nervni sistem uvod
TRANSCRIPT
NERVNI SISTEMNERVNI SISTEM
NERVNI SISTEMNERVNI SISTEM
CENTRALNI NERVNI SISTEM
PERIFERNI NERVNI SISTEM
Mozak: prednji, međumozak,
srednji mozak, mali mozak, produžena moždina
Kičmena moždina
•12 pari glavenih nerava
•31 par moždinskih
nerava
GanglijeNervi
ULOGA: upravlja telom
Uloga nervnog sistema
• Kontroliše sve procese u organizmu
• Prima informacije od receptora, obrađuje ih i obezbeđuje adekvatan odgovor (reakciju) organizma
Receptorsko-efektorski sistem
• Refleksne reakcije ostvaruju se preko receptorsko-efektorskog sistema koji čine 3 komponenete:
1. RECEPTORI (primaju draž i pretvaraju je u nadražaj)
2. NERVNE ĆELIJE (sprovode nadražaj – nervni impuls)
3. EFEKTORI (organi koji reaguju na draž: mišići, žlezde)
Refleks povlačenjaReceptor za bol
Senzitivni neuron
Centar u kičmenoj moždini
Motorni neuron
MišićSve ćelije u refleksnom luku su nadražljive!
Imaju sposobnost da primaju, stvaraju i sprovode AKCIONI POTENCIJAL
RECEPTORIRECEPTORI• Čulne ćelije: imaju sposobnost da
registruju promenu u spoljašnjoj ili unutrašnjoj sredini (draž), i da je pretvore u nadražaj – akcioni potencijalakcioni potencijal, koji se dalje prenosi nervnim ćelijama
EKSTEROCEPTORI INTEROCEPTORI
Primaju draži iz spoljašnje sredine
Primaju draži iz unutrašnje sredine,
iz samog organizma
Mehanoreceptori
Primaju mehaničke draži. Nalaze se u čulu dodira, čulu sluha i ravnoteže
Termoreceptori
Primaju termičke draži, reaguju na
promene temperature
Fotoreceptori
Primaju svetlosne draži. Nalaze se u
čulu vida
Hemoreceptori
Primaju hemijske draži. Nalaze se u čulu ukusa i čulu
mirisa
Podela receptoraPodela receptora
Receptori reaguju samo na adekvatnu draž (stimulus)
25ºC
Prag draži i šifra frekvencijePrag draži i šifra frekvencije
30ºC
Draž - temperatura
Frekvencija akcionih
potencijala
Učestalost akcionih potencijala koje proizvodi receptor proporcionalna je jačini stimulusa
Da bi receptor reagovao, draž mora da ima određenu jačinu – prag draži
Kako razlikujemo osećaje, kada se svi oni svode na nervne impulse koji stižu u mozak?
Percepcija dražiPercepcija draži
Kora velikog mozga u kojoj se tumače osećaji podeljena je na različite zone: vidnu, slušnu, somatosenzornu...
Informacije koje stižu u vidnu zonu tumače se kao slika, informacije koje stižu u slušnu zonu tumače se kao auditorne informacije, itd.
NERVNE ĆELIJENERVNE ĆELIJE
• Neuroni – sprovode nervni impuls
• Neuroglije – potporne ćelije nervnog tkiva
Građa neuronaGrađa neurona• Telo neurona• Nastavci: dendriti, akson• Mijelinski omotač koji stvaraju Švanove ćelije
dendritizavršni dugmići
telo neurona
mijelinski omotač
akson
jedro
nodus
internodus
Tipovi neuronaTipovi neurona
• Senzitivni neuroni – sprovode impuls od receptora do CNS-a
• Motorni neuroni – sprovode impuls od CNS-a do efektora
• Interneuroni – povezuju senzitivne i motorne neurone
prema funkciji
Tipovi neuronaTipovi neuronaprema građi
bipolarni multipolarni pseudounipolarni
Akcioni potencijalAkcioni potencijal
• Kratkotrajna promena membranskog potencijala koja se prenosi duž neurona u jednom smeru - od inicijalnog segmenta do završnih dugmića
