5. poslovni plan za otvaranje montessori dječjeg vrtića u osijeku 5.1

Poslovni plan za otvaranje Montessori dječjeg vrtića Inga

45

5. Poslovni plan za otvaranje Montessori dječjeg vrtića u Osijeku

5.1. Sažetak

Suvremeni razvoj društva, mnogobrojni izazovi, brze promjene tehnologije i sve brže

zastarijevanje informacija zahtijevaju stalnu prilagodbu pojedinaca i kontinuirano

ulaganje u razvoj znanja i vještina kako bi zadovoljili zahtjevima dinamičnog i

turbulentnog okruženja. Razvijene zemlje su davno prepoznale važnost i značenje

kvalitetnog odgoja i obrazovanja koja potiču proaktivnost, inovativnost i kreativnost

pojedinca te razvijaju, odnosno njegovo poduzetno ponašanje, jer na taj način

osiguravaju sposobnost pojedinca za nošenje sa izazovima suvremenog društva.

U tom procesu značajnu ulogu ima formalno obrazovanje koje kao temelj

cjeloživotnog učenja započinje predškolskim odgojem. U Hrvatskoj predškolski odgoj

u odnosu na ostala područja formalnog obrazovanja dobiva najmanje pozornosti i još

je uvijek premalo inicijativa koje podržavaju učenje i razvijanje sposobnosti od

najranije dobi. Uz navedeno tek nešto više od 1/3 djece pohađa ustanove

predškolskog odgoja, koje u većini provode tradicionalni pristup direktnog

podučavanja djeteta. 1

Predmet ovog poslovnog plana je otvaranje dječjeg vrtića zasnovano na Montessori

metodi na području grada Osijeka od strane investitora Ivne Sarić.

Montessori metoda je jedinstven pristup tehnici podučavanja pri čemu se naglasak

stavlja na osiguravanje poticajne okoline koja povećava dječju prirodnu radoznalost i

omogućava mu kroz igru spontano učenje otkrivanjem. Osnovno polazište ove

metode je uvažavanje individualnosti svakog pojedinog djeteta učeći ga operativnim

znanjima u područjima života u kojima će kasnije sudjelovati kao odrasla osoba.

Osnovna razlika između Montessori metode i tradicionalnog predškolskog odgoja je

odsustvo direktnog angažmana odgajatelja i odgoj temeljen na realnim životnim

1 Prema podacima Odsjeka za informatičke poslove Ureda državne uprave u Osječko-baranjskoj županiji, na području Županije

je 2011. Godie prebivalo 18.013 djece predškolskog uzrasta. To su djeca rođena između 31. ožujka 2005. godine i 28. veljače 2011. godine, a imaju prebivalište na području Osječko-baranjske županije. Od toga je broja redovitim programom predškolskog odgoja i programom predškole bilo obuhvaćeno 6.155 djece, što iznosi 34,17% ukupne populacije predškolskog uzrasta rođenog na tom području i u tom razdoblju, odnosno 65,83% djece toga uzrasta nije bilo obuhvaćeno organiziranim programima predškolskogodgoja. Dostupno na : http://www.obz.hr/hr/pdf/2012/26sjednica/23_informacija_o_stanju_i_problematici_predskolskog_odgoja_i_naobrazbe_na_podrucju_osjecko_baranjske_zupanije.pdf (05.11.2012.)

http://www.obz.hr/hr/pdf/2012/26sjednica/23_informacija_o_stanju_i_problematici_predskolskog_odgoja_i_naobrazbe_na_podrucju_osjecko_baranjske_zupanije.pdf



46

okolnostima (na primjer ne postoje igračke u obliku na koje smo navikli u dječjim

vrtićima).

Nevjerojatno brze promjene koje se događaju u današnjem svijetu navode nas da u

djeci počnemo njegovati želju za učenjem od najmlađe dobi koja će trajati čitavog

života te im pomoći da postanu samosvjesne, samopouzdane i odgovorne osobe.

