Sveuilite u Mostaru

Fakultet Prirodoslovno-matematikih i odgojnih znanosti

Studij zemljopisa

Student: Josip oliIndustrija HrvatskeSeminarski rad

Mentor: dr. sc. eljka iljkoviMostar,lipanj, 2012.

SADRAJ3Uvod

41. Industrija Hrvatske

52. Brodogradnja

63. Metalna Industrija

74. Obrada Drva

85. Poljoprivreda

106. Poslovne Usluge

106.1. Poslovanje s nekretninama

116.2. Software Industrija

127. Turizam

138. Auto industrija

14Zakljuak

15Popis Slika

Uvod

Hrvatska se industrija intenzivno mijenja. Uinci njenoga sveobuhvatnog restrukturiranja vidljivi su u mnogim podrujima. Jaanje izvoza, razvoj proizvodnih procesa, uvoenje standarda kvalitete, udovoljavanja ekolokim zahtjevima i postizanje trokovne uinkovitosti temeljne su odrednice hrvatske industrije. Rast industrijske proizvodnje u nekoliko posljednjih godina oko 4%, uz planirani daljnji porast u 2005. u istim okvirima, pokazuje trend oporavka i daljnjeg jaanja u sklopu gospodarstva RH. Industrija ostvaruje oko 20% hrvatskog bruto drutvenog proizvoda, a zapoljava oko 277.000 zaposlenika, odnosno 25% ukupno zaposlenih u Hrvatskoj.

1. INDUSTRIJA HRVATSKEZnaajni udio u ukupnom prihodu ostvaruju proizvodnja hrane i pia, proizvodnja naftnih derivata, proizvodnja kemikalija i kemijskih proizvoda, proizvodnja nemetala i graevnog materijala, proizvodnja elektrine i optike opreme, proizvodnja papira, izdavatvo i tiskarstvo te brodogradnja. U izvozu su vodee grane industrije brodogradnja, proizvodnja naftnih derivata, proizvodnja kemikalija i kemijskih proizvoda, proizvodnja hrane i pia, proizvodnja strojeva i ureaja, proizvodnja odjee te proizvodnja komunikacijskih aparata i opreme. Industrijski proizvodi predstavljaju 97% hrvatskog izvoza, to uz podatak da industrija ima i najvei udio u BDP-u Hrvatske, pokazuje da je industrija vodea grana hrvatskoga gospodarstva. Pokrivenost uvoza izvozom je tek 48% to ne zadovoljava hrvatske potrebe i uz relativnu stagnaciju izvoza u duljem razdoblju upuuje na potrebu strukturnih promjena u industriji u cilju njenoga daljnjeg razvoja, tj. reindustrijalizacija RH. Budunost razvitka i jaanja hrvatske industrije je u uvoenju suvremenih tehnologija i novih proizvoda, realizaciji zajednikih ulaganja i uspostavljanju stratekog partnerstva s inozemnim tvrtkama te osvajanju novih trita. Sposobna radna snaga i visokoobrazovani strunjaci u podruju inenjerstva i raunalne tehnologije, kao i tehnoloki centri s tehnikim fakultetima hrvatskih sveuilita dobar su temelj za strana ulaganja u napredne tehnologije. Dobre mogunosti za investiranje uz povlastice postoje u slobodnim carinskim zonama i industrijskim zonama, to e dodatno motivirati industriju za ulaganja i ulazak novih tehnologija kao i proizvodnju novih proizvoda za izvoz, na emu se i temelje prognoze daljnjeg rasta industrijske proizvodnje u RH. ( Faletar 2000.)Slika 1. Industrijska podruja Hrvatske

