skripta iz inf

7/25/2019 Skripta iz inf

1/125

SADRA

1. PREDAVANJE............................................................41.1. UVOD U INFORMATIKU................................................4

1.1.1. Informatika - openito, denicija, pristupi..................................4

1.1.2. ksp!o"ija informacija i informacijski #ok....................................$

1.1.%. Informacijsko-komunikacijske te&no!o'ije i komunikacija...........(

1.2. DIGITALNA PISMENOST I DIGITALNE KOMPETENCIJE.....9

1.2.1. Di'ita!na pismenost....................................................................)

1.2.2. Di'ita!ne kompetencije.............................................................121.2.%. *retra+ianje Interneta.............................................................14

1.3. PODATAK, INFOMACIJA, ZNANJE................................16

1.%.1. d podataka preko informacija do "nanja................................1$

1.%.2. Strukturirani "apis podataka.....................................................1)

2. PREDAVANJE..........................................................23

2.1. INFORMACIJSKI SUSTAV............................................23

2.1.1. Sustaski pristup informacijskom sustau................................2%2.1.2. *odatkono orijentirani pristup informacijskom sustau..........2$

2.1.%. Ra"!ike i"meu ra/una!no' i informacijsko' sustaa................2(

2.2. FUNKCIJA, CILJEVI I ELEMENTI IS-A............................27

2.2.1. snona funkcija informacijsko' sustaa.................................2(

2.2.2. 0i!j informacijsko' sustaa.......................................................2

2.2.%. !ementi informacijsko' sustaa..............................................2)

2.3. ODNOS IS-A I PS-A....................................................312.%.1. Informacijski susta kao mode! pos!ono' sustaa..................%1

2.%.2. rste informacijsko' sustaa prema ra"ini potpore pos!onomprocesu................................................................................................%2

3. PREDAVANJE..........................................................3

3.1. UVOD U RA!UNALO I DIGITALNU TE"NOLOGIJU..........3

%.1.1. 3od u ra/una!o........................................................................%

%.1.2. snoni ra/una!ni pojmoi.......................................................%)

1


2/125

%.1.%. odoi i kodiranje.....................................................................41

%.1.4. 5o/ke kodiranja.........................................................................42

%.1.6. *otre7a "a kodom s doo!jnim 7rojem permutacija..................4%

%.1.$. *rojera pariteta.......................................................................44

3.2. KODNI SUSTAV.........................................................4#

%.2.1. odiranje...................................................................................46

%.2.2. 80D kod....................................................................................4$

%.2.%. *akirani i nepakirani o7!ik "apisa..............................................4(

%.2.4. AS0II i 80DI kod......................................................................4

3.3. $ROJEVNI SUSTAVI....................................................#1

%.%.1. penito o 7rojenim sustaima..............................................61%.%.2. Dekadski 7rojeni susta..........................................................62

%.%.%. 8inarni 7rojeni susta.............................................................62

%.%.4. kta!ni 7rojeni susta.............................................................6%

%.%.6. 9eksadecima!ni 7rojeni susta...............................................6%

%.%.$. *retaranje 7roja i" dekadsko' sustaa u dru'e 7rojenesustae.................................................................................................64

%.%.(. *retaranje 7roja i" dru'i& 7rojeni& sustaa u dekadski susta

66

%.%.. snone ra/unske operacije u 7rojenim sustaima................6(

4. PREDAVANJE..........................................................#9

4.1. LOGI!KA VRATA........................................................#9

4.1.1. snona !o'i/ka rata..............................................................6)

4.1.2. S!o+enija !o'i/ka rata..............................................................$1

4.2. LOGI!KI SKLOPOVI...................................................64

4.2.1. 8ista7i!i.....................................................................................$4

4.2.2. Re'istri.....................................................................................$$

4.2.%. Dekoderi...................................................................................$$

4.2.4. 8roji!a.......................................................................................$(

4.2.6. *o!u"7raja/ :po!usumator;........................................................$

4.2.$. *otputni "7raja/ :potpunu sumator;.........................................$)

4.2.(. Rea!i"acija "7rajanja.................................................................(ko!sko ra/una!o kao predmet i"u/aanja osnoni& principarada ra/una!a.......................................................................................(%

#. PREDAVANJE..........................................................73

#.1. GRA&A PROCESORA..................................................73

6.1.1. *rocesor....................................................................................(%

6.1.2. Aritmeti/ko-!o'i/ka jedinica......................................................(4

6.1.%. 3pra!ja/ka jedinica..................................................................(6

6.1.4. Re'istri.....................................................................................($

6.1.6. ?oderni procesori.....................................................................odatkomzapisujemo odreenu injenicu. odaci su zapravo 7sirove injeniceC ili dijeloviinjenica o stanju u realnom sustavu (stvarnom svijetu). #akoer, podatak mo&emo promatratikao simbol kojim poku-avamo 7uhvatitiC pravu sliku o stvarnom dogaaju. Aapisani skupznakova, tj. podatak, moramo znati proitati i interpretirati. %akon -to ga radi neke svrheinterpretiramo dobivamo informaciju, odnosno obavijest. $brnuto, informaciju zapisujemo uobliku podatka.

Informa%ijaje stvorena analizom odnosa i veza izmeu podataka. !o&e odgovoriti na pitanjapoput 7#koODtoOdjeO2adaO2olikoOAa-to jeC. Informacija je poruka s ponekad unaprijedodreenom publikom i svrhom, a njezinu vrijednost odreuje sam primatelj. Informacijaodnosno obavijest u pravilu donosi novost, obavje-tava o neemu, te otklanja neizvjesnost iopenito slu&i kao podloga za odluivanje. :toga se vrlo esto u takvom procesu, informacijasmatra temeljnim elementom za dono-enje odluke, a ne podatak. 2oliko je upotrjebljenainformacija relevantnija, tonija i svje&ija, toliko je vrjednija pri odluivanju.

Elementarna informa%ijadobiva se interpretacijom elementarnog podatka. Glementarnipodatak je znakovni prikaz jednog obilje&ja nekog objekta. rimjerice, ako se podatakK*.@.@@*K odnosi na obilje&je datuma roenja promatrane osobe, tada ga interpretiramokao datum roenja osobe, ali ako se odnosi na obilje&je datuma izdanog rauna, tada je

njegova interpretacija drukija.@nanjeje mo&da najte&e definirati, a i definicije se mogu odnositi na informaciju koja jeobraena, organizirana ili strukturirana na neki drugi nain, te primjenjena ili stavljena uneku akciju. /edan pogled govori o tome da je znanje proizvod sinteze ljudskog uma, te kaotakvo postoji samo u ljudskom umu. #o bi znailo da se znanje mo&e podijeliti samo kaoinformacija, a nakon toga postaje znanje u nekom drugom ljudskom umu.

$penito se na znanje gleda kao na ne-to -to je stvoreno kori-tenjem informacije iliinformacija, a rezultira nekom aktivno-u. Ananje bi trebalo odgovoriti na pitanje 72akoEC.Ananje je kontekstualizirano, -to znai da je osim informacija potrebno imati i kontekst kako

bi se proizvele odreene akcije.Ananje je kombinacija podataka i informacija kojemu je dodano ekspertno mi-ljenje, vje-tinate iskustvo. Ananje odreuje, tj. KznaK kako koristiti informaciju. Ananje je takoer vrijednaKimovinaK, nu&na pri odluivanju.

:ljedea slika je JieboPitzov (***) model koji zorno prikazuje odnos izmeu podatka,informacije i znanja, kao i procese transformacije koji se pri tome odvijaju.

1$


17/125

S'()* L(>?(; ' 8**)*, (+5/*(, +*+* ( /0(

2ako su za na-a budua razmatranja najva&niji podaci i informacije, te procesi koji se pritome odvijaju, u nastavku emo malo detaljnije govoriti o tim pojmovima.

>odatak

odatak je skup prepoznatljivih znakova zapisanih na odreenom mediju poput analognog(papira, ploe, fotografije i sl.) medija iOili digitalnog medija (magnetski disk, ::', U:Ndisk, 5'43$! i sl.)

/o- neke definicije podatka i pojmova vezanih uz podatak0

. odatak je pojam kojim opisujemo i kvantificiramo funkciju objektivne stvarnosti(elementarno stanje objektivne stvarnosti) u odreenom trenutku.

. odatak jT injTnica koja sT mo&T zabilje&iti tTkstom, brojTvima, bojom ili zvukom.1. Glementarni podatak je simboliki prikaz jednog obilje&ja promatranog objekta.H. $brada podataka jT procTs prTtvaranja ulaznih podataka u korisnT informacijT.

>odatakje definiran kao tijelo injenica ili figura, koje su bile sustavno prikupljane za jednuili vi-e posebnih namjena.odaci mogu postojati u obliku0

lingvistikih izraza (npr. ime, godina, adresa, datum, vlasni-tvo) simbolikih izraza (npr. prometni znakovi) matematikih izraza (npr. G > mc) signala (npr. elektromagnetski valovi)

$sim tradicionalnih strukturiranih podataka u obliku datoteka i baza podataka sve se vi-ekoriste i slabo strukturirani podaci kao -to su razliite vrste dokumenata te multimedijski

podaci kao -to su grafika, fotografije, zvuk i video.

1(


18/125

'anas se podaci intenzivno distribuiraju na korporacijskim mre&ama i na Internetu. #akoerse intenzivno razvijaju skladi-ta podataka u koja se pohranjuju podaci iz vi-e razliitihizvora podataka.

Osno"na o8ilje=ja $odatkakoja ga ine korisnim0

relevantnost za odreenu svrhu potpunost tonost pravovremenost odgovarajui oblik (format) dostupnost za prihvatljivu cijenu

Informa%ija

odaci se dovode u neki odnos prema modelu transformacije ili nekom algoritmu. 3azliiti

modeli transformacije daju razliite konkluzije (zakljuke).INFORMA(I)A> najmanje dva podatka u nekom odnosu, koji predstavljaju novost i kojinas potiu na neku aktivnost.

Informa%ijajT skup obraTnih podataka kojT primatelju prTdstavljaju neku obavijest, novosti uvTava njTgovo znanjT. %a osnovu njih ljudi donosT odlukT.

Informa%ijaje definirana kao podatak koji je obraen u obliku koji je smislen njezinomprimatelju te je percipirane vrijednosti kod trenutnog ili potencijalnog odluivanja

iako su podaci sastojci informacija, ne ine svi podaci korisne informacijeo podaci mo&da nisu ispravno prikupljeni i organizirani te predstavljaju teret, a

ne imovinu za informacijskog korisnikao podaci koji ine korisne informacije jednoj osobi ne moraju nu&no biti korisni i

drugoj osobi

Informacija je korisna njezinom primatelju jedino kada je0

relevantna (s obzirom na namijenjene svrhe i uz odgovarajuu razinu detaljnosti) pouzdana, precizna i provjeriva (neovisnim nainima) a&urirana i pravovremena (ovisi o namjeni)

potpuna (u smislu atributne, prostorne i vremenske pokrivenosti) razumljiva (tj. razumljiva njezinim primateljima) konzistentna (s drugim izvorima informacija) pouzdanaOlagana za rukovanje i adekvatno za-tiena

Al0oritam

U prethodnom poglavlju smo napomenuli da se od podatka do informacije dolazikori-tenjem razliitih procesa odnosno pretvorbi. Informatikim rjenikom se takvi

procesiOpretvorbe nazivaju algoritmima.

Al0oritamili $ost!$nikje konaan slijed dobro definiranih naredbi (koraka) za ostvarenjezadatka, koji e za dano poetno stanje terminiratiu definiranom konanom stanju.

1
https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Terminiranje&action=edit&redlink=1https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Terminiranje&action=edit&redlink=1


19/125

>rimjeri al0oritama

. Upute za kori-tenje kartice na bankomatu (prikazan tekstualno)0

umetnite karticu u ita tako da magnetska traka bude s donje desne straneB

u sluaju da to od Fas ureaj zatra&i odaberite jezikB

odaberite iznos ili usluguB

odgovorite &elite li potvrduB

uzmite karticuB

uzmite novacB

uzmite potvrdu ako ste potvrdili da ju &elite.