Upravo želja da se ovakav vid predškolskog obrazovanja približi i osječkoj djeci

glavni je motiv za pisanje poslovnog plana.

Tržište dječjeg vrtića Inga predstavljaju roditelji djece od 3 do 6 godina života koji

svojoj djeci žele omogućiti drugačiju metodu odgoja od tradicionalne koja je prisutna

u svim gradskim i privatnim dječjim vrtićima u Osijeku.

Upravo primjenu Montessori metode Ivna Sarić podrazumijeva kao svoju najvažniju

konkurentsku prednost u odnosu na ostale vrtiće, koja će od djece stvarati ljude koji

će se lakše i kompetentnije nositi sa izazovima svijeta u kojem žive.

Planirano ulaganje za otvaranje dječjeg vtića iznosi 433.298 kn od čega poduzetnica

posjeduje 190.859 kn ušteđevine, a ostatak financiranja planira riješiti podizanjem

kredita u Zagrebačkoj banci na rok od 10 godina u iznosu od 242.439 kn. Navedena

sredstava su potrebna za adaptaciju kuće u kojoj će se otvoriti dječji vrtić.

U naselju Uske njive ne postoji gradski dječji vrtić niti grad Osijek ima planove za

izgradnju novog. Smještaj djece u dječje vrtiće financira se iz uplate roditelja i

subvencije od strane lokalne samouprave. Osnovni razlog dobivanja subvencija je

lokacijske naravi odnosno subvencije se isplaćuju ako na određenoj lokaciji ne

postoji gradski dječji vrtić. Upravo Uske njive predstavljaju takvu lokaciju te Ivna Sarić

računa da će grad Osijek subvencionirati mjesečno 840 kn po djetetu što je i

potvrđeno u preliminarnim razgovorima sa čelnim ljudima zaduženim za predškolski

odgoj u gradu Osijeku.

Kapaciteti dječjeg vrtića Inga su 25 djece u prvoj godini poslovanja, a u drugoj 50.

Radi dobivanja realnije slike budućeg poslovnog pothvata financijski plan izrađen je

na načelu minimaliziranja prihoda i maksimaliziranja troškova. Tako je za prvu godinu

planiran upis 15, a za drugu 30 djece.


47

Osim osnovnih prihoda, koje čine uplate roditelja i subvencije grada Osijeka, dječji

vrtić će ostvarivati i ostale prihode od radionica te će oni zajedno iznositi u prvoj

godini poslovanja 463.200 kn, a u drugoj 826.400 kn.

Troškovi smještaj djece najvećim dijelom se odnose na izdatke vezane za zaposlene

i oni predstavljaju najveći udio u troškovima. U prvoj godini poslovanja predviđa se

zapošljavanje dva odgajatelja od kojih je jedan poduzetnica Ivna Sarić i uključivanje

stručnih suradnika koji će pratiti napredak i razvoj djece koji će biti plaćani na temelju

Ugovora o djelu, dok se u drugoj godini planira zapošljavanje još dva dodatna

odgajatelja.

Za prvu godinu poslovanja predviđaju se troškovi od 431.220 kn, a za drugu 803.880

kn.

Prema projekcijama financijskog dijela poslovnog plana prva godina poslovanja

završava sa gubitkom u iznosu od 9.658 kn, dok se u drugoj očekuje dobitak od

41.529 kn. Poslovni pothvat bilježi pozitivan novčani tijek u prvoj i u drugoj godini

poslovanja, s mogućnošću destabilizacije novčanog tijeka zbog diskontinuiteta uplate

subvencija od strane grada.

Ideja o otvaranju Montessori dječjeg vrtića je djelomično do slabo atraktivna poslovna

prilika što planirani poslovni pothvat čini jako zahtjevnim i rizičnim.


