Uloga školske knjinice u unapreivanju odgojno- obrazovnog procesa i poticanju itateljskih navika uenika: primjer knjinice OŠ "Dr. Franjo Tuman" u Belom Manastiru
Vinoji Tota, Kristina
Degree Grantor / Ustanova koja je dodijelila akademski / struni stupanj: Josip Juraj Strossmayer University of Osijek, Faculty of Humanities and Social Sciences / Sveuilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Filozofski fakultet
Permanent link / Trajna poveznica: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:142:857442
Rights / Prava: In copyright
Repository / Repozitorij:
FFOS-repository - Repository of the Faculty of Humanities and Social Sciences Osijek
Filozofski fakultet
procesa i poticanju itateljskih navika uenika: primjer knjinice
OŠ "Dr. Franjo Tuman" u Belom Manastiru
Diplomski rad
Osijek, 2015.
2.2. Profesionalna i osobna kompetencija knjiniara....................................................................10
2.3. Godišnji plan rada školske knjinice………............................................................................12
2.4. Struna suradnja.......................................................................................................................13
3.2. Razvoj italakih navika..........................................................................................................20
4. Primjer školske knjinice OŠ "Dr. Franjo Tuman" u Belom Manastiru: istraivanje .................24
4.1. Knjinica OŠ „Dr. Franjo Tuman“ ........................................................................................24
4.2. Metodologija istraivanja ........................................................................................................25
4.2.2. Izvješa s radionica……...........................................................................................30
4.2.4. Tjedna posjeenost knjinice....................................................................................38
3
Zahvaljujem svima koji su mi pomogli pri izradi ovog rada. Hvala mojoj
obitelji, na podršci i motivaciji, pri emu se najviše elim zahvaliti mojoj predivnoj
kerki Noeli, izvoru nepresušne ljubavi, motivacije i pozitive.
“It is better, I think, to grab at the stars than to sit flustered because you know you
cannot reach them.. At least he who reaches will get a good stretch, a good view,
and perhaps even a low-hanging apple for his efforts.” (R. A. Salvatore)
4
Saetak
Diplomski se rad bavi problematikom uloge školske knjinice u unapreivanju odgojno-
obrazovnog procesa i poticanju italakih navika uenika osnovnoškolskog uzrasta. Nakon
uvodnoga dijela u kojem se navode zakoni, pravilnici, standardi i smjernice na kojima se temelji
rad školske knjinice, detaljno se pojašnjavaju potrebne kompetencije školskog knjiniara, daju
se smjernice za izradu godišnjeg plana, pojašnjava se vanost kvalitetne strune suradnje te se daje
pregled razloga vrednovanja rada školske knjinice. Nadalje, na teoretskoj razini se poblie
pojašnjava odgojno-obrazovna uloga školskih knjiniara, te njihova vanost u usvajanju,
poticanju i razvijanju italakih navika. Na primjeru se knjinice OŠ „Dr. Franje Tumana“ u
Belom Manastiru nastoji prikazati rad školskog knjiniara kroz uvid u Godišnji plan rada školske
knjinice, izvješa s odgojno-obrazovnih radionica koje se organiziraju u prostoru knjinice,
provedeni intervju s voditeljicom knjinice, kao i kroz istraivanje tjedne posjeenosti knjinice.
Na kraju se zakljuuje da su školski knjiniari prepoznati kao bitne osobe u procesu poticanja
stvaranja italakih navika, kao osobe koje prepoznaju uenike potrebe, te djeluju sukladno njima,
motivirajui ih na itanje i odravanje navike itanja.
Kljune rijei: školska knjinica, odgoj, obrazovanje, italake navike, itanje, OŠ „Dr. Franjo
Tuman“, Beli Manastir
Današnje školske knjinice moemo definirati kao informacijska, edukativna,
komunikacijska, intelektualna i kulturna središta školske ustanove. Suvremena školska knjinica
direktno je ukljuena u procese odgoja i obrazovanja uenika, kao i u stvaranje i odravanje
italakih navika. Školske knjinice mogu biti na kojima se uenici prvi put susreu s knjigom.
One mogu djeci usaditi interes i ljubav prema itanju, knjizi i knjinici pa je stoga njihova uloga
osobito jaka. Profil školskog knjiniara podrazumijeva dvojaku ulogu: ulogu u pedagoško-
edukacijskom procesu, te ulogu u pruanju knjiniarskih usluga. Školski knjiniari pomau
uenicima u kreiranju kritikog mišljenja, u kreiranju vlastitog identiteta i osobnih stajališta,
pospješuju odgojno-obrazovne segmente kroz razliite radionice u korelaciji s predmetima koji su
sastavni dio redovitog osnovno-školskog obrazovanja, te pruaju potporu u vezi nastavnih i
izvannastavnih sadraja. Znanje koje uenici steknu u školskoj knjinici moe im dobro doi pri
nastavnom procesu, jer pravilno korištenje odreenog izvora znanja, put je k pravilnom uenju.
Glavna uloga školskog knjiniara bila bi ostvarivanje ciljeva školske knjinice, u skladu s
ciljevima i zadaama školske ustanove unutar koje djeluje. Od školskih knjiniara je poeljno da
u koraku s vremenom budu upoznati s najnovijim dostignuima s podruja obrazovanja te svoja
znanja uspješno primjenjuju pri pristupu, razumijevanju, komunikaciji i pruanju usluga. U
odgojno-obrazovnom smislu, knjiniari djeluju kao pedagozi, kao psiholozi, pa ak i kao
terapeuti. Uenici kroz razne radionice na kojima ih se ui toleranciji, ljubavi, zdravom nainu
ivota, o meuljudskim odnosima itd., knjiniare mogu prepoznati kao osobe od povjerenja, te im
se povjeriti, zatraiti savjet, moda samo porazgovarati. Osim ovog odgojnog dijela, obrazovni
segment obuhvaa više podruja, te se odvija u korelaciji s nastavnim sadrajima.
Ovaj diplomski rad podijeljen je na teorijski i istraivaki dio. Teorijski dio se sastoji od tri
glavna poglavlja, dok se istraivaki dio sastoji od jednog poglavlja. U teorijskom dijelu najprije
e biti rijei o zakonima, pravilnicima, standardima i smjernicama vodiljama za obavljanje
djelatnosti školskih knjiniara, a potom o potrebnoj kompetenciji knjininog osoblja, s
razjašnjenom razlikom izmeu strune/profesionalne kompetencije i one osobne/individualne. Ovo
je poglavlje nadalje posveeno godišnjem planu školskih knjiniara i njegovim karakteristikama,
nakon ega slijedi pojašnjenje o vanosti suradnje izmeu školskog knjiniara i strunih
suradnika. Posljednji se dio ovog poglavlja odnosi na razloge i naine vrednovanje rada školske
knjinice. Tree poglavlje, posveeno ulozi školske knjinice, podijeljeno je na dva manja
6
poglavlja - poglavlje koje se bavi ulogom školske knjinice u unapreivanju odgojno-obrazovnog
procesa i radu školskih knjiniara s uenicima te poglavlje koje se bavi ulogom školskog
knjiniara u u poticanju stvaranja italakih navika, za koju smatramo da je izuzetno bitna za
cjelokupan spektar razvitka kulture itanja, te motiviranost za daljnje stvaranje i oblikovanje
italakih navika i ukusa. Takva podijeljenost poglavlja ukazuje i na dvojaku ulogu školske
knjinice i školskog knjiniara. etvrto je poglavlje istraivake naravi i posveeno je primjeru
školske knjinice OŠ "Dr. Franjo Tuman" u Belom Manastiru. kroz koji se nastoji prikazati rad
školskog knjiniara, njegovo osmišljavanje i provoenje aktivnosti kroz radionice te openito dati
uvid u stvarno stanje rada konkretne školske knjinice. Najprije se daje kratak osvrt na samu
knjinicu, a potom se pojašnjava metodologija istraivanja. Metodologija se istraivaja sastoji od
uvida u Godišnji plan rada, intervjua s voditeljicom knjinice, promatranja i sudjelovanja u
radionicama organiziranim u školskoj knjinici te istraivanja posjeenosti knjinice od strane
korisnika metodom promatranja, pa je na taj nain poglavlje i podijeljeno obuhvaajui primjer i
razradu godišnjeg plana knjinice, analizu provedenih odgojno-obrazovnih radionica (s detaljnim
izvještajem s jedne od njih), prikaz intervjua sa školskom knjiniarkom te prikaz rezultata
provedenog istraivanja vezanog uz tjednu posjeenost knjinice. Naposljetku slijedi zakljuak
rada, pregled literature te prilozi.
7
2.1 Zakoni, propisi, standardi i smjernice
Školske knjinice osnovnih škola svoju djelatnost provode u skladu s vaeim zakonskim
odredbama1, pravilnicima2, standardima3 i smjernicama4, koji se redom navode na stranicama
Hrvatske udruge školskih knjiniara.5 No, uz njih valja još spomenuti i Nacionalni okvirni
kurikulum, jer je on vrlo bitan za kvalitetno provoenje djelatnosti. Njime su, naime, izmeu
ostalog definirane „..temeljne odgojno-obrazovne vrijednosti, zatim ciljevi odgoja i obrazovanja,
naela i ciljevi odgojno-obrazovnih podruja, vrjednovanje uenikih postignua te vrjednovanje i
samovrjednovanje ostvarivanja nacionalnoga kurikuluma. Odreena su oekivana uenika
1 Zakon o knjinicama (NN 105/97), Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o knjinicama (NN 104/00), Zakon o izmjenama i
dopunama Zakona o knjinicama (NN 69/09), Proišeni tekst Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (NN
87/08, 86/09, 92/10, 105/10, 90/11, 5/12, 16/12, 86/12, 94/13, 136/14 – RUSRH i 152/14), Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj
i srednjoj školi (Proišeni tekst) (NN 126/12), Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj
školi (NN 86/12), Zakon o izmjenama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (NN 16/12), Uredba o izmjenama
Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (NN 5/12), Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i
obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (NN 90/11), Ispravak Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u
osnovnoj i srednjoj školi (NN 105/10), Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi
(NN 92/10), Zakon o izmjenama i dopuni Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (NN 86/09), Zakon o odgoju
i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (NN 87/08), Zakon o Agenciji za odgoj i obrazovanje (NN85/2006), Zakon o ustanovama
(NN 76/93, 29/97), Zakon o upravljanju javnim ustanovama u kulturi (NN 96/2001), Zakon o financiranju javnih potreba u kulturi
(NN 27/93), Zakon o zaštiti i ouvanju kulturnih dobara (NN 69/99), te Zakon o zaštiti osobnih podataka (proišeni tekst NN
103/03, 118/06, 41/08, 130/11, 106/12). 2 Pravilnik o uvjetima i nainu stjecanja strunih zvanja u knjiniarskoj struci (NN 28/11), Pravilnik o polaganju strunih ispita u
knjiniarskoj struci s programom strunih ispita (NN 21/99), Pravilnik o reviziji i otpisu knjinine grae (NN 21/02), Pravilnik o
matinoj djelatosti knjinica u Republici Hrvatskoj (NN 43/2001), Pravilnik o Upisniku knjinica i knjinica u sastavu (NN 139/98),
Pravilnik o zaštiti knjinine grae (NN 52/05), Pravilnik o normi neposrednog odgojno-obrazovnog rada po nastavnim predmetima
i nainu utvrivanja broja izvršitelja na odgojno-obrazovnim poslovima u osnovnoj školi (NN 63/96), Pravilnik o normi
neposrednog odgojno-obrazovnog rada po nastavnim predmetima i nainu utvrivanja broja izvršitelja na odgojno-obrazovnim i
drugim poslovima u osnovnoj školi (NN 52/95), Pravilnik o strunoj spremi i pedagoško-psihološkom obrazovanju uitelja i
strunih suradnika u osnovnom školstvu (NN 47 / 12.6.1996.), Pravilnik o dopuni Pravilnika o strunoj spremi i pedagoško-
psihološkom obrazovanju uitelja i strunih suradnika u osnovnom školstvu (NN 56 / 20.6.2001.), Pravilnik o izmjenama i
dopunama Pravilnika o napredovanju uitelja i nastavnika u osnovnom i srednjem školstvu (NN 148 / 30.12.1999.), te Pravilnik o
napredovanju uitelja i nastavnika u osnovnom i srednjem školstvu (1995.) 3 Standard za školske knjinice (NN 34/00), Dravno pedagoški standard osnovnoškolskog sustava odgoja i obrazovanja (NN 63/08)
te Udbeniki standard (NN 7/07). 4 Etiki kodeks HKD-a, Naputak o obvezama, programu i normativu rada strunog suradnika knjiniara u osnovnoj i srednjoj školi
(1996.), Nastavni plan i program za osnovnu školu (NN 102/06), UNESCO-ov Manifest za školske knjinice, IFLA-ine i UNESCO-ove smjernice za školske knjinice itd 5 Hrvatska udruga školskih knjiniara. URL: http://www.husk.hr/ (2015-05-14)
8
svakog odgojno-obrazovnog podruja“.6
Jedan od temeljnih zakona kojim se vode školski knjiniari svakako je Zakon o odgoju i
obrazovanju (NN, 87/08, 86/09, 92/10 i 105/10) ) iz kojeg je vidljivo da „..svaka školska ustanova
ima knjinicu ija djelatnost je sastavni dio obrazovnog postupka u kojem se struno-knjinina
djelatnost obavlja u manjem opsegu ili uobiajeno i slui za ostvarivanje obrazovnog postupka.“7
Zakon koji je primjenjiv u svim podrujima knjinine djelatnosti, Zakon o knjinicama (NN,
105/97, 104/00 i 69/09), jasno definira tko i kako treba raditi unutar knjininih ustanova, pa tako
naglašava da strune poslove unutar školske knjinice treba obavljati diplomirani knjiniar. Nain
i mjerila za obavljanje strunih i savjetodavnih poslova na podruju odgoja i obrazovanja, te sva
sudjelovanja, praenje i unapreivanje na podruju spomenutog, propisuje se Zakonom o Agenciji
za odgoj i obrazovanje (NN, 85/06).8 Za utvrivanje financijskih, infrastrukturnih, kadrovskih i
drugih uvjeta nunih za funkcionalno obavljanje odgojno-obrazovne djelatnosti brine se Dravni
pedagoški standard (NN, 63/08 i 90/10).