. "lgoritam omoguava unos dva broja, a zatim prikazuje njihov zbroj. rikazan je upseudokodu0

poetakulaz(broj,broj)Bzbroj0>broj=brojB

izlaz(zbroj)Bkraj

"lgoritmi imaju sljedea svojstva0

diskretnost u odvojenim koracima izvode se diskretne operacije algoritma kojevode ka konanom ciljuB

konanost oznaava sposobnost algoritma da nakon konanog broja koraka dajeizlazne podatke odnosno rezultateB

determiniranost za iste ulazne podatke algoritam uvijek daje iste rezultateB maso"nost algoritam je primjenjiv na vei broj ulaznih vrijednosti.

: praktinog gledi-ta, algoritmi su jasno definirani postupci za izvr-avanje odreenogproblema. "lgoritmi, ra-lanjeni na uzastopne korake, prevode neki skup poetnih (ulaznih)vrijednosti u skup zavr-nih (izlaznih) vrijednosti. oetne i zavr-ne vrijednosti te eventualnimeurezultati pohranjuju se u prikladne strukture podataka.

"lgoritmi se koriste za jasno utvrivanje pravila dostizanja nekog postavljenog cilja. Uz svakialgoritam moraju biti jasno definirana poetna stanja objekta na kojima se obavljaju operacije.

"lgoritam mora biti sastavljen od konanog broja koraka koji utvruju slijed operacija kojetreba obaviti nad objektima kako bi se dobila zavr-na stanja objekata ili rezultati. :vaki korakopisuje se instrukcijom. $bavljanje algoritma naziva se algoritamskim procesom.

Unutar ovog kolegija, algoritmima emo se jo- baviti kod programske podr-ke odnosnoprogramiranja.

1)


20/125

1.%.2. Strukturirani "apis podataka

2ao -to smo ve napomenuli, podatak opisuje jedno obilje&je objekta u stvarnom svijetu.2asnije emo taj objekt nazvati entitetom. 2orisnik sam u skladu sa svojim potrebama trebaodluiti kojim e podacima opisati stvarni svijet. #ako e jedan poslovni sustav promatrati

podatke vezane uz prethodna zaposlenja djelatnika kako bi utvrdio sposobnosti djelatnika, adrugi poslovni sustav e promatrati podatke o zdravstvenom stanju djelatnika. #o emodefinirati kao apstrakciju koja oznaava proces izdvajanja opeg i bitno zajednikog iz vi-e

posebnog i mnogo pojedinanog ili izdvajanje posebnog koje sadr&i bitno zajedniko izpojedinanog i koje se, oformljeno kao posebnost, razlikuje po nekim odredbama od opeg.

"pstrakcijom se odvajaju nebitni od bitnih elemenata pojave ili predmeta istra&ivanja.

%o, unato pojednostavljenom zapisivanju podataka koje smo dobili apstrahiranjem, potrebnoje ujednaiti takav formalan nain zapisa. #ako se podaci mogu zapisati str!kt!rirano inestr!kt!rirano.

U modelima s potpuno strukturiranim podacima svaki podatak mora pripadati nekoj kategorijiodnosno nekoj atribuciji (obilje&ju). 'opu-tene kategorije definiraju se unaprijed i uglavnomse ne mijenjaju. U modelima sa slabo strukturiranim podacima takvo ogranienje ne postoji.2ategorije su dopu-tene, ali se koriste samo ako su nu&ne.

!i emo se za potrebe daljnjih razmatranja fokusirati na modele sa strukturiranim zapisompodataka. 'rugim rijeima, ako smo za kategoriju objekta osoba izabrali obilje&ja ime,prezime, datum ro&enja, pojedine se osobe predstavljaju samo vrijednostima izabranihobjekata. :trukturirani zapis podataka mo&emo prikazatipomou tablice.

:ljedea slika prikazuje proces dola&enja do podataka, informacija i znanja, te isto tako vezuizmeu mjerenja podataka i strukturiranog zapisa izmjerenih podataka.

S'()* 9 O 8**)* +*+*

Kod str!kt!rirano0 za$isa $odataka9 osno"na jedini%a je entitet koji se definira kao objektpromatranja o kojem organiziramo podatke. Gntiteti imaju razne atribute (obilje&ja, osobine),

a mi promatramo sve ili samo one koje nas zanimaju.

2


21/125

Atri8!tisu ujedno i najmanja jedinica pohranjenog podatka. Frijednost atributa nazivase $oljem9a mo&e biti u obliku broja (cijeli brojevi ili realni brojevi), tekstualne vrijednosti(char string), datuma ili logikih izraza (npr. # za 7trueC O 7istinitC ili 7prisutanCB < za 7falseC O7neistinitC ili 7odsutanC), itd. *"ako $olje sadr=i "rijednost jedno0 o8ilje=ja 1atri8!ta2entiteta 1n$r6 nazi" k!$%a9 'ifra k!$%a i sl626

:vaki atri8!t (polje) mora imati svoj format, tj. obilje&ja koja odreuju kakav se sadr&ajsmije pohranjivati u dotino polje, a kakav ne smije. olje emo u ovom sluaju definirati kao "rijednost atri8!ta(primjer a) na donjoj slici.'akle, zapis 711C je polje. Ili pak zapis 7arcela C.

*k!$ $oljakoja se odnose najedn! instan%! entitetazovemo slo0om. %a instancu entitetamo&emo gledati kao na konkretnu pojavu objekta 4 u ovom sluaju, na jednu konkretnu

parcelu sa sasvim konkretnim vrijednostima atributa (poljima). olja su meusobno povezanajer se odnose na jednu instancu entiteta. U ovom sluaju, skup polja koja se odnose na jednuinstancu entiteta obuhvaaju jedan redak tablice (primjer b) na donjoj slici.

*k!$ slo0o"akoja opisuju obilje&ja jednog entiteta (dakle, istih atribucija) i kojisu $o/ranjeni na nekom od nositelja $odatakana raunalu nazivamo datotekom.

21


22/125

S'()* 1% P/(/ 0+;+( 8*);+( 0/)/*

Aa domau zadau poku-ajte definirati entitet, atribute, barem jedan slog s pripadajuimpoljima za bilo koji dio baze podataka iz vje&bi.

;atoteka

set povezanih slogova ini $odatko"n! datotek!

povezani slogovi, to zna$i da slogovi predstavljaju razli$ite pojave istog tipa ili klase

ljudi, stvari, doga&aja ili pojava

datoteka podataka koja se sastoji od jednog tipa zapisa s jednoznanim stavkamapodataka (single-valued data items) se naziva$lo'na datoteka(flat file)

datoteka podataka koja se sastoji od jednog tipa zapisa s ugnije&enim skupinama

stavaka koje oblikuju vi-erazinsku organizaciju se naziva /ijerar/ijskadatoteka(ierarcical file)

datoteka podataka se pojedina$no identificira po nazivu

datoteka podataka mo#e sadr#avati zapise koji imaju razli$ite tipove vrijednosti

podataka ili imaju jedinstvene tipove vrijednosti podataka

datoteka podataka koja sadr&i zapise sastavljene od znakovnih nizova senaziva tekst!alna datoteka 1teBt file2 ili A*(II datoteka

22


23/125

datoteka podataka koja sadr&i zapise sastavljene od numerikih vrijednostiu 8inarnom format! se nazi"a 8inarna datoteka 18inarC file2

;atotek! dakle mo&emo definirati kao skup istovrsnih podataka odnosno slogova,obuhvaenih zajednikim kriterijem i smje-tenih u memoriji raunala. /edan slog u datoteci

sadr&i podatke o jednom entitetu. 'akle, datoteka sadr#i podatke o istovrsnim entitetima.:logovi, odnosno podaci u datoteci mogu biti sortirani i nesortirani. %ain upisivanjaslogova u datoteku ovisi o njenoj organizaciji.

Daza $odataka

koncept baze podataka je pristup informacijama organizacije kroz raunalno obraenepodatke danas

baza podataka je definirana kao automatizirano, formalno ureeno i centralnokontrolirano prikupljanje trajnih podataka koje koriste razliiti korisnici u poduzeu('ate, **8 i Gverest, *M+)o rethodna definija iskljuuje neformalno, privatno i runo prikupljanje

podatakao 7centralno kontroliranoC ne znai 7fiziki centraliziranoC 4 dana-nje baze

podataka su fiziki distribuirane na razliitim raunalnim sustavima, na istim ilirazliitim lokacijama

o baza podataka je postavljena da slu&i informacijskim potrebama organizacijeo dijeljenje podataka je kljuan koncept baze podatakao podaci u bazi podataka su opisani kao 7trajniC u smislu da su oni razliiti od

7prijelaznihC podataka kao -to su ulaz i izlaz iz informacijskog sustava podaci obino ostaju u bazi podataka kroz znaajan vremenski period, iako se stvarni

sadr&aj podataka mo&e mijenjati vrlo esto

Daz! $odatakaemo u skladu s tim definirati kao skup podataka, spremljenih bez zalihosti,namijenjenih radu jedne ili vi-e aplikacija i neovisnih o programima koji ih obrauju.

2. PREDAVANJE

2.1. INFORMACIJSKI SUSTAV

2.1.1. Sustaski pristup informacijskom sustau

od pojmomsustavapodrazumijeva se svaki ureeni skup koji se sastoji od najmanje dvaelementa koji meusobnim djelovanjem (interakcijom) ostvaruju neku, jednostavnu ilislo&enu, funkciju cjeline. Nroj elemenata koji tvore sustav nije ogranien, ali to mora bitikonaan broj. :ustav je dio svoje vlastite okoline u kojoj djeluje i s kojom odr&ava odreeneveze.

2%


24/125

S'()* 11 S0*;

*!sta"je cjelina koja se ne mo&e rastaviti na svoje dijelove, a da se pri tome ne izgube njena

osnovna svojstva. Isto tako, obja-njavajui pojedine dijelove (elemente sustava), mo&emo naosnovi njihovih uzajamnih utjecaja, djelovanja i odnosa u okviru funkcioniranja cjeline.

*!sta"skim $rist!$om se istra&uju pojave i rje-avaju problemi u njihovoj cjelokupnosti islo&enosti, obuhvaajui sve bitne veze i odnose izmeu dijelova sustava te izmeu sustava iokoline.

:vaki sustav (slika ) sa svojom okolinom razmjenjuje, uz materiju i energiju, i informacije,tj. odr&ava neke informacijske veze. Unutar sustava ulazne se informacije obrauju, tj.

preoblikuju ili transformiraju u izlazne informacije. Informacijske veze, odnosnoinformacijski tokovi su zapravo bit postojanja informacijskih sustava.

:toga se u elementarnoj definiciji podpojmom informacijskog sustavapodrazumijeva onajdio st"arno0a 1realno09 konkretno02 s!sta"a koji sl!=i transforma%iji !lazni/ ! izlazneinforma%ije6%o, u praksi je cjelokupan problem obrade informacija ipak ne-to slo&eniji.

%aime, informacije treba prije svega prikupiti, odnosno zahvatiti iz izvora u kojemu nastaju.otom ih je potrebno pohraniti, odnosno memorirati u ili na odreenim prikladnim medijimakako bi bile raspolo&ive na du&i rok ili trajno. :lijedi obrada ulaznih informacija koja se mo&e

opisati kao primjena aritmetiko4logikih postupaka, odnosno operacija kojima se informacijepretvaraju (transformiraju) iz izvornog u neki drugi, &eljeni oblik. I tako preoblikovaneinformacije nerijetko e se takoer pohranjivati odnosno memorirati iz razloga slinih onimazbog kojih se to ini i s izvornim informacijama. 2onano, izlazne informacije treba dostaviti,odnosno diseminirati korisnicima (konzumentima). Imajui u vidu sve navedeno, mo&e seformulirati i -ire odreenje pojma informacijskog sustava0

Informa%ijski s!sta" je ureeni skup elemenata, odnosno komponenata koje u interakcijiobavljaju funkcije prikupljanja, obrade, pohranjivanja i diseminacije (izdavanja na kori-tenje)informacija.

24


25/125

#ri osnovne aktivnosti u informacijskom sustavu proizvode podatak odnosno informaciju kojaje poslovnom sustavu potrebna kako bi obavljao osnovnu djelatnost i donosio odluke. #osu !lazne9 o8rad8ene i izlazne akti"nosti(slika ).

S'()* 12 T() *)(;+0( (+5/*(0) 00*;

Ulazne aktivnosti slu&e prikupljanju podataka. %aine prikupljanja i bilje&enja podatakadetaljnije smo obradili u lekciji o podatku, informaciji i znanju. $bradbene aktivnosti

pretvaraju 7sirove podatkeC u druge oblike zapisa i prezentacije, odnosno stvarajuinformaciju.

