skripta iz osirm

Univerzitet u Zenici Pedagoški fakultet Matematika i informatika

Dio sveske sa vježbi iz predmeta Operativni sistemi i računarske mreže

(akademska 2012/2013.)

● Motivacijoni tekst za Računarske mreže. 3

● Binarni brjevi. 14

● Rad sa IP adresama. 19

● Subneting. 29

● TCP IP Mreze Primjer. 36

● Pregled na najvažnije koncepte mreže. 41

● IP adrese - drugi put. 47 ● Comand prompt. 54

● Dio vježbi za ispit. 69

● #1 - Ubuntu jednostavni zadaci 75 1 – Štimanje jezika na sistemu 2 – Povezivanje na wifi & surfanje web-om 3 – Instaliranje novog softvera 4 – Pronalaženje fajlova, foldera i aplikacija 5 – Provjera maila i uređivanje kontakata 6 – Chat Klijenti (MSN, Google talk, IRC...) 7 - Office paketi 8 – Puštanje muzike i videa 9 – Fotografije i slike 10 – Arhiva podataka ● #2 - Ubuntu prednosti i podešavanja 81 1 – Update manadžer 2 – Sistemska podešavanja 3 – Ubuntu Jedan 4 – Napredna podešavanja 5 – Mjenjanje Workspasa 6 – Compiz 7 – Izaberite start up aplikacije 8 – Provjera diska 9 – Pravljenje start up diska 10 – Virtuelne mašine

1

Sveska je "skinuta" sa stranice pf.unze.ba/nabokov/ Za uočene greške pisati na [email protected]

2

http://pf.unze.ba/nabokov/�

Motivacijoni tekst za Računarske mreže Internet - Digitalna eksplozija (šta se dešava i šta je u pitanju)

Jedan događaj: 19 septembra 2007, dok je vozila u blizini Vlašića, na putu prema poslu, T. Ena je skrenula sa puta i doživila nesreću zaglavivši se negdje zabačeno u šumi. Osam dana, bila je zaglavljena unutar svog skršenog vozila. Ozbiljno dehidrirajući i pateći od ozbiljnih povreda nogu i ramena, skoro je umrla zbog otkazivanja bubrega. Srećom, policija ju je kasnije našla. Provela je nekoliko mjeseci oporavljajući se u bolnici. Srećom, bila je u stanju otići kući prije Bajrama.

Enina priča nije samo o ženi, nesreći i spasu. To je priča o bitovima – nule i jedinice koje su sadržane u svim našim razgovorima putem mobitela, bankovnim računima i svemu drugom u čemu učestvuje komunikacija ili bilo kakve naprave moderne elektronike.

Ena je pronađena zato što je njezin mobilni operater imao podatke o lokaciji mobitela. Kada nosite svoj telefon, on regularno šalje digitalne „loptice“ , nekoliko bita koji čija je poruka „Ovdje sam“. Vaš telefon nastavlja „slati loptice“ sve dok je uključen. U blizini mobilni releji pokupe signal i pošalju taj signal mobilnom provajderu. Vaš mobilni operater koristi signale da bi uputio dolazeće pozive prema željenom mobitel releju. Enina mobilna kompanija, BH mobile, je još uvijek imala podatke o zadnjoj lokaciji njenog mobilnog aparata, čak i poslije gašenja mobitela. I na taj način ju je policija pronašla.

Pa zašto je onda trebalo više od sedam dana?

Kada žena nestane, njezin muž ne može samo tako natjerati policiju da je pronađe putem njenih mobitel podataka. Ona ima pravo na privatnost, i možda je imala dobre razloge da napusti grad bez obaveze da rekne mužu gdje ide. U Eninom slučaju, njezin bankovni račun je pokazivao neku aktivnost (još bita) poslije njenog nestanka, i policija je nije mogla klasifikovati kao „nestalu osobu“. U stvari, tu aktivnost je napravio njen muž. Kroz neke nesporamume, policija je mislila da on nema pristup njenom acountu (računu). Tek u slučaju kada je policija posumnjala da je Enin muž uključen u njezin nestanak, imali su pravo da pristupe njenim mobitel podacima. Da su nastavili sa ponašanjem na tačnoj pretpostavci da je njen muž nevin, Ena možda nikad ne bi bila pronađena.

Nove tehnologije se poklapaju na čudan način sa razvojom standardne privatnosti, telekomunikacije i kriminalnog zakona. Eksplozivna kombinacija je skoro koštala Enu njenog života. Njena priča je dramatična, ali svaki dan mi se neočekivano susretnemo sa nizom putujućih podataka koji se nisu mogli desiti prije nekoliko godina.

Čitajući ovu lekciju, vidjećete da svijet na drugi način. Možete čuti priču od prijatelja ili pročitati u novinama i reći sebi „pa to je prava priča o bit-ovima“, iako niko ne spominje ništa digitalno. Pokretanje fizičkih objekata i njihova akcija na meso i krv živog bića su samo površinski. Da bi razumjeli šta se stvarno dešava, treba da vidite virtuelni svijet, zračni protok bitova gleda u događaje iz života.

Ova uvodna lekcija je vaš vodić u ovaj novi svijet.

3

Eksplozija bita i sve ostalo

Svijet se iznenada promijenio. Skoro svi podaci su pohranjeni negdje u računarima. Sudski zapisi, ugovori o trgovini i kupovini, dragocjene porodične slike, beznačajni radio programi... Računari sadrže mnogo stvari koje nisu upotrebljive danas ali dosta ljudi misli, da od te gomile nepotrebnih stvari koje ima, da će mu nekad možda nešto biti od koristi. Svi ti podaci su reducirani na nule i jedinice – na bite. Biti su smješteni na disku unutar kućnih računara i centara za podatke velikih korporacija i vladinih agencija. Diskovi danas mogu sadržavati tako mnogo bita da nema potrebe da se odabere i odluči šta će da se zapamti (zabilježi) i šta je u stvari vrijedno bilježenja.

Tako mnogo digitalnih informacija, dezinformacija, podataka, i smeća se skriva u tom prostoru, da će vjerovatno večina od toga biti viđeno jedino od strane računara (očima računara - ako računar na trenutak zamislimo kao živo biće), nikada ljudskim okom. Isto tako računari postaju sve bolji i bolji u vađenju smislenog značenja od svih tih bita, na primjer, u traženju obrazaca koji nekada riješavaju zločin, koji prave korisne sugestije, i nekada otkrivaju stvari o nama za koje nismo ni željeli da ih drugi znaju.

Ostavka Eliota Spitzera u martu 2008.g. kao guvernera New Yorka jednako je priča o bitima kao i priča o prostituciji. Po zakonu protiv pranja novca (AML), banke moraju prijaviti transakcije koje prelaze 10,000$, državnim regulatoima (agencijama). Nijedna od Spitzerovih uplata nije prekoračila taj prag, ali računar u banci je pronašao transfer (prenos) malih suma na sumnjivim obrascima. AML pravila postoje da bi se borila protiv terorizma i organiziranog kriminala. Ali dok je računar pratio male bankovne transakcije u potrazi za velikim zločinima, izložio je jednostavno plaćanje usluga koje su uništile guvernera. Kada se jednom nešto nađe na računaru, može da se prebacuje i kreće oko svijeta u sekundi (u samo jednom otkucaju srca) praveći milion savršenih kopija momentalno - kopira stvari koje želimo da vidi cijeli svijet i također kopira stvari za koje nismo mislii da se kopiraju uopšte. Digitalna eksplozija mijenja svijet kao što je jednom već to učinila štampa, i neke promjene hvataju nas nesvjesno, raznoseći na komade naše pretpostavke o tome kako svijet funkcioniše.

Kada posmatramo digitalnu eksploziju općenito, to može izgledati dobroćudno, zabavno, pa čak i utopijski. Umjesto da šaljemo odštampane slike, običnom poštom baki, mi stavljamo slike naše djece u album na web sajtu kao što je Flicker ili Fejsbuk. Tako da ih ne vidi samo naša baka – to mogu učiniti i bakini prijatelji i ostale osobe koje sa našim životom nemaju ama baš ništa. Pa šta? Kažete oni su slatki i bezopasni. Ali pretpostavite da neki turista na odmoru krene slikati i vi se pojavite sasvim slučajno u pozadini neke njegove slike, u restoranu, gdje niko nije znao da večerate. Ako turist objavi svoje slike cijeli svijet bi mogao znati gdje ste bili i kada. Zamislite još da će računari vremenom imati tako dobre i brze algoritme da će uspjeti u jednom trenutku skenirati sve slike na svijetu i tačno prepoznati na kojoj ste slici vi (izgleda kao naučna fantazija ali stvarnost kuca na vratima).

Podaci cureee. Kreditne kartice trebaju ostati zaključane u skladištu podataka, ali dođu u ruke kradljivaca identiteta. I mi ponekad dajemo informacije samo zato što dobijemo nešto zauzvrat. Dosta kompanija će vam dati besplatne telefonske pozive bilo gdje u svijetu -

4

naravno, uz kvaku da morate - ako vam ne smetaju - gledati oglase za proizvode koje je kompjuter registrirao da će vas vjerovatno zanimati. Ovo su samo neke od stvari koje se dešavaju danas. Eksplozija, i socijalni poremećaj koji će ona kreirati, jedva da je počeo.

Već živimo u dobu u kojem ima dovoljno memorije samo u digitalnim kamerama da bi se pohranila svaka riječ svake knjige u svim bibliotekama svieta nekliko puta. Toliko mailova se dnevno šalje da bi se moglo prenijeti sav tekst Konkresne biblioteke SAD-a za deset minuta. Digitalizirane slike i zvukovi zauzimaju više prostora od riječi, tako da slanje mailom svih slika, filmova i zvukova može trajati godinu-ali to je samo danas. Eksplozivni rast se još uvijek dešava. Svake godine možemo pohraniti više informacija, prebacivati ih brže i raditi daleko veći broj genijalnih stvari koje nismo mogli godinu dana ranije.

Toliko se diskova za pohranu podataka proizvede svake godine da mogu biti korištene da se snime stranice informacija, svake minut-dvije, o vama i svakom drugom biću na zemlji. Primjedba napravljena davno, može da se vrati i ulovi (i upropasti) političkog kandidata, a pismo napisano nabrzaka može biti ključ za otkrivanje biografije nekog. Zamislite šta bi značilo da se zabilježi svaka riječ svakog ljudskog bića koja je izgovorena ili zabilježena kroz njegov život - a danas na svijetu ima dovoljno mjesta da se sve to zabilježi. Hoće li ikakva socijalna barijera stati tome na putu? Ponekad stvari izgledaju da rade bolje i gore nego što je to u stvarnosti. „Javni zapis“ je sada veoma javan - prije nego vas plicija uhite, npr. u Nansvillu Tennesseeu, vaš uposlenik može zaključiti da li ste bili prisutni prije deset godina na nekom govu o ilegalnim radnjama u Luboku, Teksasu. Stari koncept “zapečaćenog sudskog zapisa” je u većini slučajeva fantazija u svijetu u kojem je i to malo informacije duplirano, katalogizirano, i premiještano posvuda bez kraja. Sa hiljadama TV i radio stanicama, milionima web sajtova, ljudi vole različite novinske izvore, ali se još uvijek teško navikavaju na zamjenu poznatih autoritativnih izvora. Dok je u Kini situacija obrnuta: Tehnologija od strane vlade kreira veliku kontrolu što se tiče informacija koje građani primaju, i imaju bolje alatke za upravljanjem njihovim ponašanjem.

Ova prva lekcija je uvod u tome kako digitalna eksplozija mijenja sve. Ona predstavlja samu tehnologiju - zašto stvara toliko iznenađenja i zašto stvari ne bivaju onakvim kako ih mi očekujemo. Ona, također, govori o stvarima koje eksplozija informacija uništava: stare pretpostavke o našoj privatnosti, o našem identitetu, i o tome ko kontrolira naše živote. Ona govori o tome kako smo stigli do ovdje, šta gubimo, i šta društvo mora učiniti da popravi neke stvari. Digitalna eksplozija stvara prilike ali i rizike. I jedni i drugi će biti u dekadi iza nas duboko sahranjeni na ovaj ili onaj način. Vlada, korporacije, i drugi autoriteti će iskoristiti prednosti haosa, a mnogi od nas i ne vide da se to dešava. Svi smo zaglavljeni u onome što dolazi. Iza nauke, historije, zakona i politike, ova lekcija je poziv na buđenje. Snage koje hvataju tvoju budućnost su digitalne i moraš da ih razumiješ.

5

Koans bitova

Biti se ponašaju čudno. Oni putuju skoro momentalno, i skoro da ne zauzimaju mjesta za pohranu.

Mi upotrebljavamo fizičke metafore da bismo ih učinili razumljivim. Uspoređujemoih sa eksplozijom dinamita ili tokom vode. Čak uportrebljavamo i socijalne metafore za bite. Govorimo o raspravi dva računara o bitima, i o ljudima koji koriste alate za krađu bita. Pronalazak prave metafore je važno, ali je isto tako važno da znamo i ograničenje naših metafora. Jedna pogrešna metafora može obmanuti kao što jedna može prosvijetliti.

CLAUDE SHANNON

Clau de Shannon (1916–2001) je neosporno temeljni lik informacijske i komunikacijske teorije. Dok je radio u Bell Telephone Laboratoriju nakon Drugog svjetskog rata, on je napisao poticajni rad „Matematička teorija komunikacija“ koja je nagovjestila neke od najvećih otkrića digitalne tehnologije. Objavljena 1948, ovo otkriće je rodilo sada univerzalne spoznaje da je bit fizička jedinica informacije, i pridonio tome da se termin upotrebljava.

Nudimo 7 istina o bitima. Zovemo ih koans zato što su paradoksalni poput zen verbalne zagonetke koja izaziva meditaciju i prosvjetljenje. Ovi koansi su prepojednostavljeni i pregenelizirani. Oni opisuju svijet koji se razvija, ali koji još nije u potpunosti nastao. Ali su, danas, istinitiji nego što to često shvatamo. Ove teme će biti odjek kroz naše priče o digitalnoj eksploziji.

Koan 1: To je samo bit

Vaš kompjuter kreira iluziju koja sadrži fotografije, pisma, pjesme i filmove. Sve što tu uistinu ima su biti, mnogo njih, koji su uzročnici na način koji vi ne možete vidjeti. Vaš kompjuter je konstruisan da skladišti bite - svi fajlovi i različite vrste podataka su iluzije kreirane od strane računarskih programera. Kada pošaljete mail koji sadrži sliku, računar koji rukovodi vašom porukom koja teče kroz internet nema pojima šta u stvari nosi - da li je to dio teksta ili neka grafia. Telefonski pozivi su također samo biti - oni su pomogli da se ostvari takmičenje među kompanijama - tradicionalne telefonske kompanije, mobilne telefonske kompanije, kablovske TV kompanije, i Voice over IP (VoIP) davatelji usluga - svi oni mogu samo miješati bite jedni drugima da ostvare poziv. Internet je konstrisan da podržava bite, ne emeilove ili različite dodatke, koji su izum softver inženjeringa. Sada već ne bismo mogli živjeti bez ovih intuitivnih koncepata, ali sve su to namještaljke. Ispod svega to su samo biti.

6

Ovaj koan je više posljedičan nego što mislimo. Razmislite o priči kompanija Naral Pro-Choice Amerike i Verizon Wirelessa. Naral kompanija je željela da oformi SMS grupu i da šalje upozorenja članovima. Verizon kompanija je odlučio da to ne dozvoli, navodeći razlog da su to „kontraverzne i neukusne“ stvari koje poruke mogu sadržavati. SMS poruke upozorenja su dopuštene za političke kandidate, ali ne iz političkih razloga koji ih smatraju kontraverznim. Naral je jednostavno željela telefonski servis ili broj 800, Verizon nije imao izbora. Telefonske kompanije su davno proglasile „zajedničke nosioce“. Kao željezničkim prugama, telefonske kompanije su legalno zabranili traženje i biranje korisnika osim onih koji žele njihov servis. U svijetu bita, nema razlike između tekstualne poruke i bežičnog telefonskog poziva. To su sve biti, koji putuju zrakom radio valovima. Ali zakon nije sustigao tehnologiju. Ne tretiraju se svi biti isto, uobičajeno pravila važe za glasovne biti ali ne i za tekstualne.

Verizon je popustio u slučaju Naral, ali ne na početku. Telefonska kompanija može raditi sve što će maksimalno maksimizirati njihov profit odlučujući čije poruke da distribuira. Još uvijek ne može biti povučena tehnička razlika između tekstualne poruke, telefonskog poziva, i bilo kojih drugih bita koji putuju digitalnom atmosferom.

Ekskluzivan i suparnički

Ekonomisti bi rekli da biti, ako nisu na neki način kontrolirani, imaju tendenciju da ne budu ekskluzivni (jednom kada ih ima par ljudi, teško ih je zadržati od ostalih) i nesuparnički (kada ih neko uzme od mene, ja ih više nemam). U pismu koje je napisao o prirodi ideje, Thomas Jefferson rječito se izjasnio o oba svojstva. Ako je priroda napravila jednu stvar manje osjetljivu od svih ostalih ekskluzivnih vlasništva, to je akcija mooći mišljenja zvane ideja, koje induvidua može posjedovati sve dok je drži za sebe; ali u momentu kada je ona otkrivena, ona sama postaje vlasništvo svakoga i onaj ko je prima ne može se oduprijeti od toga. Također, čudnog je karaktera, tj. niko ne posjeduje manje jer svako posjeduje sve od toga.

Koan 2: Perfekcija je normalna

Griješiti je ljudski. Kada su knjige bile mukom napisane rukom, u drevnoj prepisci i srednjovjekovnim samostanima, greške su se uvukle u svakoj kopiji. Računari i mreže rade različito. Svaka kopija je savršena. Ako šaljete mailom fotografiju prijatelju, prijatelj neće primiti nejasniju verziju od originala. Kopija će biti identična sve do detalja koji su premali da bi se okom vidjeli.

Računari čine greške, naravno. Mreže se ruše, također. Ako nestane struje, ništa ne radi. Tako izjava da su kopije savršene je samo relativno istinito. Digitalne kopije su savršene samo u opsegu da se s njima uopćeno može komunicirati. I da, moguće je u teoriji da svaki bit velike poruke može stići pogrešno. Ali mreže ne samo da prebacuju bite s jednog mjesta na drugo. Oni provjeravaju da li su se biti oštetili u prenosu, i preprave ih ili ih ponovo pošalju

7

ako izgledaju nepravilno. Kao rezultat ovih grešaka i mahanizama ispravke, izgledi stvarne greške – simbol koji je netačan u mailu, tako su mali da bismo npr. - mudriji bili da se brinemo umjesto toga o meteoru koji gađa naš računar, najvjerojatnije da bi udarac meteora bio precizniji.

Fenomen savršenih kopija drastično je promijenio pravila. U danima kada je muzika bila distribuirana na audio kasete, tinejđeri nisu bili privođeni zbog pravljenja kopija, jer kopije nisu bile dobri kao originali, a kopije kopija su bile još gore. Razlog zašto ljudi dobijaju sve više prijetnji od muzičke i filmske industrij, jeste zato što su njihove kopije savršene - ne samo da su dobri kao originali, već identični originalima, tak da je i naznak originalnosti besmislena. Dislokacija uzrokovana dijeljenjem fajlova nije još završena. Riječi koje zuje su intelektualno vlasništvo. Ali biti su čudan način vlasništva. Jednom kada ih se oslobodimo, svi ih imaju. I ako ti dam svoje bite, neću imati ništa manje.

Koan 3: Postoji želja usred izobilja

Beskrajan je svijet pohranjivanja podataka danas, a za pet godina od danas to će biti deset puta više. Eksplozija informacija, paradoksalno, znači gubitak informacija koje nisu u online formi. Neko je od nas nedavno vidio novu doktorku u bolnici koju je koristio decenijama. Ona mu je pokazala prikaz njegove krvne slike, i ti podaci su premješteni iz njegove kuće medicinskim uređajima do računara na klinici - bilo je mnogo više podataka nego što je i jedan specijalist mogao imati raspoloživim prije pet godina. Onda ga je doktorka pitala da li je ikada radio test na stres i šta je taj test pokazao. Ovi zapisi bi svi trebali biti, objasnio je pacijent, u medicinskim fajlovima. Ali to je bilo u papirnim fajlovima kojima doktorka nije imala pristupa. To nije bilo u memoriji računara, i pacijentova memorija je služila kao loša zamjena. Stari podatak je mogao i da ne postoji, pošto nije bio digitalan.

Čak i informacije koje su digitalne mogu biti neupotrebljive ako nemamo uređaja za čitanje. Ubrzani progres inžinjerskog pohranjivanja je značio da podaci zabilježeni na zastarjelim uređajima prestaju da postoje. Na primjer, dvadeseto stoljećna nadogranja British Domesday Book iz jedanaestog stoljeća je neupotrebljiva, iako je samo prošlo šezdeseta godina od originala.

Na početku, sajtovi za pretraživanje interneta kao što su Google ili Yahoo!, davale su mnoge pogodnosti, koje je samo par ljudi koristilo za specijalne potrebe. Rast World Wide Weba je donijelo mnogo informacija da ljudi na prvo mjesto postave sebi opciju da koriste ove pretraživače, prije nego li pogledaju u knjige ili pitaju prijatelje. U tom procesu, pojavljivanje profiliranosti u rezultatima pretraživanja za biznismene postaje pitanje o važnosti života i smrti. Možemo se prebaciti na kupovinu od konkurenta ako ne možemo pronaći sajt koji smo željeli na prvom ili drugom pronalaženju. Možemo odmah pretpostaviti da se nešto nije desilo ako ga ne možemo odmah pronaći na pretraživanju novosti online. Ako nešto ne može biti pronađeno-pronađeno brzo-samo je obična misao da ne postoji uopšte.

8

Koan 4: Procesuiranje je moć

Brzina računara je uobičajeno mjerena brojem osnovnih operacija, kao što su sabiranje koje mogu biti izvodive u sekundi. Najbrži dostupni računari u ranim 40-tim mogli su izvesti pet operacija po sekundi. Najbrži računari danas mogu izvesti oko trilion. Kupci računara znaju da biti brz računar danas, znači spor računar za godinu dvije.

Posljednjih dvije-tri decenije, porast brzine procesora je bila eksponencijalna. Računari su postajali duplo brži svakih par godina. Ova ubrzanja su posljedica Mooreovog pravila.

MOORE-ovo pravilo

Gordon Moore, osnivač Intel Corporation, posmatrao je gustoću integralnih krugova i činilo mu se da se udvostručavaju svaki par godina. Ovo posmatranje je danas poznato kao Mooreovo pravilo. Naravno, to je prirodno pravilo, kao pravilo/zakon o gravitaciji. Umjesto toga, to je empirijsko posmatranje napretka inžinjerstva i izazova inžinjera da nastave rad na svojim innovacijama. 1965, Moore je predvidio da će se ovaj eksponencijalni rast nastaviti dosta vremena. To se nastavilo više od 40 godina i jedno je od najvećih čuda inžinjerstva. Nijedan drugi trud u historiji nije doživio ovakav rast.

Od 2001, brzina procesora nije pratila Mooreov zakon, ustvari, procesor jedva da se ubrzavao uopšte. Ali to ne znači da računari neće nastaviti da postaju brži. Sada, dizajn čipova uključuje više procesore na istom čipu tako da rad može biti podijeljen i izvediv paralelno. Takve dizajnerske inovacije obećavaju ostvarenje istog efekta kao nastavljajući nedovršeni rast u brzini procesora.