Prema IFLA-inom i UNESCO-vom manifestu, temeljne zadae školske knjinice bitne za
razvijanje pismenosti, informatike pismenosti, pouavanja, uenja i kulture, su sljedee: potpora
obrazovnim ciljevima i zadacima zacrtanim u nastavnom planu i programu škole, poticanje trajnih
itateljskih navika i uivanja u itanju i uenju, omoguavanje stjecanja stvaralakog iskustva pri
korištenju i kreiranju informacija kao pomo pri uenju i razumijevanju, te poticanju mašte i
uivanja u itanju, poticanje svih uenika da naue i koriste vještine koje e im pomoi pri
vrednovanju i korištenju informacija, bez obzira na njihovu vrstu, koliinu i izvor, kao i razvijanje
osjeaja za nain komuniciranja unutar zajednice, osiguravanje pristupa lokalnim, regionalnim,
nacionalnim i globalnim izvorima i mogunostima koje e uenicima omoguiti doticaj s razliitim
idejama, iskustvima i stavovima, organiziranje aktivnosti koje potiu kulturnu i društvenu svijest,
suradnja s uenicima, nastavnicima, administrativnim osobljem i roditeljima radi postizanja ciljeva
škole, promicanje naela da su sloboda mišljenja i slobodan pristup informacijama preduvjeti za
6 Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta Republike Hrvatske. URL: http://public.mzos.hr/Default.aspx?sec=2685 (2015-05-
12) 7 Zovko, Mira. Pokazatelji uspješnosti rada u školskim knjinicama. // Vjesnik bibliotekara Hrvatske 55, 1 (2012), str. 103. 8 Zakon o knjinicama. // Narodne novine 105(1997), 5(1998), 104(2000), 69(2009)
9
promicanje korištenja školske knjinice u školskoj i široj društvenoj zajednici. 9
Prema Standardu za školske knjinice, koji je podzakonski akt, školska knjinica
predstavlja informacijsko, medijsko, komunikacijsko i kulturno središte škole. Sadraj školske
knjinice ini organizirana zbirka knjine i neknjine grae koja, uz mogunost pristupa
elektronikim izvorima informacija i struni rad knjininog osoblja, slui zadovoljavanju
informacijskih, obrazovnih, strunih i kulturnih potreba korisnika. Prema ovom Standardu utvreni
su minimalni uvjeti vezani uz svu knjininu grau, osoblje, opremu te prostor školskih knjinica.10
Bitan dokument djelovanja školskih knjinica je, kao što je ve spomenuto, i Nacionalni
okvirni kurikulum. Posebni ciljevi nacionalnog kurikuluma usmjereni su na razvoj kompetencija
uenika koje ga osposobljavaju za prilagodbu ivota i rada u stalno promjenjivim uvjetima, aktivno
i odgovorno sudjelovanje u društvenom ivotu i preuzimanje odgovornosti za demokratski razvoj,
odgovoran odnos prema prirodnoj okolini, odgovoran odnos prema vlastitom zdravlju te briga za
zdravlje drugih, cjeloivotno uenje i obrazovanje, odgovoran odnos prema sebi i razvoju vlastitih
sposobnosti, ouvanje vlastite povijesno-kulturne tradicije i razvoj nacionalne kulture, razvoj
moralne i duhovne dimenzije linosti, socijalnu integraciju i ivot u heterogenom društvu. Istiu
se i osposobljenost za samoorganizirano uenje, sposobnost rješavanja problema te razvijene
praktino-radne vještine za svakodnevni ivot.11
Svaki od navedenih zakona, pravilnika, standarda i smjernica koji se koriste u
profesionalnoj struci školskih knjiniara osnovnih škola, bitan je, vaei, treba ih se pridravati te
svoju djelatnost krojiti prema njima, a ujedno na taj nain odgovoriti na zahtjeve današnjih
generacija korisnika i uspješno savladati sve izazove.
9 Saetre, Tove Pemmer.; Willaras, Glenys. IFLA-ine i UNESCO-ve smjernice za školske knjinice. Zagreb : Hrvatsko knjiniarsko
društvo, 2004. Str. 32. 10 Standard za školske knjinice. // Narodne novine 34(2000), str. 1. 11 Usp. Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta Republike Hrvatske. URL: http://public.mzos.hr/Default.aspx?sec=2685 (2015-
05-12)
10
2.2 Profesionalna i osobna kompetencija knjiniara
Kao što je ve spomenuto, nositelj djelatnosti školske knjinice je školski knjiniar, od
kojega se oekuje profesionalnost, dobra komunikacija, sposobnost prepoznavanja korisnikih
potreba, informacijske vještine, te znanje o svrhovitosti i pravilnoj upotrebi informacija. Od njega
se isto tako oekuje poštivanje etikih naela, odnosno, ravnopravno pruanje usluga svim
korisnicima, te se on smatra zvijezdom vodiljom u školskim programima pri razvoju
knjiniarstva.12
odnosi na potrebnu strunu kompetenciju, a druga na osobnost školskog knjiniara. Prema tome,
moemo rei da struka školskog knjiniara zahtjeva kako knjiniarska znanja, tako i pedagoška,
što daje uspješnu podlogu za uinkovito obavljanje djelatnosti.
Kako dugo nije postajao vaei zakonski akt koji bi strogo definirao ovu struku, na radna
mjesta školskih knjiniara uglavnom su dolazile osobe koje nisu bile školovane iskljuivo za
obavljanje te djelatnosti. Sukladno s time, obrazovanost i kompetencija školskih knjiniara
nerijetko su se stavljale pod upitnik. Današnje stanje je ipak drukije, jer u školske knjinice
(veinom) dolaze za to fakultetski obrazovane osobe, koje se slijedei ideju cjeloivotnog
obrazovanja mogu i nadalje profesionalno usavršavati. Ono što je potrebno naglasiti je to da
zakonski još uvijek postoje odreene nepravilnosti o formalnom obrazovanju školskih knjiniara
koje je potrebno aurirati. Danas se u Hrvatskoj knjiniari školuju na tri sveuilišta, u Zagrebu,
Osijeku i Zadru.13
Što se tie neformalnih kompetencija, osnovne vještine i osobine koje se oekuju od
knjiniara su sljedee: sposobnost pozitivne i otvorene komunikacije s djecom i odraslima,
sposobnost razumijevanja korisnikih potreba, sposobnost suradnje s pojedincima i skupinama u
školskoj zajednici i izvan nje, poznavanje i razumijevanje kulturne raznolikosti, poznavanje
metodike i teorije obrazovanja, posjedovanje informacijskih vještina i znanja, poznavanje
12 Usp. Zovko, Mira. Školska knjinica u novom tisuljeu. // Senjski zbornik 36, 1 (2009), str. 45 13 Opširnije o tome vidjeti u: Kovaevi, Dinka; Lovrinevi, Jasmina. Školski knjiniar. Zagreb: Zavod za informacijske studije
Odsjeka za informacijske znanosti Filozofskog fakulteta Sveuilišta u Zagrebu, 2012.
11
knjininog fonda i pristupa tom fondu, poznavanje djeje knjievnosti, medija i kulture, znanje i
vještine pri upravljanju i marketingu te znanje i vještine u podruju informacijskih tehnologija.14
Poslovi za koje se oekuje da ih obavlja školski knjiniar jesu analiziranje informacijskih
potreba školske zajednice i potreba vezanih uz grau, oblikovanje i provoenje smjernica za razvoj
slubi, razvijanje nabavne politike, katalogiziranje i klasificiranje grae, poduavanje i pomo
uenicima i nastavnicima u vezi korištenja knjinicom, njezinom graom i informacijskom
tehnologijom, poduavanje informacijskim vještinama i znanjima, odgovaranje na referentne i
informacijske upite, promicanje programa itanja i kulturnih dogaanja, sudjelovanje pri planiranju
školskog programa, sudjelovanje u pripremi, provoenju i procjeni nastavnih aktivnosti, zalaganje
za procjenjivanje knjininih usluga, uspostavljanje partnerskih odnosa izvan škole, planiranje i
provoenje prorauna, strateško planiranje, te pouavanje knjininog osoblja.15
Dakle, školski je knjiniar nastavnik koji pozitivno utjee na uenike u podruju njihova
obrazovanja i razvijanja potrebnih vještina zbog njihovih razliitih sposobnosti i mogunosti
istraivanja i korištenja izvora informacija i znanja; školski knjiniar je voditelj školske knjinice,
koji dobro poznaje školu unutar koje djeluje, njezinu populaciju i kurikulum, prepoznaje
individualne i specifine potrebe uenika, te planira metode i oblike kojima se ostvaruju sadraji
odreenih podruja knjinino-informacijskog obrazovanja; u skladu s predmetnim podrujima,
ima potrebno iskustvo, znanje i pedagoške kompetencije, stvara motivirajui i siguran ueniki
prostor, podrava uenike u njihovim italakim i iskustvenim putovanjima, te istraivakim
izazovima, obrazuje i ohrabljuje uenike pri korištenju mrenih izvora informacija, kompetentan
je izabrati i predloiti kvalitetne, suvremene izvore u skladu s kurikulumom, kao i poticati
pouavanje i itanje u slobodnom vremenu temeljeno na svrsishodnom razumijevanju; pokazuje
svoje strune knjiniarske kompetencije, informacijski je i menaderski strunjak koji planski
bogati knjinine zbirke i opremu, te je lan knjiniarske i odgojno-obrazovne profesije s
kompetencijama koje omoguuju kvalitativna postignua u realizaciji knjininih aktivnosti kroz
njezin kurikulum.16 Smjernice kao prikazi najboljih primjera „idealnih“ odgajatelja, nešto su ega
se treba pridravati u ovom delikatnom poslu. Gledajui iz uenike perspektive, ono što se ne
moe samo tako stei i ne spada pod strunost, je ljubav prema svom poslu, dakle ljubav prema
14 Usp. Saetre, Tove Pemmer.; Willaras, Glenys. IFLA-ine i UNESCO-ve smjernice za školske knjinice. Zagreb: Hrvatsko
knjiniarsko društvo, 2004. Str. 18. 15 Usp. Isto, str. 19. 16 Usp. Kovaevi, Dinka; Lovrinevi, Jasmina. Školski knjiniar. Zagreb: Zavod za informacijske studije Odsjeka za
informacijske znanosti Filozofskog fakulteta Sveuilišta u Zagrebu, 2012. Str. 111.-112.
