ishrana-bj[1].masti.uglj.h i namirnice 08

8/12/2019 Ishrana-bj[1].Masti.uglj.h i Namirnice 08

1/99

Potrebe u energiji

Energetske potrebe organizma

zavise od bazalnog, tj.osnovnog metabolizma, odenergetske potronje u radu iod specifinog termogeneznogdejstva hrane.


2/99

Energetske potrebe se smanjuju sa

godinama starosti, 5% za svaku

dekadu od 40. do 59. godine, odnosnoza 10% u dekadi od 60. do 69. godine.

Za osobe stare 70 i vie godina,

kalorijske potrebe se smanjuju jo za10%.


3/99

Za svako poveanje temperature od10 stepeni C iznad prosjene godinje

temperature u umjerenoj klimatskojoblasti treba smanjiti energetsku

vrijednost, koja je izraunata na

osnovu tjelesne mase, za 5%. Potrebeu toku trudnoe i dojenja se takoepoveavaju.


4/99

Bjelanevine imaju vanu ulogu uodravanju osmotskog pritiska i reakcijekrvi, cerebrospinalne tenosti i

interstinalnog sekreta vrei ulogu pufera. Bjelanevine mogu posluiti i kao izvor

energije u uslovima kada nema dovoljnoeera i masti (1g= 4 kcal = 16,7kJ).


5/99

Od ukupno 22 poznate aminokiseline10 je esencijalnih, bitnih i neophodnih

za rastenje i odravanje azotneravnotee (triptofan, fenil-alanin, lizin,treonin, valin, metionin, leucin,izoleucin, arginin, histidin).

Bjelanevine ivotinjskog porijeklasadre vei broj bitnih aminokiselina i uveim koliinama nego one biljnog

porijekla, te je i njihova biolokavrijednost vea. To su bjelanevine Iklase, dok su bjelanevine biljnogporijekla II klase.


6/99

Bioloka vrijednost bjelanevina

krompira je velika i naroito znaajna.Potrebe ljudskog organizma zabjelanevinama zavise od starosti iveliine aktivnosti miia. Potrebe zamukarca su 0,57, a za enu 0,52 gr/kgtjelesne mase.


7/99

Glucidi (eeri) su organski spojevi kojipredstavljaju glavni izvor energije za svetjelesne funkcije i miini rad. Jedan gramglucida izgaranjem daje oko 4 kalorije.

Oni bi trebali zauzimati oko 55-60% ukupnihkalorija unesenih u toku dana putem hrane.Prvenstveno se nalaze u biljnim

namirnicama,inei energetske zalihebiljnih elija, dok namirnice ivotinjskogporijekla sadre vrlo malo ugljikohidrata.


8/99

S obzirom na sloenost njihove molekulepodijelili smo ih na tri skupine:

monosaharide sastavljeni su od samo 1molekule ugljikohidrata. U hrani se nalaziuglavnom samo glukoza (ima je mnogo ukukuruzu i drugom povru), fruktoza (nalazise u medu, raznom vou, vonimproizvodima i naziva se jo voni iligroani eer) i galaktoza (nalazi se umlijeku).


9/99

oligosaharide - sastavljeni su od dvije

pa do deset jedinica monosaharida. U

prehrani su najznaajniji disaharidi -sastavljeni od dvije jedinice

monosaharida, a najpoznatiji je obini

eer ili saharoza, mlijeni eer ililaktoza, sirup od itarica nazvan sladili maltoza.


10/99

polisaharidesloene eere sastavljenisu od vie jedinica monosaharida. Uprehrani je najznaajniji krob, a nalaze se iu vlaknastim tvarima (celuloza i pektin).

krob je stup ljudske prehrane. Nalazi se uitaricama (ria, ra, zob, kukuruz, penica,

proso, heljda), mahunarkama (soja, grah,graak), vou i povru.


11/99

Inzulin pomae da glukoza ue u stanice ukojima se koristi kao izvor energije. Kad sutrenutane potrebe za glukozom zadovoljene,suviak glukoze skladiti se u miiima i jetriu obliku glikogena za kasniju upotrebu.

Ako se popune zalihe i u jetri i u miiima, aglukoza je jo uvijek prisutna u krvi, inzulinpomae da se viak glukoze uskladiti kaomast. Dulja izloenost povienim razinamainzulina moe uzrokovati povienu razinutriglicerida i loeg kolesterola, snienu

razinu dobrog kolesterola, povien krvnitlak, pojaan apetit, debljinu, rizik od pojaveili pogoranja inzulin neovisnog dijabetesa.


12/99

ta se deava sa ugljiko hidratima? Dakle ako konzumiramo preveliku koliinu

ugljikohidrata, nivo naeg eera u krvi eporasti pokreui guterau da lui inzulin.Inzulin vri kontrolu nad tim gdje e seeer iz krvi sauvati. Neto se koristi kaoenergija, a neto se skladiti u miiima kaoglikogen vae tijelo moe sauvati samo2000 kalorija kao glikogen, viak e bitisauvan kao mast.


13/99

Masti, imaju znaaj ne samo kao energetskikoncentrat (1gr=9kcal= 37,7kJ), ve i u tometo su nosioci vitamina A,D,E i K kao iesencijalnih nezasienih viih masnihkiselina-linolne i arahidonske.

Masti poboljavaju ukus hrane. Masti su neophodne za izgradnju steroidnih

hormona i vitamina D3, a vezano za alfa ibeta globuline, kao lipoproteidi, imajuvanu ulogu u reakciji antigen-antitijelo.


14/99

Masti su neophodne za sintezu triglicerida,fosfolipida i holesteerola,

te su neophodne za odravanje funkcije

lojnih i mlijenih lijezda. Pored toga masti imaju i gradivnu ulogu jer

ine oko 2% svake elije. Prema tome masti su neophodne za

rastenje, energiju i sekreciju te moraju bitizastupljene u dnevnom obroku , iako je uorganizmu mogua sinteza iz ugljenihhidrata.


15/99

Minerali u ishrani. U organizam se

svakodnevno moraju unositi sem

ostalog i mineralne materije, koje sene mogu stvarati u organizmu, a koje

ulaze u sastav tkivnih tenosti i elija,

u kojima pored gradivne uloge vre iulogu biokatalizatora, kojom suuslovljeni mnogi vitalni procesi.


16/99

Uloga hemijskih elemenata i njihovih soli uorganizmu je vrlo raznovrsna i moe sesvesti na tri funkcije: ulazi u sastav

kotanog tkiva, ulaze u sastav organskihjedinjenja i neophodni su za odravanjenjihove funkcije, ulazi u sastav tkivnihtenosti i uestvuju u regulaciji osmotskog

pritiska, acidobazne ravnotee kao iregulaciji razdraljivosti nervnog i miinogsistema.


17/99

Kalcijum ulazi u sastav kostiju i zuba.Bjelanevine, tj.aminokiseline,

pomau apsorpciju kalcijuma i na tajnain to se kalcijum- fosfatima ikalcijum- karbonatima stvarajurastvorljiva jedinjenja koja se lako

apsorbuju. Kalcijum moe bitiapsorbovan kroz sluznicu tankogcrijeva samo ako se nalazi u rastvoru.


18/99

Limunska kiselina pomae apsorpcijukalcijuma, ita oteavaju iskoritavanje,oksalna kiselina takoe, u manjoj mjerioteava apsorpciju kalcijuma stvarajuinerastvorljive kalcijum oksalate koji bivajuizbaeni fecesom.

Mlijeko i mlijeni proizvodi su najbolji izvorkalcijuma, leguminoze ga takoe sadre,povre.

Potrebe za kalcijumom su 400-500 mg zaodrasle, za djecu 500-700 mg. Za vrijeme

trudnoe i laktacije potrebe su 1000-1200 mgime se podmiruju potrebe ploda u tokunjegovog formiranja.