Ista tehnološka poboljšanja koja čine računar bržim čine ga i jeftinijim. Ubrzani rast moći procesora znači da se izumi pomjeraju iz labaratorija u vlasništvo kupaca jako brzo. Robotski vakum čistači i samostalno parkiranje vozila su bili mogući u teoriji deceniju ranije, ali sada su postali ekonomski izvedivi. Zadaci koji danas izgledaju kao da zahtijevaju jedinstvo ljudskih vještina su predmeti istraživačkih projekata u korporacijama ili akademskim labaratorijama. Prepoznavanje lica i prepoznavanje glasa nam donose nove izume, kao i telefoni koji znaju ko zove, i civlne kamere koje vrše nadgledanje ne trebaju više ljude da ih pregledaju. Moć ne dolazi samo iz bita, ali postoje da rade stvari sa bitima.

Koan 5: Mnogo istih stvari može biti sasvim nova stvar

Eksplozivni rast je eksponencijalni rast-udvostručenje na istoj stopi. Zamislite štednju 100% godišnjeg interesa na vašem štednom računu- za deset godina, vaš novac će se uvečati

9

hiljadostruko, i za 20 godina milionstruko. Razumljiviji interes za stopu od 5 % će ostvariti iste rastuće poene, samo 14 puta sporije. Epidemije se u početku šire eksponencijalno, svaka zaražena induvidua infektira nekoliko ostalih.

Kada nešto raste eksponencijalno, za duže vrijeme se čini kao da se ne mijenja. Ako ne gledamo smireno, izgledat će kao neprekidno i kao da se iznenada promjenilo čim okrenemo glavu. To je zato što epidemija prvo ide neprimjećena, bez obzira kako katastofalna bila kad eksplodira. Zamislite jednu bolesnu osobu koja inficira dvije zdrave, i sljedeći dan svaki od ovih infektiraju sljedće dva i sve tako. Broj skoro inficiraanih raste od dva do četiri do osam. Za sedmicu, 128 ljudi će se razboljeti u jednom danu, i dupli taj broj je sada bolestan, ali u populaciji od deset miliona, niko nije primjetio. Čak i nakon dvije sedmice blizu tri osobe od hiljadu je bolesno. Ali nakon još jedne sedmice, 40% populacije je bolesno, i društvo se slama.

Eksponencijalni rast je ustvari gladak i odmjeren, zauzima tako malo vremema od nevidljivosti do velike vidljivosti. Eksponencijalni rast bilo čega može odjednom učiniti da svijet izgleda sasvim različito nego što je bio. Kada se pređe dati prag, promjene koje su samo kvantitative mogu izgledati kvalitativne.

Drugi način gledanja na očigledno stremljenje eksponencijalnog rasta - njegove eksplozivne snage - jeste kako imamo malo vremena da odgovorimo na to. Naša hipotetička epidemija traje tri sedmice do pobijede nad populacijom. Na kojoj tački je to bilo samo poluuništenje? Odgovor nije u „sedmici ipo“. Odgovor leži u blizini zadnjeg dana. Pretpostavimo da je trebalo sedam dana da se razvije vakcina protiv epidemije (razvije i rukovodi sa njom). Zatim, primjetimo epidemiju nakon sedmice ipo gdje će polovina imati dovoljno vremena da spriječi bolest. Ali to zahtjeva mišljenje da je epidemija prisutna onda kada je 2000 ljudi od 10 miliona zaraženo.

Informaciske priče su pune primjera o nenadanim promjenama praćenim dislociranim eksplozijama. Oni koji predviđaju i primjećuju eksploziju malo ranije od ostalih imaju velike prednosti. Oni koji to rade malo sporijemogu biti osvojeni do vremena kada pokušaju da odgovore. Uzmimo npr., slučaj digitalne fotografije.

Godine 1983, novogodišnji kupci su mogli kupiti digitalne kamere da spoje svoje IBM PC i Apple II kućne računare. Mogućnosti digitalnih kamera su bile vidljive za sve, to nije bilo sakriveno u korporacijama ili labaratorijama. Ali digitalna fotografija nije uzela maha. Ekonomski i praktično nije mogla. Kamere su bile previše glomazne da ih stavite u džep, i digitalne memorije su bile premale da bi držale mnoge slike. Čak i 14 godina kasnije, filmsko fotografisanje je i dalje bilo snažna industrija. U ranoj 1997, Kodakove dionice su dostigle rekordnu cijenu, sa 22% povećanja tromjesečnog profita, „potaknuta zdravim filmom i prodajom papira... (i) to je bio biznis za film i fotografiju“ prema novinskim izvještajima. Tvrtka je podigla svoje dividende prvi put za osam godina. Ali do 2007, količina digitalne memorije je porasla, digitalni procesori su postali brzi i kompaktni, i oboje su bili jeftini. Kao rezultat, kamere su postali mali računari. Tvrtke za koje je fotografisanje bio sinonim bila je sjena novih formi. Kodak je objavio da će broj uposlenih biti srezan na 30 000 jedva petina

10

visine koja je bila za vrijeme dobrih vremena kasnih 1980-tih. Taj preokret je koštao kompaniju više od 3 milijarde. Mooreov zakon se vrtio puno brže nego Kodak.

U brzoj promjeni svijeta bita, puno je se plaćalo i za najmanje promjene, i za bilo kakav rad sa njima.

Koan 6: Ništa ne ide dalje

2 000 000 000 000 000 000 000.

Prema industrijskim procjenama ovo je broj bita koji su kreirani i pohranjeni u 2007. Kapaciteti diska pratili su vlastitu verziju Mooreovog zakona, duplirajući se svake dvije-tri godine. Zasada, to pravi mogućnosti da se sačuva sve što je navedeno prema projekcijama predložene 2011, što znači da proizvodimo više bitova nego što imamo za pohraniti.

U finansijskoj industriji, federalni zakoni zahtijevaju ogromno čuvanje podataka, zbog pomoći u revizijama i istragama u korporacijama. U mnogim drugim biznisima, ekonomska konkurentnost vuku kompanije da sačuvaju sve što su sakupili i traže nove podatke za čuvanje. Wal-Mart radnje imaju deset miliona transakcija svakim danom, i svaka od njih je sačuvana-krediti, dugovi, keš i kartice na poklon. Takav podatak je vrijedan za planiranja lanaca dobavki i radnje će platiti za te informacije da bi dobile više od svojih kupaca. To je zaista šta u stvari šoping kartice dopuštaju - za kupce se pretpostavlja da misle kako im radnje odobravaju popust kao znak zahvalnosti za njihovu stalnu kupovinu - ali ustvari radnje im plaćaju za informacije o kupovini njihovih uzoraka. Isto tako pomislimo o privatnim taksama - plaćamo regularnu cijenu osim ako želimo da se čuvaju informacije o hrani, alkoholu i farmaceuskim kupovinama od strane prodavnice u koji kupujemo; da sačuvamo naše navike za sebe, tada plaćamo dodatno.

Masivne baze podataka predstavljaju izazove i naša očekivanja o tome šta će se desiti sa podacima koje oni imaju o nama. Uzmimo za primjer nešto jednostavno kao što je odsjedanjeu hotelu. Kada se prijavljujetet, daje vam se kartica, ne mahanički ključ. Zato što takve kartice mogu biti deaktivirane u momentu, ne postiji više veliki rizik povezan sa gubitkom vašeg ključa, sve dok odmah prijavite da ste izgubili. S druge strane, hotel sada ima zapis, koji je tačan u sekundi, kada ste svaki put ušli u sobu, upotrebljavali salu za vježbanje ili biznis centar, ili kada ste izašli na stražnja vrata nakon nekoliko sati. Ista baza podataka može identifikovati svaki koktel i odrezak koji ste donijeli u sobu, koje druge sobe ste zvali i kada, i koji brend tampona i koje laksative ste platili u hotelskoj prodavnici za darove. Ovi podaci mogu biti spojeni sa milionima istih, analizirani i preneseni do matične firme, koja posjeduje restorane i fitnes centre kao i hotele. Također, može biti izgubljeno, ukradeno, ili opozvano u sudskom procesu.

Lakoća skladištenja informacija predstavlja traženje još više informacija. Rodni listovi uključuju samo informacije o djeci i roditeljima, imane, mjesta rođenja, plus zanimanja roditelja. Sada elektronski zapisi o rođenju u nekim zemljama uključuju koliko je majka pila i

11

pušila tokom trudnoće, da li je imala genitalni herpes ili druga zdravstvena stanja, i broj socijalnog osiguranja roditelja. Prilike za istraživanje su mnogobrojne, kao i prilike za zloupotrebu i katastofalne slučajnosti gubitka podataka.

I ovi podaci će biti čuvani zauvijek osim ako ne dobijete odobrenje da ga se oslobodite. Do toga, podaci su zalijepljeni posvuda. I zbog toga su baze podataka intencionalno duplirane- čuvani zbog sigurnosti ili dijeljeni dok daju korisne analize - daleko je od sigurnog da podaci mogu biti permanentno odstranjeni, čak i da želimo da se to desi. Internet sadrži milione među sobom povezanih računara, jednom kada podatak izađe van, nema povratka nazad. Žrtve kradljivaca identiteta iskusili su svakodnevne nevolje zbog toga što moraju ukloniti dezinformacije sa zapisa. To izgleda kao da nikada neće otići od nas.

Koan 7: Biti se kreću brže od misli

Internet je postojao prije nego su postojali vlastiti računari. To je prethodilo postojanju optičkih kablova koji ih sada drže zajedno. Kada je sve to počelo oko 1970, ARPANET, kako je bio zvan, bio je dizajniran da konektuje veliki broj univerziteta i vojnih računara. Niko nije zamislio internet mrežu koja povezuje deset miliona računara i ubacije informacije oko svijeta u treptau oka. Zajedno sa moći vršenja procesa i pohrane podataka, internet mreža je osjetila vlastiti eksponencijalni rast, brojem računara koji su povezani i brzinom kojim podatak može bit prebačen preko velike daljine, iz svemira na Zemlju, i do servis provjadera u privatnim domovima.

Internet je uzrokovao drastična pomjeranja u biznis praksi. Pozivi za podršku korisnicima su danas izdvojivi do Indije, ne samo zato što su troškovi rada mali tamo. Troškovi rada su uvijek bili niski u Indiji, ali internacionalni telefonski pozivi su neobično skupi. Pozivi o avio rezervacijama i povratku donjeg rublja su ostvareni u Indiji zato što danas ne košta ni vremena ni novca da pošaljete u Indiju bite koji predstavljaju vaš glas. Istog se principa drže i profesionalni servisi. Kada kosristite usluge X-zraka u vašj bolnici, radiolog koji čita X zrake može biti pola svijeta dalje od vas. Digitalna X zraka se kreće gore-dolje kroz svijet brže od fizičkih X zraka koji se kreću u podovima bolnice. Kada naručite nešto na stanici kroz koju putujete, u restoranu brze hrane, osoba kod koje naručujete može biti u drugoj državi. Ona je ključ za naručivanje tako da se pojavljuje na računaru u kuhinji, par koraka od vašeg auta i vi niste mudri da to shvatite. Takav razvoj uzrokuje mnoštvo promjena u globalnoj ekonomiji, sve dok industrije misle kako da zadrže radnike na jednom mjestu i šalje njihov posao kao bite.

U svijetu bita, u kojem poruka leti momentalno, nekada izgleda da daljina uopšte nije važna. Posljedice mogu biti zabrinjavajuče. Jedan profesor, dok je bio dekan američkog fakultea, svjedok je šoka koji je otac doživio u trenutku primanja saučešća o smrti svoje kćerke. Priča je bila tužna ali poznata, osim što je ova verzija imala zapanjujući obrat. Otac i kćerka su bili oboje u Massachusetts, ali obavijest o saučešću je došlo preko pola svijeta do oca o tome da mu je kćerka umrla. Vijesti, čak i najintimnije, putuju brže u svijetu bita, kada

12

se jednom čuju, izađu van. U jesen 2007, kada je vlada Mianmara potisnula prosvjede Budističkih monasa, televizijske stanice širom svijeta su prikazale video klipove snimljene telefonom, vjerovatno utičući na mišljenje U.S. vlade. Mianmarovi pobunjenici također su pokazali moć kontroliranja informacijama kada je informacija samo bit. Vijest je prestala biti na naslovnoj strani novina kada je vlada preuzela kontrolu nad internetom i mobitel-nim kompanijama.

Trenutna kominukacija ogromne količine informacija je stvorila neobečavajući prostor pod imenom „Sajberprostor“, zemlja bez granica gdje svi ljudi mogu biti povezani kao da su stanovnici jednog istog malog grada. Takav koncept odlučno je odbio akcije svjetskih sudova. Nacionalne i državne granice se još uvijek računaju, i to mnogo. Ako je knjiga kupljena online u Engleskoj, izdavač i autor su subjekti za Brtanski zakon o kleveti radije nego onih domaćih od autora i izdavača. Pod britanskim zakonom, optuženici trebaju da dokažu svoju nevinost, dok u SAD-u , tužitelji trebaju da dokažu krivicu optuženika. Loša strana eksplozije digitalnih informacija i njeno pomjeranje širom svijeta jeste da informacija može biti manje valjana čak i ondje gdje bi bila legalno zaštićena. Strah izdavača od „kleveta turizma“, tužbe u zemljama u kojima je zaštita prava na govor mala, dizajnirana za zastrašivanje autora u više otvorenim društvima. Može se jednostavnije dokazati objavljivanjem samo jedne verzije za prodaju bilo gdje, izostavljajući informacije koje negdje mogu postojati kao klevete.

Literatura

[1] H. Abelson, K. Ledeen, Harry Lewis: „Blown to Bits - Your Life, Liberty, and Happiness After the Digital Explosion“, Addison-Wesley Professional, 2008, str. 1-18, prevod uzet sa neke stranice na internetu

13

Uvod u Binarne brojeve

Decimalno Binarno 0 1 32 64 128

Decimalno Binarno 20 = 21 = 22 = 23 = 24 = 25 = 26 = 27 = 28 =

Dio 1

Ispuniti ostatak brojeva, po redu kako slijedi.

Dio 2

Sad napisati binarni za svaki napisani decimalni broj.

Dio 3

Napisati binarni i decimalni ekvivalent za svaki eksponent.

14

Uvod u Binarne brojeve (popunjena tabela)

Decimalno Binarno 0 00000000 1 00000001 2 00000010 3 00000011 4 00000100 5 00000101 6 00000110 7 00000111 8 00001000 9 00001001 10 00001010 11 00001011 12 00001100 13 00001101 14 00001110 15 00001111 16 00010000 32 00100000 64 01000000 128 10000000

Decimalno Binarno 20 1 = 00000001 21 2 = 00000010 22 4 = 00000100 23 8 = 00001000 24 16 = 00010000 25 32 = 00100000 26 64 = 01000000 27 128 = 10000000 28 256 = 100000000

Dio 1

Ispuniti ostatak brojeva, po redu kako slijedi.

Dio 2

Sad napisati binarni za svaki napisani decimalni broj.

Dio 3

Napisati binarni i decimalni ekvivalent za svaki eksponent.

15

Pretvaranje Decimalnog broja u Binarni 151

151 : 2 = 75 ostatak 1

75 : 2 = 37 ostatak 1

37 : 2 = 18 ostatak 1

18 : 2 = 9 ostatak 0

9 : 2 = 4 ostatak 1

4 : 2 = 2 ostatak 0

2 : 2 = 1 ostatak 0

1 : 2 = 0 ostatak 1

Pretvoriti sljedeće decimalne brojeve u binarne:

137 = 128+9=128+8+1=10001001

237 = 128+109=128+64+45=128+64+32+8+4+1=

11101101

63 = __________

213 = __________

49 = __________

111 = __________

242 = __________

1 0 0 1 0 1 1 1 2 27 26 25 24 23 22 22 0

128 16+ 4+ 2+ 1

16

Pretvaranje Binarnog broja u Decimalni

1 1 1 1 1 1 1 1 2 27 26 25 24 23 22 21 0

128+ 64+ 32+ 16+ 8+ 4+ 2+ 1

1 0 0 1 0 1 0 1 2 27 26 25 24 23 22 21 0

128+ 0+ 0+ 16+ 0+ 4+ 0+ 1

Pretvoriti svaki od sljedećih binarnih brojeva u decimalni:

1 1 0 0 1 0 0 1

0 1 0 0 0 1 1 1

1 0 0 0 0 1 1 0

0 0 0 1 0 0 0 1

1 0 0 0 1 0 0 0

Ovo je binarni broj...

Ovaj broj je jednak decimalnom brju

=255



=____

=____

=____

=____

=____

=149

17

Pretvaranje Binarnog broja u Decimalni

1 1 1 1 1 1 1 1 2 27 26 25 24 23 22 21 0

128+ 64+ 32+ 16+ 8+ 4+ 2+ 1

1 0 0 1 0 1 0 1 2 27 26 25 24 23 22 21 0

128+ 0+ 0+ 16+ 0+ 4+ 0+ 1

Pretvoriti svaki od sljedećih binarnih brojeva u decimalni:

1 1 0 0 1 0 0 1

128 64 8 1

0 1 0 0 0 1 1 1 64 4 2 1

1 0 0 0 0 1 1 0

128 4 2

0 0 0 1 0 0 0 1 16 1

1 0 0 0 1 0 0 0

128 8



=255



=201

=71

=134

=17

=136

=149

18

R dR d IPIP AdAdRad saRad sa IP IP AdresAdresamaama

SadržajSadržajjj

nn OOkktettetiinn OOkktettetiinn Pretvaranje iz binarnog u decimalni i Pretvaranje iz binarnog u decimalni i

b tb tobrnutoobrnutonn Klase IP adresaKlase IP adresann Subnet MaskSubnet Mask--ee

KK fi ifi i j i ifik ijj i ifik ij IPIP ddnn KKonfigurionfigurisanje i verifikacijasanje i verifikacija IP IP aadresdresee

2

UvodUvod

� Svi mi vjerovatno možemo raditi lakše Svi mi vjerovatno možemo raditi lakše sa decimalnim brojevima nego sa binarnim brojevima sa kojima radibinarnim brojevima sa kojima radi ra�unar.

� Rad sa binarnim brojevima je �isto trošenje vremena i u radu sa njima j jskloniji smo greškama.

3

OOkktetteti (osmorke)i (osmorke)( )( )

� 32-bitna IP adresa je razbijena na 4 32 bitna IP adresa je razbijena na 4 dijela, koja su ure�ena u ta�kasto-decimalnu šemu zapisadecimalnu šemu zapisa.

� Oktet je skup od 8 bita i nije muzi�ki instrument.

� Primjer IP adrese verzija 4:� Primjer IP adrese, verzija 4:172.64.126.52

4

Mislimo u binarnom oblikuMislimo u binarnom obliku

� Binarni sistem koristi samo dvije jvrijednosti “0 i 1” za predstavljanje brojeva u pozicijama kojebrojeva, u pozicijama koje predstavljaju rastu�i niz stepena od 22.

� Mi smo se navikli da razmišljamo iMi smo se navikli da razmišljamo i radimo u decimalnom sistemu, koji za bazu ima broj 10

5

za bazu ima broj 10.

Mislimo binarnoMislimo binarno ((nastnast.).)

� Za ve�inu ljudi broj 124� Za ve�inu ljudi, broj 124predstavlja 100 + 20 + 4.

� Ra�unaru, i studentima Matematike i informatike ovaj broj je u stvarii informatike, ovaj broj je u stvari1111100, koji je 64 (26) + 32 (25) +

4 3 216 (24) + 8 (23) + 4 (22) + 0 + 0

6

19

Mislimo binarnoMislimo binarno ((nastnast.).)

� Svaka pozicija u binarnoj� Svaka pozicija u binarnoj reprezentaciji, od desne prema lij j i j d dlijevoj strani, je stepen od dva po�ev od 20 i rastu�i sa jednim p jstepenom kako se pomjera lijevo: 20 21 22 24 itd20, 21, 22, 24, itd.

7

Pretvaranje u decimalniPretvaranje u decimalnijj

� Treba�emo da konvertujemo binarni u Treba�emo da konvertujemo binarni u decimalni broj i obrnuto da bi izra�unalisubnet ove & host ovesubnet-ove & host-ove.

� Tako da je sad pravo vrijeme da ukratko ponovimo lekciju pretvaranja sa binarnog-u-decimalni.g

� Postoji 8 bit-ova u oktetima i svaki bit može biti samo 1 ili 0

8

može biti samo 1 ili 0.

Pretvaranje u decimalniPretvaranje u decimalni ((nastnast.).)jj

� Šta mislite koji je najve�i decimalni Šta mislite koji je najve�i decimalni broj koji se može predstaviti u oktet-u?

Osam 1’ca (1111 1111)Osam 1 ca (1111 1111)

9

Pretvaranje u decimalniPretvaranje u decimalni ((nastnast.).)jj� Sad, za duplo ve�e pare, šta je

k i l d i l i i ?ekvivalentan decimalni zapis?

27 26 25 24 23 22 21 2027 26 25 24 23 22 21 20

1 1 1 1 1 1 1 1

128 64 32 16 8 4 2 1

Binarni broj 1111 1111 pretvorimo u decimalni broj:128 + 64 + 32 + 16 + 8 + 4 + 2 + 1 = 255

10

Pretvaranje u decimalniPretvaranje u decimalni ((nastnast.).)jj

� Prema tome, najve�i decimalni broj koji Prema tome, najve�i decimalni broj koji je zapisan u IP adresni oktet je 255.Z � j i ž t � t ti� Zna�enje i važnost ovoga �e postati jasnije kasnije u ovoj prezentaciji.

11

Klase Klase IP IP aadresdresaa

� IP adrese su podjeljene u 5 klasa, i IP adrese su podjeljene u 5 klasa, i svakoj dizajniranoj je pridruženo slovo alphabeta od A do Ealphabeta od A do E.

� Klasa D adresa koristi se za multicasting.

� Klasa E adresa su rezervisane za� Klasa E adresa su rezervisane za testiranja i za neke misteriozne budu�e upotrebe

12

upotrebe.

20

Klase Klase IP IP aadresdresaa ((nastnast.).)

� 5 IP klasa je podjeljeno na osnovu 5 IP klasa je podjeljeno na osnovu vrijednosti u 1.vom oktetu:

13

Klase Klase IP IP aadresdresaa ((nastnast.).)

� Koriste�i ovaj rang, možemo odrediti o Koriste�i ovaj rang, možemo odrediti o kojoj je klasi rije� na osnovu vrijednosti u 1 vom oktetuu 1. oktetu.

� Npr. adresa koja po�inje sa 120 (npr. 120.89.23.155) je u Klasi A adresa, koja po�inje sa 155 je u Klasi B adresa i j p j j220 je u Klasi C adresa.

14

Da li si ti Da li si ti Host Host ili siili si MrežaMreža??

� 32 bitne IP adrese su podjeljene u Mreža i p j jHost particije, �iji okteti odre�uju da li su dio jednog ili drugog.j g g g

Network & Host ReprezentacijaSa IP Adresnim klasama

Klasa Oktet 1 Oktet 2 Oktet 3 Oktet 4

Class A Network Host Host Host

Class B Network Network Host Host

Class C Network Network Network Host

15

Da li si ti Da li si ti Host Host ili siili siMrežaMreža?? (( ))MrežaMreža?? ((nastnast.).)

� Svakoj Mreži su dodijeljene mrežne Svakoj Mreži su dodijeljene mrežne adrese i svakom ure�aju ili interface-u(kao što je port routera) na mreži je(kao što je port routera) na mreži je dodijeljena host adresa.

� Postoje samo dva specifi�na pravila koja upravljaju vrijednostima ovih j p j j jadresa.

16

Da li si ti Da li si ti Host Host ili siili siMrežaMreža?? (( ))MrežaMreža?? ((nastnast.).)