Izlazne aktivnosti slu&e prijenosu informacija u prikladnom obliku do ljudi ili drugihaktivnosti koji e ih koristiti.

U skladu sa sustavskim pristupom, informacijski sustavi takoer zahtijevaju $o"ratn!informa%ij!9odnosno $o"ratn! "ez!koja zapravo predstavlja izlaz koji se vraaodgovarajuim elementima poslovnog sustava kako bi se evaluirale i po potrebi korigirale svetri osnovne faze. ovratna veza je izuzetno va&na kod dinamikih sustava, kakvi informacijskisustavi i jesu, radi ostvarivanja kontrole cjelokupnog sustava. /o- jedan prikaz I:4a kroznjegov odnos s poslovnim sustavom mo&emo prikazati na sljedeoj slici (1).

26


26/125

S'()* 13 I+5/*(0)( 00*; )* 800*; 80';+: 00*;*

%avedena slika jasno prikazuje da poslovni i informacijski sustav dijele ulazne, izlazne iobradbene komponente, pri tome imajui na umu da informacijski sustav nikada nee u

potpunosti preslikati sve aktivnosti i podatke poslovnog sustava. Abog toga je informacijskisustav zapravo podsustav poslovnog sustava, jer s njim dijeli odreen broj elemenata, funkcijai informacijskih tokova, ali nikada apsolutno sve. risjetite se pojma apstrakcije istrukturiranog zapisa sadr&aja kojeg koristimo kako bi podatkovno opisali poslovni sustav.:am proces transformacije detaljnije emo obraditi u lekciji o funkciji, ciljevima i elementimaI:4a.

2$


27/125

2.1.2. *odatkono orijentirani pristup informacijskomsustau

/o- jedan od pristupa informacijskom sustavu koji je vrlo aktualan je orijentiran na

$odatke i voen je podacima. rema tom pristupu informacijski sustavi su dizajnirani irazvijeni za obradu, upravljanje i analizu podatakaOinformacija kao potpora poslovnimciljevima organizacije. $d svih osnovnih elemenata informacijskog sustava koje emo ne-tokasnije spomenuti, podaci su najstabilniji, a ujedno i najvredniji element. 5ijena dobivanja

podataka je najvea. 2od mnogih projekata je cijena prikupljanja podataka polovica ili vi-eod ukupnih kapitalnih investicija.

:toga je potpuno prirodno iskoristiti najstabilniju i najskuplju komponentu kao nit vodilju udizajnu i razvoju informacijskih sustava u svrhu maksimalizacije povrata kapitalnihinvesticija.

odatkovni pristup informacijskim sustavima je odreen upravljanjem podacima, a to jeizuzetno vrijedan korporacijski resurs i prestavlja temelj koncepta U$ra"ljanjainforma%ijskim res!rsima 1IRM2. : obzirom da se I3! temelji na I5#4u, izmeu ova dvafokusa postoji sna&na interakcija. $rganizacija upravljanja informacijskim resursima slo&ena

je menad&erska i praktina zadaa, ije rje-enje zahtjeva svoje koncepte, metode i tehnike. :druge strane, visoka ulaganja u I5# kao infrastrukturu upravljanja informacijskim resursima,naje-e rezultiraju nedovoljno uspje-nim rezultatima, a esto i proma-ajima. Aato ova novadisciplina ima za cilj postii uinkovito i djelotvorno upravljanje informacijskim resursima

putem adekvatne primjene suvremenog I5#4a.

%adalje, kod podatkovnog pristupa informacijskim sustavima, specifikacije hardvera i

softvera moraju biti u stanju zadovoljiti zahtjeve podataka, ali ne i mijenjati zahtjeve zapodacima kako bi potonji odgovarali karakteristikama ili funkcionalnostima hardvera isoftvera.

"plikacije temeljene na podacima su dizajnirane na nain da se omogui djelotvorno iuinkovito kori-tenje podataka u poslovanju i dono-enju odluka.

$rijentacija na podatke ne znai da svaki korisnik sudjeluje u organizaciji informacija istrukture podataka. $siguranje da organizacija informacija i struktura podataka zadovoljavaju

poslovne potrebe organizacije je odgovornost malog tima tehnikog osoblja pod vodstvomadministratora baze podataka. #im za dizajn baze podataka definira organizaciju informacija

organizacije izvoenjem detaljnih studija korisnikih zahtjeva.%a taj nain se dizajn i izgradnja aplikacija odnosno softvera mo&e raditi neovisno odorganizacije informacija i strukture podataka. "plikacije se razvijaju temeljem postojeih i

prihvaenih struktura odnosno organizacije informacijeOpodataka.

$rganizacija informacija i strukture podataka su transparentni krajnjim korisnicima, odnosnooni mogu koristiti aplikacije bez potrebe da znaju bilo -to o strukturi podataka.

!eutim, to ne znai da je takva organizacija trivijalna. %aime, organizacija informacija istruktura podataka odra&avaju zahtjeve korisnika, te mnogi projekti ne uspijevaju upravo zbognedostatka razumijevanja takve organizacije i njezine va&nosti za cijelu organizaciju, a nezbog nedostatka u tehnologiji.

2(


28/125

Identifika%ija korisniki/ za/tje"a, koja ini temelj dobrog dizajna i ispravnu specifikacijuorganizacije informacija i strukture podataka, uvijek je najva&niji korak u razvojuinformacijskog sustava.

2rajnji cilj organizacije informacija i strukture podataka je stvoriti potrebno tehniko4

tehnolo-ko okru&enje koje omoguuje razvoj informacijskih sustava koji su0

finan%ijski is$lati"i za im$lementiranje .omoguuju korisnicima kori-tenjezajednikih (dijeljenih) podataka i eventualno aplikacija

fleksi8ilni za iz0raditi4 dopu-tanjem dodavanja ili uklanjanja aplikacija, kao odgovorna promjenjive potrebe i ciljeve korisnika I:4a, bez utjecaja na postojeu strukturu

podataka )ednosta"ni za kori'tenje 4 eliminirajui potrebu da se korisnici brinu o strukturi

podataka2.1.%. Ra"!ike i"meu ra/una!no' i informacijsko'

sustaa3aunala osiguravaju djelotvoran i uinkovit nain obrade podataka, i ona su danasneophodan dio informacijskog sustava. Informacijski sustav meutim ukljuuje mnogo vi-enego samo raunala. Uspje-na primjena I:4a zahtijeva razumijevanje poslovanja i njegoveokoline koji je podr&an od strane I:4a. %a primjer, za izgradnju I:4a koji podr&ava transakcijeizvr-ene na zagrebakoj burzi potrebno je razumjeti postupke koji se odnose na kupnju i

prodaju dionice, obveznice, opcije, i tako dalje, ukljuujui i mo&ebitne nepravilne zahtjeve,kao i sve u vezi dr&avnih propisa.

2od uenja o informacijskim sustavima, dakle, nije dovoljno samo uiti o raunalima.

3aunala su samo jedan dio slo&enog sustava koji mora biti dizajniran, upravljan i odr&avan.:ustav javnog prijevoza u gradu pru&a analogiju. "utobusi su nu&an sastojak sustava, alisigurno ne i dovoljan. rojektiranje autobusne rute, autobusne stanice, razliitih rasporedavo&nje itd. zahtijeva znaajno razumijevanje zahtjeva putnika, zakonitosti i specifinosticiljanog prometa, gradskih propisa, sigurnosnih zahtjeva i slino. 3aunala, poput autobusa,samo su jedna komponenta u slo&enom sustavu.

2.2. FUNKCIJA, CILJEVI I ELEMENTI IS-A

2.2.1. snona funkcija informacijsko' sustaa


29/125

modeliranje 4 ukljuiti statistiku analizu i vizualizaciju podataka koji e pobolj-atikorisniku bazu znanja i inteligenciju pri odluivanju.

S'()* 14 N*@' /** (+5/*(0): 00*;* (+*+ 8**)* (+5/*(

2oncepti 7organizacijaC i 7strukturaC su od krucijalne va&nosti za funkcioniranjeinformacijskog sustava 4 8ez or0aniza%ije i str!kt!re jednostavno je nemogue pretvoriti

podatke u informaciju.

U poslovnim sustavima predstavljaju klj!ni iz"or $oslo"anja, jednu od najveih poslovnihvrijednosti, osnovni izvor za stjecanje dohotka i pokretaku snagu za stvaranje novevrijednosti. Informacije su bitne u svim oblicima poslovanja, a posebno su va&ne pridono-enju odluka, pobolj-anju performansi sustava, postizanju tr&i-nog uspjeha i u podr-ciradnim procesima.

Iz gornje slike takoer vidimo da je baza podataka temeljni te/nolo'ki kon%e$tzapisapodatkovnog sadr&aja poslovnog sustava. Fi-e o bazi podataka i njenoj ulozi za zapispodataka odnosno rezultata transakcija rei emo u lekciji o odnosu informacijskog iposlovnog sustava.

2.2.2. 0i!j informacijsko' sustaa

>oslo"ni s!sta"dobiva informacije iz raznih izvora, vanjskih ili unutarnjih, a informacijskisustav ih obrauje u nove i korisne informacije. (ilj informa%ijsko0 s!sta"aje opskrbiti

poslovni sustav svim njemu potrebnim informacijama za0 izvoenje poslovnog procesa upravljanje poslovnim sustavom

;ok!mentiranje za $otre8e iz"oenja $oslo"no0 $ro%esa

2ad govorimo o poslovnom procesu, mislimo na osnovnu djelatnost promatranog poslovnogsustava odnosno na poslove koji se u njemu obavljaju. U proizvodnom poduzeu poslovni

proces se sastoji npr. od poslova proizvodnje, nabave potrebnih sirovina i energije, plasmanaproizvedenih proizvoda itd. U bankama poslovni proces obuhvaa poslove obavljanja

financijskih transakcija, kreditiranja, -tednje itd. Informacijska tehnologija se u mnogimposlovnim procesima koristi, jer znatno podi&e efikasnost odvijanja poslovnog procesa.

2)


30/125

U nekim poslovnim procesima nemogue je konkretno obavljati posao bez primjeneinformacijske tehnologije npr. rezervacijski sustavi zrakoplovnih kompanija, poslovanje

banaka itd. Upotrebom informacijske tehnologije mo&e se izvoenje poslovnog procesa7automatiziratiC. "utomatizacija poslovnog procesa jedan je od va&nijih zadataka primjeneinformacijske tehnologije odnosno izgradnje informacijskog sustava temeljenog na

informacijskoj tehnologiji.

>ri$rema informa%ijske $odlo0e za !$ra"ljanje $oslo"nim s!sta"om i odl!i"anje

'rugi zadatak informacijskog sustava jest osigurati informacije za efikasno upravljanjeposlovnim sustavom. Informacija, bilo unutarnjeg ili vanjskog karaktera, predstavlja podloguza dono-enje odreene poslovne odluke. $dluka je pak u funkciji ostvarivanja svrhe i cilja

postojanja sustava. omou odluka svjesno se upravlja sustavom (na slici 8.. to suupravljaki tokovi).

I:4om ovjekOpojedinac formalizira poslovno okru&je u podatke, procedure, algoritme,

informacije i znanja te usklaujui primjenu I#4a i programsku podr-ku, ispunjava poslovnefunkcije i zadatke (dostavljanje i uvanje podatka neophodnih za odluivanje, odr&avanjeprocesa te razvoj i neprekidnost poslovanja).

ritom se I: u velikoj mjeri oslanja na I5# te njihovom primjenom obrauje, prenosi,pohranjuje, dohvaa i objavljuje informacije i podatke kojima se opisuje tijek, stanja i procesiposlovnog sustava. Informacijska tehnologija se u mnogim poslovnim procesima koristi, jerznatno podi&e efikasnost odvijanja poslovnog procesa. 2ao -to je ve spomenuto, u nekim

poslovnim procesima nemogue je konkretno obavljati posao bez primjene I#4a poputrezervacijskih sustava zrakoplovnih kompanija, poslovanja banaka i sl.

Informacijski sustav je dakle podsustav poslovnog sustava, a s obzirom na sve reeno vidimoi da informacijski sustav sam sebi nije svrha.