48

5.2. Obrazovanje i njegov značaj za razvoj suvremenog društva

Obrazovanje je organizirano kognitivno i psihomotorno učenje. Obrazovanjem se u

određenoj mjeri razvijaju pojedine intelektualne i psihomotorne sposobnosti. Pri tome

kognitivno učenje podrazumijeva učenje spoznajnih svojstava (opažanjem,

mišljenjem, pamćenjem) dok se pod psihomotornim učenjem podrazumijeva učenje

motornih vještina te razvoj pojedinih vrsta spremnosti. (Pastuhović, 1999.)

Obrazovanje osigurava konkurentnost gospodarstva jer stvara kvalitetne ljudske

resurse. Obrazovanjem se omogućava stjecanje znanja, vještina, stavova i

vrijednosti koji su pojedincu potrebni za ostvarivanje radnih i društvenih uloga.

U današnje vrijeme znanje predstavlja kamen temeljac uspjeha svakog pojedinca,

poduzeća i nacionalnog gospodarstva. Velike promjene u okolini koje se odnose na

globalizaciju, tehnološke inovacije, urbanizaciju dovode do nužnosti razvoja novih

vještina jer postojeće znanje i iskustvo nisu dovoljni za osiguranje opstanka i razvoja

društva.

Znanja iz jednog područja se prelijevaju u druga znanstvena područja, a navedeno

traži u ljudima razvoj novih kompetencije da znaju kombinirati različita znanja i

primjeniti ih u životu. Kompetencije koje danas poslodavci trebaju i traže su na

primjer: usmena i pismena komunikacija, timski rad, kreativnost, vještine zamišljanja,

snalažljivost i sposobnost prilagođavanja promjenama, a ista se u većini slučajeva

ne podučavaju u školama.

Sve više se govori o potrebi za poduzetničkim obrazovanjem i njegovom značaju pri

čemu se prema Kourilsky (1995., citirano kod Oberman Peterka, 2008.) poduzetničko

obrazovanje može definirati kao prepoznavanje prilika, upravljanje resursima i

rizicima te stvaranje poslovnog pothvata.

Alberti (1999., citirano kod Oberman Peterka, 2008.) poduzetničko obrazovanje

definira kao strukturirani, formalni prijenos poduzetničkih znanja i to koncepata,

vještina i mentaliteta koje pojedinci koriste za vrijeme pokretanja poslovnih pothvata

ili razvoja rastu orijentiranih poduzeća.


49

Za razliku od navedenih autora, koji na poduzetničko obrazovanje gledaju kao na

obrazovanje koje je usko vezano za pokretanje poduzeća, drugi autori na

poduzetničko obrazovanje gledaju šire, ne dajući mu isključivo i samo ekonomsku

relevantnost. Sjǿvoll i Skåland (2005., citirano kod Oberman Peterka, 2008.)

poduzetničko obrazovanje podrazumijevaju kao proces snabdijevanja pojedinaca

konceptima, kreativnošću i vještinama potrebnim za prepoznavanje prilika koji su

drugi predvidjeli, te imati pronicljivost, samopoštovanje i znanje za djelovanje tamo

gdje drugi oklijevaju. Poticanje poduzetništva također znači i imati viziju budućnosti

sa puno mogućnosti.

Naziv magistarskog rada „Poduzetnička inicijativa u predškolskom odgoju“ analizira

mogućnost primjene alternativne metode u predškolskom odgoju, koja može pomoći

u razvoju poduzetničkih vještina, osobina i ponašanja (prilog 1), a koje su potrebne

za snalaženje i opstanak u današnjem svijetu.

5.3. O poduzetnici

Ivna Sarić je odgajateljica u dječjem vrtiću „Sjenčica“ u Osijeku te majka

dvanaestogodišnje Dine. Nakon smrti muža uvidjela je da kuća u kojoj ona i njezina

kći žive je prevelika za njihove potrebe. Kako trenutačno nisu gospodarski pogodna

vremena za prodaju nekretnina, Ivna je odlučila kuću iskoristiti za nešto drugo. Stan

od 60 m2 koji je do tada iznajmljivala, sasvim je bio dovoljan za potrebe života nje i

njezine kćeri.