http://zone.mingorp.hr/slobodne/index.htm

2. BRODOGRADNJABrodogradnja je vana gospodarska grana jer zapoljava mnogo ljudi i velikim dijelom sudjeluje u izvozu. Na svjetsko trite hrvatska su se brodogradilita ukljuila polovicom prolog stoljea, a danas se sve vie iri asortiman proizvoda naih brodogradilita te se razvijaju novi plovni objekti. Da taj razvoj ide u pravom smjeru, brinu se mnogobrojni strunjaci s hrvatskih sveuilita i Brodarskog instituta. Brodogradnja ima strateko znaenje za svako gospodarstvo, pa su dravne subvencije i potpore pravilo u ovom podruju. Danas, kako se Hrvatska pribliava Europskoj uniji, postavlja se zahtjev da se te potpore to prije ponu ukidati. Usto, kvaliteta proizvoda i proizvodnog procesa sve se vie standardizira. Iako je na prvi pogled rije o oteavajuim injenicama, neka brodogradilita to prepoznaju kao priliku da preustroje poslovanje, uvedu nove proizvode, stvore cluster oko sebe i na svim razinama poveaju efikasnost i profitabilnost poslovanja. Brodogradilite Uljanik je jedan od najboljih primjera. etnja kroz malu brodogradnju usmjeravati e Vas u svim fazama potrebnim za realizaciju Vaeg ulaganja u hrvatsku brodogradnju. ( Faletar 2000.)Slika 2. Proces brodogradnje

http://www.okupiranadalmacija.com 3. METALNA INDUSTRIJAMetalna industrija zauzima vano mjesto u svakom gospodarstvu jer su njezini proizvodi najveim dijelom namijenjeni reprodukcijskoj potronji drugih proizvoaa. Reprodukcijski proizvodi ove industrije koji se ne uspijevaju proizvesti u zemlji moraju se uvoziti. Zato je razvoj ove industrije vrlo vaan za svaku zemlju. U hrvatskom gospodarstvu mnogi proizvodi od elika moraju se uvoziti, ali su se razvile proizvodnje valjane ice, elinih cijevi, betonskog elika, prerada aluminija itd. Hrvatska poduzea iz ove su grane uspjeno provela restrukturiranje i sve bolje prihvaaju trinu logiku u poslovanju. (Stiperski 1996.)

Dosadanjim naporima pokazuju da se polako kreu putem kojim treba usmjeravati razvoj te industrije: usmjeravanje na izvoz, nova trita, uvoenje novih tehnologija, jae povezivanje s drugim domaim i stranim proizvoaima. Velik broj poduzea uveo je ISO standarde u poslovanje, a svoju konkurentnost na domaem i meunarodnom tritu poveavaju i na druge naine. Uz ulaganja u mala i srednja poduzea koja bi proizvodila iz ovih djelatnosti, zatim ulaganja u tehnoloku modernizaciju pogona te zapoljavanje kadrova ije je obrazovanje u Hrvatskoj jednako kvalitetno kao i u razvijenijim zemljama, budunost ove industrije je u znaku daljnjeg napredovanja. etnja kroz metalnu industriju predoit e Vam korak po korak kako izgleda proces realizacije ulaganja u metalnu industriju u Hrvatskoj. ( Faletar 2000.)4. OBRADA DRVANajbogatiji umom je gorsko-planinski dio Hrvatske. Na tom podruju najrazvijenije su proizvodnja u pilanama i industrija piljene grae. Na tu proizvodnju nastavljaju se daljnji stupnjevi obrade i prerade drva, od furnirskih ploa do dizajnerskog namjetaja. Velik dio proizvodnje se izvozi, ali naalost, niih stupnjeva obrade. Zbog toga se uvelike nastoji poveati proizvodnja u djelatnostima prerade i obrade drva u hrvatskom gospodarstvu. Za to postoje vie nego povoljni uvjeti. Bogatstvo sirovina, duga tradicija, postojea znanja i iskustva, sve prisutnije uvoenje standarda kvalitete u poslovanje i polagano ali uvjerljivo probijanje namjetaja hrvatskog dizajna na trite, otvaraju mnoge mogunosti isplativih ulaganja u hrvatsku drvnu industriju. (Stiperski 1996.) Kao neizbjean korak u daljnjem razvoju te industrije svakako je modernizacija tehnologije i jae povezivanje s prateim industrijama. Drvna industrija u Hrvatskoj eka na nova i kvalitetna ulaganja. Drvopreraivaka industrija Hrvatske razvila se na visokovrijednim umskim sastojcima, a finalna i na ulaganju u znanja i tehnoloka rjeenja, u emu pojedine tvrtke slijede i svjetske trendove. Vei uvoz nego izvoz, jo na alost, orijentiran na poluproizvode i sirovine umjesto na finalne proizvode - najvei je problem umarskog sektora. Prosjena stopa godinje proizvodnje, prije svega stolica i namjetaja, posljednjih je godina znatno porasla, otprilike est posto, a potronja namjetaja je porasla 7,7 %. Kvaliteta u preradi drva u Hrvatskoj ima tradicionalno mjesto u koncepciji i organizaciji proizvodnje. Proizvodi hrvatskih drvopreraivaa i proizvoaa namjetaja danas konkuriraju na sve zahtjevnijem europskom i svjetskom tritu upravo zbog zadravanja i unapreivanja standarda kvalitete. to se tie Hrvatskog trita,uvoz proizvoda drvopreraivake industrije, osobito namjetaja, raste progresivnije u odnosu na porast izvoza. ( Faletar 2000.)Slika 3. Drvopreraivaka tvornica