2.2.%. !ementi informacijsko' sustaa

:lijedei sustavski pristup mo&emo rei da neke sustave mo&emo dekomponiratina $ods!sta"e. 2ako je informacijski sustav zapravo slo&eni sustav koji se osim prikupljanjai diseminacije bavi i obradom te pohranom podataka i informacija, mogue ga jedekomponirati na podsustave koje emo ovdje nazvati elementima odnosno kom$onentamaI*.a. Fa&no je napomenuti, a prikazano je i na sljedeoj slici 8.., da su ti podsustavi odnosnoelementi meusobno povezani -to je ujedno i jedno od obilje&ja podsustava nekog openitog

sustava.

Informa%ijski s!sta"(slika 8) se dakle sastoji od sljedeih elemenata (komponenata)0

%


31/125

S'()* 1# E'+( (+5/*(0): 00*;*

>oda%i (eng.ataare) predstavljaju centralni dio informacijskog sustava. 2ao -to smo vegovorili, oni su najva&niji dio I:4a jer opisuju stanje poslovnog sustava, a i prilino su statini.

%jih koriste svi drugi elementi I:4a. $ podacima je ve bilo puno rijei do sada, a za detaljnijeitanje upuujemo na lekciju o podacima, informacijama, te strukturiranom zapisu podataka.

Isto kao i softver raunala, podaci su naje-e pohranjeni u obliku koji je itljiv raunalu nanekom od nositelja podataka (magnetski disk, vrpca, optiki disk, solid state disk, itd.).

*klo$o"skakom$onenta(hardver, eng./ardare) poslovnih informacijskih sustava jenainjenja od strojeva, ureaja i sredstava namijenjenih iskljuivo ili prete&ito obradi(procesiranju) podataka, odnosno informacija. #o su, dakle, svi fiziki, KopipljiviK, ali ne&ivielementi poslovnog informacijskog sustava. %o, s druge strane moramo imati na umuinjenicu da razmatranjem vrlo brzog napretka u razvoju raunalnog hardvera i softvera u

posljednjih nekoliko godina dolazimo do zakljuka da uvijek postoji rizik primjenomnajnovijih tehnologija koje nisu potpuno tr&i-no testirane.

>ro0ramska kom$onenta(softver, eng. Softare) poslovnih informacijskih sustavapredstavlja ukupnost ljudskoga znanja ugraenog u strojeve, opremu i ureaje, koje je samopo sebi predmet obrade ili pak diktira nain obrade u sustavu. redmet obrade su poslovnorelevantni podaci kao manifestacija injeninog (faktografskog) ljudskog znanjaraspolo&ivoga u poslovnom informacijskom sustavu, dok se metodolo-ka znanja u taj sustavugrauju u obliku raunalnih programa. 'akle, u ovu komponentu nisu ukljueni samoraunalni programi koji kontroliraju rad raunala, ve i niz specijaliziranih programa koji

podr&avaju procedure u poslovnom sustavu.

:oftver mo&emo podijeliti na0

*!sta"ski soft"erkao cjelokupnost programske potpore koja slu&i upravljanjuraunalom poput operacijskog sustava. A$likati"ni soft"erkoji je pisan na temelju procedura iz poslovnog sustava, a koriste

ga krajnji korisnici u svrhu obrade podataka.ojedine poslovne funkcije zahtijevaju uvijekiste podatke za rad i za odluivanje, unato promjenama u tehnologiji i procesima.rimjerice bankovne transakcije koriste iste podatke, bez obzira kako se one izvode (na-alteru ili na bankomatu). rocesi se mogu promijeniti zbog promjene poslovnih ciljeva,zahtjeva korisnika, naina pru&anja usluga i dostupnih alata i tehnologije. :amim time,

potrebno je nainiti promjene i u aplikativnom softveru.

+j!dska kom$onenta(lajfver, eng.*ifeare) poslovnih informacijskih sustava ine svi ljudi

koji u bilo kojoj funkciji i s bilo kakvom namjerom sudjeluju u radu sustava i koriste rezultatenjegova rada. : jedne strane, to je skupina profesionalnih informatiara koji djeluju u sustavu

%1


32/125

i njihov je brojani udio u ukupnom ljudskom potencijalu sustava daleko manji u odnosu nadrugu skupinu V skupinu korisnika rezultata rada sustava. $ korisnicima informacijskogsustava smo dosta govorili kod podatkovno orijantiranog pristupa I:4u.$vdje emo se samo kratko osvrnuti na ve spomenute dvije temeljne kategorije korisnika I:4a0

Kranji korisnici (korisnici ili klijenti)su ljudi koji koriste I: ili informacije koje I:proizvede. $ni mogu biti raunovoe, prodajni savjetnici, in&enjeri, -alterski radnici,kupci ili menad&eri. Feina ljudi koja koristi I: pripada skupini krajnjih korisnika

Strunjaci IS-asu ljudi koji razvijaju i upravljaju informacijskim sustavom. #u suukljueni projektanti I:4a (analitiari), programeri, oni koji testiraju sustav, operateri naraunalima i drugo osoblje direktno ukljueno u rad I:4a. Ukratko, analitiari dizajnirajuI: temeljem informacijskih zahtjeva krajnjih korisnika. rogrameri pi-u raunalne

programe temeljene na specifikaciji analitiara. 3aunalni administratori upravljajuraunalnim sustavima poput poslu&itelja i sl.

Mre=na 1kom!nika%ijska2 kom$onenta(netver, eng.0etare) poslovnog informacijskogsustava tvori komunikacijsku infrastrukturu za prijenos podataka na vee ili manje udaljenostimeu hardverskim elementima unutar samog sustava ili u njegovim vezama s okolinom.asivni elementi te infrastrukture razni su oblici materijalnih (&inih) ili nematerijalnih(be&inih) komunikacijskih kanala i oni ni na koji nain ne preoblikuju (transformiraju)

podatke, dok aktivni elementi V razliiti namjenski, specijalizirani mre&ni i komunikacijskiureaji V preoblikuju podatke prije, za vrijeme ili nakon njihova prijenosa kako bi sam

prijenos iOili kori-tenje podataka uinili uinkovitijim. 2od nekih podjela se ova komponentapodrazumijeva kao dio sklopovske komponente, odnosno hardvera.

Or0aniza%ijska kom$onenta(orgver, eng. 1rgare) poslovnog informacijskog sustava

predstavlja ukupnost standarda, mjera, postupaka i propisa kojima se funkcionalno ivremenski usklauje rad prethodno navedenih etiriju komponenata, kako bi one tvorileskladnu cjelinu.


33/125

ve vidjeli da je I: podsustav poslovnog sustava i da sam sebi nije svrha. %aime, da nemaposlovnog sustava, informacijski sustav ne bi ni postojao jer ne bi imao -to opisivati.

%o kraa, ali daleko slo&enija definicija od svih prethodno spomenutih glasi da jeI* dio$oslo"no0 s!sta"a koji daje $odatko"n! slik! $ro%esa iz realno0 s!sta"a6 odatkovnu

sliku smo detaljno objasnili kad smo govorili o pojmu podatka i strukturiranom zapisupodataka. Informacijski sustav je ujedno i model $oslo"no0 s!sta"a.

!odel je zapravo apstrakcija odnosno pojednostavljena verzija stvarnog sustava. U modelupromatramo samo one injenice poslovnog sustava koje nas zanimaju (prisjetite sestrukturiranog zapisa podataka, naina dobivanja podataka, te poimanja I:4a kroz podatkovnoorijentirani pristup).

Modelom informa%ijsko0 s!sta"akoncipira se tehnika oprema (informacijska ineinformacijska tehnologija, stupanj distribuiranosti podataka i obrade i sl.) te specificira

potrebna tehnika oprema (raunala, radna mjesta i komunikacije).

2oncipira se takoer i programska oprema (nain obrade podataka, zahtjevi za sigurno-upodataka i sl.) i specificira potrebna programska oprema (operacijski sustav, sustav zaupravljanje bazom podataka, komunikacijski programi itd.).

%a kraju se definira koncepcija rada i organizacija rada informacijskog sustava te sesistematiziraju potrebni izvr-itelji poslova unutar informacijskog sustava (Weri et. al., **MBH4H1).

'akle, kad govorimo o I:4u kao modelu poslovnog sustava, onda ga mo&emo ra-lanitiodnosno opisati pomou 1 modela0

. Model $odataka. Model $ro%esa1. Model iz"r'itelja

Model $odatakadefinira podatke u informacijskom sustavu kojima se opisuju stvarnielementi poslovnog sustava X(npr. proizvod se opisuje nazivom, cijenom, jed. mjere, itd.).odacima se uvijek opisuju objekti koji su interesantni za informacijski sustav, a o tome jeve do sad bilo puno govora. 3ezultat modeliranja podataka je baza podataka.

Model $ro%esa(funkcija) opisuje procese i funkcije kojima se mijenjaju podaci X(npr. ispisrauna, izraun prodajne cijene, obraun kamata itd.). #aj model definira kako se obrauju,

prikupljaju i distribuiraju podaci informacijskog sustava, odnosno kako funkcioniraju objektiposlovnog sustava. $n opisuje dinamiku podataka informacijskog sustava. Uimplementiranom informacijskom sustavu modeli procesa se realiziraju kroz odgovarajuu

programsku podr-ku (aplikacije).

Modela iz"r'itelja(resursa) opisuje tehniku opremu (hardPare), programsku opremu(softPare), ljude izvr-itelje (lifePare) i organizaciju svih elemenata u cjelinu (orgPare). #ajmodel zapravo definira sve izvr-itelje poslova unutar informacijskog sustava (tko obrauje

podatke, gdje se podaci nalaze, gdje se obrauju, uz koju opremu, organizaciju,Y).

2.%.2. rste informacijsko' sustaa prema ra"inipotpore pos!onom procesu

%%


34/125

>oslo"ni s!sta"iimaju karakteristike slo&enih hijerarhijski organiziranih dinaminih sustavaorijentiranih ispunjenju cilja, s ukljuenim mehanizmima povratne veze i kontrole. risjetimose sustavskog pristupa I:4u. oslovni sustav ukljuuje ljude, sredstva, poslove (procese) idruge komponente koji u slo&enoj interakciji ostvaruju svoj cilj. Felik broj razliitih poslovakoji se obavljaju u poslovnom sustavu nazivamo poslovnim procesima. oslovni procesimogu biti vrlo razliiti, a jednostavniji pogled, primjeren kontekstu razmatranja oinformacijskom sustavu, razlikuje iz"r'ne $ro%esekojima se izvr-avaju temeljni zadaci

poslovnog sustava (npr. proizvodi se proizvod, obavlja se neka usluga) i !$ra"ljake$ro%eses pomou kojih se upravlja poslovnim sustavom (npr. razrauje plan proizvodnje,analiziraju rezultati poslovanja, odluuje o nabavi opreme).

Izvr-ne procese mo&emo grupirati u izvr-ni podsustav, a upravljake procese u upravljakipodsustav poslovnog sustava. :lika + prikazuje takav model poslovnog sustava s izvr-nim iupravljakim procesima, te ulazima i izlazima. $ni su meusobno povezani tokovima koji

mogu biti razliiti0 materijalni (sirovine, proizvodi, energija), !$ra"ljaki(odluke)ili informa%ijski (informacije). 'ok izvr-ni procesi obavljaju temeljne zadatke sustava, prekoupravljakih procesa obavlja se regulacija i prilagodba sustava (sustav povratne veze).

S'()* 16 P+0*;'+( 0*0)( 8/()* 0+;+( 8/0* 80';+: 00*;*

!o&emo jo- jednom utvrditi da je izvr-enje poslovnih procesa u poslovnom sustavutemeljeno na podacima, da su poslovni procesi razliiti po svojoj namjeni (izvr-ni,upravljaki) i da se mogu svrstati pod iz"r'ni s!sta" ili !$ra"ljaki $oslo"ni $ods!sta".

Izvr-nom dijelu poslovnog sustava podr-ku pru&a izvr-ni dio informacijskog sustava, a nazivase s!sta"om za o8rad! transak%ija.

Upravljaki dio poslovnog sustava je potpomognut zapravo s dvije vrste informacijskihsustava0 Upravljako4izvje-tajnim sustavom i sustavom za potporu odluivanju.