� Host adresa ne može biti dizajnirana sa Host adresa ne može biti dizajnirana sa svim nulama ili sa svim jedinicama.T ij l d k j� To su specijalne adrese koje su rezervisane za posebnu upotrebu.

17

KKlaslasaa A A aadresdresaa

� Klasa A IP adresa koristi prvih 8 bita p(1.vi oktet) za dizajniranje Mrežne adrese.

� 1.vi bit koji je uvijek 0, se koristi kao uputa da je data adresa iz Klase Auputa da je data adresa iz Klase A adresa i ostatak 7 bita se koristi za dizajniranje Mrežedizajniranje Mreže.

� Preostala 3 okteta sadrže opis Host d

18adrese.

21

KKlaslasaa A A aadresdresa a ((nastnast.).)

� Postoji128 Klasa A Mrežnih adresa, ali Postoji128 Klasa A Mrežnih adresa, ali kako se adresa sa svim nulama ne koristi i adresa 127 je adresa zakoristi i adresa 127 je adresa za specijalne upotrebe, dostupno je 126 Kl A M žKlasa A Mreža.

19


� Postoji 16,777,214 dostupnih Host adresa u j , , pKlasi A adresa.

� Umjesto da pamtimo ta�nu vrijednost ovog� Umjesto da pamtimo ta�nu vrijednost ovog broja, možemo koristiti sljede�u formulu za izra�unavanje broja dostupnih host-ova u biloizra�unavanje broja dostupnih host ova u bilo kojoj od klasa adresa, gdje “n” predstavlja broj bitova u host particiji:broj bitova u host particiji:

(2n – 2) = Broj dozvoljenih hostova

20


� Za Klasu A mreže, postoji:224 – 2 ili 16,777,214 hosts.

� Polovina od svih IP adresa su u Klasi A� Polovina od svih IP adresa su u Klasi A adresa.

� Možemo koristiti istu formulu da odredimo� Možemo koristiti istu formulu da odredimo broj Mreža u klasi adresa.

� Npr Klasa A adresa koristi 7 bita za� Npr., Klasa A adresa koristi 7 bita za dizajniranje mreže, tako da (27 – 2) = 126 ilipostoji 126 Klasa A Mreža.

21

postoji 126 Klasa A Mreža.

KKlaslasaa B IP B IP aadresdresaa

� Klasa B adresa koristi prvih 16 bitap(dva okteta) za Mrežnu adresu.

� Preostala 2 okteta se koriste za Host� Preostala 2 okteta se koriste za Host adrese.

� P 2 bit k j ij k 10� Prva 2 bit-a, koja su uvijek 10, dizajniraju adresu kao adresu Klase B a

t lih 14 bit k i tpreostalih 14 bita se koriste za dizajniranje Mreže. Ovo ostavlja 16 bita(d kt t ) di j i j H t

22(dva okteta) za dizajniranje Host-ova.

KKlaslasaa B IP B IP aadresdresaa ((nastnast.).)

� Pa koliko Klasa B Mreža može biti?Pa koliko Klasa B Mreža može biti?� Koriste�i našu formulu, (214 – 2),

t ji 16 382 M ž Kl B i kpostoji 16,382 Mreža Klase B i svaka Mreža može imati (216 – 2) Host-ova, ili65,534 Host-ova.

23

KKlaslasaa CC IP IP aadresdresaa

� Klasa C adresa koristi prvih 24 bita (tri p (okteta) za Mrežnu adresu i samo preostali oktet za Host adrese. Prva 3 pbita svih adresa iz Klase C su postavljeni na 110, što ostavlja 21 bit za p j , jMrežne adrese, što zna�i da može biti 2,097,150 (221 – 2) Mreža Klase C, ali2,097,150 (2 2) Mreža Klase C, ali samo 254 (28 – 2) Host-ova po Mreži.

24

22

KKlaslasaa CC IP IP aadresdresa a ((nastnast.).)

25

Specijalne (posebne)Specijalne (posebne) aadrese drese p j (p )p j (p )

� Nekoliko adresa je ostavljeno sa strane Nekoliko adresa je ostavljeno sa strane za posebnu upotrebu.M ž d k j bi l� Mrežne adrese koje su sve binarno nula, koje su sve binarno jedan i mrežne adrese koje po�inju sa 127 su specijalne mrežne adrese.

26

SpecijalneSpecijalne aadresdresee (n(nasast.)t.)p jp j

27


� Unutar svake klase adresa je skup Unutar svake klase adresa je skup adresa koje su postavljene sa strane za upotrebu u lokalnoj mreži i koje suupotrebu u lokalnoj mreži i koje su postavljene iza firewala (zaštitnog zida) ili NAT (N t k Add T l ti )ili NAT (Network Address Translation) ure�aja ili Mreža koje nisu konektovane na Internet.

28


� Lista ovih adresa za svaku Klasu IP adresa:

29

Subnet MaskSubnet Mask

� Svaka IP adresa ima dva dijela:j� Mrežni identifikator.� Host identifikator� Host identifikator.

� �esto se, Mrežna i Host particija adrese treba posebno odvojititreba posebno odvojiti.

� U ve�ini slu�ajeva, ako vam je poznata l k j j d i d l jKlasa kojoj adresa pripada, lagano je

razdvojiti ove dvije particije.

30

23

Subnet Mask Subnet Mask ((nastnast.).)

� Sa naglim rastom interneta i gsvakodnevnim zahtjevima za nove adrese, standardna struktura klasa adresa je proširena posu�ivanjem bitova sa Host particije �ime je omogu�eno više Mreža.

� Pod ovom adresnom šemom, koju zovemo Subnetting, razdvajanje Mreže i Host-a g j jomogu�ava posebna procedura koja se zove Subnet Masking.

31


� Subnet masking proces je razvijen sa g p j jciljem da bi se identifikovao i izdvojio Mrežni dio adrese.

� Subnet mask-e, koje sadrže binarni bit uzorka sastavljenog od jedinica i nula, se j g j ,primjenjuje na adresu da bi odredili da li je data adresa na lokalnoj Mreži.j j

� Ako nije, po�inje process rout-iranja na vanjsku mrežu.

32

j


� Funkcija subnet mask-e je da odredimo da j jli postoji IP adresa na lokalnoj mreži, ili da li mora biti rout-irana izvan lokalne mreže.

� Primjenjujemo je na porukama koje idu prema nekoj željenoj adresi, i iz njih p j j j , jvadimo mrežnu adresu.

� Ako se "izdva�ena" mrežna adresa poklapaAko se izdva�ena mrežna adresa poklapa sa brojem ID lokalne mreže, ciljana adresa je locirana na lokalnoj mreži.

33

j j


� Bez obzira, ako se izdvojena adresa ne Bez obzira, ako se izdvojena adresa ne poklapa, poruka mora biti rout-irana izvan lokalne mrežeizvan lokalne mreže.

� Proces koji koristimo da bi primjenili subnet masku uklju�uje BulovuAlgebru da bi filtrirali ne-poklapaju�e g p p jbitove za identifikovanje mrežne adrese

34

adrese.

BBulovaulova aalgebralgebragg

� Bulova algebra je proces koji primjenjuje g j p j p j j jbinarnu logiku koji kao reultat daju binarne rezultate.

� U radu sa subnet maskama, trebamo samo4 osnovna principa Bulove algebre:p p g� 1 i 1 = 1� 1 i 0 = 0� 1 i 0 = 0� 0 i 1 = 0

0 i 0 035

� 0 i 0 = 0

BBulovaulova aalgebralgebra (n(nasast.)t.)gg

� Drugim rije�ima, jedini na�in na koji Drugim rije�ima, jedini na�in na koji možemo kao rezultat dobiti 1 je da kombinujemo 1 i 1 Sve drugo �e kaokombinujemo 1 i 1. Sve drugo �e kao rezultat dati 0.

� Proces kombinovanja binarnih vrijednosti sa Bulovom algebrom se j gzove Konjunkcija (engleska rije� je Anding)

36

Anding).

24

DefaultDefaultne standardene ne standardene SubnetSubnet mmaskask eeSubnet Subnet mmaskask--ee

� Postaoje default-ne (zadane) standardnePostaoje default ne (zadane) standardnesubnet maske za klase A, B i C adresa:

37

Pokusno razdvajanjePokusno razdvajanjej jj j

� Subnet maske se mogu primjeniti samo Subnet maske se mogu primjeniti samo na Klase A, B ili C IP adresa.S b t k š j k filt� Subnet maske se ponašaju kao filter koji se primjnjuje na ciljanu IP adresu poruke.

� Njezin cilj je da odredi da li je lokalna� Njezin cilj je da odredi da li je lokalna mreža ciljana mreža.

38

Pokusno razdvajanje Pokusno razdvajanje (n(nasast.)t.)j jj j

� Subnet maska radi na ovaj na�in:Subnet maska radi na ovaj na�in:1. Ako je ciljana IP adresa

206 175 162 21 i d j206.175.162.21, mi znamo da je ova adresa iz Klase C adresa i da je binarno ekvivalentna sa:

11001110 10101111 10100010 0001010111001110.10101111.10100010.00010101

39


2. Isto tako znamo da je default-na2. Isto tako znamo da je default nastandardna Klasa C subnet mask-a: 255 255 255 0 i ona je binarno255.255.255.0 i ona je binarno ekvivalentna sa:

11111111.11111111.11111111.00000000

40


3. Kada se ova dva binarna broja (IP adresaj (i subnet maska) kombinuju koriste�i Bulovu Algebru, kao rezultat dobijemoBulovu Algebru, kao rezultat dobijemo Mrežni ID ciljane mreže:

41


4. Rezultat je IP adresa mreže, koja je u 4. Rezultat je IP adresa mreže, koja je u ovom slu�aju ista kao lokalna mreža i ovo zna�i da je poslana poruka zaovo zna�i da je poslana poruka za �vor lokalne mreže.

42

25

RoutRout--iiranjeranje IP IP aadresedresejj

� Kada pravimo mrežu, moramo odrediti p ,koliko mnogo mrežnih ID brojeva �e naša mreža zahtjevati.j

� Da bi uradili ovo, moramo ura�unati svaku WAN vezu i podmrežu na Mrežisvaku WAN vezu i podmrežu na Mreži.

� Svaki �vor & router okruženje zahtjevaH t d ili IDHost adresu, ili ID.

43

RoutRout--iiranjeranje IP IP aadresedrese (n(nasast.)t.)jj

� Ne postoji teško i brzo pravilo na koji p j p jna�in bi trebali raspodijeliti IP adrese.

� Obi�no se najniži brojevi (od 1 do 10)� Obi�no se najniži brojevi (od 1 do 10) dodijele ruterima i serverima ali na koji na�in dodijeliti adrese je skrozna�in dodijeliti adrese je skroz prepušteno vama i vašoj mrežnoj politici i uputamapolitici i uputama.

44

KKonfigurionfigurisanjesanje IP IP aadresdreseegg jj

� Pravi na�in za konfigurisanje IP adreseg jna routerima je kroz IP Adresnekomande, koji dodjeljuje svakom router , j j j jokruženju njegovu jedinstvenu IP adresu.

� Router sa 4 interfejsa (okruženja) treba �etri razdvojene IP adrese zato što�etri razdvojene IP adrese, zato što, tehni�ki svako okruženje (i adresa) su na razli�itim mrežama

45

na razli�itim mrežama.

KKonfigurionfigurisanjesanje IP IP aadresdrese e ((nastnast.).)gg jj

� IP adresne komande se zadaju pomo�uIP adresne komande se zadaju pomo�uconfig-if moda, zato što primjenjena akcija djeluje samo na to okruženjeakcija djeluje samo na to okruženje.

� Oboje, IP adrese & subnet maske, su definisane pomo�u komandi.

46

Verifikacija (potvr�ivanje)Verifikacija (potvr�ivanje) IP IP aadresdreseeaadresdresee

� IP adrese potvr�ujemo koriste�i PING, IP adrese potvr�ujemo koriste�i PING, Trace i Telnet.Od lik j � j d d� Od velikog je zna�aja da znamo da sePING koristi za potvrdu IP adresne veze sa Mrežnim slojem & da se Telnet koristi za potvrdu mrežne IP adresne ppovezanosti sa Programskim slojem.

47

Potvrda saPotvrda sa TelnetTelnet--omom

� Razlog zašto uopšte trebamo potvrditi g p pIP adresu je da osiguramo de �e razli�iti dijelovi mreže mo�i ispravno j pkomunicirati sa ostalim dijelovima.

� Npr ako možete pomo�u Telnet-a� Npr., ako možete pomo�u Telnet-a(Terminal Emulation Protocol) pristupiti routeru sa udaljene lokacije napristupiti routeru sa udaljene lokacije na istoj mreži, time �ete potvrditi da su okruženje (interface) & router spremni i

48

okruženje (interface) & router spremni i dostupni.

26

Potvrda saPotvrda sa TelnetTelnet--om om (n(nasast.)t.)

� S obzirom da Telnet radi sa OSI S obzirom da Telnet radi sa OSI Model’s Programskim slojem, kada on funkcioniše ispravno bez sumnjefunkcioniše ispravno, bez sumnje možemo pretpostaviti da svi donji l j i t k � f k i iš bslojevi tako�er funkcionišu bez

problema.

49

Potvrda saPotvrda sa PINGPING--omom

� PING (Packet Internet Groper)PING (Packet Internet Groper)komanda potvr�uje OSI Layer 3 (Mrežni sloj) povezanost(Mrežni sloj) povezanost.

� Ona šalje prema ICMP (Internet Control Message Protocol) poruku da potvrdi oboje: logi�ke adrese & fizi�ku p j gpovezanost.

50

Potvrda saPotvrda sa PINGPING--omom ((nastnast.).)

� PING komanda objelodanjuje pomo�u Cisco router-a odgovor koji je u obliku nekoliko jedinstvenih karaktera.

51

Potvrda saPotvrda sa TracerouteTraceroute--omom

� Traceroute ili Trace komanda se koristi Traceroute ili Trace komanda se koristi za pokazivanje potpunog puta (rute) od izvora do destinacijeizvora do destinacije.

� Trace šalje pokusni paket po jedan u vremenu svakom od routera ili switch-eva na putu izme�u izvora i destinaciski pukucane IP adrese.

52

Potvrda saPotvrda sa TracerouteTraceroute--om om (( tt ))((nastnast.).)

� Traceroute prikazuje zaokruženo p jvrijeme puta za svaki paket koji je poslan na svaki uzvodni router. p

� Traceroute u stvari ima samo 2 rezultata� Nadmašeno vrijeme ili� Nadmašeno vrijeme ili� Destinacija je nedostupna.

k i i d d di dj� Trace se koristi da odredimo gdje se prekid na putu može desiti.

53

Potvrda saPotvrda sa TracerouteTraceroute--om om (( t )t )(n(nasast.)t.)

� Primjer kako se Trace koristi:j� Recimo da mreža ima 4 routera (A, B, C &

D). Trace komanda se objavljuje router-u) j j jA da pre�e put od sebe do routera D.

� Kao rezultat dolazi prvo vremenski podgovor od routera B, ali sljede�a poruka govori da je router C nedostupan. Sa velikom sigurnoš�u sad možemo tvrditi da se problem nalazi negdje na putu izme�uro tera B i ro tera C

54

routera B i routera C.

27

Potvrda saPotvrda sa TracerouteTraceroute--om om (( t )t )(n(nasast.)t.)

� Kao PING, Trace ima svoj skup kodova Kao PING, Trace ima svoj skup kodova za odgovor:

55

LiteraturaLiteratura

� http://www.bndlg.de/~mwolf/cisco/http://www.bndlg.de/ mwolf/cisco/� http://www.bndlg.de/~mwolf/cisco/sub

t/net/

56

28

SubnetingSubneting

UvodUvod

� Subneting je temelj pod kojim je g j j p j jostvareno širenje Lokalnih mreža i Interneta u današnjem svijetu.

� Subneting je postao najosnovnije znanje za Administratora bilo koje mreže.j

� Postoje dva fundamentalna razloga zašto subnetting ima toliko važnosti usubnetting ima toliko važnosti u današnjem Mrežnom okruženju:

2

UvodUvod ((nasnast.)t.)

1) Svijetu ponestaje dostupnih IP adresa. 1) Svijetu ponestaje dostupnih IP adresa. Jednostavno nije i ne može biti dostupno beskona�no mnogo IPdostupno beskona�no mnogo IP adresa i tu subneting pruža pomo� t k št ši j t j � dtako što proširuje postoje�e adrese dok ili se sljede�a verzija IP adresa ne pojavi ili neka nova tehnologija pristupi sceni.

3

p p

Introduction Introduction ((nastnast.).)

2) Subneting smanjuje veli�inu routing 2) Subneting smanjuje veli�inu routing tabela koje su pohranjene u routerima. Subneting proširuje bazu postoje�ihSubneting proširuje bazu postoje�ih IP adresa i restruktuira IP adrese. Kao

lt t t i j i ti �irezultat, ruteri moraju imati na�in izvade iz IP adrese oboje, i Mrežnu adresu i Host adresu.

4

Introduction Introduction ((nastnast.).)

� Postoje samo 3 korisne klase IP adresa:j� Klasa A� Klasa B� Klasa B� Klasa C

Kl A ž i j �i b j d ih� Klasa A mreža ima najve�i broj dostupnih hostova.

� Klasa C mreža ima najmanji broj hostova.

5

Subneting Subneting mrežnimrežni IDIDgg

� Primjer u 3-koraka prikazuje kako j p jdefaultna Klasa A subnet maska je primjenjena prema adresi Klase A:p j j p

6

29

Subneting Subneting mrežnimrežni IDID (n(nasast.)t.)gg

� Na prethodnom slajdu, defaultna Klasa A subnet maska (255.0.0.0) je konjungovana (operacija i) sa adresom Klase A(123 123 123 001) k išt j B l(123.123.123.001) korištenjem Bulove algebre, što kao rezultat daje Mrežni ID(123 0 0 0)(123.0.0.0).

� Defaultna Klasa B subnet maska(255 255 0 0) vadi 16 bitni mrežni ID a(255.255.0.0) vadi 16-bitni mrežni ID, a defaultna Klasa C subnet maska(255.255.255.0) vadi 24-bitni mrežni ID.

7

(255.255.255.0) vadi 24 bitni mrežni ID.

Subneting, Subnet & Subnet Subneting, Subnet & Subnet MaskMaskaaMaskMaskaa

� Subneting, subnet i subnet maska su g,razli�iti pojmovi.

� U stvari 1 vi pravi 2 gi & identifikovan� U stvari, 1. pravi 2.g & identifikovan je sa 3.�im.

� S b ti j dij lj j ž i� Subneting je proces dijeljenja mreže i njegove IP adrese u dijelove, svaki od k jih b ž ili b tkojih se zove submreža ili subnet.

8

Subnetting, Subnet & Subnet Subnetting, Subnet & Subnet MaskMask (( ))Mask Mask ((nastnast.).)

� Subnet maska je 32-bitni broj koji Subnet maska je 32 bitni broj koji router koristi da pokrije mrežnu adresu, da pokaže koji bitovi se koriste da bi seda pokaže koji bitovi se koriste da bi se identifikovao subnet.

9

Subneting Subneting gg

� Mreža ima svoju jedinstvenu adresu, kao j jšto Klasa B mreže sa adresom 172.20.0.0ima sve nule u host dijelu adrese.

� Iz osnovne definicije Klase B mreže & i defaultne Klase B subnet maske, znamo da ,se ova mreža može napraviti kao jedna mreža koja sadrži 65,534 individuelnihjhostova.

10

SubnettingSubnetting ((nastnast.).)gg

� Kroz korištenje subneting-a, mreža sa j g ,prethodnog slajda se može logi�ki podjeliti u podmreže sa manjim brojem p j p j jhostova u svakoj podmreži.

� Ne samo da �e se poboljšati dostupni� Ne samo da �e se poboljšati dostupni dijeljeni propusni opseg, nego �e i smanjiti koli�inu emituju�eg saobra�ajasmanjiti koli�inu emituju�eg saobra�aja koji se generiše kroz �itavu mrežu.

11


� Dvije primarne prednosti subnetinga Dvije primarne prednosti subnetinga su:

1 Manje IP adresa �esto nekoliko kao1. Manje IP adresa, �esto nekoliko kao jedna, su potrebne da bi omogu�ili adresiranje na mreži & subneting uadresiranje na mreži & subneting-u.

2. Subnetting �esto kao rezultat ima manje b l i i l k lruter tabele u ruterima izvan lokalne

mreže.

12

30


� Primjer subneting-a: kada mrežni j gadministrator podijeli 172.20.0.0 mrežu u 5 manjih mreža – 172.20.1.0, j ,172.20.2.0, 172.20.3.0, 172.20.4.0 & 172.20.5.0 – vanjski svijet još uvijek j j j jvidi ovu mrežu kao 172.20.0.0, ali unutrašnji ruteri sada prave podjeluunutrašnji ruteri sada prave podjelu mrežnih adresa u 5 manjih podmreža.

13

SubnetingSubneting ((nastnast.).)gg

� U ovom primjeru, samo je jedna IP U ovom primjeru, samo je jedna IP adresa korištena za upu�ivanje na mrežu & umjesto pet mrežnih adresamrežu & umjesto pet mrežnih adresa, samo je jedna mrežna referenca

klj � ti j t b l t iuklju�ena u rutiranju tabela na ruterima na drugim mrežama.

14

Posu�ivanje bitova da bi Posu�ivanje bitova da bi pove�ali Subnetpove�ali Subnetpove�ali Subnetpove�ali Subnet

� Klju�na stvar u subneting-u je posu�ivanje bitova sa host particije mreže da bi kreirali podmrežu.

� Pravila koja upravljaju ovim posu�ivanjem, osiguravaju da su neki biti ostavljeni za Host IDID.

� Pravila zahtjevaju da su dva bita ostavljena d t k išt j H t ID & i d idostupna za korištenje Host ID & i da svi subnet bitovi ne mogu biti sve 1 ili sve 0 u isto vrijeme

15

isto vrijeme.

Posu�ivanje bitova da bi Posu�ivanje bitova da bi pove�ali Subnetpove�ali Subnet (( ))pove�ali Subnet pove�ali Subnet ((nastnast.).)

� Za svaku IP adresnu klasu, samo Za svaku IP adresnu klasu, samo odre�eni brojevi bitova mogu biti posu�eni sa host particije za korištenjeposu�eni sa host particije za korištenje u subnet masci.

16

Posu�ivanje bitova da bi Posu�ivanje bitova da bi pove�ali Subnetpove�ali Subnet (( ))pove�ali Subnet pove�ali Subnet ((nastnast.).)

Bitovi dostupni za odre�ene Subnet-ove

Address Class Host Bits Bits Available for SubnetSubnet

A 24 22

B 16 14

C 8 6

17

SubnetSubnet--iranjeiranje klase klase AA mrežemrežejj

� Defaultna subnet maska za klasu A Defaultna subnet maska za klasu A mreže je 255.0.0.0 koja dozvoljava više od 16 000 000 hostova na jednoj mrežiod 16,000,000 hostova na jednoj mreži.

� Defaultana subnet maska koristi samo 8 bitova za identificiranje mreže, ostavljaju�i 24 bita za host adrese.j j

18

31

SubnetSubnet--iranjeiranje klase klase AA mreže mreže (C t )(C t )(Cont.)(Cont.)

� Da bi koristili subnet na klasi A mreže, trebamo posuditi dovoljan broj bitova od 24-bitne host particije maske za broj subnet-a k j l i iti d ili k dkoje planiramo napraviti, sad ili nekad kasnije.N i j D bi ili d b t� Na primjer: Da bi napravili dva subnet-a sa više od 4 miliona hostova po subnetu, moramo posuditi 2 bita od 2gog okteta &moramo posuditi 2 bita od 2gog okteta & koristiti 10 maski (�ije su vrijednosti jednake jedinici) bitova za subnet mask-u

19

jedinici) bitova za subnet mask u (11111111.11000000) ili 255.192 decimalno.