19/99


20/99

Magnezijum se nalazi u samim

elijama, gdje uestvuje u odravanju

kohezije molekula proteina i u nizuenzimskih procesa, a prije svega u

metabolizmu ugljenih hidrata. Ima ga

u leguminozama, bademima i piorinu.Dnevne potrebe su: 200-300 mg
http://images.google.ba/imgres?imgurl=http://www.tegobe.com/casopisi/images/tata.jpg&imgrefurl=http://www.tegobe.com/casopisi/dietpharm/clanci/vitamin_minerali.html&h=169&w=180&sz=8&hl=bs&start=25&usg=__oj6HX7PFx9v9hZ2WlkRsSCCuQJs=&tbnid=7zxNHKTRCmINkM:&tbnh=95&tbnw=101&prev=/images%3Fq%3Dvitamini%26start%3D20%26gbv%3D2%26ndsp%3D20%26hl%3Dbs%26sa%3DN


21/99

Vitamini topivi u vodi

Vitamin C (askorbinska kiselina)

Askorbinska kiselina na elijskom nivouogleda se kao snani reduktivni inilac kojiuestvuje u elijskim oksido-reduktivnimprocesima.

Manjak vitamina C dovodi do pojaveskorbuta. U kliniki manifestnim stanjimadeficita vitamina C dolazi do cijepanja

kolagenog veziva to objanjava osnovnesimptome skorbuta. Bolest se kliniki ogledapetehijalnim krvarenjima, hematomima,krvarenjem iz gingive i anemijom.
http://images.google.ba/imgres?imgurl=http://www.tegobe.com/casopisi/images/tata.jpg&imgrefurl=http://www.tegobe.com/casopisi/dietpharm/clanci/vitamin_minerali.html&h=169&w=180&sz=8&hl=bs&start=25&usg=__oj6HX7PFx9v9hZ2WlkRsSCCuQJs=&tbnid=7zxNHKTRCmINkM:&tbnh=95&tbnw=101&prev=/images%3Fq%3Dvitamini%26start%3D20%26gbv%3D2%26ndsp%3D20%26hl%3Dbs%26sa%3DNhttp://images.google.ba/imgres?imgurl=http://www.tegobe.com/casopisi/images/tata.jpg&imgrefurl=http://www.tegobe.com/casopisi/dietpharm/clanci/vitamin_minerali.html&h=169&w=180&sz=8&hl=bs&start=25&usg=__oj6HX7PFx9v9hZ2WlkRsSCCuQJs=&tbnid=7zxNHKTRCmINkM:&tbnh=95&tbnw=101&prev=/images%3Fq%3Dvitamini%26start%3D20%26gbv%3D2%26ndsp%3D20%26hl%3Dbs%26sa%3DN


22/99

U djece se nalaze znakoviporemeenog procesa osifikacije u

predjelu rasta kostiju (epifizealnauveanja za razliku od rahitisomuslovljenih su bolna). S obzirom na toda se znatna koliina vitamina C nalazi

u kori nadbubrene lijezde, smatra seda vitamin C sudjeluje i u sintezisteroidnih hormona.


23/99

Suficit vitaminaC u dnevnoj dozi veoj od 2g moe uzrokovati osmotsku dijareju ipoveano stvaranje oksalatnih metabolita.Ako bubrezi ne lue kiselu mokrau, moese razviti metabolika acidoza. Vjerojatno jepojaana i apsorpcija tekih metala iz

crijeva zbog prisutnosti vee koncentracijeaskorbinske kiseline.


24/99

Bogati izvor vitamina C su: ipak, crniribizli, trenja, plodovi citrusa (limun,

narane, mandarine), paprika, kupus,rajica.

Dnevne potrebe dojenadi su 35

miligrama, djece do 10 godina 45, adjece iznad 10 godina i odraslih 60

miligrama.


25/99

Vitam in B1 (t iamin , aneurin )

Tiamin je koenzim karboksilaza i sudjeluje uregulaciji metabolizma ugljikohidrata. Deficit

tiamina u prehrani uzrokuje bolest beri-beri.Kliniki se bolest manifestuje perifernimneuritisom, dekompenzacijom srca, edemimai katkad demijelinizacijom u CNS-u.

U razvijenim zemljama beri-beri je rijetkost iesto pokazuje atipinu kliniku sliku. Nadeficit tiamina treba pomisliti prilikomnejasnih perifernih neuritisa i

dekompenzacije srca s poveanim minutnimvolumenom (koje na primjenjenu terapijutiaminom povoljno reagiraju unutar 12 sati).ini


26/99

ini se da je i alkoholna polineuropatijadijelom posljedica deficita tiamina. S obziromna to da tiamin sudjeluje u metabolizmu

ugljikohidrata, potrebe za njim ovise o unosuugljikohidrata.

Bogati izvor vitamina B1 su: cjelovita zrnaitarica, kvasac, mlijeko, meso (jetra, srce,

bubrezi i riba),voe i povre, itarice, orasi. Dnevne potrebe odraslih mukaraca su

1,4 miligrama, a ena 1,1 miligram. Za djecusu te koliine manje i iznose od 0,3 miligramaza dojenad do 1,2 miligrama za djecu starijuod sedam godina.


27/99

Vitam in B2 (r ibo f lavin , vi tamin G)

Riboflavin uestvuje u metabolikimprocesima oksidacije i fosforilacije.

Laki oblici hipovitaminoze i avitaminozeriboflavina pojavljuju se razmjerno esto.Deficit riboflavina u prehrani dovodi dopojave angularnog stomatitisa, heiloze s

deskvamacijom na sluznici usnica, atrofijelingvalnih papila, pa ak i vaskularizacijekorneje.

Na bukalnoj sluznici zapaene su pojavesline leukoplakijama. Nazolabijalni nabori

esto pokazuju seboroine ekcematoznepromjene. U izraenijim sluajevima moepostojati hipoaciditet eluca i steatoreja.


28/99

Bogat izvor riboflavina su jetra,bubrezi, riba, jaja, mlijeko, sir, kvasacte zeleno povre (brokula, pinat).

Dnevne potrebe odraslihmukaraca su 1,6-1,7 miligrama, aena 1,2-1,3 miligrama. Te se potrebe

u djece poveavaju s dobi (dojenad0,4; djeca od 7 do 10 godina 1,4miligrama).


29/99

Vitam in B3 (n iacin , niko t inska kisel ina)

Nikotinamid (amid nikotinske kiseline)je vaan sastojak kodehidrogenaza I i II,pa ga stoga nalazimo u svakoj ivojstanici. U organizmu se aminokiselina

triptofan (koja je sastavni diobjelanevina visoke biolokevrijednosti) moe metabolizirati u

nikotinamid, a manju koliinu stvaraju ibakterije u crijevu.


30/99

Deficit nikotinamida uzrokuje pelagru.

Bolest se oituje simptomima vezanim uzporemeaj gastrointestinalnog sistema(pojava dijareje, glositisa, gastritisa),

simptomima od strane sredinjeg nervnogsistema (demencija) i koe, posebno

dijelova izloenih svjetlu na kojima senalaze znakovi pelagroidnog dermatitisa.


31/99

Suf ic i t vi tam ina B3 nastaje u sluajulijeenja velikim dozama niacina, apraen je reverzibilnim oteenjem

jetrenih funkcija, vazodilatacijom ipojaanom pigmentacijom koe.

Niacin je vrlo stabilan vitamin i vrlo

se malo razgrauje pod utjecajemtopline, svjetlosti i promjenama u pHvrijednosti. Glavni izvori niacina sumeso (jetra), jaja, mlijeko, riba, krumpir,

zeleno povre, kvasac.


32/99

Dnevne potrebe odraslog mukarcasu 16-19 miligrama, a ena 13-15

miligrama. Za djecu se te vrijednosti kreu od 16

miligrama (dojenad) do 16 miligrama

(djeca od 7 do 10 godina).


33/99

Vitam in B6 (pir idoks in)

Iz piridoksina nastaje piridoksal-

fosfat, koenzim transaminaze, pa zbogtoga piridoksin ima veliko znaenje uprocesima transaminacije i

dekarboksilacije aminokiselina kao ikod supstitucije sulfhidrilnih skupina.