'akle, vrste informacijskog sustava s obzirom na razinu potpore poslovnim procesima jesusljedee (:lika 9)0

. Transak%ijski informacijski sustav

. U$ra"ljako.iz"je'tajniinformacijski sustav

%4


35/125

1. Informacijski sustavza $ot$or! odl!i"anj!

S'()* 17 V/0 (+5/*(0): 00*;* 0 >(/ +* /*(+ 88/ 80';+( 8/0(*

Unutar svakog od tih sustava koriste se odreeni al0oritmi koji se odvijaju na tim razinama, aslu&e za transformaciju podataka u informaciju ili pri transformaciji samih informacija. $simtoga, izlaz iz jednog sustava koristi se kao ulaz u drugi sustav.

%a transak%ijskoj razinise uglavnom koriste algoritmi za jednostavne obrade poput0

sortiranja,

listanja,

spajanja,

osvje&avanje zapisa,

elementarnih statistikih obrada, i sl.

%a !$ra"ljako.iz"je'tajnoj razinikoriste se tipino sljedei algoritmi usmjereni na obradeu vremenu, poput0

analiza trendova,

agregiranje podataka, i sl.

%a razini $ot$ore odl!i"anj!pak se tipino koriste slo&eni i interaktivni algoritmi, koji su

nu&ni za rje-avanje slabo strukturiranih iOili nestrukturiranih problema0

%6


36/125

interaktivne analize i upiti,

modeliranje,

simulacije rezultata pojedinih poslovnih odluka,

umjetna inteligencija, i sl.

U nastavku emo detaljno obraditi sve tri navedene vrste I:4a.

52 Transak%ijski informa%ijski s!sta"i

:ustav za obradu transakcija predstavlja temeljni $ods!sta" s"ako0 informa%ijsko0s!sta"a, radi na izvr-nom sloju, a njegovi ciljevi su dvojaki0

. ru&iti potporu izvoenju poslovnih procesa, i

. ru&iti potporu obradi poslovnih transakcija.

.. otpora izvoenju poslovnih procesa

:vaki poslovni sustav koristi specifinu poslovnu tehnologiju za realizaciju svojih ciljeva.od pojmom Zposlovna tehnologijaZ misli se na cijeli splet poslovnih procesa koji se

primijenjuju u poslovnom sustavu, dok Zposlovni procesZ mo&emo opisati kao skup poslova, tj.aktivnosti koje ine logiku cjelnu i koje se odvijaju unutar poslovnog sustava s ciljemrje-avanja nekog poslovnog zadatka.

Iako svaki : ima specifinu poslovnu tehnologiju, unutar pojedinih djelatnosti su poslovnetehnologije ipak vrlo sline V npr. svako proizvodno orijentirano poduzee e unutar vlastite

poslovne tehnologije imati poslovne procese vezane uz planiranje proizvodnje, nabavupotrebnih sirovina, samu proizvodnju, distribuciju proizvedenih dobara, itd.

U suvremenom poslovnom okru&enju se automatizacija poslovnih procesa (uz pomo I5#4akoji se primjenjuje unutar informacijskog sustava) namee kao jedan od glavnih imbenika za

poveanje efikasnosti poslovanja, te za odr&avanje konkurentnosti i opstanak na tr&i-tu.Aamislite npr. avio4kompaniju koja putnicima nudi rezervaciju i kupnju karata iskljuivo uturistikim agencijamaE Nanku koja posluje jedino preko klasinih -alteraE 2oliki su imizgledi za opstanak na tr&i-tu ako njihovi konkurenti koriste suvremen I5# kako bi svojimklijentima ponudili online kupovinu karata, odnosno obavljanje online bankovnih transakcijas bilo koje lokacije na svijetuE

rimjenom moderne informacijske tehnologije poslovni proces mo&e se izvr-iti mnogoefikasnije (br&e, jeftinije, udobnije). :ustavnom primjenom rein&enjerstva (pobolj-anja)

poslovnih procesa (eng. N3 4Business %rocess 2e-engineering) mogue je unaprijediti ak iitavu poslovnu tehnologiju.

%$


37/125

%ekoliko primjera automatizacije poslovnih procesa na transakcijskoj razini (anian, Farga i[urko, @@, str. 8)0

. $braun kamata u bankama mo&e se obaviti automatski prilikom svake promjenestanja na raunu V ovdje je automatizacija nainjena primjenom raunalnog programakoji evidentira transakciju promjene na raunu, a izraun se radi na isti nain kao -to bise radio i runo, ali mnogo br&e i potpuno tono.

. Gvidencija prisutnosti zaposlenika na radu mo&e se obaviti biometrijskom detekcijomzaposlenika, prisutnost zabilje&iti u informacijskom sustavu, i koristiti prilikomobrauna plae zaposlenika V ovdje je postignuta tonost i pouzdanost evidencijezaposlenika, -to je runim evidentiranjem te-ko postii.

1. 2arta za let zrakoplovom, za kazali-nu ili koju drugu predstavu mo&e se odabrati i

platiti putem internetskog bankarstva V na taj je nain tradicionalni proces kupnje karatazamijenjen mnogo udobnijim, efikasnijim i ukupno jeftinijim (ubrojimo li tro-kovekupca i prodavatelja) procesom kupnje elektronike karte (e4karte) u koji su ukljuenekompjutorizirane aktivnosti informacijskih sustava prodavatelja (zrakoplovnekompanije, kazali-ta), banke (u kojoj je raun kupca) i posrednika u plaanju (kartineustanove, ako je plaanje obavljeno kreditnom karticom).

.. $brada poslovnih transakcija

lavnina poslovnih procesa na izvr-nom sloju ima tzv. transakcijski karakter, pa ih mo&emo

zvati i transak%ijskim $ro%esima, koji imaju sljedee karakteristike0 (anian, Farga i [urko,@@, str. +)

. roces je skup aktivnosti kojima se iz ulaza proizvode izlazi.

. Ulaze ine elementi koji ulaze u proces, oni su materijalni (primjerice, sirovina kojuproces prerauje u proizvod) ili informacijski. Informacijski ulazi su podaci koji noseinformacije o tome kako e proces KpreraditiK ulaz u izlaz. %a izvjestan se nain uz

pomo podataka upravlja procesom.

1. "ko je potrebno pamtiti stanje procesa, ono se bilje&i podacima.

H. Izlaze ine proizvodi nastali KpreradomK ulaza unutar procesa. !ogu biti materijalniprimjerice, proizvedeni proizvodi) ili informacijski (podaci o proizvedenimproizvodima).

rimjer transakcijskog procesa u proizvodnom poduzeu V npr. sam proces proizvodnje0

Ulazi u proces su sirovine i energija (materijalni ulazi), te nalog za proizvodnju (informacijski

ulaz). %alog za proizvodnju sadr&ava upute na kojem stroju i kako proizvesti proizvod. rocesukljuuje proizvodnju na proizvodnom stroju. Izlazi su proizvedeni proizvodi (materijalni

%(
http://elf.foi.hr/pluginfile.php/81391/mod_resource/content/3/Panian-Varga-%C4%86urko-2010-Poslovni%20informacijski%20sustavi.pdfhttp://elf.foi.hr/pluginfile.php/81391/mod_resource/content/3/Panian-Varga-%C4%86urko-2010-Poslovni%20informacijski%20sustavi.pdfhttp://elf.foi.hr/pluginfile.php/81391/mod_resource/content/3/Panian-Varga-%C4%86urko-2010-Poslovni%20informacijski%20sustavi.pdfhttp://elf.foi.hr/pluginfile.php/81391/mod_resource/content/3/Panian-Varga-%C4%86urko-2010-Poslovni%20informacijski%20sustavi.pdfhttp://elf.foi.hr/pluginfile.php/81391/mod_resource/content/3/Panian-Varga-%C4%86urko-2010-Poslovni%20informacijski%20sustavi.pdfhttp://elf.foi.hr/pluginfile.php/81391/mod_resource/content/3/Panian-Varga-%C4%86urko-2010-Poslovni%20informacijski%20sustavi.pdfhttp://elf.foi.hr/pluginfile.php/81391/mod_resource/content/3/Panian-Varga-%C4%86urko-2010-Poslovni%20informacijski%20sustavi.pdfhttp://elf.foi.hr/pluginfile.php/81391/mod_resource/content/3/Panian-Varga-%C4%86urko-2010-Poslovni%20informacijski%20sustavi.pdf


38/125

izlaz), te podaci o proizvedenim proizvodima (informacijski izlaz). odacima se, ako jepotrebno, dodatno bilje&e stanja procesa, primjerice ukupan broj proizvedenih proizvoda uprocesu. (anian, Farga i [urko, @@, str. 9)

2ao -to je bilo naznaeno i u gornjem primjeru, esto se javlja potreba za pamenjem stanjapojedinih poslovnih procesa V stanja se bilje&e u obliku podataka, koji se pohranjuju u bazepodataka unutar informacijskog sustava. Abog toga ka&emo da baze podataka unutar I:4asadr&e podatkovnu sliku poslovanja, tj. sadr&e podatke o stanju poslovnog sustava V npr. baze

podataka u banci sadr&e podatke o svakoj izvr-enoj bankovnoj transakciji, pa naknadnimpregledom tih podataka mo&emo rekonstruirati poslovanje banke unutar nekog vremenskogperioda.

2ao -to se vidi iz gore navedenog, svaki transakcijski proces sadr&i aktivnost(i) koje baratajupodacima V taj dio procesa naziva setransak%ijom. 2arakteristike transakcije istovjetne su

ranije opisanim karakteristikama transakcijskih procesa, osim -to su ulazi i izlazi iskljuivopodatkovne naravi (ne mogu biti materijalni). Ulazni podaci tipino nastaju uno-enjempodataka u elektronike obrasce (forme) ili strojnim oitavanjem (npr. bar4kod). otom slijediobrada prikupljenih ulaznih podataka po unaprijed definiranom algoritmu. 3ezultati obrade semogu po potrebi prikazati na ekranu ili otisnuti na papir, a u pravilu se dotini rezultati uobliku podataka pohranjuju i u bazu podataka, kako bi se zabilje&ila slika poslovanja.

%a razini baze podataka, transakcija je nedjeljiva jedinica posla nad podacima koji se nalaze ubazi podataka V transakcija se u pravilu sastoji od vi-e aktivnosti nad podacima (itanje,a&uriranje, upisivanje, brisanje), pri emu te aktivnosti ine nedjeljivu logiku cjelinu i zbogtoga sve aktivnosti unutar transakcije moraju biti uspje-no izvedene da bi se i transakcijasmatrala uspje-nom. %pr. kod rezervacije avio4karte V prodaja karte e rezultirati s barem dvazahvata nad bazom podataka aviokompanije0

. U evidenciju prodanih karata e biti zapisan novi slog (prodana karta), te

. U evidenciji broja slobodnih mjesta na letu za koji je prodana karta treba umanjiti(a&urirati) broj slobodnih sjedala za broj kupljenih karata.

$bje aktivnosti moraju biti uspje-no provedene da bi transakcija bila provedena. U sluajuneuspjeha bilo koje aktivnosti unutar transakcije odacuje se cijela transakcija V u protivnombismo riskirali nekonzistentnosti u podatkovnoj slici poslovanja (u gornjem primjeru V ako seuspje-no upi-e prodaja karte, a ne uspije se istovremeno smanjiti se broj slobodnih sjedala,sustav za online prodaju karata mo&e biti doveden u situaciju da nudi karte za letove koji suve popunjeni).

U smislu gore navednog, s"aka transak%ija ! 8azi $odataka mora is$!nja"ati tz"6 A(I;karakteristike, koje ka&u da transakcija mora biti0

. Atomarna (eng.Atomicit+) V mora se obaviti ili u cijelosti ili biti odbaena V nikakone mo&e biti djelomino izvedena.

%
http://elf.foi.hr/pluginfile.php/81391/mod_resource/content/3/Panian-Varga-%C4%86urko-2010-Poslovni%20informacijski%20sustavi.pdfhttp://elf.foi.hr/pluginfile.php/81391/mod_resource/content/3/Panian-Varga-%C4%86urko-2010-Poslovni%20informacijski%20sustavi.pdf


39/125

. Konzistentna (eng. Consistenc+) Vsvaka promjena podataka u bazi podataka mora bitinapravljena tako da se baza podataka prevodi iz jednog konzistentnog u drugokonzistentno stanje (npr. broj prodanih karata za neki let mora se slagati s brojem

preostalih slobodnih mjesta na letu).

1. Izolirana (eng.Isolation) V mora se pona-ati kao da je izolirana od ostalih transakcijaV kada se istovremeno obavlja vi-e transakcija, njihov uinak mora biti kao da su seobavljale jedna iza druge (npr. ako vi-e osoba istovremeno kupuje karte za isti let, svakikupac mora biti tretiran kao da je u tom trenutku jedini kupac).