SubnetSubnet--iranjeiranje klase klase AA mrežemreže(C t )(C t )(Cont.)(Cont.)

� Imajte na umu da je svaki od 8-bitnih Imajte na umu da je svaki od 8 bitnih okteta ima binarnu vrijednost na odgovaraju�em mjestuodgovaraju�em mjestu.

� Kad posudite bitove sa Host ID particijestandardne mask-a, ne mjenjate vrijednosti bitova, mjenjate samo kako j , j jsu grupisani i korišteni.

20

SubnetSubnet--iranjeiranje klase klase AA mrežemreže(C t )(C t )(Cont.)(Cont.)

21

KlasaKlasa A Subnet MaskA Subnet Mask--ee ((nastnast.).)

Primjer subnet mask-i opcija dostupnih za klasu A adresa.

22


� Sve subnet maske sadrže 32 bita; ni Sve subnet maske sadrže 32 bita; ni više ni manje.B b i b t k� Bezobzira, subnet maske ne mogu filtrirati više od 30 bita. Ovo zna�i dvije stvari:� Prvo, da ne može biti više od 30 jedinicaPrvo, da ne može biti više od 30 jedinica

bitova u subnet masci.� Drugo da mora biti uvijek najmanje 2 bita

23

� Drugo, da mora biti uvijek najmanje 2 bitadostupna za Host ID.


� Subnet maska sa najve�om vrijednoš�uSubnet maska sa najve�om vrijednoš�u(255.255.255.252) ima sljede�u binarnu reprezentaciju:reprezentaciju:

11111111.11111111.11111111.11111100� Dvije zadnje nule u ovoj subnet masci

predstavljaju dvije pozicije za skup kojipredstavljaju dvije pozicije za skup koji �e pripadati Host adres particiji adrese.

24

32


� Prisjetimo se da adresa koja ima sve Prisjetimo se da adresa koja ima sve jedinice (adresa emitovanja) & adresa sa svim jedinicama (lokalna mreža) nesa svim jedinicama (lokalna mreža) ne mogu biti korištene zato što imaju

ij l � jspecijalna zna�enja.

25

SubnetSubnet--iranjeiranje KlaseKlase B B &&KlaseKlase CCKlaseKlase CC

� Tabela sa slajda 22 “Klasa A subnet jmaski” je sli�na tabelama koje koristimo za Klasu B & Klasu C IP adresa &za Klasu B & Klasu C IP adresa & subnet maski.J di lik j d i k lik� Jedina razlika je ta da imamo nekoliko opcija više (iz razloga što imamo više dozvoljenih brojeva bitova) kao i da �emo u stvarnom životu najvjerovatnije

26

j j jraditi sa Klasom A i Klasom C mreža.

SubnetSubnet--iranjeiranje KlaseKlase B B &&KlaseKlase CC (( ))KlaseKlase CC ((nastnast.).)

Primjer subnet maski koje su dostupneza Klasu B mreža.

27

SubnetSubnet--iranjeiranje KlaseKlase B B &&KlaseKlase CC (( ))KlaseKlase CC ((nastnast.).)

Lista subnet maski dostupnih za Klasu C mreža.

28

Znati kako izra�unatiZnati kako izra�unati ssubnetubnet--oveoveoveove

� Da bi odredili broj subnetova & broj j jhostova dostupnih po subnet-u za proizvoljnu dostupnu subnet mask-u,p j p ,koistimo 2 jednostavne formule za ra�unjeovih brojeva:ovih brojeva:

29

Znati kako izra�unatiZnati kako izra�unati ssubnetubnet--oveove (( ))oveove ((nastnast.).)

� Iako prethodne formule izgledaju skoro Iako prethodne formule izgledaju skoro isto, klju� je u tome da se zapamti broj koji želite izra�unati hostovi ilikoji želite izra�unati, hostovi ili subnetovi.

� Npr. pretpostavimo da vas neko pita da izra�unate koliki je broj dostupnih j j psubnetova i broj dostupnih hostova na svakom subnetu na mreži 192 168 1 0

30

svakom subnetu na mreži 192.168.1.0 �

33

Znati kako izra�unatiZnati kako izra�unati ssubnetubnet--oveove (( ))oveove ((nastnast.).)

� Koriste�i subnet & host formule, Koriste�i subnet & host formule, odgovor je lagan za izra�unati. Naravno morate znati željeni stepen odNaravno, morate znati željeni stepen od 2 da bi izra�unali traženi odgovor.

31

KlasaKlasa C SubnetC Subnet--ovaova� Znanje relacija u ovoj tabeli �e zna�ajno

d i ti ij k j � t tireducirati vrijeme koje �ete provesti u problemu ra�unanju subnetova.

32

KlasaKlasa C SubnetC Subnet--ovaova ((nastnast.).)

� Da bi izra�unali ukupnu dužinu subnet Da bi izra�unali ukupnu dužinu subnet maski, dodajte 24 broju od posu�enih (subnet) bitova(subnet) bitova.

33

Klasa Klasa B B subnetovasubnetova

� Da bi izra�unali broj subnetova & Da bi izra�unali broj subnetova & hostova koji su dostupni za Klasu B subnet maski treba koristiti isti host &subnet maski, treba koristiti isti host & subnet formule opisane za ra�unanjeKl C ij d tiKlase C vrijednosti.

� Koriste�i ove formule konstruisali smo tabelu koja sadrži Klasu B subnetova & host vrijednosti

34

host vrijednosti.

Klasa Klasa B B subnetovasubnetova ((nastnast.).)

35

Kratki Kratki BroadcastBroadcast(emitiranje)(emitiranje)(emitiranje)(emitiranje)

� Broadcast (emitiranje) je poruka koju Broadcast (emitiranje) je poruka koju svaki �vor na mreži li podmreši šalje i primaprima.

� Cisco IOS podržava 2 razli�ita tipaemitiraju�ih poruka:� Flooded (preplavljeni)Flooded (preplavljeni)� Directed (direktni)

36

34

Kratki Kratki BroadcastBroadcast ((nastnast.).)

� Opšte govore�i, ruteri ne propagiraju Opšte govore�i, ruteri ne propagiraju broadcast, što je i jedna od koristi instalacije rutera na prvom mjestuinstalacije rutera na prvom mjestu.

37

Kratki Kratki BroadcastBroadcast ((nastnast.).)

� Preplavljeni broadcast-i (oni sa Preplavljeni broadcast i (oni sa nominalnom broadcast adresom oblika255 255 255 255) nisu unaprije�eni255.255.255.255) nisu unaprije�eni pomo�u rutera & oni posmatraju samo l k l i tlokalni promet.

� Direktni broadcast-i, koji sadrže sve , j1’ce u Host particiji IP adrese, su adresirani na specifi�nu podmrežu &

38

adresirani na specifi�nu podmrežu & dozvoljen im je prolaz.

35

TCP/IP MrežeTCP/IP MrežePrimjer

Uvod u mrežeUvod u mreže.

Ova prezentacija �e pomo�u jednog primjera ilustrirati interakciju protokola koji je zasnovan na temelju TCP/IP protokola. Namjena ovog p j j j p j gprimjera je da motiviše studiranje TCP/IP protokola.

1

Jednostavan TCP/IP primjer

• Pretpostavimo da klijent (rije� klijent u ovom primjeru možetePretpostavimo da klijent (rije� klijent u ovom primjeru možete �itati i kao korisnik) na svom ra�unaru sa adresomargon tcpip-lab edu ("Argon") želi da pristupi web URL adresiargon.tcpip lab.edu ( Argon ) želi da pristupi web URL adresi

http://neon.tcpip-lab.edu/index.html.argon.tcpip-lab.edu

("Argon")neon.tcpip-lab.edu

("Neon")

Web request

Web page

P t lj it j št di i t i d š

Web client Web server

2

• Postavljamo pitanje šta se u pozadini, u stvari, dešava na mreži?

HTTP zahtjev i HTTP odgovor

• Web pretraživa� (Chrome, FireFox,...) pokre�e HTTP klijent eb p et a a� (C o e, e o , ) po e�e je tprogram (program koji radi u pozadini OS)

• Web server ima ve� pokrenut HTTP server programp p g• HTTP klijent šalje HTTP zahtjev prema HTTP serveru• HTTP server odgovara sa HTTP odgovoromg g

Argon Neon

HTTP client

Argon

HTTP server

Neon

HTTP requestHTTP responseHTTP response

3

Izgled HTTP zahtjeva

GET /index.html HTTP/1.1

Accept: image/gif, */*

Accept-Language: en-us

Accept Encoding: gzip deflateAccept-Encoding: gzip, deflate

User-Agent: Mozilla/4.0

Host: neon.tcpip-lab.edu

Connection: Keep-Alive

4

Izgled HTTP odgovorHTTP/1.1 200 OK

Date: Sat, 25 May 2002 21:10:32 GMTDate: Sat, 25 May 2002 21:10:32 GMT

Server: Apache/1.3.19 (Unix)

Last-Modified: Sat, 25 May 2002 20:51:33 GMT

ETag: "56497-51-3ceff955"

Accept-Ranges: bytes

Content-Length: 81

Keep-Alive: timeout=15, max=100

Connection: Keep-Alive

Content-Type: text/html

<HTML>

<BODY>

<H1>Internet Lab</H1>

Click <a href="http://www.tcpip-lab.net/index.html">here</a> for the Internet Lab webpage.

</BODY>

</HTML>

• Postavljamo pitanje na koji na�in HTTP zahtjev dolazi sa

5

Postavljamo pitanje na koji na�in HTTP zahtjev dolazi saklienta Argon do servera Neon?

Sa HTTP prema TCP

• Da bi poslao zahtjev, (jedini) HTTP klient program uspostavlja a b pos ao a tje , (jed ) e t p og a usposta jaTCP vezu sa HTTP serverom na Neon-u.

• (Jedini) HTTP server na Neon-u ima pokrenut TCP server.( ) p

HTTP client

Argon

HTTP server

Neon

HTTP request / HTTP response

TCP client TCP server

q p

TCP connection

6

36

Prera�unavanje hostimena i port brojeva

• S obzirom da TCP ne radi sa hostimenima i sobzirom da ne S ob o da C e ad sa ost e a sob o da ezna na�i HTTP server program na Neon-u, dvije se stvari moraju desiti:

1. Ime “neon.tcpip-lab.edu” mora biti prevedeno u 32-bitnu IP addresu.

2. (Jedini) HTTP server na Neon-u mora biti identifikovan sa 16-bitnim port brojem.

7

Prevo�enje hostimena u IP adresu

• Prevo�enje hostimena neon.tcpip-lab.edu u IP adresu se j p podradi pogledom u bazu podataka

HTTP client DNS Server

neon.tcpip-lab.edu

128.143.71.21

• Distribuirana baza podataka koja se koristi se zove Domainargon.tcpip-lab.edu 128.143.136.15

• Distribuirana baza podataka koja se koristi se zove DomainName System (DNS)

• Sve mašine na internetu imaju IP adresu:Sve mašine na internetu imaju IP adresu:argon.tcpip-lab.edu 128.143.137.144neon.tcpip-lab.edu 128.143.71.21

8

Pronalaženje port broja (ovaj broj je jedinstv)

• Napomena: Mnogim servisima na internetu se može pristupiti p g p ppreko dobro-poznatih portova. Npr. svim HTTP servisima naInternetu se može pristupiti pomo�u porta broj “80”. T k d A j d t t b j (k ji j j di t )• Tako da: Argon jednostavno zna port broj (koji je jedinstven)od HTTP servera na udaljenoj mašini.

• Na ve�ini Unix sistemima, dobro-poznati portovi su izlistani u fajlu sa imenom /etc/services. Dobro-poznati brojevi portova nekih od najpopularnijih servisa su:

ftp 21 finger 79t l t 23 htt 80telnet 23 http 80smtp 25 nntp 119

9

Zahtjev za TCP vezom

• (Jedini) HTTP klient na argon.tcpip-lab.edu zahtijeva od (jedinog)(Jed ) e t a a go tcp p ab edu a t je a od (jed og)TCP klienta da uspostavi vezu sa portom broj 80 sa mašinom koja je na adresi 128.141.71.21

HTTP li t

argon.tcpip-lab.edu

HTTP client

Establish a TCP connectionEstablish a TCP connectionto port 80 of 128.143.71.21

TCP client

10

Bu�enje (pozivanje) IP protokola

• (jedini) TCP klient na Argon-(jed ) C e t a gou šalje zahtjev za uspostavljanje veze sa port-

TCP client

argon.tcpip-lab.edu

om 80 na Neon-u TCP client

Send an IP datagram to• Ovo se odradi tako što

lokalni IP modul šalje IP datagram prema IP

Send an IP datagram to128.143.71.21

datagram prema128.143.71.21

• (Dio podataka od IP datagram-a

IP

( p gsadrži zahtjev za otvaranje veze)

11

Slanje IP datagram-a do IP router-a

• Argon (128.143.137.144) može dostaviti IP datagram direktno go ( 8 3 3 ) o e dosta t datag a d e t oNeon-u (128.143.71.21), jedino ako su na istoj IP mreži (nekad se ovo zove “subnet”).

• Ali Argon i Neon nisu na istoj IP mreži(Q: Kako Argon zna ovo?)

• Prema tome, Argon šalje (jedini) IP datagram svom defaultgateway-u

• (jedini) Default gateway je na IP router-u• (jedini) Default gateway za Argon je Router137.tcpip-lab.edu

12

(128.143.137.1).

37

Put od Argon-a do Neon-a

neon.tcpip-lab.edu"Neon"

128.143.71.21

argon.tcpip-lab.edu"Argon"128.143.137.144

router137.tcpip-lab.edu"Router137"

128.143.137.1

router71.tcpip-lab.edu"Router71"128.143.71.1

Router

Ethernet NetworkEthernet Network

• Primjetimo da gateway ima druga�ije ime za svaki od svojih

13

j g y g j jinterfejsa (okruženja).

Slanje paketa sa Argon-1 prema Neon-u128 143 71 21 nije na mojoj lokalnoj mreži

DNS: The IP address ofARP K j j MAC dDNS: Koja je IP adresa

128.143.71.21 nije na mojoj lokalnoj mreži.Prema tom, ja trebam poslati paket svom

default gateway-u �ija je adresa 128.143.137.1 128.143.71.21 je na mojoj lokalnoj mreži.P t j l ti k t di ktDNS: The IP address of

“neon.tcpip-lab.edu” is 128.143.71.21

ARP: Koja je MAC adresaod 128.143.137.1?ARP: (jedina) MAC adresa od128.143.137.1 je 00:e0:f9:23:a8:20

ARP K j j MAC d

DNS: Koja je IP adresaod “neon.tcpip-lab.edu”?

Prema tome, ja mogu poslati paket direktno.

ARP: (jedina) MAC adresa od128.143.137.1 je 00:20:af:03:98:28

ARP: Koja je MAC adresaod 128.143.71.21?

frame frame

14

Traženje MAC adrese od gateway-a

• Da bi poslali IP datagram prema Router137, Argon stavlja a b pos a datag a p e a oute 3 , go sta ja(jedini) IP datagram u Ethernet okvir (frejm), i onda šalje taj frejm.

• Bez obzira, Ethernet koristi razli�ite adrese, takozvane Media Access Control (MAC) adrese (tako�er poznate pod imenima: fi i�k d h d k d )fizi�ke adrese, hardverske adrese)

• Prema tome, Argon prvo mora prevesti (jedinu) IP adresu128 143 137 1 u MAC adresu128.143.137.1 u MAC adresu.

• Prevod ove adrese se odradi preko Address Resolution Protocol (ARP) protokolaProtocol (ARP) protokola

15

Adresa dobijena od ARP-a

ARP message: What is the MACaddress of 128.143.137.1?

ARP message: IP address 128.143.137.1belongs to MAC address 00:e0:f9:23:a8:20

t i l b dargon.tcpip-lab.edu128.143.137.14400:a0:24:71:e4:44

router137.tcpip-lab.edu128.143.137.100:e0:f9:23:a8:20

16

Bu�enje device (ure�aj) drivera

• (jedini) IP modul na Argon-u, govori svom Ethernet device (jed ) odu a go u, go o s o t e et de cedriver-u da pošalje Ethernet frejm (ovir) na adresu00:e0:f9:23:a8:20

argon.tcpip-lab.edu

IP module

Send an Ethernet frameto 00:e0:f9:23:a8:20

Ethernet

17

Slanje Ethernet frejma

• (jedini) Ethernet device driver na Argon-u šalje (jedini) Ethernet (jed ) t e et de ce d e a go u ša je (jed ) t e etframe prema Ethernet mrežnoj kartici NIC (Network Interface Card (NIC))

• NIC šalje frejm dalje na mrežu

IP Datagram for Neon

argon.tcpip-lab.edu128 143 137 144

router137.tcpip-lab.edu128.143.137.14400:a0:24:71:e4:44

p p128.143.137.100:e0:f9:23:a8:20

18

38









frame

19

Daljnje slanje IP datagram

• (jedini) IP ruter prima Ethernet frejm na okruženju(jed ) ute p a t e et ej a o u e ju128.143.137.1, obnavlja IP datagram i odre�uje da IP datagram treba poslati naprijed prema okruženju sa imenom128.143.71.1

• IP ruter donosi zaklju�ak da on može isporu�iti IP datagram di ktdirektno

neon.tcpip-lab.edu"Neon"

128.143.71.21

argon.tcpip-lab.edu"Argon"128.143.137.144

router137.tcpip-lab.edu"Router137"

128.143.137.1

router71.tcpip-lab.edu"Router71"128.143.71.1

Router

20


Ponovni pogled na MAC adresu

• Sada ruter treba da prona�e MAC adresu od Neon-a. Sada ute t eba da p o a�e C ad esu od eo a• Ponovo, ARP je pokrenut, da prevede IP adresu od Neona

(128.143.71.21) u (jedinu) MAC adresu od Neon-a ( ) (j )(00:20:af:03:98:28).

ARP message: What is the MACARP message: What is the MACaddress of 128.143.71.21?

ARP message: IP address 128.143.71.21belongs to MAC address 00:20:af:03:98:28belongs to MAC address 00:20:af:03:98:28

neon.tcpip-lab.edu128.143.71.21

00:20:af:03:98:28

router71.tcpip-lab.edu128.143.71.1

21

00:20:af:03:98:28

Pozivanje device drivera na ruter-u

• (jedini) IP protokol na Router71, govori svom Ethernet device (jed ) p oto o a oute , go o s o t e et de cedriveru da pošalje Ethernet frame na adresu 00:20:af:03:98:28

router71.tcpip-lab.edu

IP d lIP module

Send a frame to

Eth t

Send a frame to00:20:af:03:98:28

Ethernet

22

Slanje drugog Ethernet frejm-a

• (jedini) Ethernet device driver na Router71 šalje Ethernet frame (jed ) t e et de ce d e a oute ša je t e et a eprema Ethernet adapteru, koji tranzmituje frejm na žicu.

IP Datagram for Neon

neon.tcpip-lab.edu128.143.71.21

00:20:af:03:98:28

router71.tcpip-lab.edu128.143.71.1

23

00:20:af:03:98:28

Podaci su napokon stigli do Neon-a

• Neon dobija Ethernet frame eo dob ja t e et a e• Korisna nosivost koji Ethernet frame

šalje je IP datagram koji se šalje dalje naj j g j j jIP protokol.

• Korisna nosivost od IP datagram-a jeHTTP server

Neon.cerf.edu

TCP segment, koji se dalje šalje premaTCP serveru.

HTTP server

TCP server

• Napomena: S obzirom da je TCP segment uvijet za vezu (za povezanost) (SYN), TCP protokol ne

TCP server

IP module( p ) ( ) pšalje podatke prema HTTP programu za ovaj paket. Umjesto toga, TCP protokol na Neon-u �e odgovoriti sa SYN segmentom prema Argon-u.

Ethernet

24

odgovoriti sa SYN segmentom prema Argon u.

39







ARP K j j MAC d





frame frame

25

Pakiranje datog primjera

• Do sad re�enom, Neon je samo primio jedan paketo sad e�e o , eo je sa o p o jeda pa et• Puno više rada se zahtijeva za uspostavljanje stvarne TCP

veze i sljanja podataka sa HTTP zahtjevomj j p j

• Dati primjer je pojednostavljen na nekoliko na�ina: p j j p j j– Nije se desila greška prilikom tranzmitovanja– Ruta izme�u Argon-a and Neon-a je kratkag j(samo jedan IP router-er)– Argon zna kako da kontaktira DNS server (bez dodatnog rutera ili traženja adrese)– ….

26

Koliko paketa se u stvarnosti pošalje?

tcpdump: listening on fxp016:54:51 340712 128 143 137 144 1555 > 128 143 137 11 53: 1+ A? neon cs (25)16:54:51.340712 128.143.137.144.1555 > 128.143.137.11.53: 1+ A? neon.cs. (25)16:54:51.341749 128.143.137.11.53 > 128.143.137.144.1555: 1 NXDomain* 0/1/0 (98) (DF)16:54:51.342539 128.143.137.144.1556 > 128.143.137.11.53: 2+ (41)16:54:51.343436 128.143.137.11.53 > 128.143.137.144.1556: 2 NXDomain* 0/1/0 (109) (DF)16 54 51 344147 128 143 137 144 1557 > 128 143 137 11 53 3+ (38)16:54:51.344147 128.143.137.144.1557 > 128.143.137.11.53: 3+ (38)16:54:51.345220 128.143.137.11.53 > 128.143.137.144.1557: 3* 1/1/2 (122) (DF)

16:54:51.350996 arp who-has 128.143.137.1 tell 128.143.137.14416 1 3 161 128 1 3 13 1 0 0 9 23 8 2016:54:51.351614 arp reply 128.143.137.1 is-at 0:e0:f9:23:a8:20

16:54:51.351712 128.143.137.144.1558 > 128.143.71.21.21: S 607568:607568(0) win 8192 <mss 1460> (DF)

16:54:51.352895 128.143.71.21.80 > 128.143.137.144.1558: S 3964010655:3964010655(0)ack 607569 win 17520 <mss 1460> (DF)

16:54:51.353007 128.143.137.144.1558 > 128.143.71.21.80: . ack 1 win 8760 (DF)16:54:51.365603 128.143.71.21.80 > 128.143.137.144.1558: P 1:60(59)

ack 1 win 17520 (DF) [tos 0x10]16:54:51.507399 128.143.137.144.1558 > 128.143.71.21.80: . ack 60 win 8701 (DF)

27

Literatura

• "Mastering Networks: An Internet Lab Manual"; Jorg aste g et o s te et ab a ua ; Jo gLiebeherr, Magda El Zarki; Chapter 0.

• "TCP/IP Tutorial and Technical Overview"; Lydia Parziale, David T. Britt, Chuck Davis, Jason Forrester, Wei Liu, Carolyn Matthews, Nicolas Rosselot; Eighth Edition (December 2006), Chapter 1.

• http://www.cs.virginia.edu/~itlab/book/slides/

28

40

Pregled na najvažnije koncepte mreže


Ova prezentacija koristi primjer sa prve prezentacije (prezentacija sa prve vježbe) da bi napravili pregled najvažnijih koncepata mreže:prve vježbe) da bi napravili pregled najvažnijih koncepata mreže: arhitektura protokola, protokol slojevi, encapsulation, demultipleksiranje, mrežna apstrakcija.