Osim toga piridoksin ima vanu ulogu iu sintezi nikotinske kiseline iz

triptofana.


34/99

Zapaeno je da manjak piridoksina u prehraniuzrokuje pojavu periferne neuropatije. Deficitpiridoksina u djece dovodi do pojave konvulzija idermatitisa.

Klinika slika istog deficita piridoksina je rijetkost.Manjak piridoksina u odraslih ljudi dovodi doklinike slike hipohromne, mikrocitne anemije spoveanim vrijednostima serumskog eljeza, koja

je posljedica poremeaja sinteze hemoglobina. Sufic i t vi tamina B6 nastajeprilikom davanja velikih

doza piridoksina (2 g ili vie) pri emu nastajeneuropatija.


35/99

Vitamina B6 ima u namirnicama

biljnog i ivotinjskog porijetla, a

osobito su bogati vitaminom B6 jetra,bubrezi, kvasac, ribe, itarice i jaja.

Dnevne potrebe mukarca su 1,8-

2,2 miligrama, ena 1,8-2,0 miligrama,a djece, ovisno o dobi, 0,3-1,6miligrama.


36/99

Folna k isel ina (vi tam in B9)

Folna kiselina sama nije

djelotvorna, pa se u organizmupretvara u koenzim, tetrahidrofolnukiselinubioloki aktivan oblik, koji jevaan koenzim za biosintezu

aminokiselina i purinskih baza, uprvome redu timina, koji je osnova zaizgradnju nukleinskih kiselina.


37/99

Deficit folne kiseline u prehrani uzrokujemegaloblastinu anemiju, to je urazvijenim zemljama rijetkost.

Meutim, poremeaji resorpcije folnekiseline sa slikom megaloblastine anemijemogu biti posljedica malapsorpcijskogsindroma.

Danas se pridaje sve vea vanostadekvatnoj opskrbi folnom kiselinomenske populacije koja planira trudnouradi prevencije spine bifide.


38/99

Folna kiselina dolazi u oblikupoliglutamata. Najvie je ima u jetri,bubrezima, zelenom povru, kvascu iorasima.

Dnevne potrebe odraslihmukaraca i ena su 400 mikrograma,

a djece od 30 mikrograma (dojenad)do 300 mikrograma (djeca od 7 do 10godina).


39/99

Vitam in B12 (ci janokobalamin )

Vitamin B12 katalizira izgradnju uracila ipomae sintezu DNK i RNK. Smatra se da djeluje

posredno preko metabolizma folata, jer je koenzimosnovnog stadija metabolizma folata i sudjeluje prinjihovu prenosu u elije. Najvanija funkcija togvitamina u ovjekovu organizmu jest ubrzavanjesazrijevanja eritrocita i tako sprjeavanje

megalocitnih poremeaja u sazrijevanju eritrocita.Takoer ima vanu ulogu u razvoju epitelnih elija.


40/99

Manjak vitamina B12 dovodi do pojave

megaloblastine anemije. Nadalje,

manjak vitamina B12 moe prouzroitidegenerativne promjene u mozgu,kimenoj modini i perifernomivanom sistemu.

Zapaeni su i kliniki simptomi odstrane gastrointestinalnog trakta

(atrofija lingvalnih papila,

malapsorpcija


41/99

Dobri izvori vitamina B12 su ribe,plodovi mora, umance, mlijeko ifermentirani sirevi, te iznutrice.

Dnevne potrebe mukaraca i ena su 3,0mikrograma, a novoroenadi od 0,5mikrograma (prosjene koliine ovogvitamina sadrane su u majinom mlijeku)

do 3,0 mikrograma (djeca od 7 do 10godina).

Vitamini topivi u mastima


42/99

Vitam in A (ret inol)

Vitamin A je potreban za odravanje nizafunkcija u organizmu, u prvome redu vitaminA sudjeluje u sintezi vidnog pigmenta-rodopsina, koji se nalazi u tapiastimelijama mrenjae. Te elije su osobitoosjetljive na svjetlost malog inteziteta(polumrak, mrak), pa zbog manjka vitamina Adolazi do pojave none sljepoe(hemeralopije). Uz to je vitamin A potreban zarast i diferencijaciju epitelog tkiva, za

pravilan rast kostiju, reprodukciju i razvojembrija.


43/99

Izvori vitamina A su: jetra kao najboljihizvora vitamina A. Ostali bogatiji izvori sumlijeko, maslac, sir i jaja, te mrkva i

tamnozeleno lisnato povre. Dnevne potrebe vitamina A za mukarce

iznose 1000 mikrograma, za ene 800mikrograma, dok te koliine variraju od 420

mikrograma za novoroenad do 700mikrograma za djecu u dobi od 7 do 10godina.


44/99

Vitam in E (- tokoferol)

Zasad najpoznatija funkcija

vitamina E jest vezanje slobodnihradikala nastalih tokom metabolikogprocesa. Na taj nain vitamin Esudjeluje u sprjeavanju vezanja

slobodnih radikala na nezasieneslobodne lipide u elijskoj membrani itako spreava oteenje elije.


45/99

Izvori vitamina E su: osobito biljna ulja,

tj. ulja peninih klica, suncokretovo

ulje i sjemenke suncokreta, uljekukuruznih klica, bademi, kikiriki, jaja

te mlijeni proizvodi (mlijeko,

margarin). Dnevne potrebe za odraslog zdravog

mukarca su 10 miligrama, a za odrasluzdravu enu 8 miligrama, odnosno zadjecu od 3 miligrama (dojenad) do 8miligrama (djeca od 7 do 10 godina).


46/99

Vitam in D (kolekalci ferol)

Vitamin D omoguuje intestinalnuresorpciju kalcija i fosfora i sudjeluje u

regulaciji njihove koncentracije u krvi i na taj

nain utie na osifikaciju kosti.

Vitamin D nalazi se u hrani ili u ve

preformiranom obliku ili u obliku provitaminakoji u organizmu prelaze u vitamin D pod

utjecajem UV-zraka. Da bi mogao izvritisvoju fizioloku funkciju, vitamin D se mora

u organizmu prvo aktivirati, a ta se aktivacijaodvija u dvije faze.


47/99

Kad postoji manjak vitamina D u djece se

razvija rahitis, a u odraslih ljudi

osteomalacija. Rahitis je posljedica

poremeaja metabolizma kalcija i fosfora, tenedovoljne kalcifikacije kosti uvijetovane

deficitom vitamina D, to dovodi do

deformiteta kosti. Deformacije najee nastaju na kostima

glave, na grudnom kou, te dugim kostimaekstremiteta (O-noge i X-noge). Moe doi i

do promjena u strukturi zuba. U bolesnika srahitisom nivo fosfora u krvi obino jesnien, a poviena je alkalna fosfataza.


48/99

U odraslih ljudi promjene najeeobiljeava smanjenje sadraja minerala

i pojava nekalcificiranog, osteoidnogtkiva u kosti, pa kost postaje meka(osteomalacija).

Posljedica toga su deformiteti kojimogu biti tei od onih kod rahitisa.Pomanjkanje vitamina D moe biti i

jedan od faktora u etiologijiosteoporoze.


49/99

Sufic i t vi tamina Djerijedak jedino kod

nekontrolisane upotrebe vitaminskih

koncentrata u svrhu profilakse i lijeenjamoe dovesti do pojave toksinih dejstavavitamina D to je praeno sljedeimznacima: gubitak apetita, povraanje,

slabost, dijareja, poliurija, hiperkalcemija

taloenje Ca u unutranjim organima(bubreg) uremija smrt.


50/99

Izvori vitamina D su u veimkoliinama riblje ulje. Od namirnica

samo jetra, jaja i maslac sadre netovee koliine vitamina D. Vitamin D semaksimalno iskoritava izlaganjemkoe UV zracima.