12
djeci, koja bi, prije svega, trebala biti odskona daska pri daljnjem usavršavanju za obavljanje ove
djelatnosti. Dalo bi se zakljuiti da su za obavljanje poslova školskog knjiniara bitne
profesionalna i osobna kompetencija, zakonski propisano obrazovanje i profesionalno
usavršavanje, ali i predanost radu, znanje, ljubav prema djeci i poslu, snalaljivost i kreativnost.
2.3. Godišnji plan rada školske knjinice
Ukupne obveze rada knjiniara detaljno su objašnjenje kroz sastavljeni godišnji plan.
Izrada godišnjeg plana i programa školske knjinice, njihova usklaenost sa školskim
kurikulumom, priprema za odgojno-obrazovnu djelatnost i sve ostale vrste aktivnosti, struktura su
dobre pripreme za aktivno sudjelovanje školskih knjinica u odgoju i obrazovanju uenika, te u
obavljanju svoje kompletne funkcije. Pri izradi godišnjeg plana školske knjinice, knjiniari
moraju svoje obveze uskladiti i s vaeim nacionalnim kurikulumom, kao što se jasno navodi u
Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi:. „Odgojno-obrazovna djelatnost u
školskoj ustanovi temelji se na autonomiji planiranja i organizacije te slobodi pedagoškog i
metodikog rada prema smjernicama hrvatskog nacionalnoga obrazovnog standarda, a u skladu s
nacionalnim kurikulumom, nastavnim planovima i programima i dravnim pedagoškim
standardima.“17 Školski knjiniar djeluje prema pripremi koja se nalazi unutar godišnjeg plana, te
ju nastoji što kvalitetnije primijeniti. Edukacija uenika provodi se sustavno i kontinuirano od
prvog do osmog razreda.18 Osim što nam godišnji plan pokazuje sposobnost i angairanost
školskog knjiniara, on nam pokazuje i razvijenost škole, jer funkcionalna knjinica ne bi mogla
opstati u školi koja ju ne podupire. Isto tako, godišnji plan moe biti izvrstan pokazatelj postotka
suradnje izmeu strunih suradnika, jer za najbolji uinak bilo koje aktivnosti/radionice, korelacija
s nastavnim sadrajima je nuna. Godišnji plan je tako detaljno razraen „kostur“ školske
knjinice, osnova i polazište pri radu. Koraci pri izradi godišnjeg plana su sljedei: prvo i najvanije
je postavljanje cilja, znai, definiranje svrhe zašto nešto radimo, zatim dolaze zadaci, koje moemo
definirati kao potrebne i detaljno razraene aktivnosti koje su potrebne za dolazak do cilja, potom
17 Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi. // Narodne novine 87(2008), 86(2009), 92(2010), 105(2010). 18 Vasi, Snjeana. Dvije mogunosti edukacije korisnika školskih knjinica. // Napredak: asopis za pedagogijsku teoriju i
praksu, 3, 141(2000) str. 363.
13
definiranje taktike, odnosno naina kako emo doi do eljenog cilja, definiranje sadraja, koji je
materijalni pokazatelj aktivnosti, te naposljetku definiranje metoda.19
Bez preciziranog godišnjeg plana, aktivnosti školske knjinice ne bi bile primjenjive. Stoga
je bitno na poetku školske godine napraviti makar „kostur“, kojim emo postaviti daljnje temelje.
2.4 Struna suradnja
Da bi školski knjiniar što bolje i kvalitetnije obavljao svoj posao, neophodna je suradnja
s drugim strunim i kompetentnim osobama u školi, ali i izvan nje. Naješi oblici suradnje su oni
izmeu školskih knjiniara i pedagoga, psihologa, uitelja, nastavnika hrvatskog jezika, ali i svih
nastavnika openito. Struna suradnja nuna je za kvalitetan i uinkovit protok obrazovnog
procesa. Da bi se uloga knjiniara u obrazovanju uenika mogla uspješno realizirati, knjiniar
zajedno s navedenim strunjacima prepoznaje, oblikuje i prenosi uenicima potrebna znanja,
ovisno o njihovim informacijskim potrebama, vaeem kurikulumu, navikama uenja i itavom
nizu manjih sastavnih dijelova, ovisno o tipu uenika i njihovih razrednih odjela. Ta suradnja
obuhvaa razliite komponente poput: timskog rada na pripremi i provedbi nastavnih sati i
radionica, timskog rada na pripremi i provedbi školskih projekata, mentorskog rada s
pripravnicima, sudjelovanje u radu tima za kvalitetu i izradi razvojnog plana škole kada je u taj
plan ukljuena i djelatnost školske knjinice, suradnju sa strunim vijeima unutar škole te suradnju
s roditeljima u svrhu unaprjeenja rada školske knjinice.20 Kod poticanja italakih navika
uenika, suradnja školskih knjiniara s uiteljima i nastavnicima hrvatskog jezika je posebice
vana. Prema UNESCO-ovom Manifestu, dokazano je da suradnja knjiniara i uitelja utjee na
postizanje više razine pismenosti, itanja, uenja, rješavanja problema i svladavanja informacijskih
i komunikacijskih vještina.21 Potrebno je osmisliti dobro i lako izvediv plan suradnje, koji e
svojom kvalitetom i edukativnim sadrajima privui nastavnike na zajedniki rad.
19 Usp. Lovrinevi, Jasmina; Kovaevi, Dinka; Lasi – Lazi, Jadranka; Banek – Zorica, Mihaela. Znanjem do znanja: prilog metodici rada školskog knjiniara. Zagreb: Zavod za informacijske studije odsjeka za informacijske znanosti, Filozofski fakultet,
2005.Str.98. 20 Usp. Standard za školske knjinice. // Narodne novine 34(2000), Str. 2. 21 Usp. Saetre, Tove Pemmer.; Willaras, Glenys. IFLA-ine i UNESCO-ve smjernice za školske knjinice. Zagreb : Hrvatsko
knjiniarsko društvo, 2004. Str. 31.-34
14
Knjiniar uvijek mora imati potporu od strane ravnatelja škole da bi bio slobodan
konstruirati i provoditi aktivnosti. Njihova je suradnja od iznimne vanosti prije svega radi
financijske potpore i ulaganja u knjinicu, ali i u smislu poticanja nastavnika na strunu suradnju
sa školskim knjiniarima. U tom smislu ravnatelj pokazuje aktivnost pokazivanjem vrstih
stavova o programu, posjeuje prostoriju školske knjinice, sudjeluje u pojedinim projektima i,
naravno, omoguuje financije i ostale uvjete za nesmetano odvijanje svih knjininih aktivnosti.22
Osim navedenih suradnji, bitna je i meusuradnja školskih knjiniara i drugih knjiniara
iz struke, i to radi razmjene iskustava, savjetovanja, konzultiranja, pokretanja projekata i sl. Tako
je, primjerice, suradnja školske s gradskom (narodnom) knjinicom od posebnog znaaja, osobito
kod razvijanja kulture itanja i pismenosti. injenica da je knjini fond školskih knjinica
ogranien veinom na lektirne naslove dovoljno ukazuje na to da suradnja ovih dviju ustanova
moe doprinijeti jaem razvitku italakih navika uenika. Školski knjiniari mogu organizirati
kolektivne razredne posjete u gradsku knjinicu, te u suradnji s njezinim voditeljem organizirati
pregršt aktivnosti i provoditi projekte kroz koje e zajednikim snagama izravno utjecati na
intelektualni i kulturni razvitak uenika.
Još jedan bitan oblik suradnje odnosi se na suradnju s roditeljima. Tako je zadaa školskih
knjiniara pomoi roditeljima pri prepoznavanju i razumijevanju razvojnih i individualnih potreba
njihove djece (uenika, odnosno korisnika školske knjinice). Oni ujedno preporuuju roditeljma
izvore na razliitim medijima, posebno pedagoško-psihološke koji djeluju poticajno. Na
knjiniarima je i da educiraju roditelje iz podruja knjinino-informacijskog obrazovanja ali i
pozovu na aktivno sudjelovanje u provoenju knjininih aktivnosti.23
Zakljuno, kao što smo mogli vidjeti, kvalitetna i dvosmjerna komunikacija izmeu
školskih knjiniara i svih sudionika u odgojno-obrazovnom procesu unutar škole, ali i izvan nje,
iznimno je vana. Oekuje se da se školski knjiniar angaira u pridobijanju nastavnika na
zajedniku suradnju, da bude konstantno fleksibilan i da se lako prilagoava nastavnicima, da je
otvoren za savjete i traenje mišljenja pri izradi programa, da je dobro upuen u sadraj predmetne
nastave i u školski kurikulum te, naposljetku, da je uporan u postizanju zadanih ciljeva. Tek se
zajednikom suradnjom školskog knjiniara i ostalih sudionika u odgojno-obrazovnom procesu
22 Usp. Isto, str. 20.-21. 23 Usp. Kovaevi, D.; Lovrinevi, J. Školski knjiniar. Zagreb: Zavod za informacijske studije Odsjeka za informacijske
znanosti Filozofskog fakulteta Sveuilišta u Zagrebu, 2012. Str. 114.
15
obrazovanju uenika.