1

Mrežni koncepti (koncept, skica, nacrt, plan)

• Arhitektura protokolate tu a p oto o a

• Protokol slojeviProtokol slojevi

• EncapsulationEncapsulation

• Mrežna apstrakcijaMrežna apstrakcija

2

Slanje paketa sa Argon-1 prema Neon-u

3







ARP K j j MAC d





frame frame

4

Komunikacijska arhitektura

• Kompleksnost komunikaciskog zadatka se svodi na korištenjemnogostrukih protokol slojeva:

• Svaki protokol se implementira nezavisno• Svaki protokol je odgovoran za odgovaraju�i

podzadatak• Svi protokoli su grupirani u hijerarhiju

• Strukturu skupa protokola zovemo komunikaciska arhitekturaili protokol nacrt

5

TCP/IP protokol nacrt

• (jedina) TCP/IP protokol nacrt je(jedinstvena) protokol arhitekturaInternet-a

Application User-level programs

Internet-a

• TCP/IP nacrt ima �etri sloja:

Transport

Network Operating system

Programi, Prenos, Mreža iPodaci-veza sloj

Network

Data Link

• Sistemi na kraju veze (host-ovi) primjenjuju sva �etri sloja. G i (R i) j di i k jiGateway-i (Router-i) su jedini koji imaju dva donja sloja.

Data Link

Media Access

Sublayer inLocal AreaNetworks

6

Control (MAC)

41

Funkcija slojeva

• Podaci- veza sloj:– Namjena: Pouzdan prenos frejme-ova preko veze

Media Access Control koji se nalazi na LAN-u– Funkcija: Framing, media access control, provjera greški

• Mrežni sloj:– Namjena: Pomjera pakete sa izvornog host-a do željenog host-a– Funkcija: Routing, addressing

• Prenosni sloj:– Namjena: Dostava podataka izme�u host-ova– Funkcija: Veza je uspostavljena\ukinuta, kontrolisanje greški

kontrola protoka• Programski sloj:g j

– Namjena: Programi za specifi�nu namjenu (dostavljanje email-a, prikaz HTML dokumentadocuments, pouzdano slanje podataka)

Funkcija: Zavisi od specifi�nosti programa

7

– Funkcija: Zavisi od specifi�nosti programa

TCP/IP nacrt i OSI Reference Model

ApplicationL

ApplicationLayer

LayerPresentation

LayerS i

(jedini) TCP/IP protokol stek ne d fi iš d j l j d Session

LayerTransport

LayerTransport

Layer

definiše donje slojeve od kompletnog protokol stek-a

LayerNetwork

Layer(Data) Link

y

NetworkLayer

(Data) Link

(Šta je stek?)(Data) Link

LayerPhysical

Layer

(Data) LinkLayer

y

OSIReference

ModelTCP/IP Suite

8

Model

Zaduživanje protokola odgovaraj�im slojevim

ApplicationSNMPFTP DNSHTTPpingli ti Telnet

Layer

TransportTCP UDP

SNMPFTP DNSHTTPapplication Telnet

Routing Protocols

a spo tLayer

TCP UDP

NetworkLPIM

RIP

IP

ICMP

IGMP LayerPIM

OSPF

IPIGMP

DHCP

Data LinkLayer

ARP Ethernet

9

Layer

NetworkInterface

Komunikacija preko slojeva

• Entitet odre�enog sloja može jedino komunicirati sa:t tet od e�e og s oja o e jed o o u c at sa1. peer sloj entitet-om korištenjem zajedni�kog protokola

(Peer Protocol)( )2. susjednim sloj-em da omogu�i servis i da primi servis

N+1 LayerEntity

N+1 LayerEntity

N+1 Layer ProtocolN+1 Layer

layer N+1/N

N LayerEntity

N LayerEntity

N Layer ProtocolN Layer

layer N+1/Ninterface

N-1 LayerEntity

N-1 LayerEntity

N-1 Layer ProtocolN-1 Layer

layer N/N-1interface

10

Entity Entityy

Slojevi komunikacije

Sloj N+1 entitet vidi donje slojeve jedino kao service providerSloj N+1 entitet vidi donje slojeve jedino kao service provider(service provider se prevodi kao davatelj usluga)

11

Service (service ili usluga) Access Points

• Servisni korisni�ki pristup je usluga od service providera Se s o s � p stup je us uga od se ce p o de a(provajder ili davatelj ili poslužitelj) na Service Access Points (SAPs)

• SAP posjeduje adrese koje jedinstveno odre�uju gdje se servisu može pristupiti

Layer-NEntityN Layer Entity

layer N/N-1service interface

LayerN-1

Layer- N-1Entity

N-1Layer

SAP

12

yy

42

Razmjena podataka

• Jedini�na koli�ina podataka koja se šalje izme�u peer entiteta se zoveProtocol Data Unit (PDU)

• Za sad, tuma�imo PDU kao jedan paket

N LayerEntity

PDU(at layer N)

N LayerEntityEntity (at layer N) Entity

• Scenario: Sloj-N na A šalje sloj-N PDU prema sloju-N na B• Šta se u stvari dešava:

– A sloj-N šalje PDU prema jednom od SAP-ova na sloju-N-1A sloj N šalje PDU prema jednom od SAP ova na sloju N 1– Sloj-N-1 entitet na A svoj sopstveni (sloj-N-1) PDU koji se šalje prema sloju-N-

1 entiteta od B– PDU na sloju-N-1 = sloj-N-1 zaglavlje + sloj–N PDU

13

PDU na sloju N 1 sloj N 1 zaglavlje sloj N PDU

Razmjena podataka

14

Slojevi u primjeru

15

Layers in the Example

Šalje HTTP zahtjev prema Neon-u

U t lj 128 143 71 21 tUspostavlja vezu sa 128.143.71.21 na portu broj 80Orvara TCP vezu sa

128.143.71.21 na portu broj 80IP datagram je TCP segment a port 80

Šalje datagram (koja sadrži zahtjev za vezu) prema 128.143.71.21Šalje IP datagram prema

128.143.71.21

Šalje IP datagram prema 128.143.71.21

Frame je na IP Frame je na IP

segment za port 80

Šalje datagram prema 128.143.137.1 Šalje datagram prema 128.143.7.21

jdatagram-u

jdatagram-u

Šalje Ethernet frame prema 00:e0:f9:23:a8:20

Šalje Ethernet frame prema 00:20:af:03:98:28

16

p

Slojevi i servisi

• Servis opremljen sa TCP prema HTTP:Se s op e je sa C p e a– pouzdan prenos podataka na logi�kom vezom

• Servis opremljen sa IP prema TCP:Servis opremljen sa IP prema TCP:– nepouzdan prenos IP datagram-a preko IP mreže

• Servis opremljen sa Ethernet prema IP:Servis opremljen sa Ethernet prema IP:– Prenos frejmova preko Ethernet segmenata

• Ostali servisi:– DNS: Prenos izme�u domain imena i IP adresaDNS: Prenos izme�u domain imena i IP adresa– ARP: Prevo�enje izme�u IP adresa i MAC adresa

17

Encapsulation i Demultipleksiranje

• Encapsulation (sažimanje)capsu at o (sa a je)• Kako se podatak pomjera dole u protokol steku, svaki

protokol dodaje sloj-specifikaciju za kontrolu informacija

HTTP

User data

p j j p j j

TCP

User dataHTTP Header

IP

TCP Header

TCP segment


Ethernet

TCP HeaderIP Header

IP datagram


18

TCP HeaderIP HeaderEthernetHeader

EthernetTrailer

Ethernet frame


43

Encapsulation i demultipleksiranje u našem primjeruu našem primjeru

• Pogledajmo detaljnije u Ethernet frame izme�u Argon iog edaj o deta j je u t e et a e e�u goRouter, koji sadrži TCP zahtjev za vezu prema Neon-u.

• Ovaj frame je u hexadecimal-nom zapisu .

00e0 f923 a820 00a0 2471 e444 0800 4500 002c 9d08 4000 8006 8bff 808f 8990 808f 4715 065b 0050 0009 465b 0000 0000 6002 2000 598e 0000 0204 05b4

19

Ethereal

Pogled 1:Zbir svihZbir svih

paketa

Pogled 2:Detalji zaglavlja

od paketa

View 3:Sadržaj paketa u

h d i lhexadecimali ASCII

obliku

20

Raš�lanjivanje informacija sadržanih u frame usadržanih u frame-u

4 bytes

destination address00:e0:f9:23:a8:20

source address0:a0:24:71:e4:44

4 bytes

Ethernetheader

(14 bytes)

version0x4

header length0x5

Type of Service/TOS0x00

total length (in bytes)0x002c

Identification0x9d08

flags010

fragment offset0000000000000

type0x0800

( y )

0x9d08 0102 00000000000002

cource IP address128.143.137.144

destination IP address128 143 71 21

time-to;ive0x80

protocol0x06

header checksum0x8bff

IP Header(20 bytes)

128.143.71.21source port number

162710

destination port number8010

sequence number0x0009465b

acknowledgement number0x00000000TCP Header 0x00000000

header length0x6

unused0000002

flags0000102

window size819210

TCP checksum0x598e

urgent pointer0x0000

maximum segment size146010

option type0x02

option length0x04

TCP Header(24 bytes)

Eth t

21

1460100x02 0x04

CRCEthernet

trailer(4 bytes)

Encapsulation i demultipleksiranje

d ti ti dd

6 bytes

destination address

source address4 bytes

type CRC

Application dataTCP HeaderIP HeaderEthernet Header Ethernet Trailer

22

Ethernet frame

Encapsulation i demultipleksiranje : Ethernet zaglavljeEthernet zaglavlje

00 0 f9 23 8 20

6 bytes

00:e0:f9:23:a8:20

0:a0:24:71:e4:444 bytes

0x0800 CRC

Application dataTCP HeaderIP HeaderEthernet Header Ethernet Trailer

23

Ethernet frame

Encapsulation i demultipleksiranje: IP zaglavljeIP zaglavlje

DS ECNversion(4 bits)

headerlength

Total Length (in bytes)(16 bits)

32 bits

Identification (16 bits) flags(3 bits) Fragment Offset (13 bits)

TTL Time-to-Live(8 bits)

Protocol(8 bits) Header Checksum (16 bits)

Source IP address (32 bits)

Destination IP address (32 bits)

Application dataTCP HeaderEthernet Header Ethernet TrailerIP Header

24

Ethernet frame

44

Encapsulation i demultipleksiranje: IP zaglavljeIP zaglavlje

0x0 0x00x4 0x5 4410

32 bits

9d08 0102 00000000000002

12810 0x06 8bff

128.143.137.144

128.143.71.21


25

Ethernet frame

Encapsulation i demultipleksiranje: TCP ZaglavljeTCP Zaglavlje

32 bits

Source Port Number Destination Port Number

32 bits

Sequence number (32 bits)

Acknowledgement number (32 bits)header window sizeheaderlength 0 Flags

TCP checksum urgent pointer

length Max segment sizeoption Izborno:k i llength Max. segment sizep

type maksimalna veli�ina segmenta

Application dataEthernet Header Ethernet TrailerIP Header TCP Header

26

Ethernet frame

Encapsulation i demultipleksiranje: TCP zaglavljeTCP zaglavlje

32 bits

162710 8010

32 bits

60783510

010

819210610 0000002 0000102

0x598e 00002

4 14602 410 146010210


27

Ethernet frame

Encapsulation i demultipleksiranje: Programski podaciProgramski podaci

Nema podataka o programu u ovom

frame-u


28

Ethernet frame

Razli�iti pogledi na mrežu

• Razli�iti slojevi protokol steka imaju razli�it pogled na mrežu. a � t s oje p oto o ste a aju a � t pog ed a e uOvo je HTTP-ov i TCP-ov pogled na mrežu.

Argon Neon

HTTP li t

Argon128.143.137.144

HTTP

Neon128.143.71.21

HTTPHTTP client serverserver

TCP client TCP serverTCP server

IP Network

29

Pogled na mrežu od IP protokola

128.143.71.21128.143.137.144

128.143.137.1 128.143.71.1

Router

128 143 137 0/24 128.143.71.0/24128.143.137.0/24Network

128.143.71.0/24Network

30

45

Ethernet-ov pogled na mrežu

• Ethernet-ov pogled na mrežut e et o pog ed a e u

ArgonArgon(128.143.137.144)

Router137(128.143.137.1)


31

Literatura



32

46

IP adrese


�itava prezentacija je posve�en IP adresama.

IP adrese

• Struktura IP adresa• Classful IP adreseClassful IP adrese• Ograni�enja i problemi sa classful IP adresama• SubnettingSubnetting• CIDR• IP verzija 6 adresiranjeIP verzija 6 adresiranje

IP adrese

version(4 bits)

headerlength

Type of Service/TOS(8 bits)

Total Length (in bytes)(16 bits)

32 bits

Identification (16 bits) flags(3 bits) Fragment Offset (13 bits)

TTL Time-to-Live(8 bits)

Protocol(8 bits) Header Checksum (16 bits)




Ethernet frame

IP adrese

0x4 0x5 0x00 4410

32 bits

9d08 0102 00000000000002

12810 0x06 8bff

128.143.137.144

128.143.71.21


Ethernet frame

Šta je IP adresa?

• IP adresa je jedinstvena globalna (svima poznata) adresa za ad esa je jed st e a g oba a (s a po ata) ad esa amrežno okruženje

• Izuzeci:– Dinami�ki dodjeljena IP adresa (� DHCP, vježbe broj 7)– IP adresa u privatnim mrežama (� NAT, vježbe broj 7)p ( , j j )

• IP adresa:- je 32 bit dug identifikator- enkodira mrežni broj (mrežni prefiks)enkodira mrežni broj (mrežni prefiks) i host broj

Mrežni prefiks i host broj

• Mrežni prefiks identifikuje o kojoj je mreži rije� i host broj e p e s de t uje o ojoj je e je� ost b ojidentifikuje odre�eni (specifi�ni) host (u stvari, okruženje na mreži).

mrežni prefiks host broj

• Kako znamo koliko je dug mrežni prefiks?– Prije 1993: Mrežni prefiks je implicitno definisan (vidi

class-based adresiranje)ili– Poslije 1993: Mrežni prefiks je prikazan pomo�u netmask-

e.

47

Ta�kasti decimalni zapis

• IP adrese su pisane u takozvanom ta�kasto decimalnom ad ese su p sa e u ta o a o ta� asto dec a ozapisu.

• Svaki bit se identifikuje pomo�u decimalnog broja koji se j p g j jnalazi u rangu [0..255]:

• Primjer:1000111110000000 10001001 10010000

1.vi Byte

= 128

2.gi Byte

= 143

3.�i Byte

= 137

4.ti Byte

= 144= 128 = 143 = 137 = 144

128.143.137.144

Primjer

• Primjer: ellington.cs.virginia.eduje e gto cs g a edu

128.143 137.1448. 3 3 .

• Mrežna adresa je: 128.143.0.0 (or 128.143)• Host broj je: 137.144• Netmask-a je: 255.255.0.0 (or ffff0000)

• Prefiks ili CIDR zapis: 128.143.137.144/16» Mrežni prefiks je 16 bita dug

Specijalne IP adrese

• Rezervisane ili (po konvenciji) specijalne adrese:

Loopback okruženja– sve adrese od 127.0.0.1 do 127.255.255.255 su rezervisane za loopback okruženja– Mnogi sistemi koriste 127.0.0.1 kao loopback adresug p– loopback okruženju je dodijeljeno ime “localhost”

IP adresa od mreže– Host broj je postavljen na sve nule, npr. 128.143.0.0

Broadcast adresaBroadcast adresa– Host broj su sve jedinice, e.g., 128.143.255.255– Broadcast ide prema svim hostovima u mreži– �esto se ignoriše zbog sigurnosnih razloga

• Test / Eksperimentalne adrese• Test / Eksperimentalne adreseRangovi odre�enih adresa su rezervisani za “eksperimentalnu upotrebu”. Paket �e biti dostavljen ako on sadrži ovu ciljanu adresu (vidi RFC 1918):

10.0.0.0 - 10.255.255.255172 16 0 0 172 31 255 255172.16.0.0 - 172.31.255.255192.168.0.0 - 192.168.255.255

• Konvencija (ali nije rezervisana rije�) Default gateway ima host broj koji je stavljen na ‘1’, npr. 192.0.1.1Default gateway ima host broj koji je stavljen na 1 , npr. 192.0.1.1

Subnetting

• Problem: Organizacije g jimaju svoje mnogostruke mreže koje su nezavisno organizovane

Univerzalna mreža

El kt t h i�korganizovane– Rješenje 1: Dodijeliti odvojenu

mrežnu adresu za svaku mrežu

Medicinska škola

Elektrotehni�ka škola

mrežu• Teško za upravljanje• Za one izvan organizacije,

Biblioteka

svaka mreža mora biti adresabilna.

– Rješenje 2: Dodati noviSubnetting

Rješenje 2: Dodati novi (dodatni) nivo hijerarhije strukturi IP adrese

Dodjeljivanje adresa pomo�u subnetting-a

• Svakom dijelu organizacije je dodijeljen rang IP adresa (subnets ilib k ( d ž ))subnetworks (podmreže))

• Adresa u svakoj subnet (podmreži) se može upravljati lokalno

University Network128.143.0.0/16

University Network

Medical School

EngineeringSchool

128.143.71.0/24128.143.136.0/24

128.143.56.0/24

School

Library

School

Library

128.143.121.0/24

Osnovna ideja Subnetting-a

• Podijeliti host broj udio od IP adrese nasubnet broj i na(manji) host broj(manji) host broj.

• Rezultat ovoga je 3-slojna (troslojna) hijerarhija

mrežni prefiks host broj

subnet brojmrežni prefiks host broj

• Tada: prošireni mrežni prefiks

• Subnets (podmreže) se mogu proizvoljno uredit unutar organizacije• Iznutra, subnets se tretiraju kao odvojene mreže• Subnet struktura nije vidljiva izvan organizacije• Subnet struktura nije vidljiva izvan organizacije

48

Subnetmask

• Routeri i host-ovi koriste prošireni mrežni prefiksoute ost o o ste p oš e e p e s(subnetmask) da bi identifikovali po�etak host broja

128 143 137 144128.143 137.144network prefix host number

128.143 144137network prefix host numbersubnet

number

extended network prefix

1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 0 0 0 0 0 0 0 0

subnetmasksubnetmask

Prednosti subnetting-a

• Pomo�u subnetting-a, IP adresa koristi 3-slojnu hijerarhiju:o o�u sub ett g a, ad esa o st 3 s oj u je a ju» Mreža» Subnet (podmreža)» Host

• Reducira se kompleksnost router-a. S obzirom da vanjski router ne zna ništa o subnetting-u, kompleksnost (složenost)routing tabele kod vanjskih router a je smanjenarouting tabele kod vanjskih router-a je smanjena.

Napomena: Dužina subnet mask e ne mora biti ista kod svih• Napomena: Dužina subnet mask-e ne mora biti ista kod svih podmreža.

Primjer: Subnetmask

• 128.143.0.0/16 je IP adresa mrežej• 128.143.137.0/24 je IP adresa podmreže

• 128.143.137.144 je IP adresa host-a• 255.255.255.0 (or ffffff00) je subnetmask host-a

• Kada se subnetting koristi, u opštem slu�aju pri�amo o “subnetmask” (umjesto netmask) i “subnet” (podmreža) (umjesto mreža)

• Upotreba subnetting-a ili dužina od subnetmask odre�uje mrežni administratoradministrator

• Dosljednost subnetmask-i je odgovornost administratora

Bez subnetting-a

• Svi hostovi misle da su ostali hostovi na istoj mrežiS osto s e da su osta osto a stoj e

128.143.137.32/16subnetm ask: 255.255.0.0

128.143.71.21/16subnetm ask: 255.255.0.0

128.143.137.144/16subnetm ask: 255.255.0.0

128.143.71.201/16subnetm ask: 255.255.0.0

128.143.70.0/16

Sa subnetting-om

• Hostovi sa istim proširenim mrežnim prefiksom pripadaju istoj osto sa st p oš e e p e so p padaju stojmreži

128.143.137.32/24subnetm ask: 255.255.255.0

128.143.71.21/24subnetm ask: 255.255.255.0

128.143.137.144/24subnetm ask: 255.255.255.0

128.143.71.201/24subnetm ask: 255.255.255.0

128.143.0.0/16

128.143.137.0/24Subnet

128.143.71.0/24Subnet

Sa subnetting-om

• Razli�ite subnetmask-e vode na razli�ite poglede o veli�inia � te sub et as e ode a a � te pog ede o e �opsega mreže

128 143 137 32/26 128 143 71 21/24128 143 137 144/26 128 143 71 201/16128.143.137.32/26subnetm ask: 255.255.255.192

128.143.71.21/24subnetm ask: 255.255.255.0

128.143.137.144/26subnetm ask: 255.255.255.192

128.143.71.201/16subnetm ask: 255.255.0.0

128 143 0 0/16

128.143.71.0/24Subnet128.143.137.128/26

Subnet128.143.137.0/26

Subnet

128.143.0.0/16

49

Klasifikacija IP adresa (sve do 1993)

• Kada su Internet adrese standardizirane (u ranim 1980s), ada su te et ad ese sta da d a e (u a 980s),Internet prostor internet adresa je bio podjeljen na klase:– Klasa A: Mrežni prefiks je 8 bita dug

– Klasa B: Mrežni prefiks je 16 bita dug

– Klasa C: Mrežni prefiks je 24 bita dugp j g

• Svaka IP adresa sadrži klju� koji identifikuje o kojoj je klasi j j j j j jrije�:– Klasa A: IP adresa po�inje sa “0”

– Klasa B: IP adresa po�inje sa “10”

– Klasa C: IP adresa po�inje sa “110”p j

Stari na�in: Klase Internet adresa

Class A 0bit # 0 1 7 8 31

Network Prefix8 bits

Host Number24 bits

Class B 1 network id hostbit # 0 1 15 162

031

bit # 0 1 23 242 313

Network Prefix16 bits

Host Number16 bits

Class C network id host11 0Network Prefix Host NumberNetwork Prefix

24 bitsHost Number

8 bits

Stari na�in: Klase Internet adresa

Class D multicast group id11 1bit # 0 1 2 313

04

11 1bit # 0 1 2 313

14

05

Class E (reserved for future use)11 110

• Mi �emo pri�ati o multicast adresama nekad kasnije.

Problem sa Classful IP adresama

• U ranim 1990s, orginalna šema classful adresa je imala veliki U a 990s, o g a a še a c ass u ad esa je a a ebroj problema– Ravni prostor za adrese. Tabele Rout-era na ki�mi (osnovi)p

Internet-a je trebala da ima vrijednost za svaku adresu na internetu. Kada je Klasa C mreža po�ela da se naširoko upotrebljava, ovo je po�elo da predstavlja problem. Do 1993, veli�ina tabela Routera jepo�elo da predstavlja problem. Do 1993, veli�ina tabela Routera je po�ela da prevazilazi kapacitet routera.