51/99

Potrebe dojenadi i djece zavitaminom D iznose oko 10

mikrograma na dan, a odrasli ljudiovisno o dobi (7,5 mikrograma za

osobe od 19-22 godine, 5 mikrograma

iznad 23 godine).


52/99

Vitam in K (f i lok inon )

Vitamin K ini skupina od nekoliko vitamina (K1,K2, K3, K4, K5), od kojih su neki topljivi u mastima,

a neki u vodi. Vitamin K ima vanu ulogu umehanizmu zgruavanja krvi. Kod pomanjkanjavitamina K sniavaju se protrombin i koagulacijskifaktori VII, IX i X, te nastaju poremeaji zgruavanjakrvi, a posljedica moe biti hemoragija. Budui da

je vitamin K (K1, K2) topljiv u masti, njegovaresorpcija u crijevu ovisi o prisutnosti unih soli.


53/99

Prirodni izvori vitamina K su tamno

zeleno lisnato povre (pinat, kelj,

kupus), jetra, kravlje mlijeko,umance, itarice.

Dnevne potrebe za odrasle zdrave

ljude kreu se od 50 do 80mikrograma.


54/99
http://images.google.ba/imgres?imgurl=http://www.multifrukt.hr/slike/meso.gif&imgrefurl=http://www.multifrukt.hr/meso.html&h=300&w=300&sz=57&hl=bs&start=1&usg=__ISr0IWUrYHUTdgfDfcyJeDzg7Ps=&tbnid=cesCBmOOPU8sLM:&tbnh=116&tbnw=116&prev=/images%3Fq%3Dmeso%26gbv%3D2%26hl%3Dbs%26sa%3DG


55/99

MESO Meso sadri visoko vrijedne proteine.

Proteini mesa su izuzetno vrijedni jer sadrevisok procenat esencijalnih aminokiselina,

odnosno, meso sadri sve aminokiseline

neophodne ovjeku kao i u vodi rastvorljivevitamine B grupe.

Meso sadri i male koliine vitamina A, C,D, Ei K, mada neki organi sadre znaajnekoliine nekih od ovih vitamina (jetra npr.sadri vitamin A i vitamin C).

D b i i l b
http://images.google.ba/imgres?imgurl=http://bp0.blogger.com/_Ecxn23e6CY8/SGnchzQ-WpI/AAAAAAAAAYs/yh4UC7InKGk/s400/ljubotan-meso-skara-kuvar-planinarski-dom-ljuboten.gif&imgrefurl=http://vratnizza.blogspot.com/2008/07/nema-meso-ima-meso-avantura-od-ljubotan.html&h=334&w=400&sz=39&hl=bs&start=106&usg=__znSWCLG_odLbH5g3_9qA1CbAvPg=&tbnid=NArfvlwR-NVOcM:&tbnh=104&tbnw=124&prev=/images%3Fq%3Dmeso%26start%3D100%26gbv%3D2%26ndsp%3D20%26hl%3Dbs%26sa%3DNhttp://images.google.ba/imgres?imgurl=http://www.multifrukt.hr/slike/meso.gif&imgrefurl=http://www.multifrukt.hr/meso.html&h=300&w=300&sz=57&hl=bs&start=1&usg=__ISr0IWUrYHUTdgfDfcyJeDzg7Ps=&tbnid=cesCBmOOPU8sLM:&tbnh=116&tbnw=116&prev=/images%3Fq%3Dmeso%26gbv%3D2%26hl%3Dbs%26sa%3DG


56/99

Dobar izvor minerala, posebno gvoa,cinka i fosfora, ali nema dovoljnokalcijuma. Krto meso sadri samo 2 do3% masti, a koliina masti moe znatnoda varira u zavisnosti od vrste ivotinjei dijela tijela.

Od ukupnih masti, 95% je u obliku estraglicerola i masnih kiselina.Polinezasiene masne kiseline:linoleinska i arahidonska, su

esencijalne za ovjeka.


57/99

Riblje meso se u ljudskom organizmu svari

za 3-4 sata, a meso goveda za 10 i vie sati.

Konzumiranje ribe takoe smanjujeagresivno ponaanje u stresnim situacijama.

Riblje meso sadri bjelanevine koje se u

komparaciji sa bjelanevinama drugih vrstamesa odlikuju lakom probavljivou, boljimiskoritavanjem hranljivih materija ipovoljnim aminokiselinskim sastavom.


58/99


59/99

Bjelanevine ribe u ljudskomorganizmu se iskoritavaju za 93-

98%, dakle vie od bjelanevinakravljeg mlijeka (90-95%) ili mesagoveda (87-90%),

Riba je bogata vitaminima, pogotovoA, D, E i B kompleksom.


60/99


61/99

Koliinom jodanadmauje sve drugeizvore tog vanog mikroelementa.

Od minerala u ribi ima kalija, natrija,kalcija, magnezijuma, fosfora,

sumpora, eljeza, mangana, cinka,

bakra, koji organizmu slue kaogradivne ili zatitne materije (titeorganizam i jaaju ga).


62/99

Slane srdele bogat su izvor Omega-3

vise nezasienih masnih kiselina,

vanih u prevenciji sranih bolesti.Najbolji izbor bi predstavljale skua,sardina, moruna, tuna i jezerska

pastrmka. Morski ljuskari sadremanje koliine omega-3 masti.


63/99

Zdrueni uinak Ca i bjelanevinaonoto najvie pridonosi zdravljukostiju.Riblje masti se sastoje od 60-

80% nezasienih masnih kiselina odkojih je vie od 50% oleinske, uz njuse jo nalaze i linolna i linolenska a

sve su esencijalne masne kiseline.Ove kiseline pokazuju pozitivne efektekod sniavanja holesterola,
http://images.google.ba/imgres?imgurl=http://www.iaeste.hr/gallery/d/95238-2/22%2B-%2BPihhh___%2Bmlijeko.JPG&imgrefurl=http://www.iaeste.hr/gallery/main.php%3Fg2_view%3Dslideshow.Slideshow%26g2_itemId%3D95194&h=600&w=800&sz=67&hl=bs&start=38&usg=__j0vg9bLzi9JfZuZa9erWi4rUhSE=&tbnid=HkL68OgqNjk7oM:&tbnh=107&tbnw=143&prev=/images%3Fq%3Dmlijeko%26start%3D20%26gbv%3D2%26ndsp%3D20%26hl%3Dbs%26sa%3DNhttp://images.google.ba/imgres?imgurl=http://www.totalportal.hr/firedesk/Hrvatska/mlijeko24.jpg&imgrefurl=http://www.totalportal.hr/article.php%3Farticle_id%3D181843%26action%3Drate%26type%3Darticle%26thumb%3Ddown&h=184&w=230&sz=11&hl=bs&start=34&usg=__v9jcJJJPskic0NK2QMk8RZKE6Jo=&tbnid=tI-8-wI8htyNlM:&tbnh=86&tbnw=108&prev=/images%3Fq%3Dmlijeko%26start%3D20%26gbv%3D2%26ndsp%3D20%26hl%3Dbs%26sa%3DNhttp://images.google.ba/imgres?imgurl=http://image.dnevnik.hr/media/images/original/Apr2008/122033.jpg&imgrefurl=http://dnevnik.hr/vijesti/zdravlje/mlijeko-ne-deblja.html&h=400&w=400&sz=50&hl=bs&start=16&usg=__AsfXLuiFaVQJ5i1DDq2HN94KVY8=&tbnid=mx9ejDde2P0rMM:&tbnh=124&tbnw=124&prev=/images%3Fq%3Dmlijeko%26gbv%3D2%26hl%3Dbs%26sa%3DG


64/99

MLIJEKO I MLIJENI PROIZVODI

Koristi se kravlje, ovjei kozjemlijeko. Osim mlijeko, u prehrani se koriste i

mlijene preraevinekao npr.jogurt, sir,kajmak, pavlaka, itd.