U školskom se knjiniarstvu danas trai analiza uspješnosti poslovanja, odnosno kvaliteta
i ocjena knjininih usluga, iskazana kroz zadovoljstvo korisnika te rezultate koje su oni postigli
koristei školsku knjinicu. Da bi se uspješnost i kvaliteta rada školskog knjiniara mogle
izmjeriti, potrebni su odreeni elementi za vrednovanje. Neki od njih su sljedei: dobri programi
rada i kvalitetne usluge koje pruamo korisnicima, razraen i sadrajan odgojno-obrazovni rad s
uenicima, dobra suradnja i partnerstvo s nastavnicima i upravom škole, dostupnost knjiniara
tijekom cijeloga radnog vremena u školi, adekvatan i funkcionalan prostor te odgovarajua oprema
knjinice i itaonice, osigurana sredstva za nabavu i obnovu knjininog fonda i potrebne opreme,
bogat i raznovrstan fond, dostupnost informatike opreme, dostupnost fonda i postojanje
knjininih kataloga, estetski izgled i odravanje knjinice itd.24
Zašto uope vrednovati rad školskih knjiniara? Rekli bismo da se vrednovanja provode s
ciljem definiranja postojeeg stanja, ali i unapreivanja rada, te poboljšavanja njegove kvalitete i
samog provoenja. Ono što je iznimno bitno kod svakog školskog knjiniara je njegov stav, nain
komunikacije i odnos prema djeci; na njemu je da ih pozove u knjinicu i razliitim aktivnostima
i razgovorom sudjeluje u odgojno-obrazovnom procesu koji se odvija na razini osnovnoškolskog
obrazovanja, te ih zaintrigira za itanje i njeguje njihove italake navike.
Prema IFLA-inim i Unescovim smjernicama za školske knjinice, godišnja procjena treba
dati odgovore na sljedea pitanja: ostvaruju li se zadani ciljevi i zadae knjinice, nastavnog
programa i škole, zadovoljavaju li se potrebe školske zajednice, mogu li zadovoljiti promjenjive
potrebe, jesu li knjinice odgovarajue financirane, te jesu li isplative. Postoje tako odreene
kategorije, unutar kojih se nalaze "alati" pomou kojih se dolazi do postavljenih pitanja. Prva
kategorija se odnosi na pokazatelje korištenja, a tu spadaju: posudba po lanu školske zajednice,
24 Usp. Jozi, Rua. Smjernice za kvalitetan rad školske knjinice: smjernice za rad školskog knjiniara: zbornik radova / Proljetna
škola školskih knjiniara Republike Hrvatske / uredio Miroslav Mianovi. Dubrovnik: Agencija za odgoj i obrazovanje, 2012.
Str. 67.-68.
16
ukupan broj posjeta knjinici po lanu školske zajednice, posudba po jedinici grae, posudba po
satu posudbe, te uporaba raunalne opreme i online izvora informacija. Zatim, pod pokazatelje koji
se odnose na grau spada ukupan broj knjinine grae po lanu školske zajednice, broj osobnih
raunala po lanu školske zajednice i broj raunala s online pristupom po lanu školske zajednice.
Trea kategorija odnosi se na pokazatelje za osoblje, te se utvruje omjer izmeu stalno zaposlenih
i lanova školske zajednice, te omjer izmeu stalno zaposlenih i korištenja knjinice. Nadalje,
kategorija “kvalitativni pokazatelji“ se sastoji od istraivanja zadovoljstva korisnika, fokus grupa i
savjetodavnih aktivnosti. Pod iduu kategoriju - „pokazatelji troškova“ spadaju svi troškovi
knjinice, od jedininih za pojedine poslove do ukupnih troškova za razliite medije, lanove
školske zajednice itd. Posljednja kategorija odnosi se na pokazatelje za usporedbu, pri emu se
usporedba vrši izmeu statistikih podataka više školskih knjinica, iz drugih školskih ustanova.25
Pri procesu odgoja, vrednovanje nam moe biti kljuno sredstvo za uvid u naše djelovanje.
Bez uvida u rezultate rada, ne ostavljamo mjesta za mogunost poboljšanja i regulacije postignutog.
S obzirom na to da je emocionalni aspekt pojedinaca nemogue u potpunosti "izmjeriti", upravo
zato proces vrednovanja i je neizmjerno bitan, traei sredstva i naine za što uinkovitije
istraivanje, a time i pospješivanje odgojno-obrazovne komunikacije.26
Brojni su naini vrednovanja školskog knjiniara: anketiranje (pismeni/on-line nain
odgovaranja na postavljena pitanja s ciljem dobivanja osobnog stava i mišljenja pojedinca),
intervju (usmeni razgovor s pojedincem ili grupom), iskazi (slobodno, usmeno ili pismeno
iskazivanje mišljenja, stava ili slinog o nekom pitanju, problemu, ponašanju itd.),
samovrednovanje (knjiniar sam vrednuje svoje aktivnosti) te naposljetku promatranje
(nadgledanje strune osobe nad skupinom koja moe posluiti kao uzorak pri procesu
evaluacije/vrednovanja).27
Ono što je nuno naglasiti pri vrednovanju školskih knjinica, ali i pri openitom procesu
vrednovanja, jest to da rezultati nikad ne mogu biti u potpunosti toni, odnosno, nije mogue znati
sve imbenike koji zaista dovode do nekog stanja. No, ako ne vrednujemo naš rad, kako znamo
njegov uinak? Dakle, vrednovanje bi trebalo biti obavezno u ovom, ali isto tako i u veini poslova
koji se odnose na izravno i neizravno utjecanje na razvoj mladih individua.
25 Usp. Saetre, Tove Pemmer.; Willaras, Glenys. IFLA-ine i UNESCO-ve smjernice za školske knjinice. Zagreb : Hrvatsko
knjiniarsko društvo, 2004. Str. 10.-14. 26 Usp. Kujundi, Nedjeljko. Vrjednovanje i uspjeh odgoja. // Zrno- asopis za obitelj, vrti i školu 29 (54), 8 (1997), str. 2. 27 Usp. Mui, Vladimir. Neki pojmovi u svezi s vrjednovanjem. // Zrno- asopis za obitelj, vrti i školu 29 (54), 8 (1997), str. 3.
17
informacijskog obrazovanja uenika, iji su sadraji kljuni za uenje i pouavanje svih podruja i
zato ih treba u potpunosti integrirati u kurikulum.“28 Za funkcionalnost i kvalitetno djelovanje
sustava odgoja i obrazovanja neizbjena su odgovarajua financijska sredstva, aktivnosti, sadraj,
nastavnici, struni suradnici, vrednovanje i evaluacija. Svi navedeni imbenici skupa sudjeluju u
odravanju navedenog sustava. Kada govorimo o obrazovanju uenika osnovne škole, radi se o
tome da pohaaju obveznu nastavu u školi, a definirati ga moemo kao: „društveno-individualni
interaktivni proces razvoja sposobnosti uenja, stavova i vrijednosti te stjecanje znanja, vještina i
navika potrebnih za ljudski ivot - autonomno (odgovorno) djelovanje u ljudskoj zajednici."29 No,
ruku pod ruku s obrazovanjem mora ii i odgoj, jer inae cjelokupan proces moe biti neuinkovit
i nedovoljno zadovoljavajui. Odgoj moemo definirati kao: „..svjesno djelovanje na mlado bie u
nastojanju da stekne osobine, navike prikladne u društvu.“.30
Kada govorimo o samoj odgojno-obrazovnoj ulozi školskih knjiniara, glavno pitanje bilo
bi što se sve pod tom ulogom podrazumijeva? Školski knjiniari, kao nositelji vrlo vane uloge u
kreiranju odgojnih i italakih navika kod djece, suraujui s radnim kolegama (uitelji, nastavnici,
psiholozi, pedagozi..), pripremaju uenike na novu eru stvaranja radnih navika, uenja, itanja i,
po najnovijem, ue ih osnovama informacijske pismenosti. Osnovni koraci u tom procesu su
sljedei: promocija i motiviranje uenika za itanje, slušanje i promatranje, pomo pri uenju,
pomo pri usvajanju vještina te razvoja kritike prosudbe, direktno djelovanje pri poticanju
usvajanja italakih navika i pri odravanju istog, poticanje na dodatna obrazovanja (cjeloivotno
uenje), uspješna primjenjivost nastavnih sadraja s knjininim aktivnostima, pomo pri razvitku
uenike osobnosti i kreativnosti, ukljuivanje niza informacijskih koncepata, strategija i
sposobnosti koje svaki uenik treba svladati za korištenje izvora, te osmišljavanje i provoenje
razliitih aktivnosti koje kod uenika razvijaju sposobnosti za smislenu uporabu znanja i primljenih
informacija. Zadnji navedeni korak obuhvaa i aktivnosti poput analiziranja razliitih kompleksnih
informacija, odgovorno djelovanje prema svim vrstama informacija, posebice onih tee shvatljivih,
28 Šušnji, Biserka. Školska knjinica i nacionalni okvirni kurikulum. // Senjski zbornik 36, 1(2009), str. 40. 29 Lukaš, Mirko; Mušanovi, Marko. Osnove pedagogije. Rijeka: Hrvatsko futurološko društvo, 2011. Str. 37. 30 Ani, Vjekoslav. Rjenik hrvatskoga jezika. Zagreb : Novi Liber, 1991. Str. 660.
18
proizvodnja i korištenje novonastalih informacija, razvijanje kritinog mišljenja, spremnost na
odluivanje itd. 31 Zapravo, teško je navesti na koje sve naine školski knjiniar moe sudjelovati
u ovom procesu, jer realno gledajui, svaki aspekt djelovanja školskih knjinica moe se izravno
(uspješno) implementirati u proces odgoja i obrazovanja. I doista, „školska knjinica je prepoznata
kao vana potpora reformi obrazovanja jer obrazovni sustav treba osmisliti tako da se tijekom
školovanja u mladih ljudi, uenika, pobudi interes za samostalno uenje kako bi se oni osposobili
za cjeloivotno stjecanje znanja bilo itanjem knjiga bilo korištenjem ostalih medija koje nude
informacijska i telekomunikacijska tehnologija. U školskim knjinicama uenici su korisnici koji
uza strunu i odgojno-obrazovnu djelatnost stjeu temelje za vrednovanje kvalitete knjinine
usluge. Školski knjiniar kao nositelj djelatnosti školske knjinice prati utjecaj knjininih usluga
i fondova u ishodima uenja, koji se oituju u postizanju konanoga uspjeha uenika.“32
Prema Tatjani Blaekovi i Branki Furlan, odgojno-obrazovna uloga knjinica obuhvaa
pripremanje, planiranje i programiranje odgojno-obrazovnog rada s uenicima, organizirano i
sustavno upoznavanje uenika s knjigom i knjinicom (kontinuirano od prvog do osmog razreda),
razvijanje itateljske sposobnosti uenika, uvoenje suvremene metode u razvijanju sposobnosti
efikasnog itanja, ispitivanje interesa uenika za knjigu i njihovo usmjeravanje, pedagoška pomo
uenicima pri izboru knjige i ostale grae, upuivanje uenika u funkciju abecednog i strunog
kataloga i upoznavanje s nainom korištenja katalogom, upoznavanje uenika s knjininim
poslovanjem, upuivanje u nain i metode rada s mini-istraivakim zadacima, rad na stvaranju
dokumentacije iz svih nastavnih podruja, uenje metode izrade saetka, pregleda bibliografije,
registra i sl., organiziranje satova integriranih sadraja (povijesti, zemljopisa, umjetnosti,
knjievnosti itd.), organiziranje rada s uenicima u produenom i cjelodnevnom boravku te s
uenicima putnicima, rad s uenicima u dopunskoj i dodatnoj nastavi, organiziranje rada s
uenicima u naprednim grupama i slobodnim aktvnostima, usmjeravanje uenika na korištenje
literaturom o profesionalnoj orijentaciji, rad na odgoju i obrazovanju u slobodnom vremenu
mladih, odravanje informativnih satova i organiziranje radnih sastanaka, organiziranje nastavnih
satova u knjinici, u okviru fakultativne i izborne nastave iz pojedinih nastavnih podruja,
pomaganje uenicima u pripremi i obradi zadane teme ili referata iz pojedinih nastavnih podruja,
31 Usp. Lovrinevi, Jasmina; Kovaevi, Dinka; Lasi – Lazi, Jadranka; Banek – Zorica, Mihaela. Znanjem do znanja: prilog
metodici rada školskog knjiniara. Zagreb: Zavod za informacijske studije odsjeka za informacijske znanosti, Filozofski fakultet,
2005. Str. 76. 32 Zovko, Mira. Školska knjinica u novom tisuljeu. // Senjski zbornik 36, 1 (2009), str. 45.
19
izraivanje tematskih i drugih popisa knjiga za pojedine uenike i poticanje da to i sami ine,
pomo pri izboru knjige i itanje knjievnih djela, znanstvene literature, raznih svezaka dnevnih
novina i asopisa, te izrada programa lektire za školske praznike.33
Komunikacija izmeu knjiniara i uenika podruje je koje zahtjeva posebnu pozornost.