Ostali problemi:– Premalen broj mrežni adresa za velike mreže

• Klasa A i Klasa B adresa su prestale da postoje• Klasa A i Klasa B adresa su prestale da postoje– Ograni�ena fleksibilnost za mrežne adrese:

• Klase A and B adresa su ubijene (>64,000 addresses) • Klasa C adresa je nedovoljan (zahtjeva se 40 Klasa C adresa)

Raspodjela Classful adresa CIDR - Classless Interdomain Routing

• IP router osnova ima jednu tabelu sa vrijednostima potrebnih j j prouteru za svaku mrežnu adresu:– Sa subnetting-om, ki�ma (osnova) router-a samo treba da zna jednu

vrijednost za svaku od Klasa A B ili C mrežavrijednost za svaku od Klasa A, B, ili C mreža– Ovo je prihvatljivo samo za Klasu A i Klasu B mreža

• 27 = 128 Klasa A mreža• 214 = 16,384 Klasa B mreža

– Ali ovo nije prihvatljivo za Klasu C mreža• 221 = 2 097 152 Klasa za C mreže• 221 = 2,097,152 Klasa za C mreže

• Ve� 1993, veli�ina router tabela po�inje da prevazilazi kapacitet routerap

• Kao posljedica: Klasno-bazirana zaduženja IP adresa treba da se napusti

50

CIDR - Classless Interdomain Routing

• Ciljevi:C je– Novo tuma�enje prostora za IP adrese– Reorganizacija zaduženja IP adresa radi pove�anjaReorganizacija zaduženja IP adresa radi pove�anja

efikasnosti– Dozvoliti route-r agregaciji (gomilanju) da minimizira g g j (g j )

vrijednosti u router tabelama• CIDR (Classless Interdomain routing)

– napuštanje dosadašnjeg zapisa o klasama– Klju�ni koncept: dužina mrežnog prefiksa u IP adresama

je proizvoljna– Posljedica: Veli�ina mrežnog prefiksa mora biti dostupna

sa IP adresom

CIDR Zapis

• Primjer CIDR zapisa neke IP adrese: j p192.0.2.0/18

• "18" je dužina prefiksa. Taj broj tvrdi da je prvih 18 bita predstavlja mrežni prefiks adrese (i preostalih 14 bita je dostupno za specifi�numrežni prefiks adrese (i preostalih 14 bita je dostupno za specifi�nu host adresu)

• CIDR zapis može zamijeniti korisne subnetmaske (ali je puno više poopšteno)

IP adresa 128 143 137 144 i subnetmask a 255 255 255 0 postaju– IP adresa 128.143.137.144 i subnetmask-a 255.255.255.0 postaju128.143.137.144/24

• CIDR zapis dozvoljava ponor (ispušatnje) traling nula mrežne adrese:192.0.2.0/18 se može pisati kao 192.0.2/18

Zašto ljudi još uvijek govore o...

• CIDR eliminiše koncept Klasa A, B, i C mreža i zamjenjuje je sa mrežnim prefiksom

• Postojanje classful mrežne adrese je konvertovano u CIDR adrese:Postojanje classful mrežne adrese je konvertovano u CIDR adrese:128.143.0.0 � 128.143.0.0/16

P j ij h til ( th d t j � ) ž d �• Promjena nije zahvatila mnogo (prethodno postoje�e) mreže preduze�a– Mnogi mrežni administratori (posebno na univerzitetskim kampusima)

nisu ni primjetili promjenu (i još uvijek ovore o...

(Napomena: CIDR je predstavljen kao vanjska funkcija od BGPv4 kao interdomain routing protocol. )g p )

Blokovi CIDR adresa

• CIDR zapis se može fino izraziti pomo�u blokova adresaBl k k i ti k d d dj lj j IP d k ij i t t b l• Blokove koristimo kad dodjeljujemo IP adrese za kompanije i za router tabele(route-r agregacija (gomilanje))

CIDR blok prefiks # (broj) host adresaCIDR blok prefiks # (broj) host adresa/27 32/26 64/25 128/24 256/24 256/23 512/22 1,024/21 2,048/20 4 096/20 4,096/19 8,192/18 16,384/17 32,768/16 65 536/16 65,536/15 131,072/14 262,144/13 524,288

CIDR i dodjele adresa

• Osnova ISP-ova je omogu�iti veliki blok IP adresnog prostora j g g pi onda preraspodijeliti dijelove tih adresnih blokova na svoje korisnike.

Primjer:• Predpostavimo da ISP posjeduje adresni blok 206 0 64 0/18 koji• Predpostavimo da ISP posjeduje adresni blok 206.0.64.0/18, koji

predstavlje 16,384 (214) IP adrea• Predpostavimo da klijent zahtjeva 800 host adresa

S Cl f l d• Sa Classful adresama: treba da dodijeli Klasu B adresa (i time profu�ka ~64,700 adresa) ili �etri individualne Klase C adresa (i uvede 4 nova routera u globalnu Internet router tabelu)

• Sa CIDR: Dodijeli�e /22 blok, npr., 206.0.68.0/22, i time dodijeliti blok od1,024 (210) IP adresa.

CIDR i Routiranje

• Agregacija vrijednosti u ruter tabelama:g g j j– 128.143.0.0/16 i 128.144.0.0/16 su predstavljeni kao

128.142.0.0/15Najduža prefiks podudarnost: Routerov pogled u tabele pronalazi• Najduža prefiks podudarnost: Routerov pogled u tabele pronalazi router vrijednost koji se podudara sa najdužim prefiksom

Šta je izlazno okruženje za128 143 137 0/24 ?

Prefiks Okruženje

128.0.0.0/4 okruženje #5 128.143.137.0/24 ? j128.128.0.0/9 okruženje #2

128.143.128.0/17 okruženje #1

Ruter agregacija može biti iskorištenakad su IP blok adrese dodijeljene

8 3 8 0/ o u e je #

Router tabelakad su IP blok adrese dodijeljenena hijerarhiski na�in

51

CIDR i Router informacije

ISP X vlasnik:

Kompanija x:

206.0.68.0/22

206.0.64.0/18204.188.0.0/15209.88.232.0/21

I t tInternet osnova(ki�ma Interneta)

ISP y:209 88 237 0/24Interneta) 209.88.237.0/24

Organizacija z1 : Organizacija z2 :209.88.237.192/26

g j

209.88.237.0/26

CIDR i Router informacijeOsnovni routeri ne znaju ništa oKompaniji X, ISP-u y, ili oOrganizacijama z1 z2

ISP X vlasnik:Kompanija x:

206.0.68.0/22

Organizacijama z1, z2.

ISP X ne zna ništa o ISP y šalje sve što se podudara sa

206.0.64.0/18204.188.0.0/15209.88.232.0/21

I t t

:ISP X ne zna ništa o organizacijama z1, z2. prefiksom:

209.88.237.192/26 prema Organiza. z1209.88.237.0/26 prema Organizac. z2

Internet osnova(ki�ma Interneta)

ISP y:209 88 237 0/24

ISP X šalje sve što se podudara sa prefiksnom: 206.0.68.0/22 prema kompaniji Kompaniji x,Interneta) 209.88.237.0/24209.88.237.0/24 prema ISP y

Organizacija z1 : Organizacija z2 :

Osnova šalje sve što se podudara sa prefiksom206.0.64.0/18, 204.188.0.0/15,

209.88.237.192/26g j

209.88.237.0/26, ,

209.88.232.0/21 prema ISP-u X.

IPv6 - IP Vezija 6

• IP Verzija 6e ja 6– Je nasljednik trenutno korištene IPv4 – Specifikacije su završene 1994Specifikacije su završene 1994– Napravljena su poboljšanja od IPv4 (nisu revolucionarne

promjene)p j )

• Jedna (nije jedina!) karakteristika od IPv6 je zna�ajno ( j j ) j jpove�anje IP adresa na 128 bita (16 byta)

• IPv6 �e riješiti – u doglednoj budu�nosti – probleme sa IP adresama

• 1024 adresa po kvadratnom in�u na površini zemlje.

IPv6 Zaglavljeversion(4 bits)

Traffic Class(8 bits)

Flow Label(24 bits)

32 bits

Payload Length (16 bits) Next Header(8 bits) Hop Limits (8 bits)



Application dataTCP HeaderEthernet Header Ethernet TrailerIPv6 Header

Ethernet frame

IPv6 protiv IPv4: Pore�enje adresiranja

• IPv4 ima maksimum oda a s u od232 � 4 billiona adresa

• IPv6 ima maksimum odIPv6 ima maksimum od2128 = (232)4 � 4 billiona x 4 billiona x 4 billiona x 4 billiona

adresa

Zapis od IPv6 adrese

• Konvencija (dogovor): 128-bitna IPv6 adresa je napisana o e c ja (dogo o ) 8 b t a 6 ad esa je ap sa akao osam 16-bit-ni cijelih brojeva (koriste se heksadecimalne cifre za svaki cijeli)

CEDF:BP76:3245:4464:FACE:2E50:3025:DF12• Kra�i zapis:• Skra�ivanje vode�ih nula:

CEDF:BP76:0000:0000:009E:0000:3025:DF12 � CEDF:BP76:0:0:9E :0:3025:DF12� CEDF:BP76:0:0:9E :0:3025:DF12

• “:0000:0000:0000” se mogu pisati kao “::”CEDF:BP76:0:0:FACE:0:3025:DF12 � CEDF:BP76::FACE:0:3025:DF12

• IPv6 adrese se izvode iz IPv4 adresa koje imaju 96 vode�ih nula bit-ova. Konvencija nam dozvoljava da koristimo IPv4 zapis za krajnja 32 bit-a.::80:8F:89:90 � ::128.143.137.144::80:8F:89:90 � ::128.143.137.144

52

IPv6 Provider-based adresiranje

• Prva IPv6 adresa �e biti smještena na provider-based planuj p p

Registar Provider Subscriber OkruženjeSubnetworkRegistarID

ProviderID010 Subscriber

IDOkruženje

IDSubnetwork

ID

• Tip: Je postavljena na “010” za provider-based adrese• Registat: identifikuje agenciju koja �e registrovati adreseSlj d � lj i j j ji d ži ( � d ži j “()”)Sljede�a polja imaju promjenjivu dužinu (preporu�ena dužina je u “()”)• Provider: Id Internet pristupni provider (16 bits)• Subscriber: Id od organizacije na provider-u (24 bits)• Subscriber: Id od organizacije na provider-u (24 bits)• Subnetwork: Id od subnet unutar organizacije (32 bits)• Okruženje: identificira okruženje na �voru (48 bits)Okruženje: identificira okruženje na �voru (48 bits)

Literatura


• "TCP/IP Tutorial and Technical Overview"; Lydia Parziale, David T. Britt, Chuck Davis, Jason Forrester, Wei Liu, Carolyn Matthews, Nicolas Rosselot; Eighth Edition (December 2006), Chapter 3.1.


38

53

Šta je Command Prompt?

Prije nego što je Windows došao na scenu, najpoznatiji OS je bio DOS (Disk Operating System). Ovo je tekst-bazirani operativni sistem, programi su se pokretali tako što smo kucali naredbe. Kada je došao Windows sve ovo sa tekst-bazirani operativnim sistemima se napustilo, i čitav proces za rad na računaru je dobio neku novu dimenziju. Pa iako DOS nije uključen u Windows operativni sistem, postoji nešto što se se zove Command promt - programi za kucanje naredbi u tekstualnom obliku, i to je u stvari kostur priješanjeg DOS.

Ovaj alat (CP) obično koriste ljudi sa većim znanjem iz OS, ili osobe kojima je posao da održavaju računare. Postoji velik naredbi koje je lakše sprovesti kucanjem u CP nego traženje odgovarajuće postavke u Windowsu.

Iako ovja CP izgleda malo, na prvu ruku, neprijateljski, mi ćemo potrošiti dva časa učeći ga. Poslije ta dva časa, svi ćemo znati koristiti te osnovne i neke možda napredne stvari.

Kako otvoriti Command Prompt (CP)

Postoji nekoliko načina kako pokrenuti CP. Možemo ići na

Start meni -> All programs -> Accessories -> Comand Prompt.

Drugi način je da idemo na Start -> run... -> cmd -> enter

Kad otvorite Command prompt dobićete sljediću sliku:

Napomena: U slačaju da ne možete "digniti operativni sistem", opet možete koristiti Comand prompt.

54

Napomena: Kad prvi put pokrenete ovu aplikaciju primjeti ćete da se Command Prompt otvorio na putu (u našem slučaju)

C:\Users\korisničko ime>

C:\Documents and Settings\Nastava>

Windows 7 korisnici kad žele da pokrenu CP kao Administratori prvo treba kliknuti desnim klikom na prečicu CP i izabrati Run as administrator.

Kad prozor otvaramo kao administrator, primjetit ćete da će se prozor otvoriti sa drugačijim putem

C:\WINDOWS\system32

Mjenjanje osobina izgleda Command prompta

Da pristupimo osbinama CP i naštamamo ih po svojim pravilima, trebamo napraviti desni klik na naslovnu traku prozora CP i izabrati opciju Properties.

55

U dobijenom prozoru Properties primjetit ćete 4 taba sa opcijama: Options, Fonts, Layout i Colors.

Pa ćemo sad proći kroz ove tabove i detaljno objasniti sve opcije koje se mogu naštimati.

Mjenjanje veličine Cursora u Command Promptu, veličine Buffera i Edit meni

Šta je Buffer u CP?

Buffer je dio memorije u kojem comand promt pamti sve naredme kje ste ukucali. Pomoću strelica uvijek možemo pozivati

neku prethodno upotrebljenu naredbu.

Pa posmatrajmo Options tab. Ona ima tri dijela: Cursor Size, Command, History i Edit Options

Kako kopirati tekst iz Command prompta?

Desni klik u prozor -> Mark -> označimo tekst i pritisnemo enter -> zatim zalijepite ovaj tekst u odgovarajući prozor

56

Mjenjanje veličine fonta u Command promptu

U Font tabu imate opciju da izaberete veličinu fonta (Font size) i tip fonta (Font Type). Isto tako možete koristii privju prozor da vidite efekst prije nego što se i odlučite za njih

Veličina prozora -> Koristimo Layout tab

57

Kako promjeniti Comand prompt boju prozora -> Colors tab

Zaključak

Kao što smo vidjeli, postoji mnogo opcija da napravimo Command Prompt više prijateljski nego što izgleda na prvi pogled.

58

Commant Prompt - Kako koristiti osnovne naredbe (komande)

U ovoj lekciji želimo vidjeti kak se mijenja direktorij, kako vidjeti sadržaj direktorija, kako napraviti novi direktoriji ili preimenovati folder, kako kopirati fajl, izrisati fajl i fodr, i kako pokrenuti neki drugi programi iz Command prompta. Isto tako ćemo pričati kako koristiti help za naredbe koje ne znamo.

Kako prolaziti kroz foldere koristeći Command prompt

Držimo win tipku i pritisnimo slove E na tastaturi

Kako prolazimo kroz foldere koristeći Windows explorer.

Prva naredba sa liste je CD (Change Directory). Ova naredba će nam omogućiti da mjenjamo trenutni directori.

cd.. -> vraća se za jedno mjesto nazad

cd imeFoldera -> ulazi u folder

Naredba CD\ će nas dovesti do gornje granice stabla direktorija.

Kako promjeniti radni disk?

d: <enter>

Kako ući u foder windows.

c:

c:

cd\

cd windows

Šta će uraditi naredba

d:

cd windows\system32

(neće uraditi ništa)

c:

cd\

59

cd windows\system32

(uči će na folder system32)

Kako se sa D diska (d:\>) se prebaciti u windows folder (c:\Windows>) jednom naredbom?

pomoću naredbe

cd/d c:\windows

Pravljenje stabla u Command promptu

Prije nego što vidimo kako se pravi stablo u Command promptu napravimo jedno stablo u Windowsu.

Šta je stablo?

Grupa foldera sa različitom hijerarhjom.

Držimo win tipku i pritisnemo slovo E otvbori se Windows explorer.

C:\ | |---Knjige | | |------Dostojevski | | | |---Braća Karamazovi | |---Zločin i kazna | |---Njetočka njezvanova |------Murakami | | | |---Norveška šuma | |---Nakon potresa |------Sijarić | | | |---Bihorci | |---Carska vojska

60

Novi folder prqavimo pomoću naredbe desni klik u folderu u koji želimo dodati ---> new folder.

Izbrišimo taj folder i napravimo ga ponovo iz Command prompta.

Pokrenimo Command prompt

Kad pokrenemo command prompt prvo moramo doći do C diska.

Kako

cd..

cd..

cd\

Kako glasi naredba za pravljenje foldera?

md -----ime foldera----

md knjige

Da bi smo u knjigama napravili tri pisca moramo ući u knji pomoću naredbe cd.

cd knjige

c:\knjige> tree

Mali dodatak koji je detaljnije objašnjen (na engleskom jeziku)

You can view the content of a folder by using a simple command called DIR. To test, we've created on the 'd:' drive a folder named 7tutorials with several files and subfolders.

61

http://en.wikipedia.org/wiki/Dir_(command)�

Last time the working directory was 'c:\Windows'. We will go to the folder mentioned above by using the command cd/d d:\7tutorials. To view the content of the folder we will type DIRand press Enter. A list of the files and folders contained by it is displayed, together with some details about these files and folders (size, the date and time of the last modification).

How to Create a New Folder You can make a new directory using the MKDIR (Make Directory) command. The syntax

of this command is MKDIR directory name

Let's say we need to create a new folder called

.

7tutorials_v1 that will be placed in the'd:\7tutorials' folder. We will type mkdir 7tutorials_v1 and then we press Enter, as shown below.

To test if it worked, we will use again the dir command. The newly created folder appears in the list.

62

http://en.wikipedia.org/wiki/Mkdir�

Note: Don't forget that all these commands depend on the current location in the Command Prompt. So if you are at 'C:' and type MKDIR test, a new folder will be created in the 'C:'

Another way to create a directory, that doesn't involve being on the desired folder, is to type the complete the path of the folder. For example, you are working on the

drive.

'D:' drive and you want to create a new folder on 'C:' drive called other_stuff. Just type mkdir c:\other_stuff and then press Enter.

When you need to create a folder with subfolders at the same time you can use the MKDIR foldername\subfolder command . For instance, if we type mkdir 7tutorials_tests\beta\test1three folders will be created: 7tutorials_tests, beta, test1, in a tree-like structure.

How to Rename Files and Folders To rename files and folders you need to use the REN (Rename)

For folders just type

command.

ren foldername newname. For example if we want to rename the7tutorials_v1 folder to 7tutorials_final we type ren 7tutorials_v1 7tutorials_final and then press Enter.

63

http://en.wikipedia.org/wiki/Ren_(command)�

To rename a file, use the same command, like this: ren filename.extension newname.extension. For example, to rename the 7tutorials_picture.jpg file to picture1.jpgwe have to use the ren 7tutorials_picture.jpg picture1.jpg command.

Copy Files and Folders The Copy command allows you to copy files from one location to another. To use this

command you have to type copy location\filename.extension location\newname.extension

For example, let's use this command to copy the

.

picture1.jpg file from the 7tutorials folder located on 'd:' drive to the 'd:\7tutorials\7tutorials_tests\ folder. To make things more interesting we want the file to be named testing_picture1.gif. We will write the command copy d:\7tutorials\picture1.jpg d:\7tutorials\7tutorials_tests\testing_picture1.giffollowed by Enter. You will receive a confirmation of the operation, as you can see below.

If you are copying within the same directory you don't have to put the path in command. As an example, we need to copy Notes.txt from 'd:\7tutorials' in the same folder, only under a different extension, let's say Notes.doc. We will just type the command copy Notes.txt Notes.doc.

64

http://en.wikipedia.org/wiki/Copy_(command)�

To copy a folder and its content from a location to another we will use the XCOPY command followed by the /s / i operators. Let's assume that we need to copy a folder from'd:\7tutorials' to c:\backup_7tutorials. We have to type the xcopy /s /i d:\7tutorials c:\backup_7tutorials command and then press Enter. The '/s' parameter will ensure that all the directories and subdirectories will be copied, except the ones that are empty. The '/i' parameter will create a new directory if the destination folder doesn't exist and you copy multiple files.

Delete Files and Folders The DEL (Delete)

To delete all the files from a directory you have to type

is used to delete files within the directories you've created.

del directory name. Let's try this command. For example, from the directory 7tutorials located on the d: drive, we will delete all files from the 7tutorials_tests folder by typing the commanddel 7tutorials_tests. You need to confirm the delete process by typing the letter y and then press Enter.

NOTE: To delete hidden files you have to use /h parameter.

65

http://en.wikipedia.org/wiki/XCOPY�

http://en.wikipedia.org/wiki/Del_(command)�

If we need to delete a single file we will use the DEL command folowed by the filename. We need to delete the file Notes.txt from 'd:\7tutorials'. We will type in the del Notes.txtcommand followed by Enter.

Here is a list of useful DEL

•

combinations that is worth mentioning:

DEL *.DOC - delete all files with the DOC extension(you can use any file extension necessary, DOC

• is the example I used);

DEL Test*.* - delete all files beginning with Test•

; DEL *.*

The

- delete ALL files from the current directory.

DEL command cannot be used to delete directories, therefore we will use another command to remove any empty directory: RD (Remove Directory). Previously we've deleted all the files from the 7tutorials_tests folder. It's time to delete it by typing RD 7tutorials_tests.

Launch an Application from Command Prompt To run a program from the Command Prompt, you need only to navigate to the

directory that contains the executable and simply type in the program name. For example, if we want to launch Paint using Command Line, we have to go to C:\Windows\System32 and there we will find the executable called mspaint.exe. Let's see how this operation can be done, if we are on D:\7tutorials. First off all we have to change the working directory to the application's folder by typing cd/d c:\windows\System32\. Then we just write mspaint.exeand press Enter. Both commands can be seen in the capture below.

66

http://en.wikipedia.org/wiki/Rmdir�

http://www.7tutorials.com/how-work-new-paint�

How to Use Help in Command Prompt To access help in Command Prompt you just have to type the help command and then

pressEnter. A list off all available commands will be displayed, as you can see below.

If a certain command interests you type help followed by the name of the command. Another way to do the same thing is to type command_name followed by the /? parameter. To test, use help cd or cd/? to display information about the cd command. In the picture below you can view the result.

67

Conclusion The Command Prompt remains a very powerful tool for any computer user who is

willing to get his hands dirty and learn a bit. We hope this article was useful in helping you learning the basics about running commands in the Command Prompt

. If you have any questions about it, don't hesitate to leave a comment.

68

vježbanje za ispit (dio iz comand prompta) --------------- Zadatak broj 1 (5 bodova) -------------------------- Kopirati sve slike koje se nalaze u folderu C:\Windows u folder D:\MojeSlike. Folder MojeSlike treba napraviti. Rješenje run ----> cmd d: md MojeSlike c: cd\ cd windows copy *.bmp D:\MojeSlike copy *.jpg D:\MojeSlike copy *.gif D:\MojeSlike copy *.png D:\MojeSlike Zadatak broj 3 (5 bodova) -------------------------- Napraviti sljedeće stablo c:\ | |---Knjige | --- Dstojevski | | | |----- Zločin_i_kazna | |-- Sijarić |-- Murakami pa poslije toga kopirati sve tekstualne dokumente iz foldera C:\Windows u folder Dostojevski. Na samom kraju objasniti kako bi izbrisati folder Murakami. Rješenje start --> run --> cmd cd\ md Knjige cd Knjige md Dostojevski Sijaric Murakami cd Dostojevski md Zlocin_i_kazna

69

cd\ cd windows copy *.txt c:\Knjige\Dostojevski kako izbrisati cd\ cd knjige rd Murakami Zadatak broj 3 (5 bodova) -------------- Skenirati disk c:\ i time pogledati ima li na njemu grešaka. Rješenje start ---> run ---> cmd chkdsk Zadatak broj 4 (5 bodova) -------------- Pretražit računa i vidjeti da li postoji fajl pod imenom sunshine.jpg. Rješenje dir sunshine.jpg /S /S (sve podirektorije) C:\>dir copying*.* /S Zadatak broj 5 (5 bodova) --------------- Izlistati sadržaj foldera Windows tako da prikaz bude ekran po ekran. Rješenje: star --> run ---> cmd cd\ cd windows dir /P Zadatak broj 6 (5 bodova) --------------- Preimenovati neki fajl na računaru u proizvoljno novo ime.