Sastav mlijeka u procentima ine: voda87-90%, suha supstanca 12-17%, mast 3-3,8%,bjelanevine2-3,5%, eer2-4,8%, pepeo0,26-0,65%.
http://bs.wikipedia.org/wiki/Kravahttp://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Ovca&action=edithttp://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Koza&action=edithttp://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Mlije%C4%8Dne_prera%C4%91evine&action=edithttp://bs.wikipedia.org/wiki/Jogurthttp://bs.wikipedia.org/wiki/Sirhttp://bs.wikipedia.org/wiki/Kajmakhttp://bs.wikipedia.org/wiki/Pavlakahttp://bs.wikipedia.org/wiki/Vodahttp://bs.wikipedia.org/wiki/Bjelan%C4%8Devinehttp://bs.wikipedia.org/wiki/%C5%A0e%C4%87erhttp://images.google.ba/imgres?imgurl=http://www.iaeste.hr/gallery/d/95238-2/22%2B-%2BPihhh___%2Bmlijeko.JPG&imgrefurl=http://www.iaeste.hr/gallery/main.php%3Fg2_view%3Dslideshow.Slideshow%26g2_itemId%3D95194&h=600&w=800&sz=67&hl=bs&start=38&usg=__j0vg9bLzi9JfZuZa9erWi4rUhSE=&tbnid=HkL68OgqNjk7oM:&tbnh=107&tbnw=143&prev=/images%3Fq%3Dmlijeko%26start%3D20%26gbv%3D2%26ndsp%3D20%26hl%3Dbs%26sa%3DNhttp://images.google.ba/imgres?imgurl=http://www.totalportal.hr/firedesk/Hrvatska/mlijeko24.jpg&imgrefurl=http://www.totalportal.hr/article.php%3Farticle_id%3D181843%26action%3Drate%26type%3Darticle%26thumb%3Ddown&h=184&w=230&sz=11&hl=bs&start=34&usg=__v9jcJJJPskic0NK2QMk8RZKE6Jo=&tbnid=tI-8-wI8htyNlM:&tbnh=86&tbnw=108&prev=/images%3Fq%3Dmlijeko%26start%3D20%26gbv%3D2%26ndsp%3D20%26hl%3Dbs%26sa%3DNhttp://images.google.ba/imgres?imgurl=http://image.dnevnik.hr/media/images/original/Apr2008/122033.jpg&imgrefurl=http://dnevnik.hr/vijesti/zdravlje/mlijeko-ne-deblja.html&h=400&w=400&sz=50&hl=bs&start=16&usg=__AsfXLuiFaVQJ5i1DDq2HN94KVY8=&tbnid=mx9ejDde2P0rMM:&tbnh=124&tbnw=124&prev=/images%3Fq%3Dmlijeko%26gbv%3D2%26hl%3Dbs%26sa%3DGhttp://bs.wikipedia.org/wiki/%C5%A0e%C4%87erhttp://bs.wikipedia.org/wiki/Bjelan%C4%8Devinehttp://bs.wikipedia.org/wiki/Vodahttp://bs.wikipedia.org/wiki/Pavlakahttp://bs.wikipedia.org/wiki/Kajmakhttp://bs.wikipedia.org/wiki/Sirhttp://bs.wikipedia.org/wiki/Jogurthttp://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Mlije%C4%8Dne_prera%C4%91evine&action=edithttp://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Koza&action=edithttp://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Ovca&action=edithttp://bs.wikipedia.org/wiki/Krava


65/99

Kvalitetno mlijeko je ukaste boje,neprozirno, isto, ugodnog mirisa, blagog islatkastog okusa,

dok je mlijeko loe kvalitete plavkasto,vodenasto, kiselkastog okusa, neugodnogmirisa po staji ili hrani ivotinje.

Nakon dolaska u mljekaru, sirovo semlijeko u posebnim ureajima pasterizira,tj. zagrijava na temperaturu od 85C utrajanju od 20 sekundi, ime se unitavajupatogeni i uvjetno patogeni mikroorganizmi.


66/99

U procesu konzerviranja mlijekaprovodi se i postupak sterilizacije.

Ovje je mlijeko bogatije proteinimaod kravljeg mlijeka. Kozje mlijeko je

na glasu kao "zdravo" premda ne

sadri folnu kiselinu, dok jedinokobilje mlijeko sadri vitamin C, pa sekoristi ak i u ljekovite svrhe.


67/99

Mlijeko od 3,25% mlijene masti u 100 g imaenergetsku vrijednost od 60 kcal / 251 kJ,3,22% proteina, 3,25% masti, 4,52%ugljikohidrata.

Od minerala dobar je izvor kalcija - 113 mg(11% preporuenog dnevnog unosa)

i fosfora - 91 mg (11,4% preporuenogdnevnog unosa).Od vitamina dobar je izvorvitamina B12 (18% preporuenog dnevnogunosa) i riboflavina (14% preporuenogdnevnog unosa).
http://images.google.ba/imgres?imgurl=http://www.limun.hr/UserDocsImages/552765_49326791.jpg&imgrefurl=http://www.limun.hr/afterwork/main.aspx%3Fid%3D264447&h=2448&w=2448&sz=1425&hl=bs&start=123&usg=__QI1yKlJKoCfOFQq7mDPSX44jkxY=&tbnid=g3qDQGvXnJv2dM:&tbnh=150&tbnw=150&prev=/images%3Fq%3Djaja%26start%3D120%26gbv%3D2%26ndsp%3D20%26hl%3Dbs%26sa%3DN


68/99

Jaja

Jedno jaje sadri: 71 kaloriju, 6,3 gr.proteina, 4,9 gr. masnoa, 190 mgholesterola, vitamina B12, 0,6 mg, 1mgfolne kiseline.

Od preporuenih dnevnih doza nutritijenata,jedno jaje sadri: 9% vitamina A, 10%vitamina D,10% vitamina E, 14% riboflavina,2% vitamina B6, 2% kalcijuma, 6% fosfora,2% magnezijuma, 4% gvoa, 5% cinka.
http://images.google.ba/imgres?imgurl=http://www.limun.hr/UserDocsImages/552765_49326791.jpg&imgrefurl=http://www.limun.hr/afterwork/main.aspx%3Fid%3D264447&h=2448&w=2448&sz=1425&hl=bs&start=123&usg=__QI1yKlJKoCfOFQq7mDPSX44jkxY=&tbnid=g3qDQGvXnJv2dM:&tbnh=150&tbnw=150&prev=/images%3Fq%3Djaja%26start%3D120%26gbv%3D2%26ndsp%3D20%26hl%3Dbs%26sa%3DN


69/99

Jaja sadre karotenoide, koji se boljeapsorbuju nego oni biljnog porijekla (iz

spanaa ili argarepe ), pa su prirodnazatita od nekih onih oboljenja koja supovezana sa starenjem.

Jaja takoe sadre vitamin D koji postie

kalcijum da kosti ostanu snane. Sadri i6% folne kiseline koja je zatitnik odsranih oboljenja kod starijih osoba.


70/99
http://images.google.ba/imgres?imgurl=http://www.aktuel.com.mk/img/products/Dukat/DUKAT_MASLAC.jpg&imgrefurl=http://www.aktuel.com.mk/default.asp%3Fcontent%3D2%26list%3Dproduct%26pid%3D138&h=354&w=400&sz=50&hl=bs&start=22&usg=__1RakhgYeyscnGK3iRedDdnbAm_8=&tbnid=UJsGt6YnhE51RM:&tbnh=110&tbnw=124&prev=/images%3Fq%3Dmaslac%26start%3D20%26gbv%3D2%26ndsp%3D20%26hl%3Dbs%26sa%3DN


71/99

Maslac ili buter se dobijaju

separacijom mlijene masti. Sadre

oko 80% masti, meu kojimadominiraju zasiene,aterogene masnekiseline (66% od ukupnih masti);

beznaajne koliine proteina (0,5%);oko 16% vode i dodatu so. Sadri iznaajnu koliinu akseroftola (887mikrograma/100g) i kalciferol.
http://images.google.ba/imgres?imgurl=http://www.aktuel.com.mk/img/products/Dukat/DUKAT_MASLAC.jpg&imgrefurl=http://www.aktuel.com.mk/default.asp%3Fcontent%3D2%26list%3Dproduct%26pid%3D138&h=354&w=400&sz=50&hl=bs&start=22&usg=__1RakhgYeyscnGK3iRedDdnbAm_8=&tbnid=UJsGt6YnhE51RM:&tbnh=110&tbnw=124&prev=/images%3Fq%3Dmaslac%26start%3D20%26gbv%3D2%26ndsp%3D20%26hl%3Dbs%26sa%3DN


72/99

Masti vegetabilnog porijekla

Dobijaju se cijeenjem sjemena ili plodovabiljaka.