Nain na koji e se knjiniar obratiti uenicima, ton, boja glasa, izrazi lica i pokreti tijela, sve je
to ono što moe utjecati na njihov dolazak ili nedolazak u knjinicu. Školski knjiniari djeci koja
dolaze u knjinicu dijalagom trebaju pokazati da je školska knjinica mjesto zabave, druenja,
uenja i igre, te da ju ne trebaju doivljavati samo kao mjesto gdje se posuuju knjige. Na taj nain,
školski knjiniari potvruju svoju ulogu pedagoga-odgajatelja, te stvaraju uzajamnu vezu izmeu
njih i uenika, sudjelujui tako na izravan i neizravan nain u njihovu odgoju i obrazovanju. Glavna
zadaa odgojno-obrazovne komunikacije je stjecanje i daljnje korištenje znanja kroz mogue
razliite situacije.
Dakle, glavne su zadae školske knjinice unapreivanje odgojno-obrazovnog procesa u
skladu s vaeim kurikulumom, upoznavanje uenika sa svim izvorima informacija u knjinici,
poticanje i sudjelovanje u procesu neprekidne potrage za znanjem, usavršavanjem i traenjem,
omoguavanje nesmetanog pristupa izvorima znanja, bilo to preko fiziki opipljive grae, mislei
pritom na sistematiki organizirane zbirke, ili preko raunala, odnosno na internetu, zatim
individualno prepoznavanje uenikih potreba i rad na zadovoljavanju istih, sudjelovanje uenika
na raznim radionicama, koje se organiziraju u dogovoru sa strunim suradnicima, na kojima se
uenici upoznaju s raznim temama, razliitim mišljenjima, kulturnim i socijalnim aspektima,
razliitim pogledima na svijet, iskustvima itd., sudjelovanje na projektima, bilo meunarodnim,
lokalnim ili proizašlim iz školske knjinice, ali tu su i ostale „manje“ aktivnosti, u kojima uenici
mogu sudjelovati, poput razliitih literarnih i/ili umjetniko-kreativnih zaduenja. Ipak, paljivo
osmišljene radionice, o kojima e biti govora opširnije u poglavljima koja slijede, a koje se provode
u prostorijama školske knjinice, djeluju kao najdjelotvornija metoda pomou koje se utjee na
unaprjeivanje odgojno-obrazovnog procesa. Korelacija odgoja i obrazovanja koja se odvija u
školskoj knjinici zajedno ini nevidljiv splet znanja, ljubavi, motiviranosti, kreativnosti i
predanosti, što u konanici dovodi do najboljeg mogueg uinka, jer, kao što navodi Marija
Bratani, „obrazovanje je vezano uz informiranje, uz prijenos sadraja, odnosno informacija.
33 Blaekovi, Tatjana.; Furlan, Branka. Knjinica osnovne škole. Ponovljeno i preraeno izd. Zagreb: Nacionalna i sveuilišna
biblioteka, 1993. Str. 11.-12.
20
Odgoj je vezan uz emanaciju, uz „isijavanje“ osjeaja, ljubavi, duha, uz izravan utjecaj stanja
svijesti jedne osobe na stanje svijesti druge osobe.“34
3.2 Razvoj italakih navika
itanje kao proces nuan za intelektualni i društveni razvoj pojedinca, bitan je i za kulturni
odraz društva i cjelokupne drave. Tako je u radu Lorenke Buevi–Sanvincenti, „itanje kao
kljuni imbenik razvoja hrvatskog društva“, istaknuta zadaa knjinica, koja se odnosi na
„promicanje knjige i itanja u društvu koje se transformira, informatizira i globalizira. Razvijanjem
kulture itanja, razvija se motivacija s obzirom na itateljevu dob, premošuje otpor prema knjizi,
znanju i informaciji te razvija kreativnost.“35
imbenika koji utjeu na razvitak itanja i itateljskih navika i ukusa ima više. Neminovan
je utjecaj roditelja/odgajatelja, vršnjaka, uitelja, ali i knjiniara. Pretpostavka je da su roditelji ti
koji prvi djecu upoznaju s knjigom, naješe sa slikovnicama, ali nije pravilo. Ono što moemo
konstatirati sa sigurnošu je to da su školske knjinice mjesta na kojima se izravno utjee na
stvaranje i prepoznavanje italakih navika uenika, mjesta na kojima se provoenjem razliitih
aktivnosti sadraj povezuje sa školskim predmetima i kurikulumom, mjesta nepresušne motivacije
i razvoja samopercepcije kod djece i mladih. Velik motivacijski imbenik pri razvoju itateljskih
navika uenika osnovne škole trebao bi biti upravo od strane školskog knjiniara. Uvoenje u
svijet knjige i ari knjinice za mnoge prvašie poinje u prvom razredu osnovne škole. Ovdje se
oituje sposobnost školskih knjiniara da ih zainteresiraju, objasne, motiviraju i potiu na
stvaranje navika itanja. Pri poetnom procesu itanja tako je potrebno uspostaviti motivaciju i
istodobno pomagati ueniku u usvajanju vještine itanja. Vlasta Vizek-Vidovi u knjizi
„Psihologija obrazovanja“ motivaciju opisuje kao pozitivan pokreta razvoja osobnih dostignua
uenika, od strane strunih osoba, koja moe biti uvjetovana mnogoime: uenikim interesima i
34 Bratani, Marija. Mikro-pedagoški pristup odgoju i obrazovanju: komunikacija i interakcija u radu s malom grupom u školskoj
knjinici / Proljetna škola školskih knjiniara Republike Hrvatske / uredila Višnja Šeta. Rijeka: Ministarstvo prosvjete i športa Republike Hrvatske, 1995. str. 2. 35 Buevi–Sanvincenti, Lorenka. itanje kao kljuni imbenik razvoja hrvatskog društva. // Vjesnik bibliotekara Hrvatske
49,2(2006), str. 63.
ciljevima, iskustvom, utjecajem roditelja, vršnjaka itd.36 Ono što je bitno naglasiti je to da prisilna
i agresivna „motivacija“, nee dovesti do pozitivnih rezultata. Njean i prilagoen pristup, ovisno
o uenikim profilima, najbolji je nain za pokretanje motivacijskog procesa. Pri tome, dva su
osnovna cilja poduavanja i motiviranja za itanje. Prvi je postizanje itake vještine, što se odnosi
na "glatko" itanje s razumijevanjem proitanog, dok je drugi postizanje navike itanja, pa se prema
tome naela postizanja stvaranja italakih navika mogu promatrati kao naela poetnoga uenja
itanja. Primjetno je da su nemotivirani itai ujedno i vrlo loši itai, u smislu da nikad ne
postignu glatko i teno itanje, što doista potvruje kljunu ulogu školskih knjiniara u tom
procesu.37 No, s razvojem djeca mogu gubiti poetni entuzijazam i motiviranost, pa je stoga
potrebno stvoriti odrive temelje. Naglašava se da je potrebno jednim dijelom smanjiti naglasak na
vjebe vještine, a potrebno je poveati ulogu u sadrajnom smislu, u razlozima za itanje, te
uivanju u itanju. Djeci se tako mora omoguiti pristup brojnim sadrajima, s naglaskom na
njihovu samostalnost pri odabiru i stvaranju mišljenja o proitanom. Školski knjniar e sve
navedene aktivnosti provoditi s razliitim profilima uenika, pa je stoga bitno uzeti u obzir razlike
meu njima. Tako e neki brzo ovladati vještinom itanja s razumijevanjem, dok e drugi imati
poteškoa kako s itanjem (mogua disleksija), tako i s razumijevanjem.
Najbolje vrijeme za upoznavanje uenika prvih razreda s knjinicom bilo bi drugo
polugodište, jer do tada su uenici naueni osnovama itanja. Usaivanje navike itanja od
presudne je vanosti za uenike prvih razreda. Veina djece vjerojatno poznaje knjigu i prije samog
upoznavanja sa školskim knjiniarem, no postoje i oni koji se u prvom razredu po prvi puta zaista
susreu s njezinim osobinama. Tako u prvom razredu zapoinje proces upoznavanja djece s
knjigom, te ih je na poetku potrebno zainteresirati, te motivirati za slušanje i sudjelovanje. Kree
se od osnova, upoznavanja s prostorom knjinice, pravilima lijepog ponašanja, odravanjem reda
i istoe i pregledom knjiga na policama. Školski knjiniar prije svega djecu mora informirati o
vanjskom izgledu knjige, kako s njome postupati, kako ju pravilno drati, kako ju pravilno odloiti
i sl. Bitno je na poetku pojasniti ovakve osnove, jer pravilno korištenje knjinom graom iznimno
je vano u njihovu daljnjem obrazovanju i korištenju knjinicom. Nadalje, uenike je potrebno
upoznati s nainom kako su knjige posloene na policama, dakle, s kategorijama i oznakama, kako
36 Usp. Miljkovi, Dubravka; Rijavec, Majda; Vlahovi - Šteti Vesna; Vizek - Vidovi, Vlasta. Psihologija obrazovanja, Zagreb:
IEP: VERN, 2014. Str. 223-225. 37 udina-Obradovi, Mira. Psihologija itanja: od motivacije do razumijevanja: prirunik. Zagreb: Golden marketing, 2014. Str.
255.
22
bi se kasnije sami mogli nesmetano koristiti knjininom graom. Nakon toga, da bi se nauili
pravilnom itanju knjige, potrebno je upoznati ih s glavnim dijelovima knjige, odnosno, s
koricama, hrbatom i knjinim blokom. Potrebno je istaknuti im gdje se nalazi naslov, kako bi znali
odabrati knjigu. Uenici se upoznaju i s ostalim knjinim fondom, osobito asopisima, koji im za
poetak mogu biti najzanimljiviji. Vano je napomenuti da je velika zadaa školskog knjiniara
prepoznati interes uenika, te preporuiti knjigu za koju smatra da e mu biti zanimljiva. Obino
se smatra, kako istiu Tatjana Blaekovi i Branka Furlan, da bi i druga preporuena knjiga trebala
biti istog predmetnog sadraja, a tek bi trea knjiga pa nadalje, trebale biti neke druge tematike.38
Jedan od bitnih imbenika pri motivacijskom procesu je i slobodno itanje. Slobodnim
itanjem se zapoinje u prvom razredu, a posebice je od znaaja itanje naglas. U svom radu
„Školska knjinica i nacionalni okvirni kurikulum” Biserka Šušnji istie da “ve od poetka
školovanja uenici se potiu na itanje, razvijanje itakih vještina i itateljskih navika
(prepriavanje, pisanje, dramatizacija, pjevanje, crtanje). Ostvarenjem ovih aktivnosti uenici
shvaaju vanost itanja u svakodnevnom ivotu i u uenju jer na taj nain bogate svoj rjenik i
razvijaju pisanu i govornu komunikaciju.”39 Vidljiva je korelacija itanja naglas i itanja s
razumijevanjem s odreenim nastavnim sadrajima, odnosno, sa školskim predmetima. Stoga je
uloga školske knjinice u nastavnom procesu bitna te prepoznata od strane mnogih koji u tom
nastavnom procesu sudjeluju. Prianje pria naglas od strane školskih knjiniara uglavnom se
provodi u prva etiri razreda osnovne škole, a rije je o pomno odabranim djelima, koja e djeci
biti kako edukativna i pouna, tako i zabavna. Uglavnom su to poznata djela iz djeje knjievnosti,
a nerijetko su to i lektirna djela. Kako je u školskim knjinicama uglavnom stavljen naglasak na
obveznu lektiru, zadaa školskih knjiniara je ta da lektiru predstave na kreativan i originalan
nain. To mogu postii kroz interaktivne radionice na kojima se uenicima daju odreeni zadaci,
na kojoj mogu dati svoj osvrt i mišljenje o proitanome. Obveznu lektiru, posebice onu koja datira
iz dalje prošlosti, potrebno je modernizirati, odnosno, uiniti ju razumljivijom i pristupanijom
današnjoj mladei. Kada govorimo o itanju u slobodno vrijeme, djeci bi trebalo dati na izbor koje
knjige e itati. Uloga je školskih knjiniara da djeci preporue knjige za itanje, da razgovaraju
o proitanome, te ih motiviraju za daljnje itanje.