Promena membranskog potencijalaPromena membranskog potencijala
Depolarizacija
Hiperpolarizacija
Ulazi Na+
-60mV
-50mV
-70mV
Smanjenje razlike
potencijala
Povećanje razlike
potencijala
-60mV
-60mVIzlazi K+
-60mV
Faze akcionog potencijalaFaze akcionog potencijala
1. Depolarizacija
2. Uzlazna faza
3. Silazna faza
4. Hiperpolarizacija2
1
3
4
Potencijal mirovanja
Faze akcionog potencijalaFaze akcionog potencijala
2
1
3
4
Potencijal mirovanja
1. Depolarizacija: otvaraju se ligand-zavisni kanali za Na+, natrijum ulazi u ćeliju
2. Uzlazna faza: otvaraju se voltažno-zavisni kanali za Na+, natrijum ulazi u ćeliju
3. Silazna faza: zatvaraju se kanali za Na+, otvaraju se voltažno-zavisni kanali za K+, kalijum izlazi iz ćelije
4. Hiperpolarizacija i repolarizacija: Na-K pumpa izbacuje Na+ van ćelije, a K+ ubacuje u ćeliju.
SINAPSASINAPSA
• Sinapsa je veza između nadražljivih ćelija, preko koje se prenosi akcioni potencijal - sa presinaptičke na postsinaptičku ćeliju
Vrste sinapsiVrste sinapsi
Sinapsa između dva neurona
Nervno-mišićna sinapsa
Sinapsa između neurona i žlezdanih ćelija
Vrste sinapsiVrste sinapsi
Hemijska sinapsaElektrična sinapsa
AP se prenosi direktno preko jonskih kanala
AP se prenosi preko neurotransmitera
Nervno-mišićna sinapsaNervno-mišićna sinapsa
• Veza između motornog neurona i mišićne ćelije; hemijska sinapsa
• Motorna jedinica: jedan motoneuron + mišićne ćelije koje on inerviše
Građa nervno-mišićne sinapseGrađa nervno-mišićne sinapse• Presinaptička membrana – membrana motornog
neurona• Sinaptička pukotina• Postsinaptička membrana – membrana mišićne
ćelije
neuron
mišićna ćelija
sinaptička pukotina
1. AP stiže u završni dugmić
2. Otvaraju se kanali za Ca2+, ulazi Ca2+
3. Vezikule sa acetil-holinom kreću se ka membrani
4. Egzocitoza ACh u sinaptički prostor
5. ACh se vezuje za receptor na membrani mišićne ćelije. Receptor je ligand zavisni kanal za Na+
6. Na+ ulazi u mišićnu ćeliju, izaziva depolarizaciju
7. Otvaraju se voltažno zavisni kanali za Na+, ulazi još Na jona: stvara se AP u mišićnoj ćeliji: potencijal motorne ploče
Mišićna ćelijaMišićna ćelija
membrana
jedra
miofibrili
sarkoplazmatični retiklum (rezervoar Ca2+)
U mišićnoj ćeliji prisutan je posebno građen citoskelet sastavljen iz proteinskih vlakana - miofibrila
Građa miofibrilaGrađa miofibrila
miozinski filamenti
aktinski flamenti
sarkomera
SarkomeraSarkomera
• Miofibrili se sastoje od sarkomera
• Sarkomera je gradivna i funkcionalna jedinica (jedinica kontrakcije) miofibrila
• Sastoji se od debljih miozinskih i tanjih aktinskih filamenata koji se delimično preklapaju
KontrakcijaKontrakcijasarkomera
sarkomera
miozin
aktin
Prilikom kontrakcije aktinski filamenti
ulaze dublje među miozinske filamente,
i sarkomera se skraćuje
Za ovaj proces neophodni su joni
Ca2+ i ATP
Centralna sinapsa
• Veza između neurona u CNS-u
• Hemijski tip sinapse
presinaptički neuron postsinaptički neuron
Akso-dendritska sinapsa
Vrste neurostransmitera
Amini Acetil-holin, noradrenalin, serotonin
Aminokiseline GABA, glicin, glutamat, aspartat
Peptidi Supstanca P, enkefalin
Purini Adenozin, ATP
Nastanak sinaptičkog potencijala
Vezivanje neurotransmitera, koji luči presinaptička ćelija, za membranu
postsinaptičke ćelije - izaziva otvaranje ligand-zavisnih jonskih kanala i nastanak
SINAPTIČKOG POTENCIJALA
Vrste sinaptičkog potencijalaEPSP -
Ekscicatorni postsinaptički
potencijal
IPSP – Inhibitorni postsinaptički
potencijal
Depolarizacija postsinaptičke
membrane
Hiperpolarizacija postpsinaptičke
membrane
Ulazak Na+
Izlazak K+
-60mV
-60mV
Sabiranje sinaptičkih potencijala
Prostorno sabiranje
Vremensko sabiranje
Više akcionih potencijala stiže
istovremeno na neuron
Akcioni potencijali stižu u kratkom vremenskom
razmaku na neuron
Više sinaptičkih potencijala koji stižu na jedan neuron – sabiraju se.