Prije pet godina, kao član eksperimentalnog tima Centra za predškolski odgoj u

Osijeku završila je u Zagrebu edukaciju za Montessori odgajatelja. Centar je planirao

osnovati posebna odjeljenja unutar dječjih vrtića u Osijeku koja bi primjenjivala

Montessori metodu. Na žalost sve je ostalo na riječima.

Prošle godine prilikom posjete sestri u Zagrebu, odlučila je posjetiti vrtić „Srčeko“ u

kojem se primjenjuje Montessori metoda. Unutrašnjost objekta i atmosferu koju je

uvidjela vratilo ju je u vrijeme entuzijazma koje je imala završetkom Montessori

edukacije. Povratkom u Osijek analizirajući svoju sadašnju situaciju, počela ju je

intrigirati ideja o otvaranju privatnog dječjeg vrtića u Osijeku koji primjenjuje


50

Montessori metodu. Kompleksnost današnjeg načina života, prevelike grupe i manjak

ulaganja Centra za predškolski u opreme dječjih vrtića činilo ju je neispunjenom na

njezinom radnom mjestu i žudila je za promjenom.

Kuća u kojoj su stanovali činila se idealnom za ovaj pothvat. Kroz svakodnevne

kontakte sa roditeljima i okolinom, te sagledavanjem cjelokupne životne situacije u

kojoj se našla iz dana u dan njezina ideja ju je sve više obuzimala te je odlučila

ispitati mogućnost otvaranja Montessori dječjeg vrtića u svoj kući u naselju Uske

njive.

Ivna je svjesna da kao odgajatelj u vrtiću nema dovoljno znanja i vještina potrebnih

za pokretanje poslovnog pothvata. Zbog toga je odlučila i formalno se educirati u

Centru za poduzetništvo u Osijeku gdje tijekom 2013. planira odslušati seminare na

temu: Započnite vlastiti posao, Alternativni marketing i Financijsko – ekonomsko

poslovanje.

Kako bi održala korak sa današnjim Montessori programima i opremom dogovorila je

stalno mentorstvo gospođe Sanje Rebić, osnivačice privatnog dječjeg Montessori

vrtića „Srčeko“ u Zagrebu. Uz mentorstvo, Ivna Sarić će biti i korisnik usluga njihove

edukacije za potrebe verificiranja ostalih odgajatelja po Montessori metodi. Dječji

vrtić „Srčeko“ je jedan od Centara izvrsnosti gdje se održava edukacija za Montessori

odgajatelja koji su verificirani od strane Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa za

provedbu istog. Uz formalnu edukaciju u svoj poslovni pothvat angažirat će

prijateljice Nataliju Lovrić, vlasnicu privatnog poduzeća i Matiju Mlakar zaposlenu na

rukovoditeljskom radnom mjestu unutar velike kompanije. Obje osobe posjeduju

formalna znanja za vođenje posla i zainteresirane su za dobrobit ovog poslovnog

pothvata zbog dugogodišnjih dobrih prijateljskih odnosa za Ivnom.

Poduzetnica Ivna Sarić je u kolovozu postala član Hrvatskog Montessori društva u

Zagrebu koji propagira i njeguje ideju razvoja Montessori načina života. U razgovoru

sa Predsjednicom Hrvatskog Montessori Društva gospođom Marija Hobla, Ivna je

saznala da na području grada Osijeka aktivno u radu društva sudjeluje 70 članova

koje planira upoznati u Zagrebu na redovitom druženju članova koje se održava

jednom godišnje


51

5.4. Opis ideje

„Put na kojem slabi postaju jači je onaj isti na kojem jaki postaju savršeni.“2

Ovaj poslovni plan opisuje osnivanje privatnog dječjeg vrtića Inga u naselju Uske

njive u Osijeku koji će obavljati djelatnost predškolskog odgoja temeljenog na

Montessori metodi odgoja.