38 Usp. Blaekovi, Tatjana; Furlan, Branka. Knjinica osnovne škole. Ponovljeno i preraeno izd. Zagreb: Nacionalna i sveuilišna
biblioteka, 1993. Str. 25. 39 Šušnji, Biserka. Školska knjinica i nacionalni okvirni kurikulum. // Senjski zbornik 36, 1(2009), str. 41.
23
Gledajui tako kroz razredne odjele, za prvi razred osnovne škole, kao što je ve
spomenuto, kljuan je niz zanimljivih i edukativno-motivacijskih aktivnosti, pri emu se
knjiniari trude djeci prikazati prostor knjinice kao mjesto susreta, druenja, topline i ljubavi, te
im pomau razviti knjievni ukus. Za drugi razred osnovne škole, radionice bi trebale biti
usmjerene na razvijanje interesa uenika za korištenje knjininog fonda, na razvijanje motivacije
za itanje i prepriavanje, te na razvijanje itateljske kulture i kulture ponašanja s knjigom. U
treem razredu osnovne škole uenicima bi se trebala objasniti razlika izmeu zabavne i poune
literature, usvajaju se pojmovi pisac, knjievnik, ilustrator, nakladnik, prevoditelj, izdanje.., razvija
se ljubav prema itanju, te se upoznaje s procesom nastanka knjige. Kroz radionice u etvrtom
razredu osnovne škole uenici se upuuju na itanje pojedinih vrsta literature, osposobljava ih se
za sluenje referentnom zbirkom, radi se na razvitku njihovih itateljskih sposobnosti, te na
snalaenju i upotrebi izvora informacija i znanja. U petom razredu osnovne škole, školski
knjiniar ispituje interes uenika za knjigu, upoznaje ih s knjininim poslovanjem, osposobljava
ih za korištenje audiovizualne grae, upoznaje ih s vrstama kataloga, te im pomae u aktivnom
provoenju slobodnog vremena. U šestom razredu osnovne škole uenike se informira o vanosti
izvora informacija i znanja u uenju i svakodnevnom ivotu, zatim o povezanosti školske knjinice
s drugim knjinicama, ui ih se o dijelovima knjige i sudionicima u nastanku, te ih se osposobljava
za samostalnu upotrebu kataloga. U sedmom razredu osnovne škole produbljuje se ueniko znanje
pri sluenju katalogom, usvajaju se osnovna pravila pri pisanju referata na zadanu temu, pouava
ih se osnovama za sluenje bibliografijama, te osnovama informacijske pismenosti. U osmom
razredu uenike se u potpunosti osposobljava na samostalno korištenje knjininih izvora, upuuje
ih se u poslovanje drugih knjinica, potie ih se na upotrebu razliitih izvora informacija, znanja i
medija, te na samostalnu upotrebu razlitih vrsta prirunika.40
Danas je uloga školskih knjiniara posebice vana, jer u digitaliziranom-informatikom
dobu poticanje mladih na itanje je poseban izazov. Kako uope odigrati toliko bitnu, moda i
presudnu ulogu u razvoju italakih navika kod djece? Prije svega, uenicima je potrebno osigurati
i ponuditi niz aktivnosti kroz koje e se razvijati njihova samopercepcija. Na taj nain uenici mogu
stvoriti pozitivno mišljenje o samima sebi, a pritom i o odreenoj temi. Svaki školski knjiniar,
ovisno o mogunostima, elji i volji, organizira i odabire prikladne aktivnosti za provoenje svojih
40 Usp. Lovrinevi, Jasmina; Kovaevi, Dinka; Lasi – Lazi, Jadranka; Banek – Zorica, Mihaela. Znanjem do znanja: prilog
metodici rada školskog knjiniara. Zagreb: Zavod za informacijske studije odsjeka za informacijske znanosti, Filozofski fakultet,
2005. Str. 128.-157.
aktivnosti namijenjenih razvoju italakih navika. Naješi oblik aktivnosti su radionice, koje se
obavljaju u suradnji s predmetnim nastavnicima, a o kojima e, kao što je ve spomenuto, biti
opširnije rijei u poglavljima koja slijede. Naposljetku, treba rei da je školski knjiniar svoju
ulogu u poticanju i razvoju italakih vještina i navika u potpunosti ispunio tek kada je razvio
naviku dolaenja uenika u školsku knjinicu u njihovo slobodno vrijeme, odnosno kada je uspio
razviti kulturu itanja kod uenika, mislei pritom na kontinuirano itanje uz bilješke o proitanom,
itanje raznovrsne literature te pravilnu uporabu knjinog fonda.”41
4. Primjer školske knjinice OŠ "Dr. Franjo Tuman" u Belom Manastiru:
istraivanje
4.1. Knjinica OŠ „Dr. Franjo Tuman”
Školska knjinica OŠ “Dr. Franjo Tuman”, jedine osnovne škole u Belom Manastiru,
datira još iz davne 1958. godine, od samog osnutka škole. Prvotna lokacija školske knjinice
nalazila se na samom ulazu u školu, gdje je ostala sve do 2010. godine, kada se zbog nedovoljno
mjesta za novu grau seli na prvi kat, gdje djeluje i danas. Na mjestu voditelja knjinice su se do
1999. godine, od kada je u knjinici zaposlena Darija Klarii-Veg, diplomirana knjiniarka, u
zvanju knjiniara savjetnika, izmijenile dvije osobe. U svojim poecima, knjinica je posjedovala
manji broj grae, oko 400 jedinica, i to iskljuivo lektirnih naslova. Današnje stanje knjininog
fonda moemo ocijeniti kao vrlo dobro. Dobru opremljenost i bogat knjini fond knjinica
ostvaruje dobivanjem donacija vlade Japana u iznosu od 86.000, 00 kuna, nakon ega se kree u
nabavu potpunih lektirnih izdanja i referentne literature. Knjinica tako trenutno posjeduje 6852
knjine jedinice. Graa koju knjinica posjeduje, kao što je sluaj i kod veine školskih knjinica,
se preteito odnosi na lektirna izdanja, no posjeduje i druge knjige. Knjinica tako posjeduje ak
41 Kovaevi, D. Školska knjinica i djeji odjel gradske knjinice. // Knjiniarstvo: Glasnik društva knjiniara
Slavonije i Baranje 2, 2 (1998), str. 23.
25
422 knjine jedinice koje nisu na popisu lektire. Za uenike posebnih odjela dostupna je i audio-
vizualna graa. Od raunalne opreme uenici na raspolaganju imaju jedno raunalo, s pristupom
internetu i knjininom katalogu. Što se tie serijskih publikacija, od školskih asopisa uenici na
raspolaganju imaju Drvo znanja, Modru lastu, Radost, Smib, ovjek i svemir, Moj planet i Prvi
izbor, dok uitelji mogu izabrati izmeu Školskih novina, Vijenca, Hrvatske lae, Buga, Olimpa,
Unikata i Matka. Od oko trenutno 600 uenika škole, u knjinicu dolazi oko 540 aktivnih korisnika,
ukljuujui uitelje i nastavnike. Iz navedenih je podataka vidljivo da se knjinica, kao jedina
školska knjinica u Belom Manastiru, moe pohvaliti lijepom ureenosti, dostatnom graom, te
dobrim priljevom korisnika. Iz toga e razloga upravo ona posluiti kao primjer na kojem emo
ustanoviti ulogu školskih knjinica u unapreivanju odgojno-obrazovnih procesa unutar škole te
nam dati uvid u to na koje naine izravno utjee na poticanje italakih navika kod uenika.
4.2. Metodologija istraivanja
U istraivakom dijelu ovog rada, korištene su sljedee metode istraivakog procesa: uvid
u Godišnji plan rada odabrane školske knjinice, intervju s voditeljicom knjinice, promatranje i
sudjelovanje u radionicama organiziranim u školskoj knjinici te istraivanje posjeenosti
knjinice tijekom jednog tjedna metodom promatranja.
4.2.1 Primjer Godišnjeg plana školske knjinice
Godišnji plan knjinice OŠ "Dr. Franjo Tuman”, sastavljen poetkom rujna 2014. godine,
odnosi se na vremensko razdoblje od rujna do lipnja školske godine 2014./15. Plan, koji je sastavila
knjiniarka Darija Klarii-Veg, izraen je u skladu s nastavnim kurikulumom te vaeim
pravilnicima, zakonima, standardima i smjernicama o kojima je bilo rije na poetku ovog
diplomskog rada. Godišnji plan sastavljen je po mjesecima, a unutar svakog mjeseca nalazi se po
pet segmenata, unutar kojih su definirane aktivnosti. Definirani segmenti odnose se na planiranje i
programiranje rada, pedagoški rad s korisnicima, informacijsku djelatnost, strunu djelatnost, te
kulturnu i javnu djelatnost, izuzev mjeseca rujna gdje se peta stavka odnosi na struno
usavršavanje, a ne na kulturnu i javnu djelatnost. Godišnji plan rada iznova se sastavlja svake
26
godine, a ono što je bitno za naglasiti je svakako injenica da pri samom izvoenju godišnjeg plana
uvijek moe doi do blagih pomaka, odnosno, mogue je da odreene aktivnosti budu prebaene
na drugi tjedan i/ili mjesec. Isto tako, uvijek je mogue dodavanje novih aktivnosti i radionica, po
potrebi i/ili preporuci strunih suradnika unutar ili izvan školske ustanove. Time samo potvrujemo
i naglašavamo vanost kvalitetne strune suradnje, ali i fleksibilnost, dostupnost, spremnost na
izazove i otvorenost školskih knjiniara. U nastavku donosimo pregled godišnjeg plana školske
knjinice OŠ "Dr. Franjo Tuman”.