http://www.webgradnja.hr/images/obavijesti/727/wood_industry.jpg 5. POLJOPRIVREDAZahvaljujui geografsko-klimatskim karakteristikama Hrvatske na ovim prostorima se od davnih dana uzgajaju mnogobrojne i raznovrsne poljoprivredne kulture; od itarica preko maslina do duhana. Duga tradicija poljoprivredne proizvodnje u kontinentalnom dijelu Hrvatske, postojanje odreene tehnologije, kapaciteta i kadrova, ukazuje na to da e na ovim podrujima poljoprivredna proizvodnja i dalje biti nezamjenjiva. Na priobalnom i u obalnom dijelu Hrvatske, svi ti faktori postoje za djelatnosti ribarstva i prerade ribe. U svijetu se sve vie cijene prehrambene i zdravstvene blagodati mediteranske prehrane iju osnovu ine riba, voe i povre, to sve uspijeva u mediteranskom podneblju. Usto, ekoloki nain poljoprivredne proizvodnje privlai sve vie potroaa. Sve to upuuje na zakljuak da je pravi trenutak da se potie i ostvari razvoj poljoprivredne i prehrambeno-preraivake industrije na mediteranskom dijelu Hrvatske. Na poljoprivrednu proizvodnju nastavljaju se dvije vane i velike grane hrvatskog gospodarstva: prehrambeno-preraivaka industrija i turizam. Hrvatska prehrambeno-preraivaka industrija s mnogim svojim proizvodima i njihovom kvalitetom, dobro je poznata tritima susjednih zemalja, a permanentan je njezin prodor na sve vie novih trita. to se tie turizma, treba ga promatrati izmeu ostalog i kao nain plasiranja proizvoda, to je najprikladnije za poljoprivrednu industriju. Visoka briga koju poljoprivredni sektor uiva u svakom gospodarstvu, pa tako i u hrvatskom, novi trendovi, neiskoritenost resursa i kapaciteta, uz modernizaciju tehnologije i jae povezivanje poljoprivrede s drugim gospodarskim granama, upuuju na isplativost ulaganja u poljoprivredni sektor. etnja kroz poljoprivredu provest e Vas kroz svaku radnju koju trebate obaviti pri svojem ulaganju u hrvatski poljoprivredni sektor. ( Faletar 2000.)Slika 4. Radovi u polju