To su sjeme suncokreta i kukuruznih klica,

sjeme uljane repice, maslinovo ulje.

Ulje suncokreta i kukuruznih klica su ulja

linolnog tipa, budui da sadre znatnekoliine linolne masne kiseline.


73/99

Maslinovo ulje je karakteristino posadraju oleinske masnekiseline.

Visok sadraj polinezasienih masnih

kiselina u biljnim uljima ini ih nestabilnimprema oksidaciji, koja vodi stvaranjuperoksida. Zbog toga im se dodajuantioksidansi, prije svega tokoferol.

Kukuruzno ulje sadri, prirodno, znatne


74/99

j , p ,koliine tokoferola.Prnjenjem, zbog dejstvavisokih temperatura i kiseonika iz vazduha,

oksidacija ulja je ubrzana, a njeni krajnjiprodukti su aldehidi, ketoni i druge,potencijalno toksine i kancerogene materije.

To je jedan od razloga to se prenje(ukljuujui i pohovanje) ne preporuuje upripremi hrane, a iskljuuje se i upotreba vekoritenog ulja za prenje.

Tzv. soft margarini sadre dodatepolinezasiene masne kiseline (linolnu) idruge sastojke, te su prihvatljiviji.
http://images.google.ba/imgres?imgurl=http://www.obz.hr/vanjski/CD_AGBASE2/IMG/kukuruz2.jpg&imgrefurl=http://www.obz.hr/vanjski/CD_AGBASE2/HTM/kukuruz.htm&h=408&w=303&sz=79&hl=bs&start=26&usg=__Q6Ky5allmV3o5K-VA2QF7_6encw=&tbnid=2ji2DL3dWamJQM:&tbnh=125&tbnw=93&prev=/images%3Fq%3Dp%25C5%25A1enica%2Bzrno%26start%3D20%26gbv%3D2%26ndsp%3D20%26hl%3Dbs%26sa%3DNhttp://images.google.ba/imgres?imgurl=http://www.dnevnik.co.yu/arhiva/15-12-2002/akt/lekar/zh1.jpg&imgrefurl=http://www.dnevnik.co.yu/arhiva/15-12-2002/Strane/lekar.htm&h=208&w=170&sz=9&hl=bs&start=20&usg=__2LTwMQXXxiB8qcq-pymSiiOA7Ek=&tbnid=DswoKwI8Sydu_M:&tbnh=105&tbnw=86&prev=/images%3Fq%3Dp%25C5%25A1enica%2Bzrno%26gbv%3D2%26hl%3Dbs%26sa%3DG


75/99

itarice i brano Obezbjeuje preko 40% ukupne dnevne

energije.

Sastav i nutritivna vrijednost penice iproizvoda od penice zavisi od toga da li sekoristi cijelo zrno, ili je izmeljavanjemodbaen vei ili manji dio.

Aleuronski sloj omotaa, koji se nalazi

neposredno ispod ljuske sadri viekoncentracije proteina i vitamina Bkompleksa nego unutranji endosperm.

Najvie je proteina, B kompleksa vitamina,masti i minerala u klici.

Mljevenjem zrna penice, u procesu dobijanja
http://images.google.ba/imgres?imgurl=http://www.obz.hr/vanjski/CD_AGBASE2/IMG/kukuruz2.jpg&imgrefurl=http://www.obz.hr/vanjski/CD_AGBASE2/HTM/kukuruz.htm&h=408&w=303&sz=79&hl=bs&start=26&usg=__Q6Ky5allmV3o5K-VA2QF7_6encw=&tbnid=2ji2DL3dWamJQM:&tbnh=125&tbnw=93&prev=/images%3Fq%3Dp%25C5%25A1enica%2Bzrno%26start%3D20%26gbv%3D2%26ndsp%3D20%26hl%3Dbs%26sa%3DNhttp://images.google.ba/imgres?imgurl=http://www.dnevnik.co.yu/arhiva/15-12-2002/akt/lekar/zh1.jpg&imgrefurl=http://www.dnevnik.co.yu/arhiva/15-12-2002/Strane/lekar.htm&h=208&w=170&sz=9&hl=bs&start=20&usg=__2LTwMQXXxiB8qcq-pymSiiOA7Ek=&tbnid=DswoKwI8Sydu_M:&tbnh=105&tbnw=86&prev=/images%3Fq%3Dp%25C5%25A1enica%2Bzrno%26gbv%3D2%26hl%3Dbs%26sa%3DG


76/99

Mljevenjem zrna penice, u procesu dobijanjabrana, mijenja se primarni sastav inutritivna vrijednost. Odbacuje se klica i

manji ili vei dio omotaa.Brano niskog stepena ektrakcije veoma je

osiromaeno u odnosu na inicijalni sastav

vitamina, minerala i proteina cijelog zrna, apoviena je energetska vrijednost i sadrajskroba. Sa nutritivnog aspekta nije poeljnobrano koje ima stepen ekstrakcije manji od

80%, zbog velikog gubitka nutrijenata.


77/99

Broj tipa oznaava dobijenu koliinupepela nakon arenja uzorka brana,

odnosno koliinu neorganskihmaterija u branu, preostalih nakonizmeljavanja.

Tip 500 je najsvjetlije bijelo brano, atip 800 je polubijelo brano.
http://images.google.ba/imgres?imgurl=http://www.coolinarika.com/repository/images/_variations/2/4/24586f6cdd695fc41ab018a82f238b01_content_medium.jpg&imgrefurl=http://www.coolinarika.com/tag/kruh/sadrzaj/repository_images%3Fpage%3D2&h=165&w=215&sz=11&hl=bs&start=183&usg=__9iUevFznF8qzX79yZ5oSFMeh1hQ=&tbnid=x1lmlMUx_iKb3M:&tbnh=81&tbnw=106&prev=/images%3Fq%3Dhljeb%2Bi%2Btjestenine%26start%3D180%26gbv%3D2%26ndsp%3D20%26hl%3Dbs%26sa%3DNhttp://images.google.ba/imgres?imgurl=http://www.coolinarika.com/repository/images/_variations/0/6/06f9dca0ddeea6f1cfec6973ddcb3c31_content_medium.jpg&imgrefurl=http://www.coolinarika.com/recept/domaci-kruh%3Falltags&h=165&w=215&sz=15&hl=bs&start=180&usg=__is_rJCPTbE0wEDipCFjWBo0pybA=&tbnid=v8F3mDr-ilR58M:&tbnh=81&tbnw=106&prev=/images%3Fq%3Dhljeb%2Bi%2Btjestenine%26start%3D160%26gbv%3D2%26ndsp%3D20%26hl%3Dbs%26sa%3DN


78/99

Hljeb i tjestenine

Sastav hljeba i tjestenine uslovljen jesastavom brana od kojeg sepripremaju.

Narastanje hljebnog tijesta nastajezbog fermentacije kvasnih gljivica i

oslobaanja gasa, a elastinustrukturu obezbjeuje gluten nastao iznerastvorljivog prolamina.