Razlozi osnivanja privatnog dječjeg vrtića temeljenog na Montessori principima su:

nepostojanje ovog oblika pedagoške metode u predškolskim ustanovama na

području grada Osijeka

kompleksnost današnjeg doba traži nova znanja i vještine, a djeca koja ta

znanja počnu usvajati već od predškolske dobi imaju veće mogućnosti za

hvatanje u koštac za životnim izazovima

nepostojanje dječjeg vrtića u naselju Uske njive

želja Ivne Sarić za promjenom

Montessori pedagogija dobila je ime prema Mariji Montessori (1870 - 1952.) koja je

rođena u Chiaravalleu u Italiji. Bila je neobično nadarena i prva je žena liječnik u

Italiji. Svoj život je posvetila zastupanju prava djeteta i dokazivanju njegovih

izvanrednih intelektualnih sposobnosti. U okviru istraživačkog rada na psihijatrijskoj

klinici u Rimu radila je na odjelima sa slaboumnom djecom. Nije se radilo o mentalno

retardiranoj djeci u današnjem smislu, nego o djeci koja se nisu mogla uklopiti u

obitelj i školu i bila su smještena na posebne odjele na kojima su bila zatvorena u

posebnom prostoru. Slaboumnost je prije svega shvaćala kao pedagoški problem te

je na temelju opažanja razvila poseban pribor i načine podučavanja koji su takvoj

djeci pomogli da uključe u redovno školovanje.

U nastavku školovanja i rada izučavala je pedagogiju, psihologiju i antropologiju

nastojeći otkriti „tajnu djeteta“. Zaključila je da će djeca ostvariti svoje prirodne

potencijale i razviti se u neovisne, odgovorne i plemenite osobe ako dobiju slobodu

2 Phillips, S. (1999), Montessori priprema za život: odgoj neovisnosti i odgovornosti, Naklada Slap, Jastrebarsko, str. 145.


52

samostalno izabrati s čime se žele baviti u životu te ako je okolina u kojoj žive

urađena u skladu sa njihovim razvojnim potrebama3.

Pedagogija Marije Montessori se temelji na znanstvenom promatranju spontanog

učenja djece, poštivanju osobnosti svakog djeteta te na poticanju njihove

samostalnosti i vlastitog djelovanja. Temeljno načelo je pomoći djetetu u svim

životnim razdobljima u tjelesnom, umnom i duševnom odrastanju. Upute Montessori

pedagogije slijede prirodni fiziološki i psihički razvoj djeteta s ciljem razvoja kretanja,

osjećanja, spoznavanja i mišljenja. Odgojem se potiče umni, duševni i tjelesni razvoj

djeteta temeljen na vlastitim snagama.

Montessori pedagogija primjenjiva je u radu i sa djecom s teškoćama u razvoju.

Montessori terapija razvija se u Dječjem centru u Münchenu od 1970. godine kroz

Integracijske grupe koje vode Montessori zdravstveni pedagozi. Temelje se na

načelima sprječavanja poremećaja karaktera djece s poteškoćama u razvoju i

optimalno poticanje njegovog cjelokupnog razvoja.

Najvažniji elementi Montessori pedagogije jesu prikladno opremljena okolina s

posebnim Montessori razvojnim didaktičkim priborom uz educiranog Montessori

odgajatelja. Kako bi se ispunila očekivanja koja Montessori metoda ostvaruje nužno

je poštovanje strogih mjerila za izgled okoline i pravila koja se moraju ispuniti u

Montessori ustanovama.