H. Izdr=lji"a (eng.urabilit+) V uinci transakcije ne smiju biti izgubljeni ak ni usluaju kvara sustava (npr. nestanka napajanja, pada sustava i sl.)

46 U$ra"ljako.iz"je'tajni informa%ijski s!sta"

:ustav za obradu transakcija (transakcijski sustav) pru&a potporu tekuem izvoenjuposlovnog procesa izvoenjem niza transakcija. $n obrauje transakcije informacijskogsustava, kao -to su, primjerice, izdavanje rauna za prodanu robu, prihvaanje podataka o

prijemu robe na skladi-te, slanje narud&be dobavljau itd. #ransakcijski sustav obavlja tritemeljne funkcije0 (anian, Farga i [urko, @@, str. *)

. Iz"r'a"a transak%ije i "odi e"iden%ij! o o8a"ljenim transak%ijamaV npr. obradaprodaje avio4karte.

. *t"ara dok!mente koji s! "ezani !z transak%ije9 a "a=ni s! za $oslo"anje V npr.ispis avio4karte na papir.

1. ,enerira $eriodike iz"je'taje o stanj! $oslo"anjaV npr. izlistavanje svih aviokarata prodanih u jednom danu, s pripadajuim prihodima i sl.

#rea funkcija realizira se uz pomo tzv. izvje-tajnih transakcija, ija je namjena stvoriti estotra&ena (rutinska) poslovna izvje-a koja se odnose na krai vremenski rok (dan, tjedan,mjesec). #aj se dio informacijskog sustava naziva jo- i!$ra"ljaki iz"je'tajni s!sta", a

primarna mu je namjena informiranje srednje razine managementa u poduzeu. Upravljako

izvje-tajni sustav je ujedno i hijerarhijski prvi dio informacijskog sustava u kojem se radisinforma%ijama. 'akle, taj sustav iz podatka za pisanih na razini transakcijskog sustavastvara informacije i predstavlja ih srednjem poslovodstvu radi informiranja i stvaranja

podloge za najni&u razinu odluivanja o dobro strukturiranim procesima. Informacijedobivene na razini Upravljako izvje-tajnog sustava predstavljaju ulaznu komponentu za:ustave za potporu odluivanju.


40/125

potpune, primjerene i pravovremene). U interesu svakog poduzea je izgraditi informacijskisustav koji e ga opskrbljivati kvalitetnim unutarnjim informacijama (nastaju u samom

poduzeu) i vanjskim informacijama (stanje na tr&i-tu, informacije o konkurentima, promjeneu zakonodavstvu, itd.).

2ad je potrebno rije-iti neki poslovni problem, $ro%es odl!i"anjase tipino provodi krozsljedee korake0

. repoznavanje problema

. $blikovanje opcija (inaica, varijanti) rje-enja

1. $dabir najpovoljnije opcije

H. rovedba odabrane opcije

8. $cjena provedbe

(ilj !$ra"ljako0 sloja informa%ijsko0 s!sta"aje svima koji donose odluke (menad&erima,strunjacima) pru&iti potrebne informacije. 'onositelji odluka esto odluke donose uokolnostima koje nisu idealne V npr. u nedostatku vremena, manjku strunog znanja i sl. Abogtoga im sustav za potporu odluivanju u svrhu dono-enja kvalitetnih odluka treba pomoi

prilikom0

Identifikacije, pronala&enja i analize potrebnih podataka odnosno informacija, te

Izbora metoda odnosno modela rje-avanja problema, njihova izvoenja i analizedobivenih rezultata.

3. PREDAVANJE

3.1. UVOD U RA!UNALO I DIGITALNUTE"NOLOGIJU

%.1.1. 3od u ra/una!o

Ra!nalo mo&emo definirati kao elektroniki ureaj koji je sposoban primiti podatak iliinformaciju u odreenom obliku te izvr-iti slijed operacija u skladu s unaprijed odreenim, alivarijabilnim nizom proceduralnih instrukcija (programa) kako bi se proizveo rezultat u oblikuinformacije ili signala.

4


41/125

3aunalo je ureaj koji prima podatak ili informaciju kroz ulazne jedinice, obrauje ihtemeljem programa odnosno niza instrukcija koje odreuju -to je potrebno uiniti s podacima,te proizvode rezultat koji mogu prikazati na nekim od izlaznih ureaja ili pohraniti u svojojmemoriji.

>o"ijest raz"oja ra!narsko0 s!sta"ase&e jo- u poetke @. stoljea gdje su raunala bilavrlo daleko od onoga -to danas nazivamo i smatramo pod raunalom.

:vako dana-nje raunalo izvodi procese u H osnovne faze (tzv. I>O* %C%le4 Input, >rocess,Output, *torage) kao -to je prikazano na slici M0

Ulaz(eng.Input)0 unos podataka u raunalo putem ulaznih jedinica O8rada (eng. %rocess)0 izvoenje operacija nad podacima kori-tenjem procesnih

jedinica Izlaz (eng. 1utput)0 prezentacija rezultata kroz izlazne jedinice >o/rana(eng. Storage)0 spremanje podataka, programa i izlaznih rezultata na neke od

ureaja za trajnu pohranu podataka

S'()* 1 IPOS 5*

to je ra!nalni s!sta"?

"ko se prisjetimo sustavskog pristupa, onda znamo da je s!sta" cjelina sastavljena odmeusobno ovisnih dijelova koje karakterizira i mogunost upravljanja. Ukoliko promotrimoraunalo kroz elemente nabrojene u prethodnom odjeljku, onda mo&emo rei da je onosavr-eno brzi stroj koji s navedenim elementima mo&e napraviti 4 ni-taR

'a bi raunalo moglo obaviti bilo koji zadatak, a to proizlazi i iz njegove definicije, mora

imati unaprijed odreen niz instrukcija odnosno naredbi koje e izvr-avati i tako doi dorezultata. %iz instrukcija koje izvr-avaju odreenu funkciju cjeline nazivamo raunalnim

programima, a izuavat emo ih u lekcijama o programskoj potpori u radu raunala.

'akle, da bi raunalo bilo sustav mora se sastojati od raunala sa svim njegovim elementima,te programske potpore. #ada govorimo o raunalnom sustavu.

Kako se klasifi%iraj! ra!nala?

'anas inae postoje razliite klasifikacije raunala. 3aunala mo&emo klasificirati prema

veliini, brzini i namjeni. Isto tako mo&emo i prema snazi, dimenzijamaOprenosivosti, premaproizvoakom standardu, itd.

41


42/125

rema namjenipostoje raunala ope i posebne namjene.

$bzirom na $renosi"ostrazlikujemo stolna (eng. desktop), prijenosna (eng. laptop) i runa(eng. andeld) raunala.

rema snazirazlikujemo0

*!$erra!nala(Supercompter) V najsna&nija raunala koja postoje u nekom trenutku

V obino se upotrebljavaju za slo&ene znanstvene i in&enjerske proraune V zbog jakovisoke cijene (@ @@@\ do ]@@ @@@\) esto su dostupna samo vladama pojedinihzemalja i najveim svjetskim tvrtkama

-elika ra!nala (3ainframe, *arge Server) V po snazi slina superraunalima V

mogu poslu&ivati istovremeno nekoliko stotina, pa i tisua korisnika V zbog relativnovisoke cijene (@ @@@\ do ]@@ @@@\) ograniena upotreba samo na velike tvrtke

Minira!nala(3inicomputer, 3id 2ange Server) V snaga obrade podataka manja od

velikih raunala V mogu poslu&ivati istovremeno H4@@ korisnika Radne stani%e (4orkstation) V namijenjena opse&noj obradi podatakaB naje-e za

obradu grafikih podataka V za jednog korisnika Oso8na ra!nala(%ersonal Computer) V mogu obavljati razliite poslove V za jednog

korisnika

%.1.2. snoni ra/una!ni pojmoi

o-to je raunalo digitalni stroj, ono 7pamtiC samo dva diskretna stanja koja bilje&imologikom nulom i jedinicom (@ i ). #a logika @ ili zapravo reprezentiraju stanje koje se

dogodilo na logikim sklopovima od kojih se gradi raunalo. 2ako se dakle to stanjeprikazuje nulom i jedinicom potreban nam je brojevni sustav kojim je mogue prikazati samodvije znamenke. Iz tog razloga emo daljnja razmatranja oko raunala bazirati na 8inarnom8roje"nom s!sta"!6

Dit

3ije bit nastala je kao kratica od !inar+ digit (binarna znamenka) i predstavlja mjernujedinicu za koliinu informacije. Nit predstavlja najmanju jedinicu za zapis binarnih podatakau raunalu. /edan bit odgovara jednoj znamenci 8inarno0 8roje"no0 s!sta"a iz ega

proizlazi da se s n bitova mo&e se prikazati n brojeva.

Rije

Fi-e bitova meusobno se zdru&uje u vei binarni broj, te ine rije. 3ije oznaava cjelovitpodatak i ona je standardna za odreeno raunalo. 'uljinu rijei odabiru konstruktori prikoncipiranju raunarskog sustava (npr. rijei od M bita, bita, + bita, 1 bita, ...), nouvoenjem bajta postalo je uobiajeno da se rije definira kao vi-ekratnik broja M. :vi podaciu raunalu se zapisuju u obliku rijei.

Dajt

42
https://hr.wikipedia.org/wiki/Binarni_brojevni_sustavhttps://hr.wikipedia.org/wiki/Binarni_brojevni_sustav


43/125

Najt predstavlja ureeni slijedbitova, uobiajeno M, zbog ega se za bajt koristi i naziv oktet.U smislu pohrane podataka, u jedan bajt mo&e se pohraniti jedan od M > 8+ razliitih

brojeva, ili openito podataka, budui da brojevi putem kodiranja mogu predstavljati bilokakve druge podatke. %a veini raunalnih arhitekturabajt je najmanja jedinica pohrane

podataka kojoj se u radnoj memorijimo&e direktno pristupiti.

Najt se obino sastoji od M bita, pa se tako0

+4bitna rije sastoji od bajta, H4bitna rije sastoji od 1 bajta, ...

: vremenom je postalo uobiajeno da duljine memorijskih rijei budu potencije broja (+,1, +H), pa je time i bajt standardiziran na M bitova.

/edinice vee odbajtaprema standardu IG5 su0

ki8i8ajt (KiD, eng. kibib+te) > @ bajtova > @H bajta ^ kilo8ajt (kD) > @1

bajtova me8i8ajt(MiD, eng. mebib+te) > @ bajtova > @HM 89+ bajtova ^ me0a8ajt(MD)

> @+ bajtova 0i8i8ajt(,iD, eng.gibib+te) > 1@ bajtova > @91 9H MH bajta ^ 0i0a8ajt(,D) >

@* bajtova te8i8ajt (TiD, eng. tebib+te) > H@ bajtova > @** 8 +9 99+ bajtova ^ tera8ajt

(TD) > @ bajtova

S'()* 19 P/(/ 16->(+ /(@( )* 0 0*0( 2 >**

%.1.%. odoi i kodiranje

2ako raunalo mo&e neposredno 7razumjetiC samo jezik binarnih brojeva neophodno je sveinstrukcije i podatke s kojima on radi prevesti u takav oblik. #aj postupak se zove kodiranje6

Isto tako unutar raunala razliite komponente zahtijevaju odreeni format i oblik zapisivanjau binarnom zapisu kori-tenjem odreenih formata strojnih rijei. ri tome se koristeod0o"araj!7i kodo"i za s"ak! "rst! $odataka(brojanih ili tekstualnih).

2odiranje je postupak prevoenja informacije iz jedne izra&ajne mogunosti u drugu.

4%
https://hr.wikipedia.org/wiki/Bithttps://hr.wikipedia.org/wiki/Kodhttps://hr.wikipedia.org/wiki/Kodhttps://hr.wikipedia.org/wiki/Ra%C4%8Dunalna_arhitekturahttps://hr.wikipedia.org/wiki/Ra%C4%8Dunalna_arhitekturahttps://hr.wikipedia.org/wiki/Radna_memorijahttps://hr.wikipedia.org/wiki/Bajthttps://hr.wikipedia.org/wiki/Engleski_jezikhttps://hr.wikipedia.org/wiki/Bithttps://hr.wikipedia.org/wiki/Kodhttps://hr.wikipedia.org/wiki/Ra%C4%8Dunalna_arhitekturahttps://hr.wikipedia.org/wiki/Radna_memorijahttps://hr.wikipedia.org/wiki/Bajthttps://hr.wikipedia.org/wiki/Engleski_jezik


44/125

Osno"no naelo kodiranjaje ono po kojemu se zamjene moraju obavljati sustavno, premaunaprijed tono definiranim pravilima kodiranja.

ostoji i definicija koja govori da je kodiranje pretvaranje slovnih i drugih znakova u njihovekodove predviene nekim kodnim standardom.