Tokom peenja u tijestu se oslobaaju
http://images.google.ba/imgres?imgurl=http://www.coolinarika.com/repository/images/_variations/2/4/24586f6cdd695fc41ab018a82f238b01_content_medium.jpg&imgrefurl=http://www.coolinarika.com/tag/kruh/sadrzaj/repository_images%3Fpage%3D2&h=165&w=215&sz=11&hl=bs&start=183&usg=__9iUevFznF8qzX79yZ5oSFMeh1hQ=&tbnid=x1lmlMUx_iKb3M:&tbnh=81&tbnw=106&prev=/images%3Fq%3Dhljeb%2Bi%2Btjestenine%26start%3D180%26gbv%3D2%26ndsp%3D20%26hl%3Dbs%26sa%3DNhttp://images.google.ba/imgres?imgurl=http://www.coolinarika.com/repository/images/_variations/0/6/06f9dca0ddeea6f1cfec6973ddcb3c31_content_medium.jpg&imgrefurl=http://www.coolinarika.com/recept/domaci-kruh%3Falltags&h=165&w=215&sz=15&hl=bs&start=180&usg=__is_rJCPTbE0wEDipCFjWBo0pybA=&tbnid=v8F3mDr-ilR58M:&tbnh=81&tbnw=106&prev=/images%3Fq%3Dhljeb%2Bi%2Btjestenine%26start%3D160%26gbv%3D2%26ndsp%3D20%26hl%3Dbs%26sa%3DN


79/99

Tokom peenja u tijestu se oslobaajumjehurii ugljendioksida.

Elasticitet glutena zadrava mjehuriegasa unutar tijesta, to hljebu dajeprijatnu upljikavu strukturu.

Peninom hljebu se dodaju i razliitedruge cerealije i sjemenje (sjemesuncokreta, lana idr.) mekinje, te mu seobogauje nutritivna vrijednost.

Tjestenine se proizvode uz dodatakjaja, te im je hranljiva vrijednostizmijenjena u odnosu na brano.


80/99

Povre Pod povrem se podrazumijeva

dijelovi povrtlarskog bilja koji seupotrebljavaju za ljudsku ishranu i

dolaze u promet u nepreraenomstanju (svjee povre) ili upreraenom stanju (preraevine odpovra).


81/99

Povre je skupni naziv za mahunarke,gljive, kupusnjae, luk, salate, korjenastopovre, pinat, rajicu, tikvu, patlidane idrugo. Nezamjenjiva je komponentasvakodnevne prehrane i uz voe njezinnajkvalitetniji dio. I meu povrem postojesorte koje su prave zvijezde vegetarijanske

prehrane, a to su: mrkva, brokula, cvjetaa,grah, soja, kelj, kupus, paprika

E t k ij d t j l ti l d


82/99

Energetska vrijednost povra je relativno mala, od25 do 50 Cal./100 g (izuzetak ine suhe leguminoze-327-406 cal./100g ), jer sadri naznatne koliine

bjelanevina (1-4%), masti (0,4-0,7%) i eera (3-8%)a mnogo vode (90%), celuloze, hemiceloluze,mineralnih soli i vitamina.

Povre je prava riznica vlakna, vitamina i minerala,posebno izoflavonoida kao jakih antioksidansa, koji

smanjuju viak opasnih slobodnih radikala,niskokalorino je i lako probavljivo. Neke vrstepovra kao to su zelene salate, krastavci, rotkvice,perinovo i celerovolie, naziva se povrem bezhranjive vrijednosti tj.- "povrem A",a ovo koje imaodreenu hranjivu vrijednost "povrem B ".

Zbog velikog sadraja celuloze i skroba povre se


83/99

Zbog velikog sadraja celuloze i skroba povre senajee mora prije upotrebe termiki obraditi, toolakava svarljivost i poveava iskoristljivosthranjivih materija.

Ako se povre bogato celulozom jede u veimkoliinama, celuloza moe imati i tetnih posljedica,

jer vezujui za sebe vodu poveava voluminoznostsadraja crijeva, i pod dejstvom bakterija bivadjelomino razgraena te dovodi do nagomilavanjagasova to sve zajedno pojaava peristaltiku crijeva,ubrzava pasau hrane i smanjuje mogunostiskoritavanja hranjivih materija. Zbog toga povrebogato celulozom treba izbjegavati kod svih

oteenja sluzokoe i poveanog motiliteta crijeva,dok kod usporenog motiliteta, naprotiv, treba tovie ovakvog povra.


84/99


85/99

Izboru i pripremi povra za jelotreba se rukovoditi odreenimsavjetima to e nam omoguiti da do maksimuma iskoristimonjihovu hranjivost za na organizam:

za prehranu kupujete voe i povre kontroliranog porijekla. da povre i voe bude to svjeije, kako bi hranjivi sastojci bili

sauvani u svoj punoi. kod pripremanja hrane, kada je god to mogue voe i povre

ostavite neoguljeno

korjenasto povre dobro operite otrom etkom jedite to vie sirovog voa i povra, nareite ga na vee komade

(usitnjavanjem gubi na vrijednosti) a vrijeme termike obradesvedite na minimum umjesto da povre kuhate u vodi, kuhajte ga na pari Preporueni dnevni unos: 4 puta / dan i vie


86/99

Voe

Priroda je u voe ugradila optimalne omjerei koliine esencijalnih materija koje ne moezamijeniti ni jedan vitaminskomineralnipripravak.

Voe sadri obilje vitamina, minerala,

dijetnih vlakana vanih za probavu i mnogihdrugih materija koje pozitivno djeluju naorganizam.


87/99

Vitamini C i E, betakaroten (pigmentkoji vou daje utu i narandastu boju,

i u organizmu prelazi u vitamin A),mineral selen i dijetna vlakna smatraju

se antikancerogenim tvarima (tite odnastanka raka to je bitno uzevi uobzir da se nastanak nekih oblika rakapovezuje sa nainom prehrane).


88/99

Voe je bogat izvor ugljenih hidrata, vode,vitamina, minerala, celuloze, vlakana iorganske kiseline. Veina naeg voa

sadri 80 93 % vode, 1520 % ugljenihhidrata, 34 % organskih kiselina, 15 %proteina, i vrlo malo masti (izuzev oraha,badema, ljenjaka, rogaa, kokosovog

oraha). Zbog visokog udjela vode unjegovom sastavu ono je nisko kalorino iosvjeavajue.


89/99

Termika obrada unitava vitamine i druge vane sastojke iini voe praznim, te je slasne uvare zdravlja najbolje jestisvjee.

Najvei dio vitamina se unitava ve na temperaturi od 60stepeni.

Za voe vai pravilo: to svjeije to bol je. Najbolje jepotroiti voe jo na dan branja. Ako ubrano voe stoji duevremena u hladnjai, te se konzumira nakon nekoliko mjesecikoliina vitamina je neznatna, a voe sadri samo voni eer(fruktozu) i dijetna vlakna. Suenjem voe izgubi vodu, aostaje koncentriran sadraj fruktoze i dijetnih vlakana.

Konzervirano voe je bez vitamina C, ukoliko on nijenaknadno dodan.


90/99

Voe treba prati samo kratko pod mlazom vode, i neusitnjeno.Ne ostavljati ga u vodi jer se time ispire vitamin C i minerali izplodova. to ga kasnije pojedemo poto je oguljeno iusitnjeno, unijet emo manje vitamina C.

Svjetska zdravstvena organizacija preporuuje najmanje pet

porcija voa dnevno- tj. minimalni preporueni dnevni unosvoa je 400 grama. Porcija za veliko voe (npr. lubenice, dinje, ananas) je jedna

velika krika, za voe srednje veliine (jabuka, banana,naranda) jedan komad, za sitno voe (ljive, kivi) dvakomada, za bobiasto voe (npr. jagode, kupine, maline)

jedna puna olja za aj, a za isti voni sok jedna aasrednje veliine.

Konzervisanje namirnica
http://images.google.ba/imgres?imgurl=http://www.coolinarika.com/repository/images/_variations/7/1/71473c6b2e3856d676c9d01446efa263_main.jpg&imgrefurl=http://www.coolinarika.com/clanak/povrce-i-konzerviranje&h=222&w=490&sz=28&hl=bs&start=8&usg=__YV0X-BrxmVMEmQ9TLBVUVmWe0bI=&tbnid=hMPQMSVVGjZqkM:&tbnh=59&tbnw=130&prev=/images%3Fq%3Dkonzerviranje%2Bnamirnica%26gbv%3D2%26hl%3Dbs%26sa%3DG


91/99

j

Za konzerviranje hrane biraju se namirnice visokogkvaliteta. Primjenjuje se nekoliko naina.

