nervni sistem- sistema nervosumdif.pr.ac.rs/.../nastavne_jedinice/nervni_sistem_i_deo.pdf · 2020....

18
NERVNI SISTEM- SISTEMA NERVOSUM NERVNI SISTEM- glavni kontrolni iintegrativni centar tela Obavlja tri osnovne funkcije: 1. senzorna 2. integrativna 3. motorna Zajedno sa endokrinim sistemom učestvuje u održavanju homeostaze NEUROLOGIJA (Neurologia) –nauka koja proučava morfologiju i funkciju nervnog sistema

Upload: others

Post on 30-Jan-2021

24 views

Category:

Documents


0 download

TRANSCRIPT

  • NERVNI SISTEM- SISTEMA NERVOSUM

    • NERVNI SISTEM- glavni kontrolni iintegrativnicentar tela

    • Obavlja tri osnovne funkcije:1. senzorna2. integrativna3. motornaZajedno sa endokrinim sistemom učestvuje u održavanju homeostazeNEUROLOGIJA (Neurologia) –nauka koja proučavamorfologiju i funkciju nervnog sistema

  • ➢Morfološka podela nervnog sistema:

    1. Centralni nervni sistem (mozak i kičmena

    moždina)

    2. Periferni nervni sistem:

    - kičmeni živci (nn.spinales)

    - lobanjski žici (nn.craniales)

  • ➢ Funkcionalna podela nervnog sistema:

    1. Somatski ili cerebrospinalni nervni sistem (pod uticajem volje)

    2. Vegetativni ili autonomni nervni sistem (van uticaja volje)

    - simpatikus

    - parasimpatikus

  • Građa nervnog sistema

    • Osnovna morfološka i funkcionalna jedinicanervnog sistema je nervna ćelija (neuron)

    • Neuron se sastoji od:1. tela (corpus neurale,soma) i 2. produžetaka kojih ima 2 vrste:• dendriti su kraći produžeci citoplazme i uvek

    prenose nadražaj prema telu neurona(centripetalno).

    • aksoni su duži produžeci koji provode impulse od neurona (centrifugalno)

  • SASTAV NERVNOG SISTEMA

    ❑Siva masa (substantia grisea) sastoji se iz:1. tela nervnih ćelija,

    2. dendrita i

    3. početnih delova aksona

    Kod velikog i malog mozga nalazi se na površini hemisfera,

    u kičmenoj moždini zauzima središni deo.

    ❑Bela masa (substantia alba) sastoji se iz produžetakanervnih ćelija koji imaju mijelinsku ovojnicu

    ❑Retikularna formacija (formatio reticularis)- mrežastaformacija sastavljena od slojeva sive i bele mase

  • Kičmena moždina (medulla spinalis)

    • smeštena u kičmenom kanalu

    • Ispunjava samo gornje 2/3 kičmenog kanala

    • Rostralno se nastavlja u produženu moždinu a kaudalno se pruža do drugog lumbalnog pršljena

    • vratno proširenje (intumescentia cervicalis)

    • Slabinsko ispupčenje (intumescentia lumbalis)

  • Kičmena moždina (medulla spinalis)

    ❑Kičmena moždina ima 31 par kičmenih živaca

    ❑Prema delu iz kojeg izlaze kičmeni živci se mogu podeliti na:

    • 8 vratnih (nn.cervicales)

    • 12 grudnih (nn.thoracales)

    • 5 slabinskih (nn.lumbales)

    • 5 krsnih (nn.sacrales)

  • Građa kičmene moždine

    ❑ Siva masa (substantia grisea) i bela masa (substantia alba)

    • Siva masa je sistematizovana u tri para uzdužnih stubova:

    ➢ prednji • (columnae anteriores)➢ Zadnji stubovi • (columnae posteriores)➢ Bočni stubovi • (columnae laterales)

  • Građa kičmene moždine

    ❑Bela masa kičmene moždine podeljena je u tri vrpce:

    ➢ Prednju

    • (funiculus anterior)

    ➢ Spoljašnju

    • (funiculus lateralis)

    ➢ Zadnju

    • (funiculus posterior)

  • Kičmeni živci (nn. spinales)❖ kičmeni živac nastaje spajanjem dva

    korena: prednjeg i zadnjeg.

    ❖ Prednji koren sadrži motorna vlakna koja napuštaju kičmenu moždinu a zadnji koren sadrži senzitivna vlakna koja ulaze u kičmenu moždinu.

    ❖ Zadnjem korenu je pridodat senzitivni kičmeni ganglion

    ❖ Oba korena se spajaju i grade stablo kičmenog živca koje se podeli na 4 grane:

    ➢ Prednju (ramus anterior)

    ➢ Zadnju (ramus posterior)

    ➢ Moždaničnu (ramus meningeus)

    ➢ Spojnične (rami comunicantes)

  • Moždani živci (nn.cerebrales)

    1. n. olfactorius2. n. opticus3. n. oculomotorius4. n. trochlearis5. n. trigeminus6. n. abducens7. n. facialis 8. n. vestibulocochlearis9. n. glossoparyngeus 10.n. vagus 11.n. accesorius 12.n. hypoglossus

  • Produžena moždina (medulla oblongata)

    ▪ Nastavlja se na kičmenumoždinu

    ▪ Naviše prelazi u moždani most (pons)

    ▪ Iza produžene moždine nalazi se 4. moždana komora i mali mozak

    ▪ Izgrađuju je siva i bela masa

    ▪ U produženoj moždini se nalaze centri za disanje, rad srca, za regulisanje krvnog pritiska, kašalj i kijanje

  • Moždani most (pons)

    • Nastavlja se na produženu moždinu

    • Ispred njega je suženje moždanog stabla

    • Zadnju stranu mu pokrivaju četvrta moždana komora i mali mozak

    • Ima oblik kocke

  • Srednji mozak (mesencephalon)❑Nalazi se između

    moždanog mosta i međumozga

    ❑Dva osnovna dela su:

    1. Moždane nožice(pedunculus cerebri)-veći, prednji deo

    2. Krovna ploča (tectummesencephali)-manji,zadnji deo

    3. Granica između ovihdelova je aqueductus cerebri – Sylvii(centralna šupljina srednjeg

    mozga)

  • Mali mozak (cerebellum)

    ❑ Smešten u zadnjoj lobanjskoj jami❑ Tentorium cerebelli- šator malog

    mozga- duplikatura tvrde moždanice -odvaja mali od velikog mozga

    ❑ Sastoji se iz tri dela: • Središnji –crv (vermis)-neparni• Dva bočna – hemisfere malog mozga-

    (hemispheria cerebelli)❑ Sivu masu čini kora (cortex cerebelli) i

    jedra (nuclei cerebelli)• Siva masa je odgovorna za regulaciju

    mišićnog tonusa, ravnotežu i za automatsku regulaciju pokreta

    ❑ Bela masa je u unutrašnjosti hemisfera

  • Međumozak (diencephalon)

    ❑ Smešten između srednjeg i velikog mozga

    ❑ U njemu se nalaze senzitivni centricelog tela i viši vegetativni centri

    ❑ Glavni delovi međumozga su:

    1. Thalamus (vidni brežuljak) kome supridodati Epithalamus i Metethalamus

    2. Hypothalamus (vidno podbrežje)

    ❑ Treća moždana komora (ventriculustertius)- centralna šupljinameđumozga