70

Rješenje Prvo treba naći neki fajl koji trebamo preimenovati. npr pokrenemo Windows Eksplorer (win tipka + E) i kopiramo neki fajl na C disk (ja sam npr kopirao NEWS.txt) star --> run ---> cmd cd\ ren NEWS.txt novosti.txt (ren šta_želimo_preimenovat u_koje_ime) Zadatak broj 7 (5 bodova) --------------- Izlistati sadržaj nekog tekstualnog dokumenta. Rješenje edit imeFajla.ekstenzija (možda može i type imeFajla.ekstenzija) Zadatak broj 8 (5 bodova) --------------- Napraviti sami neki tekstualni fajl (sve u comand promptu) i snimiti ga u folder C:\MojFajl. Rješenja star --> run ---> cmd cd\ md mojFajl cd mojFajl edit kablovi.txt (kad se otvori prozor ukucamo neku rečenicu, snimimo i izađemo) Zadatak broj 9 (5 bodova) --------------- Prvi dio: Iz windowsa kopirati 50 tekstualnih fajlova u folder c:\MojiTekstovi Poslije toga iz Comand prompta izbrisati sve fajlove koji počinju sa slovima A, G i H. Rješenje Kako kopirati 50 tekstualnih fajlova iz Windowsa.

71

start ---> Search ---> All files and folders ----> *.txt (*.doc, *.rtx ili nešto drugo) Pomoću shift-a označimo 50-ak fajlova ----> ctrl + c Pokrenemo windows eksplorer odemo na c disk i napravimo folder pod imenom C:\MojiTekstovi kad otvorim napravljeni folder pritisnemo ctrl + v start ---> run ---> cmd cd\ cd MojiTekstovi del a*.txt del g*.txt del h*.txt Zadatak broj 10 (5 bodova) --------------- Objasniti (obrazložiti odgovor) da li je veličina e-mail attachmenta ograničena? Rješenje Jest, ograničeno je i zavisi od ISP-a (internet provajdera) i ide od recimo 5-20 Zadatak broj 11 (5 bodova) --------------- Kako se može smanjiti veličina grafičke datoteke. Rješenje arhivirati -- skroz malo zipovanje, winrar, rar, 7zip --- skroz malo dadne vam neko sliku od 100 MB mail 10 MB ----> 100 KM format ??? -----> smanjimo rezuluciju (ili prebacimo u sliku sa manje boja) Zadatak broj 12 (5 bodova) --------------- Objasniti kako memorisati adresu web stranice u browseru. Rješenje

72

idemo na Bookmark ----> Bookmark this page prije ova naredba je bila Add to Favorites Zadatak broj 13 (5 bodova) --------------- Objasniti kolika je svaka od sljedećih veličina mili mikro kilo mega mili 10^{-3} mikro 10^{-6} kilo 10^3 mega 10^6 Zadatak broj 14 (5 bodova) --------------- Objasniti preko koje ikone se pristupa mrežnim resursima. Rješenje start ---> control panel ---> network connection (Network Neighboorhod ili My network place) Zadatak broj 15 (5 bodova) --------------- Objasniti šta su RedHat, SuSe, Debian, Mandrake, Ubuntu... Rešenje Linux distribucije (Linux je OS) Zadatak broj 16 (5 bodova) --------------- Može li windows Vista čitati podatke sa FAT16 particije. odgovor obrazložiti. Rješenje Može, zato što Windows wista radi na modernijoj tehnologiji, pa može čitati i pisati na FAT16 Zadatak broj 17 (5 bodova)

73

--------------- Kakva je ključna razlika između fat16, fat32, ntfs (radi čega su oni uopšte i nastali) Rješenje Razlika je u veličini podataka na disku, npr za fat16 ne može postojati fajl koji je teži od 2 GB. npr. 1 film u jednom fajlu --- 2GB Zadatak broj 17 (5 bodova) --------------- U comand promptu izabrati neki fajl i isključiti mu atribut Read-only. Poslije toga opet dodati atribut read-only. (u mom slučaju c:\novosti.txt) rješenje C:\>attrib +r novosti.txt (uključuje Read only) (zašto postoji ovaj atribut) Primjer u Windows 7 - dok je ova opcija uključena na fajlu se ne mogu praviti nikakve izmjene U windows 7 Čitav folder Program Fajls je pod ovim uticajem ---- sami praviti izmjene

74

#1 - Ubuntu jednostavni zadaci

#1 - Ubuntu jednostavni zadaci 1 – Štimanje jezika na sistemu 2 – Povezivanje na wifi & surfanje web-om 3 – Instaliranje novog softvera 4 – Pronalaženje fajlova, foldera i aplikacija 5 – Provjera maila i uređivanje kontakata 6 – Chat Klijenti (MSN, Google talk, IRC...) 7 - Office paketi 8 – Puštanje muzike i videa 9 – Fotografije i slike

10 – Arhiva podataka

Prva stvar koju bi željeli uraditi u Ubunt-u je naštimati jželjeni jezik i tastaturu. Jezik koji instalirate također može poslužiti za provjeru spelovanja i gramatičkih grešaka u nekim aplikacijama. Da bi dodali jezike treba nam konekcija na internet, zato što se paketi sa jezicima trebaju skinuti sa Ubuntu servera. U sljedećoj vježbi ćemo se upoznati kako se konektovati na wirles mrežu. Za sad je dovoljno da je računar priključen na mrežu putem mrežnog kabla.

Vježba broj 1 - Štimanje jezika na sistemu

Idemo na On/Off dugme na desnom gornjem čošku ekrana, ------> idemo na System Settings... ------> pa idemo na Language Support. U ovom dijelu nas može pitati da li trebamo skinuti pakete za jezike, i odgovorimo sa da i sačekajmo da se paketi skinu. Na vrhu ekrana imate listu instaliranih jezika i ovu listu možete prevuči-i-pustiti i napraviti poredak po svom ukusu. Jezik na vrhu ekrana će biti glavni jezik vašeg sistema. Ako izaberete novi jezi da bude defaultni (osnovni) trebate napraviti klik na Apply sistem widle, da bi napravili promjene na čitavom sistemu, a ne samo na trenutnom accountu. Da skinete više jezika kliknite na dugma Install/Remove languages... zatim kliknite na chackbox-ove jezika koje želite i idemo na Apply changes. Sljedeći put kad se logujete biće vam postavljeno pitanje da li ove promjene želite da se izvrše i na imena foldera kao My documents i Music folder. Ako prihvatite promjene primjetit ćete da će se samo prazni folderi preimenovati. Ako na primjer folder Documents nije prazan kreirat će se novi folder Dokumenti i stari folder će se sačuvati. Dobra je ideja da se ide na Home folder kopira sadržaj foldera, i izbriše ono što nam ne treba.

Na tabu Regional Formats tabu izaberite format zapisa brojeva, datuma, i currency i idemo na apply system widle.

Sad izađemo iz sitema pomoću Log out i ponovo se logujemo da bi vidjeli željene postavke.

Pored Ethatner mreže koja za konekciju koristi kablove, Ubuntu dolazi potpuno spreman za wifi mreže. Većini wifi kartica treba odgovarajući driver da bi radila, i da bi provjerili da li je sve instalirano kako treba idite na System settings > Additional drivers da bi vidjeli da li je sve u redu sa pravilim instaliranjem vaše wifi kartice. Ako je potrebno skinuti novi driver za vašu wifi karticu, trebaće vam pristup na internet putem kabla, prije nego što budete u mogućnosti koristiti wireless konekciju.

Vježba broj 2 – Konekcija na wifi mrežu i pretraživanje web-a

Ako vam driveri ne trebaju, vaš wifi vjerovatno već radi i možete vidjeti wireless ikonu na gornjem meniju vašeg desktopa. Samo kliknuti na to i vidjećete dostupne wifi mreže oko vas. Ako se vaša mreža ne pojavi, pogledajte pod opcijom “more networks” ili “connect to hidden networks” u slučaju da je vaša

75

mreža sakrivena. Dalje kliknite na vašu mrežu, ukucajte password i spremni ste za polijetanje. Sistem vas može pitati da ukucate keyring password da bi da bi sačuvao vašu šifru na računaru, i na taj način ne bi morali kucati vašu wifi šifru svaki put kad uključite računar. U suprotnom, kad izaberete da se konektujete automatski sistem će vas pitati za vaš keyring password prije nego što pristupi konekciji. Da bi izbjegli kucanje vašeg kejring pasworda svaki put kad se logujete, idite na “Edit connections” koji se nalazi na mrežnom meniju, pa izaberite konekcije koje koristite i kliknite na edit. Na dnu ovog prozora uključite kvadratić pod imenom „Dostupno svim korisnicima“.

Jednom kad uradite ovo, kliknite na firefox ikonu i uživajte.

Neki dodaci (plug-in-ovi) nisu uključeni u sklopu FireFox zato što nespadaju u besplatan softver. Ovi dodaci su nam potrebni da bi gledali flash video, animacije ili prilikom korištenja web aplikacija. Ako su vam potrebni neki od ovih dodataka, trebali bi omogučiti “multiverse” za kod softvera. U sljedećoj vježbi ćemo vidjeti kako ovo uraditi. Poslije instalacije novih dodataka (plug-in-ova) potrebno je zatvoriti pa ponovo pokrenuti FireFow. Postoji veliki broj dodataka koji su dostupni preko Firefokx meni tools > Add-ones

U sljdećoj vježbi želimo da objasnimo kako instalirati novi softver na Ubuntu.

Instaliranje novog softvera na Ubuntu nije komplikovano, ali možda je malo drugačije od onoga na koji ste navikli, pa obratite pažnju na ovu vježbu, može biti vrlo korisna.

Vježba broj 3 – Instaliranje novog softwera

Na Ubuntuu imate nešto što se zove softver centar koji se po defaultu nalazi na unity launcher-u (na lijevoj traci ekrana). Softwer centar je mjesto gdje ćete pronači hiljade aplikacija koje su spremne za instaliranje na vaš sistem. One su obično testirane i preuređene pomoću Canonical ili pomoću Ubuntu zajednice. Možete ili surfati kroz kategorije ili iskucati šta želite pronaći.

Kad pronađete nešto interesantno, kliknite na njenu liniju i instalirajte. Napišite svoj password i sačekajte dok se ne instalira. Sad možet pronaći softwer koji ste upravo instalirali koristeći dash home (ikona sa Ubuntu logom na vrhu lijeve trake za pokretanje programa). Detaljnije ćemo objasniti kako pronaći fajlove, foldere i aplikacije u sljedećem videu.

Ako ne možete vidjeti dugme za instaliranje opisano iznad, možete provjeritti kod softweraaa koji trenutno koristite. Po defaultu, Ubuntu će pretražiti Besplatan i Open Source Softver, ali bez obzira na ovo, možete instalirati softver koji želite. Ako niste upoznati sa idejom o besplatnom softveru, dosta toga možete naučiti korištenjem googla na mnogobrojnim webstranicama koje pričaju o tome, a mi bi izdvojili webstranicu idilix.net/arti (možda bi bilo lijepo i korisno da ovo pogledate).

Da bi instalirali ograničeni softver ili softver koji je nečije vlasništvo, pokrenitie Softwere Centar i ideite na meni Edit > Software Sources poslije čega trebate napraviti klik na “restricted” i “multiverse”. Sad ovu vrstu softvera možete instalirati koristeći Softver Centar. Dalje, da bi ste pustili ne-besplatni medija formate koa Windows media, Quicktime ili Flash, pretražite i instalirajte ubuntu-restricted-extras. Da bi mogli gledati zaštićene DVD-ove pritisnite Ctrl+Alt+T i onda ukucajte sljedeću naredbu

sudo /usr/share/doc/libdvdread4/install-css.sh

76

Ovo instaliranje softvera trebate uraditi samo jednom. Slobodno pogledajte stranicu https://help.ubuntu.com/community/RestrictedFormats za više informacija o ograničenim formatima i za razumjevanje zašto oni po defaultu nisu uključeni u Ubuntu.

Također je moguće instalirati softver ručno, bez korištenja Softwer Centra, ali o tome nećemo pričati još. Za sad, Softwer centar će uraditi posao sasvim dobro.

U sljdećoj vježbi želimo da vidimo kako pronaći fajlove, foldere i aplikacije na vašem računaru.

Postoji više načina kako pronaći fajlove i foldere na Ubuntu desktopu. Najintuitivniji način je da idemo na Home folder koji se nalazi na lijevoj strani trake sa programima. Otvorit će se prozor koji na lijevoj strani ima imena foldera, a sadržaj foldera na desnoj strani, kao i kod većine operativnih sistema. Da bi podesili na koji način će se prikazivati podaci, idemo na View mani i izaberimo željeni izgled.

Vježba broj 4 – Pronalaženje fajlova, foldera i aplikacija

Da bi pronašli određen fajl ili folder možemo kliknuti na lupu koja se nalazi u desnom gornjem čošku otvorenog prozora i onda ukucamo šta tražimo. Pretraga će se vršiti u trenutnom folderu ali možemo lagano promjeniti ovo birajući sa padajućeg menija nešto drugo i pravljenju reload search. Možemo izabrati vrstu fajla koju tražimo klikajući na + dugme i birajući vrstu fajla koju tražimo.

Postoje lakši i jednostavniji načini da pretražimo fajlove i foldere pomoću search opcije. Kliknite na Dash Home (logo Ubuntua) koja se nalazi na vrhu trake za pokretanje programa i izaberimo ključne riječi (npr. example). Dash home se može pokrenuti i klikanjem na win tipku (ili super tipku kako je neki nazivaju) koja se nalazi između lijevog ctrl i alt-a. Na dnu prozora sa pretrakom možete izabrati da li ste tražili aplikacije, fajlove, muziku ili video. Za svaku od njih na desnoj strani imate Filter koji će vam pomoći pri pregledu rezultata, tako što ćemo postaviti dodatno ograničenje kao vličina, datum, ocjena itd.

Rezultati će biti prikazana u tri reda, sve i jedan u kratkom opisu. Potrebno je napraviti klik na opis da bi vidjeli sve rezultat. Da bi ste vidjeli rezultate u punom prozoru kliknite na Maximaze dugme u gornjem lijevom čošku prozora. Kliknite ponovo na isto dugme da se vratite na manji prozor.

Nova opcija pod imenom Hadn display je predstavljena sa verzijom Ubuntu 12.04, koja nam dozvoljava da vršimo pretragu unutar sistema i system menija. Kao primjer, recimo da želimo promjeniti prikaz fajlova i foldera. Umjesto da idemo na View meni i biramo opciju List, možemo pritisniti alt i izabrati list. Meni opcija View > List će se prikazati i možete je izabrati pomoću strelica. Ovo je jednostavan primjer ali postoji i puno drugih složenijih i korisnijih primjera.

Ubuntu dolazi sa mail klijentom integriranim unutar desktopa. Ovaj program je veoma sličan Microsoft Outlook-u na Windows OS ili Mail-u na Mac OS. Na traci koja se nalazi na vrhu ekrana , na desnoj gornjoj strani ekrana nalazi se mala sličica koverte koja će vas upozoriti na pristiglu poruku. Da bi podesili svoj mail klijent kliknite na tu kovertu i onda na Set Up Mail (naravno na ovo ćete klikniti ako je slučaj da ste prvi put pokrenuli softver, ili Mail i da prvi put koristiti Thunderbird na svojoj mašini). Ako nije nikakav mail account podešen na Thunderbird-u, on će vam ponuditi mogućnost da kreirate novi account. Ovo možete preskočiti ako želite koristiti svoju postojeću e-mail adresu. Na configuration prozoru koji će se pojaviti, ukucajte svoje ime, e-mail i password, i tada kliknite na continue. Vaš e-mail informacije će se prikazati, i sve što treba je da podvrdite, i onda kliknite na „create account“. Da bi podesili neki drugi account idite na Thunderbird meni edit > account settings > account actions > add mail account.

Vježba broj 5 – Provjera maila i podešavanje informacija o kontaktima

77

Da bi uvezli kontakte, mailove ili ostale postavke iz nekog drugog klijenta, prvo exportujte infomacije sa svog starog mail klijenta. Instrukcije za ovaj korak (za eksport kontakata) zavisi od mail klijenta koji koristite. Poslije toga idite na Thunderbird meni Tools > Import i slijedite korake koji se pojave na vašem ekranu. Kontakti će onda biti dostupni klikom na Address Book dugme na gornjem Thunderbirds prozoru ili u „Contacts“ opciji na koverta meniju.

Naravno, pristup e-mejlu i dalje možete koristiti na običan način putem Firefox-a.

Sljedeća vježba je kako podesiti chat accounts (profil za komunikaciju).

Klijenti (programi) za komunikaciju

Vježba broj 6 – Chat client (MSN, Google talk, IRC, Facebook...)

Ubuntu je totalno spreman za najpopularnije chat servise direktno sa vašeg desktopa. Lociran je na istom meniju koji smo koristili u prethodnoj vježbi, koverta na na meniju u vrhu prozora. Ovaj put trebamo kliknuti na Chat u sklopu koverta (envelope) menija. Kao i kod konfigurisanja vašeg mail klijenta, pojavit će se prozor da vas vodi kroz ostatak podešavanja vašeg chat računa. Ono što je potrebno je da ste registrovani na nekom od chat servisa kao MSN, Google chat ili Facebook chat prije nego što možete konfigurisati svoj chat klijent. Izaberite račun koji želite podesiti, ukucajte svoje ime i password i već ste spremni za primanje i slanje chat poruka. Za pristigle poruke ćete također biti obavješteni preko koverat ikone. U istom koverat (envelope) meniju možete podesiti svoje trenutno stanje koje će biti prikazano na vašem kontaktu.

U vježbi broj tri iz trećeg dijla lekcija iz Linuksa, ćete vidjeti da Chat klijent možete koristiti da bi kontaktirali ljude iz Ubuntu zajednice. Postoji mnogo soba za pričanje za Ubuntu, uključujući i početničku sovu gdje možete postavljati pitanja i odmah dobiti odgovor od nekog drugog konektovanog korisnika. Pokušajmo prvo preći sve vježbe iz ovih lekcija pa tek onda koristiti IRC sobe za pričanje u slobodno vrijeme.

U sljdećoj vježbi ćemo pričati o Free i Open Source office paketu koji se zove Libre Office.

Najpopularnije kancelarijske aplikacije uključene u Ubuntu OS već imaju napravljenu prečicu na lijevoj traci sa alatima (poznata pod imenom unitiy launcher) po defaultu. Tu možete vidjeti text editor LibreOffice Writer (koji je po mogućnostima i načinu rada isti kao Word na Windowsu ili Pages na Mac-u), program za rad sa tabelama LibreOffice Calc (ekvivalentan sa Excellom na Windowsu ili Numbers na Mac-u) i program za pravljenje prezentacija LibreOffice Impress (koji odgovara PowerPointu na Windows-u ili Keynote-u na Mac-u). Samo napravite klik, i počnite praviti željeni dokument. LibreOffice je potpuni kancelariski paket i radi skoro isto kao i svi ostali kancelariski paketi, u slučaju da ste već upoznati sa radom tih nekih drugih paketa, neće vam trebati ni malo vremena da se uštimate sa ovim programom. Usput, napomenimo i to da je LibreOffice dostupan i na Windowsu i na Macu. Ostale kancelariske aplikacije mogu biti skinuti sa softver centra: LibreOffice Math, LibreOffice Draw, LibreOffice Base, Dictionaries, Sticky Notes, Organizers, Finance managers, Printer and scanner drivers i puno više. Da bi saznali puno više kako koristiti programe iz LibreOffice paketa, pogledajte oficijelnu LibreOffice dokumntacionu stranicu na adresi www.libreoffice.org/get-help/documentation/.

Vježba broj 7 – Office suite

78

Šljedeće što želimo je da vidimo kako pustiti muziku i filmove.

Da bi ste uživali u svojoj digitalnoj kolekciji, trebate otići na ikonu zvučnika na gornjoj traci i pokrenuti Rhythmbox.

Vježba broj 8 – Puštanje muzike i videa

Rhythmbox je podpun medija player rješenje sa mnogim dodacima kao internet radio, on-line muzička radnja, play liste, ocjene pjesama, audio format konversija, mp3 player ili iPod menađer i puno više. Da bi ste uvezli fajlove ili foldere u svoju biblioteku, idite na meni Music>Import file ili Import folder. U zadnjih nekoliko verzija Ubuntua, defaultni media player je bio Banshee. Iako je napravljena odluka da se pređe na Rythmbox, i dalje možete skinuti sa interneta i koristiti Banshee, ako želiite.

Ako preferirate nešto slično Winamp-u, pokušajte sa Audacious ili Amarok, oba su visoko kvalitetna dva softvera, dostupna iz softwere centra, i besplatna za korištenje.

U slučaju da želite slušati samo jednu pjesmu ili gledati samo jedan film, bez dodavanja u vašu medija kolekciju, ovo možete bez problema uraditi putem Totem medija playera. Ovo je vrlo jednostavan softwer, koji će samo pročitati vaš medija fajli i zaustaviti se. Da bi pokrenuli Totem movie player idite na Dash home i upišite totem ili movie player. Poslije toga idite na meni movie>open i izaberite film ili pjesmu koju želite pustiti. Također možete prevući i pustiti medija fajl na Totem i to će raditi također. Totem čita veliki broj audio i video formata, uključujući windows media file format .wmv, Applov iTunes format .m4v, besplatne formate kao .ogg ili .mvk, plus CD-ove, DVD-ove i BluRay. Kao drugu varijantu možete koristi VLC koji je drugi popularni Besplatni i Open Source Software za čitanje medija fajlova.

Sljedeća vježba je namjenjena za organizovanje i uživanje u vašim slikama i fotografijama.

Upravljanjem slikama je omogućeno preko Shotwell. Ovaj program je vrlo sličan Windows photo galery-ju, Picasi ili iPhoto, koji nam omogućavaju da importujemo i organizujemo naše slike. Da bi pronašli ovaj program trebamo kucati shotwell na Dash-u (logo ubuntua) ili search aplications i koristiti filter za grafičke aplikacije. Shotwell može importovati slike preko vašeg računara, nekog vanjskog diska ili direktno preko vašeg fotoaparata. Kad prikopčate fotoaparat pojavit će se prozor koji će vas pitati šta treba uraditi. Ovdje možete izabrati opciju da treba otvorit Shotwell. Poslije toga trebate napraviti samo jedan klik da bi ste importovali slike.

Vježba broj 9 – Fotografije i slike

Prvi put kad pokrenete ovaj program sistem će vam pomoći da organizujete vaše fotografije. Poslije importovanja vaših slika, možete lagano im dati ocjene, odbaciti ih, vidjeti po datumima i slično. Glavne opcije možete dobiti ako napravite klik sa desnim dugmetom, ali puno više opcija ćete dobiti birajući meni na vrhu. Ako želite samo pogledati slike ali ne i dodati ih u svoj Album, potrebno je napraviti samo dva klika na slikui sistem će je prikazati. Ovo je integrirano u sistem tako da ne morate raditi ništa posebno. Radi kao što ste i očekivali.

79

Pravljenje beckup-a (arhive) svojih podataka je od esencijalne važnosti za prevenciju gubitka podataka. Uvijek treba praviti beckup i osigurati se da je gubitak podataka minimalan. Važno je da pravimo beckup na neki vanjski disk, zato što, ako vam se vaš (unutrašnji) hard disk pokvari imat ćete podatke na tom vanjskom.