Godišnjim je planom u mjesecu rujnu predviena pomo uiteljima pri planiranju lektire,
planiranje programa za kulturnu i javnu djelatnost, kupnja novih lektirnih naslova i narudba
asopisa za školsku knjinicu. U dijelu koji se odnosi na pedagoški rad s korisnicima, nalazi se
posudba knjinog fonda, pripremanje projekata i dogovaranje. Što se tie informacijske djelatnosti,
predvieno je prezentiranje izvora informacija i upoznavanje uenika s novim asopisima i
knjigama. Za podruje rada koje se odnosi na strunu djelatnost predviena je organizacija i
voenje rada u knjinici, nabava knjinog fonda i ostale informacijske grae, struna obrada nove
grae, izrada novih iskaznica i kataloških listia nove grae, te informatizacija knjinog fonda –
Metel. U podruje strunog usavršavanja spada priprema predavanja za uitelje.
Godišnjim je planom u mjesecu listopadu predvieno prezentiranje projekta „itajmo mi,
u obitelji svi“ roditeljima, uiteljima i uenicima treih razreda, te suradnja s uiteljicom prvog
razreda prigodom obiljeavanja Dana kruha (17. listopada). Za dio koji se odnosi na pedagoški rad
s korisnicima, osim posudbe knjinog fonda koja se odnosi na uenike svih uzrasta, za uenike
prvog razreda predvieno je upoznavanje sa školskom knjinicom i njezinim osobinama (vrsta
grae koju posjeduje, pravila ponašanja i rukovanja s knjigama itd.) te nakon toga posjet Gradskoj
knjinici. Za uenike etvrtog razreda predviena je radionica o uporabi enciklopedija, na kojoj e
imati priliku na zadane teme pronai eljene informacije. Za uenike od drugog razreda pa nadalje
bit e odrana predavanja koja se odnose na informacijsku pismenost. Nadalje, što se tie
informacijske djelatnosti, predvieno je prezentiranje izvora informacija, informiranje korisnika o
novim knjigama i asopisima, korisniki upiti, razne obavijesti i obiljeavanje Meunarodnog dana
školskih knjinica (22. listopada). Za podruje strune djelatnosti je predviena organizacija i
voenje rada u knjinici, nabava knjinog fonda i ostale informacijske grae, struna obrada nove
grae, izrada novih iskaznica i kataloških listia nove grae, te uvoenje informatizacije u
27
knjinicu (raunalni program Metel). Na podruje kulturne i javne djelatnosti vidljiva je priprema
za projekt „itajmo zajedno, itajmo zaboravljene knjige”.
Godišnjim je planom za mjesec studeni predvieno upoznavanje uenika treeg razreda s
putem koji knjiga prolazi od autora do itatelja. Za uenike etvrtog razreda predviena je radionica
u sklopu koje se planira obraditi multimedijalna lektira “Šuma striborova”, autorice Ivane Brli
Maurani. Od projekata se planira prezentirati “Radionica kreativnog pisanja i ilustriranja”, s
tematikom digitalnog prikaza knjiga na web stranici škole. Vidljivo je kontinuirano provoenje
informacijske pismenosti. Predviene aktivnosti za podruje informacijske djelatnosti i ovaj se
mjesec odnose na prezentiranje izvora informacija, informiranje korisnika o novim knjigama i
asopisima, korisnike upite i razne obavijesti, dok pod podruje strune djelatnosti i dalje traje
uvoenje informatizacije u knjinicu. Naposljetku, za podruje kulturne i javne djelatnosti,
predvien je posjet Gradskoj knjinici povodom obiljeavanja “Mjeseca knjige” (15.listopada -
15.studenog) s tim da je posjet namijenjen za razrede koji pokau interes za to.
Godišnjim je planom za mjesec prosinac pod planiranjem i programiranjem rada
predvieno prisustovanje upanijskom strunom vijeu knjiniara. U dijelu koji se tie
pedagoškog rada s korisnicima, osim uobiajene radnje poput posudbe knjinog fonda,
pronalazimo voenje evidencije knjiga koje nisu vraene, slanje opomena korisnicima, voenje
projektnog rada za trei razred pod naslovom „itajmo zajedno, itajmo zaboravljene knjige“, te
“Boino udo”, radionicu za prve razrede. Za podruje informacijske djelatnosti predviene su
aktivnosti poput odgovaranja na korisnike upite, davanje raznih obavijesti, te izloba novih
naslova lektirne i pedagoško-psihološke literature. Pod podrujem strune djelatnosti i dalje je
vidljiva informatizacija knjinice, dok je za podruje kulturne i javne djelatnosti predviena
reorganizacija smještaja knjinog fonda i ureenje knjininog prostora.
Godišnjim je planom za mjesec sijeanj pod planiranjem i programiranjem rada predvien
komisijski uvid u rad pripravnice. Za podruje pedagoškog rada s korisnicima, osim uobiajene
posudbe knjinog fonda, nastavlja se izvoenje projekata “itajmo mi, u obitelji svi” i “itajmo
zajedno, itajmo zaboravljene knjige”. Uenicima drugog razreda kroz radionicu se planira
prezentirati lektira na drugaiji nain, a rije je o knjizi “Snjena kraljica” autora Hansa Cristiana
Andersena. Uenike etvrtog razreda planiranom radionicom namjerava se upoznati s referentnom
zbirkom, te ih nauiti kako pravilno pronai i primijeniti informacije. Podruje informacijske
djelatnosti odnosi se na odgovaranje na korisnike upite. Podruje strune djelatnosti i dalje se
28
sastoji od uvoenja informatizacije knjinice, dok je pod podrujem kulturne i javne djelatnosti
vidljiva organizacija meuopinskog Lidrana (literarno, novinarsko i dramsko-scensko
stvaralaštvo uenika).
Godišnjim je planom za mjesec veljaa pod planiranjem i programiranjem rada predviena
pomo i mentorstvo pripravnici. Pod podrujem pedagoškog rada planira se nastavak provoenja
radionice koja se odnosi na lektiru “Snjena kraljica”, namijenjene drugom razredu, a i nadalje se
kontinuirano provode projekti “itajmo zajedno, itajmo zaboravljene knjige” i “itajmo mi, u
obitelji svi”. Planirano je provoenje još jedne radionice namijenjene drugim razredima, a tema
radionice je lektira “Poštarska bajka”, autora Karela apeka. Za uenike šestog razreda predviena
je radionica naziva “Put do informacije”, kroz koju e imati priliku saznati kako i iz kojih izvora
pronai eljene informacije. Pod informacijskom djelatnošu vidljivo je odgovaranje na razne
korisnike upite, razne obavijesti, prezentacija literature šaljivog sadraja, karneval i organizacija
druenja povodom Valentinova (14.veljae). Za podruje strune djelatnosti i za ovaj mjesec
predviena je struna obrada nove grae i uvoenje informatizacije u knjinicu, dok je za podruje
kulturne i javne djelatnosti, predvieno podnošenje izvješa s organizacije Lidrana.
Godišnjim je planom za mjesec oujak za uenike osmih razreda predviena radionica kroz
koju e uenici nadograditi svoje znanje o upotrebi enciklopedija, te e ujedno saznati nešto više o
pisanju eseja. Primjetno je daljnje provoene projekata “itajmo zajedno, itajmo zaboravljene
knjige” i “itajmo mi, u obitelji svi”. Za podruje inormacijske djelatnosti i dalje su primjetne
aktivnosti poput primanja korisnikih upita i raznih obavijesti. Primjetno je daljnje uvoenje
informatizacije knjinice te struna obrada nove grae. U polju kulturne i javne djelatnosti vidljiva
je planirana prezentacija projekta „itajmo zajedno, itajmo zaboravljene knjige“ i planiranje
sveanosti povodom Dana škole (25.svibnja).
Godišnjim je planom za mjesec travanj u korelaciji sa zdravstvenim odgojom, predviena
radionica na temu ”Svaanje i ogovaranje”, namijenjena uenicima sedmog razreda. Povodom
obiljeavanja “Dana planeta Zemlje” i “Dana djeje knjige” (22.travnja), s uenicima prvog razreda
planirana je radionica na kojoj e se obraditi lektira “Plesna haljina utog maslaka”. Projekt
“itajmo zajedno, itajmo zaboravljene knjige” se privodi kraju, a planira se poetak organizacije
manifestacije “No knjige”. Ostala podruja (struna djelatnost, kulturna i javna djelatnost) se ne
razlikuju u odnosu na prethodne mjesece.
29
Godišnjim je planom za mjesec svibanj za uenike drugog razreda predvien posjet
školskoj knjinicu i radionica na kojoj e im biti prezentirana i pojašnjena razlika izmeu kratkih
pria, basni i bajki, pojasnit e im se dijelovi knjige, te e se “provjeriti” njihovo snalaenje
graom. I dalje se kontinuirano provodi informacijska pismenost. Kako se u mjesecu svibnju
školska godina blii kraju, planirano je voenje evidencije knjiga koje nisu vraene i slanje
opomena korisnicima. Uenici sedmih i osmih razreda moi e prisustovati radionici na kojoj e
biti rijei o pritisku vršnjaka. Informatizacija knjinice se i dalje kontinuirano provodi, dok u polju
kulturne i javne djelatnosti primjeujemo izlobu uenikih radova s projekata (“itajmo mi, u
obitelji svi” i “itajmo zajedno, itajmo zaboravljene knjige” i završne pripreme povodom “Dana
škole.”
Godišnjim je planom za mjesec lipanj, osim aktivnosti koje moemo vidjeti i u prethodnim
mjesecima, poput posudbe knjinog fonda, odgovaranja na korisnike upite, informatizacija
knjinice itd., predviena radionica za uenike šestog razreda u okviru provoenja informacijske
pismenosti. Vidljivo je i zaprimanje novih te otpis dotrajalih knjiga, pronalaenje literature za
osobno i struno usavršavanje, ureenje knjininog prostora te kurikularno planiranje sljedee
školske godine.
Zakljuno, moemo primijetiti da je kroz navedeni Godišnji plan najvei naglasak
aktivnosti stavljen na promicanje kulture itanja i poticanje stvaranja italakih navika, pa je
sukladno time, predvien velik broj raznovrsnih radionica. Vidljiva je ukljuenost u meuškolske
projekte, kao što su “itajmo mi, u obitelji svi”, “itajmo zajedno, itajmo zaboravljene knjige” i
“Moja prva knjiga”, o kojima e, kao i o ostalim radionicama, više rijei biti u iduem potpoglavlju.
Knjinica nam je posebno zanimljiva radi provoenja radionica na kojima se lektire obrauju na
drugaiji nain, korištenjem multimedijskih sadraja. Vidljiva je pojaana suradnja izmeu
knjiniara i uitelja od prvog do etvrtog razreda, dok su uenici od petog razreda pa naviše, u
knjininim aktivnostima uglavnom sudjelovali zahvaljujui suradnji izmeu školske knjiniarke
i nastavnika zdravstvenog odgoja. Smatramo opravdanim injenicu da je Godišnji plan prvotno
usmjeren na uenike od prvog do etvrtog razreda, jer za njih je proces motivacije za itanjem i
dolaenjem u knjinicu posebno bitan, s obzirom na to da se kao itatelji i korisnici knjinice tek
razvijaju i stvaraju svoje kritike stavove i ukus. Tako je pri ovom procesu bitna i vanjska suradnja,
odnosno suradnja s Gradskom knjinicom, gdje uenici odlaze pod vodstvom školske knjiniarke.
Dakle, dalo bi se zakljuiti da je ovo dobar primjer Godišnjeg plana, s tim da bi bilo poeljno
30
uenike viših razreda (od petog do osmog) takoer dovesti u knjinicu malo eše, i recimo, s njima
obraditi lektiru na drugaiji nain, što bi im, pretpostavljamo, bilo zanimljivije od ve uobiajene
obrade lektire u uionici.
