kvalitetne

pedagoške prakse

‘Inače je problem s nama učiteljima što češće govorimo o tome što je bilo dobro i hvalimo se,

a ne govorimo o stvarnim problemima koji se javljaju unutar prakse. To prešutimo i onda

čekamo hoće li nam netko ponuditi rješenje za to što nas muči. Teško ćemo progovoriti o

neuspjelom satu, o neuspjelom projektu, o neuspjelom praćenju i ocjenjivanju i što

možemo naučiti iz tog neuspjeha i kako korak po korak doći do uspjeha. Napraviti

refleksiju na svoj vlastiti rad i ogoliti se pred zajednicom – je pravi smisao zajednice.’

Kako se odvijaju sastanci?

Prva dva sastanka: voditeljica članove zajednice upoznaje s radom u zajednici,

zajednički se donose norme ponašanja,

dogovara se mjesto i vrijeme održavanja sastanaka,

učitelji procjenjuju svoj rad i rad svoje škole na temelju dokumenta 'Kompetentni učitelji 21 stoljeća'

odlučuju o području rada na čijem će unapređenju raditi tijekom cijele školske godine: Interakcije, Obitelj i zajednica, Inkluzija, različitosti i demokratske vrijednosti, Praćenje, procjenjivanje i planiranje, Strategije poučavanja i Okruženje za učenje.

Kako se odvijaju sastanci?

Ostali sastanci: 1. Uvodna aktivnost za jačanje osjećaja suradnje i povjerenja među

učiteljima;

2. Refleksija svakog člana zajednice na provedene aktivnosti tijekom prošlog mjeseca ili iznošenje problema;

3. Voditeljica prezentira novi materijal (članak, video, tekst) koji ilustrira područje na čijem unapređenju kvalitete zajednica radi;

4. Razgovor o ponuđenom materijalu i planiranje aktivnosti koje će svaki član zajednice provesti u svom razredu tijekom sljedećeg mjeseca.

Ciklus unapređenja kvalitete

kvaliteta odgojno obrazovnog procesa

Documents