Primjena niskih temperatura- rashlaivanje izamrzavanje. Rashlaivanje se postie na temperaturi od 3-5

stepeni C pri emu se znatno usporava rast veinebakterija i smanjuje autolitika aktivnost enzima.

Duboko zamrzavanje u predkomorama zamrzivaana40 i20 stepeni C, a potom uvanje na oko -18stepeni C, omoguava dugo odravanje primarnogkvaliteta. Ako se cio postupak zamrzavanja iodmrzavanja pravilno sprovede, gubici hranljivihsastojaka u odmrznutim namirnicama veoma su mali

u odnosu na njihov prvobitni sastav. Primjena visokih temperatura- pasterizacija i

sterilizacija.

Pasterizacija ima veliku primjenu u
http://images.google.ba/imgres?imgurl=http://www.coolinarika.com/repository/images/_variations/7/1/71473c6b2e3856d676c9d01446efa263_main.jpg&imgrefurl=http://www.coolinarika.com/clanak/povrce-i-konzerviranje&h=222&w=490&sz=28&hl=bs&start=8&usg=__YV0X-BrxmVMEmQ9TLBVUVmWe0bI=&tbnid=hMPQMSVVGjZqkM:&tbnh=59&tbnw=130&prev=/images%3Fq%3Dkonzerviranje%2Bnamirnica%26gbv%3D2%26hl%3Dbs%26sa%3DG


92/99

Pasterizacija ima veliku primjenu ukonzerviranju mlijeka. Proizvod se

izloi temperaturi 72 stepena C utrajanju 15 sekundi, poslije ega slijedibrzo rashlaivanje na 5 stepeni C. Priovako kratkom dejstvu toplote,

najmanji su gubici hranljivih sastojaka.Sterilizacija je najprije upotrijebljena zakonzerviranje mlijeka. Mlijeko sezagrijava na 120 stepeni C tokom 15

minuta poslije ega se pakuje u sterilnuambalau.


93/99

Suenjem namirnicakao metodom konzerviranjapostie se dehidratacija proizvoda, zbog ega jeonemoguen rast i umnoavanje mikroorganizama.Suenje prouzrokuje promjenu organoleptikihsvojstava.

Dimljenje podrazumijeva proces konzerviranja kojise zasniva na konzervirajuem efektu sastojakadima i na istovremenom procesu dehidratacije.

Ovaj metod se esto kombinuje sa predhodnimsoljenjem i salamurenjem.
http://images.google.ba/imgres?imgurl=http://www.coolinarika.com/repository/images/_variations/6/f/6fe2ce7c3ac0a0e29503797b243c370c_main.jpg&imgrefurl=http://www.zemljani.com/forum/viewtopic.php%3Ft%3D155%26sid%3D91b5592d5c1488309bc87b80dd4a0e62&h=222&w=490&sz=32&hl=bs&start=209&usg=__24ji1dlHMdlKr09336ANdkJYCe8=&tbnid=vVgHebSRwjfNhM:&tbnh=59&tbnw=130&prev=/images%3Fq%3Dsu%25C5%25A1enje%2Bnamirnica%26start%3D200%26gbv%3D2%26ndsp%3D20%26hl%3Dbs%26sa%3DN


94/99

Neki od sastojaka dima imaju toksine ikancerogene efekte (fenol, formaldehid i dr.) kojimase pripisuje poveana incidenca karcinoma elucau populacijama koje koriste preteno suenu idimljenu ribu ili mesne proizvode.

U hemijsko konzerviranje spada: soljenje,salamurenje, kieljenje i mariniranje u rastvorusiretne kiseline, soli i eera, konzerviranje uzprisustvo visokih koncentracija eera, dodavanjehemijskih konzervansa, fermentacija, radijacija

jonizujuim zracima.
http://images.google.ba/imgres?imgurl=http://www.coolinarika.com/repository/images/_variations/6/f/6fe2ce7c3ac0a0e29503797b243c370c_main.jpg&imgrefurl=http://www.zemljani.com/forum/viewtopic.php%3Ft%3D155%26sid%3D91b5592d5c1488309bc87b80dd4a0e62&h=222&w=490&sz=32&hl=bs&start=209&usg=__24ji1dlHMdlKr09336ANdkJYCe8=&tbnid=vVgHebSRwjfNhM:&tbnh=59&tbnw=130&prev=/images%3Fq%3Dsu%25C5%25A1enje%2Bnamirnica%26start%3D200%26gbv%3D2%26ndsp%3D20%26hl%3Dbs%26sa%3DN


95/99

Med Med se koristi kao idealna namirnica od davnih vremena i

spada u grupu vrijednih namirnica.

Med ima baktericidno svojstvo u digestivnom traktu, a sveto je ljekovito u jednoj biljci sadrano je u medu.

Glavni sastojci su: eeri (79,59%)- fruktoza, glukoza,saharoza, maltoza, voda (17,20%), kiseline, proteini, pepeo,pigmenti, aromatine materije, enzimi, inhibini, vitamini, acetilholin na koji otpada 2.20% sadraja.

Med je idealna namirnica u lijeenju i ishrani zdravih ibolesnih ljudiishrani trudnica i dojilja, dojenadi i male

djece, odraslih, starijih, bolesnika.


96/99

Alkoholni napitci kodljivi uinci alkohola na zdravlje su veliki. Alkoholni napici (pivo, vino) imaju stimulirajui i euforini

efekat.

kodljivi uinci vina su: bolesti jetre, kardiomiopatije,aritmije, hipertenzije, subarahnoidalno krvarenje, modanakap, promjene na plodu, gastritis, rak dojke, rak probavnogtrakta.

Redovno pijenje vina (3 ili vie aa) na dan kodljivo je zazdravlje veine ljudi, dok je pijenje umjerenih koliina (1 aa

dnevno u mediteranskoj dijeti) doputena.


97/99

Tri do 6 aa ili 40 do 80 grama alkohola nadan prouzrokuju uslove za nastanakalkoholnog hepatitisa, masne infiltracije

jetre i ciroze. Jedna do dvije ae dnevnopoveavaju umiranje radi raka na dojki idebelom crijevu. Alkohol dovodi dopromjena na desnima (krvarenja), pluima,

srcu, slabljenje ruku - tremor, promjene naelucu u 45% sluajeva, crijevima, spolnimlijezdama u 85% sluajeva.

Zaini


98/99

Popravljaju ukus, miris i boju namirnica, tepojaavaju luenje digestivnih sokova.

Kuhinjska so (Natrijum hlorid) je zain ihrana, jer se mora dodavati osnovnimnamirnicama. Potrebe organizma iznose 2-5g dnevno.

Paprika kao zainse upotrebljava u vidu tzv.aleve paprike koja se dobiva mljevenjem ilitucanjem suene paprike. Boja dolazi odkarotina i kapsantina, a ljutinu paprici dajekapsaicin, koga ima najvie u ilama ploda.

Aleva paprika sadri i oko 12-18% ulja. Biberje plod biljke Piper nigrum .


99/99

Crni biber su nedozrela i osuena zrna bibera, abijeli biber su zreli plodovi koji su predhodnopodvrgnuti fermentaciji, pa je zatim spoljna opnazrna uklonjena. Biber ima ljut ukus, a dejstveni

princip su piperin i aromatina eterska ulja koja mudaju karakteristian miris.

Sire predstavlja kiseli proizvod dobivenbakterijsko - gljivinim razlaganjem eera ilialkohola prisutnog u vinu i vonim sokovima. Sirese upotrebljava kao zain, a treba da sadri 4-13%siretne kiseline.

ishrana-bj[1].masti.uglj.h i namirnice 08

Documents