4.2.2. Izvješa s radionica
U knjinici je u školskoj godini 2014./15. provedena sveukupno 31 odgojno-obrazovna
radionica, kao što je prvotno i bilo isplanirano prema Godišnjem planu rada. Aktivnosti su
pojašnjene u nastavku, kroz mjesece, poevši od listopada, pri emu treba naglasiti da smo osobno
sudjelovali na dvije radionice (radionice koje se odnose na lektire “Poštarska bajka” i “Plesna
haljina utog maslaka”), a o jednoj od njih, radionici vezanoj uz lektiru “Poštarska bajka”, kasnije
donosimo i kompletan izvještaj.
Prva odgojno-obrazovna radionica u nizu bila je namijenjena uenicima prvih razreda.
Provedena je sredinom listopada, a namjera je prije svega bila upoznati ih s prostorijom knjinice
i njezinom voditeljicom, predstaviti knjinicu kao mjesto susreta, druenja, zabave i uenja.
Uenici su se upoznali i s osnovnim pojmovima poput knjige, slikovnice, posudbe i vraanja grae.
U sklopu tree radionice, takoer namijenjene uenicima prvog razreda, pod vodstvom voditeljice
školske knjinice, organizirano je druenje u Gradskoj knjinici Beli Manastir. Uenici su se tako
upoznali s knjininom graom, dobili lanske iskaznice, te nauili osnovne razlike izmeu školske
i gradske knjinice. Ovim primjerom moemo vidjeti vanost strune suradnje izmeu razliitog
tipa knjinica (školske i gradske), kojima se izravno utjee na promicanje itanja kod mladih.
Povodom obiljeavanja “Dana kruha” (17. listopada), u suradnji s uiteljicama prvog razreda,
uenici su na radionici crtali prigodne motive, poput kruha, peciva i ita te su imali priliku pogledati
predstavu koju su im pripremili uenici petih razreda. Obiljeavanjem Meunarodnog dana
školskih knjinica (22. listopada) ostvarena je suradnja s vjerouiteljima, te su provedene dvije
edukativne radionice. Tako je radionica namijenjena uenicima petih razreda bila orijentirana na
uenje glagoljice te je bilo govora o povijesti knjige, dok je radionica namijenjena uenicima
drugih razreda bila orijentirana na itanje dijelova iz Biblije, nakon ega je uslijedio razgovor o
proitanom. S podruja radionica namijenjenih promicanju i stvaranju italakih navika,
prezentirana su tri projekta. Prvi projekt je projekt “itajmo mi, u obitelji svi”, koji je osmišljen po
31
naelu „putovanja“ knjinine naprtnjae od jednog do drugog uenika treih razreda. Svakog
petka se odabire jedan od uenika koji nosi knjininu naprtnjau doma u obitelj. Knjinina
naprtnjaa gostuje u obitelji uenika pet dana, te se u njoj nalazi osam zanimljivih knjiga iz
razliitih podruja, namijenjenih svim lanovima obitelji. Cilj projekta je obiteljsko itanje knjiga,
odnosno da roditelji itajui pred djecom, pokau uitak u tom procesu i time motiviraju djecu da
i sama itaju. Idui projekt, “Moja prva knjiga”, je kreativno-stvaralaki projekt koji potie i
ohrabruje djecu i daje im mogunost da izraze maštovitost i talente te razviju svoje umjetnike
potencijale. Namijenjen je uenicima od drugog do etvrtog razreda, a provodi se unutar školske
knjinice. Trei predstavljeni projekt pod nazivom “itajmo zajedno, itajmo zaboravljene knjige”
namijenjen je uenicima etvrtih razreda. Cilj projekta je doivjeti školsku knjinicu kao
multimedijalni centar koji u svojim arhivima uva i knjige koje nam svjedoe o povijesti naše i
strane djeje i ostalih knjievnosti. Takoer, namjera je razvijati vještinu itanja s razumijevanjem
i povezivanje usvojenih pojmova iz proitanih naslova.
U studenom su uenici etvrtih razreda prisustovali radionici koja se odnosila na lektiru
“Šuma striborova”, autorice Ivane Brli Maurani. Radionica je bila osmišljena tako da se
uenicima na nov i kreativan nain, korištenjem powerpoint prezentacija te rješavanjem popratnih
zadataka, prikae multimedijska lektira. Povodom Mjeseca knjige (15.listopad - 15.studeni),
uenici drugih i treih razreda pod vodstvom uiteljica i školske knjiniarke zaputili su se u
Gradsku knjinicu te sudjelovali na edukativnim i zanimljivim dogaanjima. Cilj posjete bio je
osvijestiti i podsjetiti na vanost redovitog itanja. U sklopu provoenja informacijske pismenosti,
uenici drugih razreda su imali priliku sudjelovati i na radionici “Upoznajmo Ivanu Brli
Maurani”. Od projekata je predstavljen novi projekt pod nazivom “Radionica kreativnog pisanja
i ilustriranja”, a odnosi se na digitalni prikaz knjiga na web stranicama škole. U sklopu projekta
“itajmo zajedno, itajmo zaboravljene knjige”, na kojima su se itali prikladni naslovi, bilo je
govora i o “Meunarodnom danu tolerancije” (16. studenog) te “Meunarodnom danu prava
djeteta” (20. studenog) .
U prosincu je odrana prigodna radionica pod nazivom “Boino udo”, koja je osmišljena
kao priaonica za prve razrede. Uenici su tako imali priliku uz ples, pjesmu, druenje i zakusku,
prepriati svoje boine dogodovštine, a bilo je i likovnog izraavanja. Cilj radionice bio je ukazati
uenicima da je knjinica mjesto zabave i druenja. Kroz projekt “itajmo zajedno, itajmo
32
projekt.
U sijenju su se uenici etvrtog razreda poblie upoznali s referentnom zbirkom i nainima
njezine upotrebe. Cilj radionice bio je saznati kako pronai i koristiti informaciju. Uenici drugih
razreda sudjelovali su na radionici vezanoj uz lektiru “Snjena kraljica”, autora Hansa Christiana
Andersena. Radionica je bila realizirana uz multimedijsko predstavljanje lektire, na slian nain
kao što je u prethodnom mjesecu bila odrana radionica vezana uz lektiru “Šuma striborova”. Kroz
projekt “itajmo zajedno, itajmo zaboravljene knjige” predstavljeni su naslovi knjiga vezani uz
tematiku zime, dok su na radionici u sklopu projekta “itajmo mi, u obitelji svi”, uenici itali
svoje dnevnike aktivnosti, koje vode tijekom sudjelovanja na projektu.
U veljai su odrane dvije multimedijske radionice obveznih lektira - drugi dio radionice
“Snjena kraljica”, koja se odrala u prethodnom mjesecu, te radionica “Poštarska bajka”. Obje
radionice bile su namijenjene uenicima drugih razreda. S obzirom na to da smo prisustovali na
radionici lektire “Poštarska bajka”, kompletan izvještaj se nalazi u nastavku rada, nakon razrade
radionica po mjesecima. Za uenike šestih razreda odrana je radionica “Put do informacije” s
ciljem odabira pravilnog naina rada pri pretraivanju informacija. Kroz projekt “itajmo mi, u
obitelji svi” uenici su i ovaj put na radionici itali svoje dnevnike aktivnosti. Glavne aktivnosti
vezane uz projekt “itajmo zajedno, itajmo zaboravljene knjige” bile su pisanje poruka s lijepim
gestama, razmjena poruka meu školama koje sudjeluju u projektu, itanje knjiga tematike vezane
uz ljubav i prijateljstvo te posebna karnevalska radionica.
U oujku, za uenike osmog razreda organizirana je radionica s ciljem pronalaenja izvora
informacija iskljuivo kroz korištenje enciklopedija. I ovaj mjesec, kroz projekt “itajmo mi, u
obitelji svi”, uenici su na radionici itali svoje dnevnike aktivnosti. Kroz radionicu u sklopu
projekta “itajmo zajedno, itajmo zaboravljene knjige”, uenici su povodom obiljeavanja
“Svjetskog dana oralnog zdravlja” (20. oujka), “Dana vode” (22. oujka), “Meunarodnog dana
hrvatske knjige” (2. travnja) i “Dana planete Zemlje” (22. travnja), razgovarali o navedenom i itali
prikladne naslove. Provedeno je još jedno multimedijsko predstavljanje lektire, i to za uenike
prvih razreda. Rije je bila o lektiri “Plesna haljina utog maslaka”, autorice Sunane Škrinjari.
U travnju su projekti “itajmo zajedno, itajmo zaboravljene knjige”, “itajmo mi, u
obitelji svi” i “Moja prva knjiga” privedeni kraju. Nakon završetka, prikupljaju se i obrauju
rezultati rada. Zanimljiva manifestacija koja se ovaj mjesec organizirala u knjinici je i radionica
33
posveena “Noi knjige”, s kratkim predstavama, recitacijama i itanjem iz odabranih knjinih
naslova. Za uenike petih i šestih razreda provedena je radionica u korelaciji sa zdravstvenim
odgojom, vezana uz svaanje i ogovaranje. Cilj radionice bio je osvijestiti uenike o bespotrebnim
izljevima agresije, runih rijei i ostalog što dovodi do sukoba, nauiti ih toleranciji, empatiji i
poštivanju razlika kod drugih.
U svibnju, zadnjem mjesecu provoenja radionica, organizirana je radionica pod nazivom
“Pritisak vršnjaka”, namijenjena uenicima sedmih i osmih razreda. Uenici su kroz ovu radionicu
bili stavljeni u hipotetske situacije, u kojima su trebali “pravilno” odreagirati. O tome što je
zapravo pravilno i kako to znati, meusobno su dolazili do zakljuka. Na zadnjoj radionici ove
školske godine uenici drugog razreda su se nauili samostalno orijentirati u prostoriji knjinice,
te su ustanovili razlike izmeu kratkih pria, knjiga i bajki.
Zakljuno, kako navodi voditeljica knjinice, sve su radionice uspješno izrealizirane. Kod
veine radionica naglasak je stavljen na stvaranje i razvitak italakih navika. Primjeri za to su tri
projekta “itajmo mi, u obitelji svi” i “itajmo zajedno, itajmo zaboravljene knjige” i “Moja prva
knjiga”, te radionice koje se odnose na provoenje lektira na drugaiji nain. Rije je o
hvalevrijednim projektima, iji su ciljevi razvijanje vještine itanja s razumijevanjem i povezivanje
usvojenih pojmova iz proitanih naslova, razvijanje svijesti o vanosti školske knjinice u ouvanju
kulturnog blaga, razvijanje kreativnosti i kritikog mišljenja, stjecanje znanja o kvalitetnom
odabiru izvora informacija, te poticanje svih lanova obitelji na itanje. Lektirne radionice se u
dogovoru s uiteljicom/uiteljem organiziraju zato da bi uenici dobili elju proitati knjigu i
doivjeli itanje kao radost, a ne kao obvezu, te im se predstavljaju lektirni naslovi s kreativnim,
inovativnim i vrlo zanimljivim pristupom, korištenjem powerpoint prezentacija, glazbe i skupnim
rješavanjem zadataka. Jedina zamjerka vezana uz spomenuto, bila bi ta što se radionice istog
principa ne organiziraju i za uenike viših razreda, od petog pa nadalje. Provoenje informacijske
pismenosti u školskoj knjinici takoer je vrijedno spomena, a odnosi se na upotrebu enciklopedija,
serijskih publikacija, knjiga i audio-vizualne grae. Uenike se poduava kako pravilno pronai i
primjenjivati informacije, koje su razlike izmeu razliitih vrsta publikacija, kako koristiti kazalo
i sadraj itd. Radionice ko