#rea definicija govori da kodiranje predstavlja proces povezivanja alfabeta s drugimalfabetom, odnosno prijelaz s jednog znaka alfabeta na odgovarajui drugi znak. ravilo za

prelazak je dan listom povezivanja, tzv. k_dom ili kodnim standardom. $n predstavlja kljuza kodiranje.

Kodni standard ili kd odreuje koji znak treba zapisati kojom od kombinacija nula ijedinica.

Aa svaki kodni standard postoji tablica u kojoj je zapisano koji znak je prikazan kojim nizom

nula i jedinica, a nazivamo je ta8li%a kodo"a.Nroj kojim je predstavljeno neko slovo je kodna "rijednosttog slova.

*"r/a kodiranjaje prikazati podatke u obliku prikladnom za obradu ili prijenos.

2_d predstavlja oznaku fizikog alfabeta koje su kombinirane prema unaprijed utvrenimpravilima sa svrhom da vjerno izraze odreene semantike oznake i njihove kombinacije, ilifizike oznake izra&ene nekim drugim kodom.

rimjena pojedine vrste koda ovisi o nosiocu podataka i zahtjeva izvoenje operacija u

kodovima. 3aunalu su prepoznatljivi samo znakovi izra&eni pomou dva diskretna stanja,znai stanje jedan ili stanje nula.

od kodne standarde uvr-tavamo razliite simbolike kodove koji odgovaraju potrebamaobrade i prikaza podataka na raunalu, a to su0

tetradni kodovio N5'o "ikeno G`cess41o ra

":5II GN5'I

Fa&no je da sustav kodiranja mora zadovoljiti naelo jednoznanosti i ekonominosti.)ednoznaanje onaj kod u kojem su sve rijei razliite. Ekonomianje onaj kod koji imanajmanju redundancu.

%.1.4. 5o/ke kodiranja

2ad govorimo o tokama kodiranja, zapravo govorimo o mjestima (lokacijama) u

raunalnom sustavu na kojima se izvodi kodiranje, tj. pretvorba podataka iz jednog kodnogoblika u drugi kodni oblik.

44


45/125

U raunalnom sustavu imamo dvije tipine toke kodiranja (iako, to nisu jedine tokekodiranja)0

tipkovnica V memorija memorija V monitorOpisa

Ti$ko"ni%a memorija

ritiskom neke tipke na tipkovnici se de-ava sljedee0

#ipka djeluje kao sklopka i njenim pritiskom se zatvara strujni krug u tipkovnici i po

tono odreenom vodiu (koji pripada pritisnutoj tipki) krene strujni impuls !ikrokontroler u tipkovnici Kde-ifriraK na temelju vodia tipke koja je bila pritisnuta i

-alje u raunalo odgovarajui kod (tzv.scancode) V tu ve dolazi do prvog kodiranja ristupni sklop (interface) za tipkovnicu primascancodei u suradnji s operacijskim

sustavom konvertira primljeni scancode znaka u odgovarajui kod na temelju kojegraunalo obavlja trenutni zadatak (npr. u ":5II kod V druga razina kodiranja) i npr.

pohranjuje taj kod u memoriju na odgovarajuu lokaciju

Memorija monitor&$isa

%pr. u memoriji na nekoj lokaciji imamo pohranjen binarni podatak u kodnom sustavu koji je

potreban za izvr-avanje zadanog zadatka nad dotinim podatkom V npr. pohranjen je ":5IIkod znaka Z"Z (veliko slovo ").

#aj znak treba prikazati na ekranu ili ispisati na pisa V ni ekran ni pisa (veina pisaa) neznaju raditi sa podacima kodiranim u ":5II obliku, ve prikazuju sadr&aje koji su oblikovanikao slike sastavljene od niza toaka.

ristupni sklopovi monitora ili pisaa, u suradnji s operacijskim sustavom KprevodeK primljeni":5II kod znaka " u KslikuK slova " koju dotini ureaji mogu reproducirati V prikazati naekranu ili ispisati na papir.

%.1.6. *otre7a "a kodom s doo!jnim 7rojem permutacija

'a bismo odreenu vrstu podataka mogli u raunalu kodirati odreenim kodnim sustavom,dotini kodni sustav mora imati dovoljno veliku KabeceduK, tj. mora sadr&avati dovoljno velik

broj permutacija elementarnih kodnih simbola. U digitalnim raunalima kodni simboli suosnovne binarne znamenke V @ i . #ako npr. KabeceduK tetradnih kodova ine sveetveroznamenkaste (gr. tetra> etiri) permutacije binarnih @ i .

elimo li kodirati samo dekadske brojeve, tada odabrani kodni sustav mora imatiodgovarajuu binarnu kodnu permutaciju za svaku osnovnu dekadsku znamenku (@ do *)0

46


46/125

$snovnih dekadskih znamenki ima @, pa kodni sustav mora imati barem @ binarnih

permutacija Ukoliko kodiranje dekadskih znamenki izvr-imo jednostavnom konverzijom dekadske

znamenke u binarnu, tada je najdulja permutacija potrebna za kodiranje znamenke *0

*(@) > @@()Iz toga se vidi da je za uspje-no kodiranje dekadske znamenke potreban binarni kod od etiri

binarne znamenke V tj. treba nam tetradni kod.

elimo li kodirati cijelu abecedu govornog jezika (velika i mala slova), brojeve i specijalneznakove koje koristimo prilikom pisanja (interpunkcija, razmaci i ostali specijalni znakovi),tada tetradni kod nije dovoljan jer omoguava samo + (H) permutacija V u abecedi govornog

jezika imamo 1@ slova (npr. velikih i onda jo- 1@ malih slova), @ osnovnih dekadskihznamenki te @4tak interpunkcijskih znakova.

Fidimo da trebamo kod s barem M@4tak permutacija, koje mo&emo prikazati sa 9 binarnihznamenki (+ nije dovoljno, jer + daje +H permutacije, a 9 binarnih znamenki daje 9 > M

permutacija).

primjer0 94bitni ":5II kod ("merican :tandard 5ode for Information Interchange)

94bitnim ":5II kodom nije mogue obuhvatiti znakove svih svjetskih (pa, ni zapadnjakih)jezika, stoga postoji potreba za jo- duljim kodovima0

npr. M4bitnim kodom (M > 8+ permutacija) mogli bismo pokriti sva latinina pisma primjeri0 pro-ireni M4bitni ":5II kod i GN5'I kod (G`tended Ninar 5oded 'ecimal

Interchange)

ni 8+ permutacija nije dovoljno za znakove u pismima istonjakih jezika V zato je uveden+4bitni kod (+ > +8.81+ permutacija) koji je u stanju obuhvatiti sve znakove iz svihrelevantnih svjetskih jezika

primjer V Unicode

Red!ndan%a ! kod!

Red!ndan%aili zali/ostu kodu je razlika izmeu broja moguih i broja iskori-tenih binarnihrijei (permutacija) u nekom kodu.

:trogo gledano, redundanca predstavlja neekonominost koda, tj. gubitke u kodu, ali se mo&ekorisno iskoristiti za poveanje sigurnosti u prijenosu kodiranih podataka V npr. paritetnim

bitom za provjeru ispravnosti prene-enih podataka.

rimjer V redundanca kod tetradnih kodova0

#etradni kod nudi + moguih permutacija

Aa kodiranje dekadskih znamenki je potrebno @ permutacija Iskoristivost tetradnog koda je prema tome @O+ S @@ > +,8

4$


47/125

3edundancu izra&avamo u bitovima po sljedeoj formuli0

R = log(2)M log(2)K

pri emu je M maksimalni broj permutacija u kodu, a K broj iskoritenih

permutacija u kodu.

Npr. za tetradni kod je M=16, a K=10, pa imamo sljedeu !ormulu"

# = lo$%&'16 ( lo$%&'10 =

= ) ( *,*& = 0,6+ bita

%.1.$. *rojera pariteta

2od obrade podataka u digitalnim raunskim sustavima prenosi se velik broj podataka izmeurazliitih jedinica za obradu. Abog razmjene izmeu razliitih jedinica, mogu nastati gre-ke u

prijenosu. 'a bi se takve gre-ke otkrile, upotrebljava se (kao jedna od moguih tehnika)$ro"jera $ariteta6

Kako se iz"odi $ro"jera $ariteta?

Ninarni podaci se -alju tako da postoji odreeni broj jedinica u binarnom podatku. 'a bi semogao provjeriti paritet mora postojati odreeni sklop koji radi taj posao. !o&e se dogoditi dase prilikom prijenosa promjene i dva bita V tada provjera pariteta ne bi uoila gre-ku.

Fjerojatnost pojave gre-ke jednog bita je 0@8, a vjerojatnost da se pogre-no prenesu

dva bita 0@@, te se ona u praksi zanemaruje

ostoje dvije vrste provjere pariteta0

>ARNAV svaka prene-ena rije mora sadr&avati parni broj jedinica NE>ARNAV svaka prene-ena rije mora sadr&avati neparan broj jedinica

2onstruktori raunala odluuju koji e se oblik koristiti, a meu njima nema znaajne razlike.U veini sustava je jedan bit u podatku rezerviran za provjeru pariteta0

%pr. kod M4bitnog podatka je to najznaajniji bit, a ostalih 9 bitova se koristi za

prijenos stvarnih podataka

"ko se koristi parna provjera pariteta, a podatak ve sadr&i paran broj jedinica, onda se uparitetni bit zapisuje nula, kako bi broj jedinica ostao paran (ako je broj jedinica u podatkuneparan, tada u bit pariteta zapisuje jedinica, kako bi se postigao paran broj jedinica u podatku

V kao -to to zahtijeva parna provjera pariteta)

rijamnik mora na svaki nain primiti paran broj jedinica, a ako ne primi, zna se da sedogodila gre-ka i da se prijenos treba ponoviti

>rimjer s $arnom $ro"jerom $ariteta0 M4bitna rije, najznaajniji bit je rezerviran za bit

pariteta 9 bitova podataka ve sadr&e parni broj jedinica 4 u $aritetni8itzapisuje se nula

4(


48/125

G@@@Dit $ariteta

9 bitova podataka sadr&e neparni broj jedinica 4 u $aritetni 8itzapisuje se jedinica5@@@@Dit $ariteta

3.2. KODNI SUSTAV

%.2.1. odiranje

:vi podaci, bez obzira na to -to znae, zapisuju se u digitalnim raunalima u obliku binarnihbrojeva0

$ni se upotrebljavaju zato -to je za njihov prikaz dovoljno imati elemente sa samo dvastabilna stanja.

omou njih se zapisuju podaci, naredbe, slova, razni znakovi i drugo.

Aa razliku od decimalnog brojevnog sustava kod binarnog sustava baza nije deset nego brojdva. U binarnom brojevnom sustavu postoje svega dvije znamenke0 nula i jedan. $ne

predstavljaju dva binarna stanja koja se u raunalu pojavljuju kao impuls, odnosno stanjemirovanja ili akcije.

!emorija svakog raunala izraenog u binarnoj tehnici sastoji se od niza memorijskih

elemenata koji predstavljaju stanje @ ili .

U narednim sekcijama emo prikazati osnovne kodne sustave koji omoguuju zapis brojeva(N5'), te alfanumerikih znakova (":5II i GN5'I).

%.2.2. 80D kod

2ako bi se u memoriji mogli smjestiti podaci izra&eni u decimalnom brojevnom sustavu,potrebno je da se memorijski elementi grupiraju u grupe po etiri.

2ombinacijom vrijednosti elemenata u takvoj grupi dobivamo &eljeni broj od nula do devet.$znake sastavljene od etiri pozicije nazivaju se tetrade, a kombiniranjem njihovih

polo&ajnih vrijednosti mo&e se izraziti bilo koji broj od nula do devet. Nroji se na nainuobiajen za binarno brojenje od @ do *, a zatim se prelazi na poetnu vrijednost.