http://www.kazembassy.hr6. POSLOVNE USLUGEHrvatska poduzea u prijanjem planskom gospodarstvu nisu imala izraene potrebe za kompleksnim poslovnim uslugama. Prelaskom na trino gospodarstvo, poduzea se ue novom nainu ponaanja te sve vie spoznaju potrebu i prednosti upravo takvih usluga. Potreba za poslovnim uslugama, osim toga, pozitivno je korelirana s gospodarskim rastom, a Hrvatska biljei rast BDP-a od zavretka rata, s izuzetkom 1999. godine. Poslovne usluge sve vie ire svoj razmjer i podruje primjene. Osim inovativnosti pruatelja poslovnih usluga, tome pridonose i druge povoljne prilike, prije svega globalizacijski procesi i napredak informacijsko-komunikacijske tehnologije. Svakako, tome treba pridodati i relativno slabu regulaciju trita takvih usluga na nadnacionalnim razinama, pa se namee zakljuak isplativosti pruanja poslovnih usluga na stranim ili meunarodnim tritima. Dakle, ve na prvi pogled uoljivo je da ove djelatnosti u Hrvatskoj mogu imati samo svijetlu budunost. Ako se odluite za investiciju u ovom podruju, dobro e Vam doi etnja kroz poslovne usluge koja e Vam detaljno pokazati proces ulaganja. ( Faletar 2000.)6.1. Poslovanje s nekretninamaKretanja na tritu nekretnina na hrvatskom tritu pokazuju koliko domai, a jo vie strani potraivai cijene nae nekretnine. Cijene neprestano rastu, a sve upuuje na to da e se taj rast i nastaviti. Mnogi e se sloiti da je ovo jedno od ekonomski najisplativijih podruja u hrvatskom gospodarstvu. Najvaniji pomak na podruju realizacije mnogobrojnih kupoprodaja hrvatskih nekretnina u posljednje vrijeme svakako je sreivanje zemljinih knjiga, pri emu je pomogla i Europska unija. Rjeavanje te prepreke i jo mnogo drugih dojueranjih prepreka u poslovanju s nekretninama upuuje na zakljuak da e poslovanje na ovom podruju biti znatno olakano te da e u kombinaciji sa zaista velikim i stalnim zanimanjem kupaca (domaih, a jo vie stranih), jo dugo biljeiti rast. Ovakva ivost na tritu nekretnina uz sve razvijenija financijska trita stvara mogunosti za osnivanje fondova nekretnina, tzv. REIT-a. Oni bi omoguili ulaganje u skupe nekretnine i sitnim ulagaima, a sigurnost i atraktivnost njihovih povrata zasigurno e stvoriti veliko zanimanje za njihove dionice. etnja kroz poslovanje s nekretninama objanjava kako uloiti u ove djelatnosti, uz navedene sve potrebne radnje, zakone, davatelje poslovnih usluga i statistike podatke o poslovanju u Hrvatskoj, koji e Vam trebati, odnosno biti korisni za Vae ulaganje. (Stiperski 1996.)6.2. Software IndustrijaInformacijsko-komunikacijska tehnologija (ICT) prodrla je u sve pore drutvenog i ekonomskog ivota tako da je postala svojevrstan ivani sustav Svijeta kakav danas znamo i ivimo. Hrvatska je na tome podruju vie-manje uspjeno pratila razvijene zemlje, osim u vrijeme rata. No brzo je uhvatila korak s razvijenijim zemljama. Danas Hrvatska pokuava na razliite naine potaknuti informatizaciju drutva, zato su na dravnoj razini doneseni mnogi programi i strategije. Iskustvo pokazuje da daju rezultate. Naime, za uinkovito funkcioniranje cjelokupnog gospodarstva u dananjim uvjetima, iznimno su vane informacije, njihova kvaliteta i brzina dobivanja, odnosno prosljeivanja. Stoga je nuno i neizbjeno daljnje ulaganje u ovu sferu. Informacijski sektor je jedan od najpropulzivnijih u svijetu. U Hrvatskoj takoer biljei visoke stope rasta. Ako elite ulagati u ovu industriju, bilo da elite proizvoditi softver, tj. vlastita softverska rjeenja, bilo da ga elite izraivati ili elite integrirati sustave ili bilo to drugo vezano za softver i ICT, potrebno Vam je znanje o procedurama na putu do realizacije ulaganja. U tome e Vam najbolje pomoi etnja kroz software industriju. ( Faletar 2000.)7. TURIZAMHrvatska danas slovi kao top turistika destinacija koja svoje trite iri i na izvaneuropske zemlje. Prirodne geografske prednosti, bogato kulturno naslijee, kao i visoko kvalitetna smjetajno-ugostiteljska te sportska ponuda idealna su kombinacija elemenata koje mogu zadovoljiti potrebe svakog pojedinca. Turizam u Hrvatskoj ima neiscrpne mogunosti. Turistika djelatnost do sada se najveim dijelom razvijala na priobalnom podruju no sve vie i ostali dijelovi hrvatske kreiraju specifinu turistiku ponudu. Hrvatski teritorij zahvaa tri razliite geografske i klimatske cjeline na kojima su naslijeene razliite kulturne i povijesne znamenitosti. Upravo takva raznolikost kao i nezagaenost prirodne osnove, omoguuje da se u Hrvatskoj razviju najraznovrsniji oblici turistike ponude u skladu s trendovima u turistikoj potranji. S obzirom na navedenu raznolikost hrvatska usklauje svoju turistiku ponudu interesnim skupinama i razvija razliite selektivne oblike turizma. Ali nije dovoljno samo znati odgovoriti, potrebno je i znati predvidjeti budue zahtjeve turista. S tako bogatom, raznolikom i ouvanom prirodnom i drutvenom osnovom, Hrvatska ima potrebne preduvjete za razvoj razliitih oblika turistike ponude i zasigurno e sudjelovati u svekolikom razvoju turistike djelatnosti. U etnji kroz turizam dobit ete uvid u sve potrebne radnje za ulaganje na podruju turizma u Republici Hrvatskoj. ( Faletar 2000.)Slika 5. Hrvatske plae tijekom ljeta