Vježba broj 10 - Beckup

Pa priključimo vanjski disk i pokrenite backup aplikaciju klikanjem na Ubuntu logo -> u search boxu ukucamo backup. Isto tako aplikaciju možemo pokrenuti sa System settingsa: On/Off -> System settings ------> Beckup

Ako je ovo prvi put da pokrećete Beckup dobićete opciju da povratite podatke sa nekig ranijeg beckupa ili da vidite trenutne postavke. Kliknite ne Just show my beckup settings pa uključite automatic beckup prekidač. Ovo će vam osigurati da će se beckup raditi bez vaše brige o tome. Ako se iz nekog razloga desi slučaj da Ubuntu ne mogne napraviti arhivu automatski, bićete obavješteni o tome. Na tabu Storage izaberite Backup Lokaciju. Ako koristite vanjski disku uključite Local folder (sa padajuće liste) pa onda izaberite folder na svom vanjskom disku u koji želite snimati svoju arhivu. Ovo je najlakši način za pravljenje beckupa i postoje i drugi oblici kao snimanje podataka u oblaku na nekom od Ubuntu servera (biranjem postavke Ubuntu one), na nekom od ftp servera ili na nekom od webDav servera. Ubuntu nam dozvoljava da koristimo do 5 GB podataka. Nekad se dešava da beckup pređe preko ovog praga i moguće je kupiti dodatni prostor.

Na Folder tabu možemo uključiti ili isključiti nešto željene filove ili foldere koji će ući u beckup. Defaultne postavke će biti dovoljne za većinu korisnika. I konačno na zadnjem tabu Schaulder izaberite koliko često želite praviti beckup i koliko dugo ćete držati beckup. Stari beckup će se čuvati do naznačenog vremena ili dok se ne potroši slobodan prostor potreban za beckup.

Da bi povratili informacije iz svog beckupa, pokrenimo dati softver i ovaj put izaberimo Restore sa Overview taba.

80

#2 - Ubuntu prednosti i podešavanja

#2-Ubuntu features & customizations 1 – Update manadžer 2 – Sistemska podešavanja 3 – Ubuntu Jedan 4 – Napredna podešavanja 5 – Mjenjanje Workspasa 6 – Compiz 7 – Izaberite start up aplikacije 8 – Provjera diska 9 – Pravljenje start up diska 10 – Virtuelne mašine

Jedna od najvažnijih stvari u bilo kojem softveru je na koji način se vrši update softvera. U Ubuntu ovo se vrši preko Update menadžera. Možete vidjeti da li je vaš sistem podešen sa zadnjim datumom tako što ćete kliknuti na dugme u gornjem desnom čošku i otići na Software Updater i time pokrenuti Update Manager. Ako je update dostupan vidjećete „Software available“ direktno u meniju. Update Manager se obično sam pokrene kada su novi updati dostupni i vi sve što treba da uradite je da kliknete na Install Updates. U Settings-u možete izabrati koliko često i za koji softver želite da pravite Update. Opcije koje su postavljene kao defaultne bi trebale biti dovoljno dobre. Samo dobro provjerite da su važne sigurosni i preporučeni updati uključeni, nikad ne bi trebali isključiti automatski update, sigurosni updati bi trebali biti skidani i instalirani automatski, i nema potrebe da prikažete ostale update, oni nisu tako važni i konačno, izaberite koju verziju Ubuntua želite da pokrećete. Ako izaberete bilo koju novu verziju, vaš sistem će se automatski updatovati svakih šest mjeseci na zadnju verziju Ubuntua. Ovo se dešava u Aprilu i Oktobru svake godine. Međutim Long Term Support verzije se updatuju svake dvije godine, i to parne godine. Na primjer Ubuntu 12.04 je LTS puštanje. One su obično mnogo stabilnije i testirane ali ne uključuju zadnji, fino rezani softver.

1 – Update (nadogradnja, poboljšanje, nadodavanje, dodatak) menadžer

Ako se sjećate, mi smo već pričali o Software Sources prozoru u prvim vježbama. U ovom prozoru su postavke da li možete izabrati da li bi se trebao praviti update ograničenog i vlasničkog softvera.

Jednom kada napravite svoja podešavanja, slobodno možete zaboraviti Update menadžer, samo očekujte da će se pojavljivati periodično i pitati vas za dozvolu da instalira update.

U sljedećem video bacićemo pogled na sistemska podešavanja.

Sistemska podešavanja su locirana u meniju u gornjem desnom čošku ekrana. U prvoj lekciji koristili smo system setings da podesimo jezik sistema. Vidjećete da dosta stvari koje se nalaze u system settingsu će zvučati poznato. Već smo pričali o Language upport (o jezičkoj podršci), Additional (dodatnim) driverima, Network and Beckup (Mrežama i Beckupu). Ovaj put pogledajmo neke druge korisne stvari. Primjetimo da postoje tri glavne sekcije, personalne stvari, podešavanje hardvera i podešavanje sistema.

2 – System settings (sistemska podešavanja) osnove

• Appearance vam dozvoljava da naštimate desktop po svom ukusu, mjenjajući sliku pozadine. Možete kliknuti na jednu od defaultnih slika ili izabrati neku sliku iz svog foldera sa slikama. Ako izaberete boje i gradijent opciju možete promjeniti boju koristeći color dugme ispod. Na istom ovom prozoru možete promjeniti temu za vaš desktop i veličinu ikona u Launcher-u. Na kartici behaviour možete sakriti Launcher i podesiti njegova ponašanja. Da bi se vratili na prethodni prozor kliknite na "all settings" u gornjem dijelu prozora.

81

• Brightness and Lock postavljaju posvjetljenost vašeg ekrana i kašnjenje prije nego se ugasi ako je kompjuter u stanju mirovanja. Također možete izabrati da se vaš računar zaključa kada se isključi ekran.

• Displays vam dozvoljava da podesite rezoluciju vašeg ekrana i eventualno drugi ekran.

• Keyboard je korisna da podesite kako brzo će se slovo ispisivati ako se drži pritisnuta tipka i da podesite prečice tastature.

• Mouse and Touchpad nam dozvoljavaju da podesite osjetljivost kretanja miša i klika, i podesite neka fina podešavanja za trackpad (točkić) kao horizontalno klizanje ili dva-prsta klizanje.

• Powers vam dozvoljava da odretite kašnjenje za gašenje vašeg hard diska kada je računar u stanju mirovanja.

• Details vam pokazuju verziju Ubuntua koju koristite i neke osnovne sppecifikacije hardwera. Također ovdje možete izabrati koja je vaša omiljena aplikacija za zajedničke zadatke.

Već smo vidjeli skoro pola opcija iz sistems setingsa. Da prođemo kroz svaku opciju malo je predugo, pa ćemo ostale opcije ostaviti za neku sljedeću vježbu.

Pogledajmo sad detaljnije kako podesiti Ubuntu jedan.

Ubuntu One je servis za čuvanje podataka u oblaku i za sinhronizovanje fajlova po potrebi na više uređaja. Ako znate za DropBox primjetićete da imaju vrlo slične funkcije. Ukratko, postoji folder na vašem računaru koji se zove UbuntuOne, i sve što stavite u ovaj folder je uplodovano i sačuvano online. Sa UbuntuOne možete naštimati da sinhronizujete bilo koji folder na vašem desktopu ili čak napravite beckup čitavog vašeg diska. Možete pristupiti sadržaju vašeg oblaka na Internetu sa bilo koje tačke u svijetu tako što ćete se logovari na vaš acount (račun) sa pretraživačem. Također možete sinhronizovati vaš UbuntuOne folder, kontakte, bilješke i muziku duž nekoliko računara ili mobilnih uređaja i imati zadnje stanje fajlova na svakom od njih. Ovaj servis je besplatan do 5 gigabajta podataka.

3 – UbuntuOne (Ubuntu jedan)

Da bi ga instalirali, pokreniti UbuntuOne sa vašeg sistema i kliknite na Install.

Da bi napravili račun, idite na web stranicu https://login.ubuntu.com/, kliknite na “New account” i slijedite korakee koji se pojave na vašem ekranu. Također ćete trebati da porvrdite vaš e-mail prije nego što iskoristite UbuntuOne račun. Ovaj raču će također biti ispravan na nekoliko drugih webstranica koje su povezane sa Ubuntu-om, uključujući ubuntuforums, askubuntu i launchpad. U stvari, možete koristiti ove iste acount informacije da se logujete na stotine drughih stranica koje i nisu tako povezane sa Ubuntu-om, koristeći nešto što se zove “singleID” što vam je omogućio vaš Ubuntu račun.

Jednom kad je vaš račun napravljen, isto tako možete otiči na neki drugi vaš računar i koristiti iste acount informacije. Moguće je i sinhronizovati spomenuti folder i sa Windows računarima, a više informacija o tome možete čitati na sljedećem linku

https://one.ubuntu.com/downloads/windows/install/

Da bi sinhronizovali ostale foldere, napravite desni klik na bilo koji folder na vašem računaru, idite na UbuntuOne opciju i onda kliknite na “synchronize this folder”. Isto tako možete dijeliti fajlove sa ljudima koji nemaju UbuntuOne račun. Da bi ovo uradili trebate napraviti desni klik na fajl koji želite da dijelite i koji se već nalazi u sinhronizovanom folderu. Vidjećete na meniju da opcija „Publish“ nije dostupna. Tada kliknite na „copy web link“ i pošaljite link osobi sa kojom želite da dijelite ovaj fajl. Alternativno (na drugi način) možete da vidite i da kopirate link sa vašeg UbuntuOne računa sa adrese login.ubuntu.com. Budite svjesni da svako ko ima link na na fajl na kojem ste napravili opciju „Publish“, može da pristupi tom fajlu, pa ne mojte praviti publish na fajlove koji imaju osjetljiv sadržaj, i ne dijelite link sa ljudima koji ne bi trebali da imaju pristup tom fajlu.

Sljedeće ćemo vidjeti kako napraviti naprednija podešavanja.

82

Postoji jedan alat koji je namjenjen lakšem podešavanju vašeg interfaca, i koji po defaultu nije u system settings-u. Trebate ga skinuti, pa idite na softwer centar, ukucajte „My unity“ u search bar i kliknite na install. MyUnity će tada biti postavljen u launcheru kao i u vašem system settings-u.

4 – Napredna podešavanja

Na launcher, dash i panal tabu sad imate neku novu opciju da naštimate pojavljivanje i ponašanje gornjeg i desnog bara, da promjenite boje, providnost, veličinu i animaciju.

Klikom na Desktop tab možete odlučiti koja ikona će se pojaviti na desktopu tako što ćete uključiti ili isključiti ikone koje želite. Na fontu možete promjeniti font sistema, i lijepa opcija je da postavite naslov prozora na font Ubuntu, a sistemski font na Ubuntu Light. Može biti korisno da promjenite veličinu fonta prema veličini vašeg prozora, manji font može izgledati bolje na manjem ekranu. Na themes tabu imate veliki izbor interfaca (okruženja) i tema za ikone koje možete izabrati. Ako se desi da nešto promjenite greškom, uvijek možete kliknuti na default dugme postavku za vračenje na staro.

Sljedeće o čemu želimo pričati je Workspace prekidač.

Vjerovatno se već primjetili Workspace prekidač u na dnu unity launcher-a. Ovo je vrlo jednostavna a tako korisna opcija za organizovanje vaših dokumenata i aplikacija i izbjegavanja gomilanja desktopa. Kada kliknete na to, četri različita prostora će se pojaviti. Možete pomjerati prozor sa jednog na drugi workspace, i time, recimo, razdvojiti tekstualne dokumente od dokumenata namjenjenih radu za internet.

5 – Workspace (radni prostor) prekidač

Neki ljudi preferiraju da minimiziraju i maksimiziraju prozor kad im je potrebno. Workspace prekidač je sličan minimiziranju i maksimiziranju. Prednosti workspaca je što radi kao da ste maksimizirali ili minimizirali grupu prozora odjednom.

Da bi lakše mijenjali prostore za desktop, možete koristiti defaultne prečice ili postaviti svoje vlastite prečice. Postoji lijep način da vidite sve korisne prečice u bilo kojem trenutku tako što ćete držati „super“ tipku (obično je nacrtan windows logo na njoj). Defaultne prečice da vidite radne prostore je super+S i onda koristite strelice da bi se pomjerili na željeni prostor i pritisnite Enter. Da bi promjenili ove prečice, idite na system settings, kliknite na Keyboard, i ond idete na karticu Short-cut i izaberete Navigation na lijevoj koloni. Ove prečice su u liniji „Move to workspace left“. Kliknite na prečicu i ukucajte koju kombinaciju tipki želite postaviti. Lijepo je koristii Ctrl+strelica i time lagano mijenjati radne prostore.

Po defaultu imate četri radna prostora na vašem računaru, ali i ovo možete lagano promjeniti koristeći CompizConfig Settings Manager (ili kraće CCSM) i povećati ili smanjit broj desktopa, na broj koji želite. Ovo ćemo vidjeti u sljedećoj lekciji kada budemo pričali od Compiz kocki.

Sljedeć što ćete vidjeti je kako koristiti CompizConfig Settings Manager.

Compiz je vrlo lijep alat za mijenjanje načina na koji želite raditi sa vašim računarom. Iako je Compiz instaliran po defaultu na vašem računaru, trebaćete instalirati CompizConfig Settings Manager pomoću Softver centra i konfigurisati ga. Kako CCSM može promjeniti važne postvke na vašem sistemu, koristite ga sa oprezom i budite spremni na rješavanje problema u slučaju da nešto uradite kako netreba. Preskočite ovu vježbu ako ne želite da uraditi ništa rizično.

6 - Compiz

Jednom kada ga instalirate, idite na Dash home i ukucjte ccsm. Kao što možete vijdeti, postoji mnogo konfiguracija koje možete uštinuti. Krenimo sa podešavanja workspace prekidača. Umjesto da imate standardna četri radna prostora na istoj površini, napravimo prostore na četri strane kocke. Počnite sa odlaskom na General -> General Options -> Desktop Size i promjenite Horizontal Virtual Size na četri. Poslije toga kliknite na nazad na Desktop. Uključite opciju Rotate Cube i prihvatite promjene. Ako je potrebno onemogućiti Ubuntu Unity Plugin i ne možete vidjeti gornju traku i launcher, uključite Ubuntu Unity Plugin ponovo. Tada pod opcijom Rotate Cube > Bindings > Initiate možete vidjeti koja kombinacija tipki trebate

83

ukucati da bi pokrenuli rotaciju kocke. I ove prečice možete promjeniti ako želite. Bacite pogled i na ostale opcije kao na General -> Zoom da podesite način na koji kocka izgleda. Sad vaša radna površina je prikazana u obliku stvarno super 3D kocke.

Još jedna lijepa karakteristika je Scale Windows koja je namjenjena pogledu na sve otvorene prozore na vašem računaru koji će se uštimati unutar vašeg ekrana. Po defaultu postavljeno je na prečicu Shift+Alt+Up ili na Super+W. Ako ne želite da koristite tastaturu da bi uradili ovo, možete u gornjem dijelu ekrana ubaciti Scale Window. Da bi ubacili, recimo, na donji desni ugao trake ovo, idite na Window Management -> Scale -> Bindings -> Initiate Window Picker, kliknite na dugme disable i onda na čošak ekrana tako da postane zeleno. Sada pomjerite miš na čošak ekrana i vidite da li je akcija pokrenuta.

Compiz ima stvarno mnogo opcija i ne možemo ih prikazati sve ovdje. Ako želite da otkrijete nove opcije, budite pažljivi da ne bi uradili nešto što bi moglo slomiti vaš interface. Nažalost ovo se može desiti ako radite nešto nasumice i ne čitajući na šta klikate.

Sljedeć o ćemu ćemo pričati je o biranju startup aplikacija.

7 – Startup aplikacije

Startup aplikacije su aplikacije koje se pokrenu automatski odmah nakon logovanja. Lijepo je da imate sve aplikacije koje svakodnevno koristite pokrenute čim uključite računar. U ovoj lekciji mi ćemo naštimati da se na početku pokrene Thunderbird, ali vi možete dodati koju god aplikaciju želite. Imajte na umu da će pokretanje aplikacije na startup-u kao posljedicu imati malo sporije dizanje sistema, zato što mu treba vremena d pokrene naštimane aplikacije. Koristite za osnovne aplikacije koje vam stvarno trebaju biti pokrenute čim upalite računar. Kako ćete vidjeti sve vaše startup aplikacije, iskoristite priliku i isključite one aplikacije koje vam ne trebaju na startupu, čime čete i dizanje sistema ubrzati.

Najosnovnij način da dodate aplikaciju u startup je da idete na meni u gornjem desnom čošku i kliknete na startup aplikacije. Poslije toga idite na Dash home i izaberite aplikaciju koju želite da se pokreće. Na primjer možemo pronaći Thunderbird. Ne pokrećite sad aplikaciju, samo prevucite ikonu na vrh prozora koji sadrži startup aplikacije i spustite je tu. Aplikacija će se dodati u listu aplikacija koje će se pokretati automatski na startup-u. Ako se Dash home prikaže na čitavom ekranu, napravite klik na kvadrat na lijevoj strani da maksimizirate/minimizirajte taj prozor, i dime sebi omogućite prevlačenje ikone aplikacije na prozor startup. Sada će se Thunderbird pokrenuti automatski svaki put kada se logujete na svoj račun.

U startup prozoru ćete također primjetiti da je GNOME Login sound omogućen po defaultu. Ovo možete isključiti ili ukloniti ako ne želite da imate login zvuk svaki put kad uključite računar. Isključite bilo koju drugu aplikaciju koju ne želite na startup, i time napravite boot računara daleko bržim.

Sljedeće što želimo vidjeti je kako nadgledati zdravlje i količinu podataka hard diska.

8 – Nadgledanje zauzetosti i ispravnost diska

Postoje dva alata koja su stvarno korisna kod provjere zauzetosti hard diska i njegove ispravnosti.

Prvi alat je disk usage analyser koji možete pokrenuti sa svog dash homa. Ovo je fantastičan alat koji će uočiti najveće fajlove ili foldere na računaru i osloboditi prostor kada je potrebno. Total file-system usage pokazuje kojiko mnogo prostora se koristi. Preporučljivo je da imate slobodno najmanje 15% vašeg hard diska. Da bi ste vidjeli zauzetost hard diska po folderima kliknite na „Scan home“ ili eventualno napravite klik na „Size“ kolonu da bi uredili foldere po veličini. Vizuelna prezentacija zauzetosti diska je prikazana na desnoj strani i možete mišem preći preko površina da vidite koje foldere oni predstavljaju. Prsteni u centru su bliži root folderu i što dalje idete od centra, time više idete unutar nekog foldera koji se nalazi unutar root foldera. Ovaj alat je super način da uočite najveće foldere i da očistite prostor kada je potrebno.

84

Drugi alat je Disk Utility. Na lijevoj koloni kliknite na disk koji želite alalizirati i na desnoj strani će se pojavit infomacije. Provjerite SMART status i uvjrite se da je disk ispravan i eventualno pokrenite samo-testiranje, Benchmark ili provjerite file sistem da vidite kako funkcioniše vaš disk. Sa ovim alatom možete dodati (mount) ili otkačiti (unmount) eksterni drajv i USB stik, kreirati particiju i formatirati disk, ali budite pažljivi zato što će formatiranje diska izbrisati sve što je na njemu.

Sljedeće što ćemo vidjeti je kako kreirati startup disk.

StartUp disk koristimo da bi pokrenuli Operativni sistem sa vanjskog diska ili sa USB stika. Prilikom instalacije Ununtu-a vjerovatno ste koristili startup disk. Ovaj alat možete koristiti da bi za prijatelja/icu kreirali neki drugi Ubuntu startup disk ili da bi probali drugu GNU/Linux distribuciju sa CD-a ili USB stika.

9 – Kreiranje StartUp diska

Prvo što trebate je da skinete iso sliku distribucije koju želite. Ako želite da napravite bootabilni CD ili DVD, ubacite disk u drajv, zatim napravite desni klik na iso disk sliku koju ste skinuli i izaberite opciju „Write to disk“. Isto ovo na drugi način možete uraditi tako što pokrenete Brasero koji je defaultni program za prženje CD-ova i izaberete „Burn image“, poslije čega izaberete iso sliku distribucije koju želite. Dobro provjerite da spržite sliku a ne sam kopiju iso fajla.

Da bi instalirali butabilnu distribuciju na USB stik, pokrenute startup disk creator sa dash home-a, izaberite izvor disk slike koju ste skinuli, izaberite USB drive sa kojeg želite da sepokreneće, izaberite količinu prostora koji če biti sačuvan na stiku za informacije ili zanemarite promjene prilikom gašenja računara i kliknite na Make Startup Disk. Jednom kada je ovo urađeno, ubacite USB drive u računar i resetujte sistem da bi ga pokrenuli sa upravo napravljenog startup diska. Ako se startup disk ne učitava prilikom boot procesa, možda je potrebno promjeniti red bootanja. Instrukcije mogu biti različite zavisno od vrste matične ploče u računaru, pa bi trebali malo eksperimentisati sa biosom (poslužite se internetom ako budete imali problema).

Nekad startup disc creator koji dođe sa Ubuntu-om ne prepoznaje slike nekih drugih distribucija. U tom slučaju možete koristiti drugu aplikaciju za kreiranje butabilnog USB stika. Ime programa je Unebootin i može se skinuti sa softwer centra. Vrlo je sličan Startup disc creatoru, izaberete sliku diska, startup uređaj i kliknete ok. Unetbootin također može skinuti iso fajl. Na vrhu prozora, izaberite distribuciju koju želite probati, disk koji želite koristiti i kliknite na ok.

Sljedeće što ćemo vidjeti je kako koristiti virtuelnu mašinu.

Odvojeno od butabilnih diskova možete poktenuti Operativni Sistem pored Ubuntua koristeći virtuelne mašine. Virtualna mašina je nešto kao da imate drugi računar unutar vašeg pravog računara. Možete čak izabrati da instalirate Windows na virtuelnoj mašini i pokrenete ga unutar Linuxa. Da bi ovo uradili mi ćemo koristiti VirtualBox.

10 – Virtualne mašine

Prvi korak je da skinete VirtualBox iz Softver centra i pokrenete ga. Poslije toga kliknite na New da bi konfigurisali virtuelnu mašinu. Ukucajte ime koje želite dati ovoj mašini, izaberite operativni sistem koji želite da pokrenete, verziju koju ćete instalirati i kliknite na Next. Izaberite koliko ram memorije ćete dodjeliti virtualnoj mašini. Da bi sistem funkcionisao brzo, izaberite što je moguće više memorije ali ostanite na zelenoj particiji klizače, jer u suprotnom vaša prava mašina neće imati dovoljno memorije. Na sljedećem prozoru kliknite na startup disk i izaberite create a new disk. Tip fajla će biti dobar ako izaberete VDI, ili ako želite izaberite neku drugu opciju. Opcija dynamically allocated storage znaći da će se vaša disk slika povećati ako joj je potrebno više prostora. Dobra je ideja da izaberete to. Tada možete odlučiti koja je najveća veličina hard diska vaše virtuelne mašine zavisno od vaših potreba i koliko mnogo slobodnog prostora imate na vašem realnom tvrdom disku. Tada potvrdite informacije i kreirajte vašu virtuelnu mašinu. Jednom kada je konfiguracija završena možete kliknuti na start. Prvi put kad pokrenete vašu virtuelnu mašinu, pitaće vas gdje je operativni sistem mašine lociran. Ako je u pitanju disk slika skinuta sa

85

interneta, izaberite iso image ili izaberite CD ako se sistem nalazi na CD-u. Sad će virtuelna mašina raditi kao da ste na drugom računaru.

Spomenimo ovdje još jedan program koji može pokrenuti windows aplikacije bez instaliranja Window operativnog sistema. Ovaj softver se zove Wine. Imajte na umu da Wine pokušava da emulitira windows okruženje ali nije savršen. Neke aplikcaije će radili dobro ali ne sve. Da bi saznali više o tome podsjetite stranicu www.winehq.org.

86