2ada se za prikaz decimalnih brojeva upotrebljavaju binarni brojevi, to se naziva 8inarnokodirane dekade, odnosno D(;kod.

Ime tog koda je izvedeno od engleskog izraza 5Binar+ Coded ecimal6 -to znai 7binarnokodirani decimalni brojeviC. U binarno kodiranom decimalnom broju pojedini znakdekadskog brojevnog sustava je kodiran nizom od H binarne znamenke.

4


49/125

#aj nain zapisivanja brojeva stvara kompromis izmeu binarnog i decimalnog brojevnogsustava. Unutar jedne dekade brojevi se zapisuju na binarni nain, a dekade se meusobno

povezuju kao kod decimalnog brojevnog sustava.

%a taj nain se mogu zapisivati i relativno veliki brojevi jer itanje binarnih brojeva zapisanih

na taj nain ne zadaje velike pote-koe.

Nrojevi se u N5' kodu memoriraju u tzv. pakiranom obliku, -to znai da se svakom tetradomiskazuje po jedna decimalna oznaka, osim sa zadnjom tetradom kojom se iskazuje predznak

broja. 2ada postoje neiskori-tene tetrade, one se nazivaju $se!dotetrade6

N5' kod nije ni-ta drugo nego prikaz brojeva binarnim znamenkama prema decimalnomsustavu.

$snova D(;koda se sastoji u tome da se svaka decimalna znamenka mo&e zapisati sa etiri

bita, odnosno etiri binarna mjesta. :vaki pojedinani znak direktno se izra&ava pomou jednetetrade, a tetradama se dodijeli decimalna vrijednost mjesta, tj. te&inska vrijednost. %eparnidecimalni brojevi prilikom N5' zapisa na kraju imaju jedan, dok parni na kraju imaju nulu.

S'()* 2% $/+ $CD )

:vaki decimalni broj zapisan je jednom tetradom9 tj. nizom od H binarna broja. rema

prethodnoj tablici decimalne brojeve mo&emo prikazati0

Nroj *+@ 4 sa etiri tetrade0

@@@ @@ @@ @@@@ * + @

Nroj 1*@ mo&emo prikazati na ovaj nain0

@@ @@ @@@@ @@@ 1 * @

%.2.%. *akirani i nepakirani o7!ik "apisa

4)


50/125

Aapis dekadskih znamenaka u radnom spremniku raunala kori-tenjem tetradnog koda (npr.N5' koda) je neekonomian V tro-i se cijeli bajt (M bita) za zapis koji zauzima svega H bita >NE>AKIRANI OD+IK @A>I*A

S'()* 21 N8*)(/*+( >'() *8(0*

!ogue je radi vee ekonominosti pohraniti dvije dekadske znamenke u jednom bajtu >>AKIRANI OD+IK @A>I*A, pri emu gornja H bita predstavljaju jednu znamenku, a donjaH drugu znamenku

S'()* 22 P*)(/*+( >'() *8(0*

%.2.4. AS0II i 80DI kod

:pomenuli smo da se u digitalnom raunalu mogu zapisivati samo binarni brojevi, nodigitalna raunala rade i sa slovima i drugim znakovima.

3aunalo ne zapisuje slo"a i dr!0e znako"e u izvornom obliku, ve se razliiti simboliprikazuju i zapisuju pomou binarnih brojeva koji se potom tumae na odreeni nain.:imboli se u raunalu zapisuju brojevima pisanim u nekom kodu koji odreuje kako se tumai

binarni broj.

ostoje razni kodovi koji odreuju kako se tumai binarni broj (npr. ":5II, GN5'I, ...).:vaki kod ima neke prednosti na svom specifinom podruju. %o, ako se primijene svi

zajedno, a nisu meusobno usklaeni, mogu izazvati zbrku 4 u takvoj situacijistandardiza%ijase namee kao jedini izlaz V kao standard je definiran A*(II kod6

AS0II kod

!eu alfanumerikim kodovima naje-e je u upotrebi kod poznat pod nazivom ":5II (engl.'merican Standard Code for Information Intercange). #o je sedmerobitni kod, -to daje Mkombinacija, a to je dovoljno za prikaz svih znamenaka, slova i znakova. 2od se koristi u

prijenosu podataka izmeu raunala i ulazno 4 izlaznih jedinica, te kao oblik kodiranjaalfanumerikih podataka prilikom njihove pohrane u memoriji.

6


51/125

$bino se kodnoj grupi dodaje i osmi bit koji slu&i za kontrolu pariteta, ali neki proizvoaikoriste taj bit za pro-irenje podruja kodiranja za daljnjih M znakova. :ve informacije kojese prenose ovim kodom mogu se podijeliti u d"ije 0r!$e znako"ai to0

upravljake i grafike

rafiki znakovi obuhvaaju sve alfanumerike znakove, punktuacijske i druge simbolikeznakove. U$ra"ljaki znako"i (signali) s jedne strane osiguravaju upravljanjekomunikacijom, a s druge strane upravljaju formatiranjem poruka.

61


52/125

5a7!ica AS0II koda

$7

% % % % 1 1 1 1

$6

% % 1 1 % % 1 1

$#

% 1 % 1 % 1 % 1

$4

$3

$2

$1

% 1 2 3 4 # 6 7

% % % % % NU

L

DL

E

S

P

% B P 8

% % % 1 1 SO"

DC1

1 A A

% % 1 % 2 ST

DC2

2 $ R $ R

% % 1 1 3 ET

DC3

H 3 C S C S

% 1 % % 4 EOT

DC4

4 D T D T

% 1 % 1 # EN

NAK

# E U E U

% 1 1 % 6 ACK

SN

6 F V F V

% 1 1 1 7 $EL

ET$

7 G G

1 % % % $S CAN " "

1 % % 1 9 "T EM 9 I I

1 % 1 % A LF SU$

Q J Z J Z

1 % 1 1 $ VT ESC

K K

1 1 % % C FF FS , L W L X

1 1 % 1 D CR GS - Y M M [

62


53/125

1 1 1 % E SO RS . \ N ] N ^

1 1 1 1 F SI US _ ` O a O DEL

S'()* 23 P/(/ )(/*+* (/** A1* 8= ASCII )*

80DI kod

3" AS0II kod rijedno je spomenuti i osmero7itni 80DI :en'!. Extended BCD

Interchange Code;. od daje ukupno 26$ mo'ui& kom7inacija #to je i i#e ne'o

potre7no "a "namenke, s!oa i "nakoe, pa ostaje e!ik 7roj kom7inacija koje

koristimo "a upora7u kao upra!ja/ke si'na!e.

ao u AS0II kodu, "nakoi 80DI koda dije!e se na 'ra/ke i upra!ja/ke te su

u'!anom jednaki "nakoima u AS0II kodu. *rimjena 80DI koda i#e je

orijentirana na o7radu podataka, a manje na komunikaciju jer u okiru 7itoa

nije sadr+an paritetni 7it :idite *rojeru pariteta;.

6%


54/125

S'()* 24 P/(/ )(/*+* (/** A1 8= E$CDI )*

64


55/125

3.3. $ROJEVNI SUSTAVI

%.%.1. penito o 7rojenim sustaima

ostoje razliiti brojevni sustavi V u svakodnevnom &ivotu ovjek se koristi dekadskimbrojevnim sustavom. 3ad raunala se bazira na binarnom brojevnom sustavu.

:vaki brojevni sustav ima svoju bazu0

dekadski s!sta" je definiran nad bazom @ i ima @ osnovnih znamenki(@,,,1,H,8,+,9,M i *)

8inarni s!sta"je definiran nad bazom i ima osnovne znamenke (@ i )

#eoretski, brojevni sustav mo&e biti zadan nad bilo kojom bazom % (% je prirodni broj) i imati% osnovnih znamenki (od @ do %4).

U informatici se jo- susreemo s oktalnim i heksadecimalnim brojevnim sustavima0

oktalni s!sta"je zadan nad bazom M i njegove osnovne znamenke su0 @,,,1,H,8,+ i 9 /eksade%imalni s!sta"je zadan nad bazom + i njegovih + osnovnih znamenaka su0

@,,,1,H,8,+,9,M,*,",N,5,',G i /*

< ` += H ` += N ` +@= ` +4>

> 8 ` += H ` += ` +@= ` +4>

> 1MH@ = +H = = @,8 >

> 1*8,8 (@) >


60/125

S'()* 31 P/;/>* )*'+( *8(0

>ret"or8a ! /eksade%imalni s!sta"

#ehnikom uzastopnog dijeljenja sa + 4 npr. pretvaranja broja 9 u heksadecimalnuvrijednost0

S'()* 32 P/;/>* )0*(*'+( *8(0

$


61/125

%.%.(. *retaranje 7roja i" dru'i& 7rojeni& sustaa u dekadski susta

>ret"or8a iz 8inarno0 ! dekadski s!sta"

Abrajanjem te&inskih vrijednosti pozicija na kojima se nalazi binarna jedinica0

S'()* 33 Tb(+0) ;/(+0( >(+*/+( +*+)(

%pr0 @@,() > H= ` 1= ` @= ` 4= ` 41>> + = M = = @,8 = @,8 > 8,+8 (@)

>ret"or8a iz oktalno0 ! dekadski s!sta"

Abrajanjem te&inskih vrijednosti pozicija na kojima se nalazi oktalna znamenka vea od nule0

S'()* 34 Tb(+0) ;/(+0( )*'+( +*+)(

%pr0 9,8(M)> ` M= 9 ` M@= 8 ` M4> ` M = 9 ` = 8 ` @,8 >> + = 9 = @,+8 > 1,+8(@)

>ret"or8a iz /eksade%imalno0 ! dekadski s!sta"

Abrajanjem te&inskih vrijednosti pozicija na kojima se nalazi heksadekadska znamenka veaod nule0

S'()* 3# Tb(+0) ;/(+0( )0*(*'+( +*+)(

%pr0


62/125

>ret"aranje iz oktalno0 ! 8inarni s!sta" $omo7! trijadaomou binarnih trijada se binarni broj na sljedei nain pretvara u oktalni0

:vaka oktalna znamenka se zamijeni sa tri binarne znamenke, prema sljedeoj tablici0

S'()* 36 $(+*/+ /(*

%pr. @1H(M) > @@@@@@@@() > @@@@@@@() (ukoliko se ukloni nepotrebna vodeanula) @ 1 H

>ret"aranje iz /eksade%imalno0 ! 8inarni s!sta" $omo7! tetrada

omou binarnih tetrada se binarni broj na sljedei nain pretvara u heksadecimalni0

:vaka heksadecimalna znamenka se zamijeni sa etiri binarne znamenke, prema sljedeojtablici0

S'()* 37 $(+*/+ /*

%pr.4A @@@@@@@@@@() > @@@@@@@@() (ukoliko se uklone vodeenule) " 1 H

$2


63/125

%.%.. snone ra/unske operacije u 7rojenim sustaima

@8rajanje 8inarni/ 8roje"a

ravila zbrajanja binarnih brojeva0

Izraz Rezultat Prijenos

0 0 0 0

0 1 % ili 1 0' 1 0

1 1 0 1

1 1 1 1 1

ostupak zbrajanja0

pretpostavimo da treba zbrojiti dva vi-ebitna binarna broja. poev-i zbrajanje od pozicionog mjesta najmanje te&ine, tj. krajnjeg desnog bita, i

idui dalje nalijevo, dobije se0

@@=@@@

Abrajanje kod kojeg postoji prijenos ( dalje)0

ne-to slo&enije je zbrajanje kod kojeg postoji jedan dalje, tj. prijenos jedinice u stupacvee te&ine neposredno lijevo

rijenosi0 55555 @@ = @@@

$%


64/125

u ovom sluaju prva dva bita s desna ( i ) daju 7@ pi-em, daljeC, taj 7 daljeC izprvog stupca s desna prelazi u drugi stupac i zbraja se sa znamenkama drugog stupca( i @)

Od!zimanje 8inarni/ 8roje"a kori'tenjem d"ojno0 kom$lementa

Uloga dvojnog komplementa je svoenje postupka oduzimanja binarnih brojeva na postupakzbrajanja binarnih brojeva.

Abog toga u aritmetiko4logikoj jedinici procesora nije potrebno imati posebne skolpove zaoduzimanje, ve se u tu svrhu koriste postojei sklopovi za zbrajanje.

skripta iz inf

Documents