http://www.tportal.hr8. AUTO INDUSTRIJAPremda u Hrvatskoj nema razvijene proizvodnje i montae automobila, ve je dulje prisutna proizvodnja autodijelova te distribucija automobila i autodijelova. Neki od hrvatskih proizvoaa autodijelova uspjeno se ukljuuju u proizvodne lance renomiranih proizvoaa automobila. Upravo na taj aspekt automobilske industrije gleda se kao na budunost njezina razvoja u Hrvatskoj. Trenutano stanje te trendovi u Hrvatskoj i na svjetskom tritu otvaraju niz mogunosti za ulaganje u daljnji razvoj ovog sektora. U tom smislu, postoje mnoge prednosti za ulaganje u Hrvatsku, a neke od njih su: sve vea integriranost Hrvatske na europsko i svjetsko trite, relativno jeftina, a educirana radna snaga, te raznovrsni programi i poticaji za poduzetnika ulaganja. Hrvatsko trite automobila kontinuirano biljei rast. (Stiperski 1996.)

Po posljednjim podacima u prvih jedanaest mjeseci 2005. godine u Hrvatskoj je prodano ukupno 65 071 novih putnikih automobila, to je za 821 ili 1,2 % vie nego u istom lanjskom razdoblju.Prosjek per capita (svaki trei stanovnik trita Republike Hrvatske posjeduje automobil) se poveava pa se da zakljuiti kako je prodaja automobila generalno investitorima omoguava male, ali ipak znaajne prihode. U etnji kroz automobilsku industriju nai ete iscrpno prikazane korake za ostvarenje svojeg ulaganja u hrvatsku autoindustriju te sve zakone, statistike podatke o razliitim aspektima poslovanja u Hrvatskoj, o pruateljima poslovnih usluga te druge dodatne informacije koje e Vam zatrebati u tom procesu. ( Faletar 2000.)ZAKLJUAKBudunost razvitka i jaanja hrvatske industrije je u uvoenju suvremenih tehnologija i novih proizvoda, realizaciji zajednikih ulaganja i uspostavljanju stratekog partnerstva s inozemnim tvrtkama te osvajanju novih trita. Sposobna radna snaga i visokoobrazovani strunjaci u podruju inenjerstva i raunalne tehnologije, kao i tehnoloki centri s tehnikim fakultetima hrvatskih sveuilita dobar su temelj za strana ulaganja u napredne tehnologije.

Popis SlikaSlika 1. Industrijska podruja Hrvatske

Slika 2. Proces brodogradnje

Slika 3. Drvopreraivaka tvornica

Slika 4. Radovi u polju

Slika 5. Hrvatske plae tijekom ljeta

PAGE 15