Prema Phillips (1999.) okolinu koja je pripremljena prema potrebama djeteta i nudi

sve što djetetu treba za tjelesnu, umnu, duhovnu i duševnu prilagodbu Maria

Montessori zove pripremljena okolina. Takva okolina odnosi se na način

strukturiranja opreme i pribora dječjeg vrtića u određenom redu koja dijete vodi od

lakših ka težim vježbama, od konkretnog pribora ka apstraktnijem odnosno od

jednostavnije ka zahtjevnijoj razini. Oprema uvijek treba biti jednaka, a pribor izrađen

po pravilima AMI-ja 4 čije standarde moraju poštovati proizvođači pribora.

3 Phillips, S. (1999), Montessori priprema za život: odgoj neovisnosti i odgovornosti, Naklada Slap, Jastrebarsko, str. 8

4 AMI ( Associatin Montessori Internacionale) je organizacija sa sjedištem u Amsterdamu koju je utemeljila M. Montessori radi

čuvanja, širenja i razvoja ideje i načela njezine pedagogije.


53

Osnove dobro pripremljene Montessori okoline čine prostor, pribor i odgajatelj5:

Montessori prostor se uređuje stolovima i stolcima primjerene veličine koju djeca

mogu samostalno nositi i razmještati po prostoru. Radne površine za individualni rad

su površine stolova i maleni tepisi, uloženi u posebne stalke da ih djeca mogu lako

uzimati. Bitna odrednica uređenja Montessori prostora su predmeti iz stvarnog života

na primjer: slike prirodnih ljepota, biljke, kućni ljubimci i sl. Unutar navedenih

prostorija ne postoje slike i predmeti koji su uobičajeni u tradicionalnim dječjim

vrtićima (slike i likovi iz crtića, bajki te igračke). Prostor treba imati dovoljno mjesta za

slobodno kretanje djece, hodanje i plesanje, a pribor unutar prostora se smješta u

police koje su vidljive svakom djetetu. Montessori prostor podrazumijeva postojanje

samo jednog primjerka pribora za pojedinu vježbu koji se nakon upotrebe vraća na

točno određeno mjesto u prostoru (slika 6).

Slika 6. Montessori okolina i materijali

Izgled Montessori sobe Materijal za razvoj matematičkog područja

5 Phillips, S. (1999), Montessori priprema za život: odgoj neovisnosti i odgovornosti, Naklada Slap, Jastrebarsko, str. 57. – 79.


54

Materijali za razvoj matematičkog područja

Izvor: http://www.mymontessorihouse.com/my_montessori_house_at_home.html (18.01.2011.)

Montessori pribor je poseban didaktički pribor čiji je najveći svjetski proizvođač

Nienhuis6. Izrađen je od najboljih sirovina drveta, ljepila, boja i metala. Originalan

Montessori prostor se dopunjava primjerenim priborom u odnosu na kulturološko

područje gdje se nalazi Montessori dječji vrtić no također prema pravilima koja je

postavila Maria Montessori.

Phillips (1999.) dalje navodi da su kriteriji prema kojima je pojedini pribor odabran za

pojedinu vježbu sljedeći:

dostupnost (dijete ne ovisi o odrasloj osobi i samo može uzeti pribor),

poticanje aktivne djetetove djelatnosti (potiče dijete na aktivan rad

odnosno da koristi osjetila, ruke i misli),

6 U izradi pribora M. Montessori je pomagao Albert Nienhuis po kojem je pribor dobio ime

http://www.mymontessorihouse.com/my_montessori_house_at_home.html


55

primjerenost potrebama i sposobnostima djeteta (vježbe prate razvojne

potrebe (od jednostavnih postaju složenije, od konkretnih sve apstraktnije)

što vodi dijete razvoju vještina i znanju)),

mogućnost uočavanja pogreške u radu (dijete samostalno uočava svoje

pogreške i ispravlja svoj rad).

U Montessori dječjem vrtiću svaka grupa mora imati potpun pribor za sva područja

vježbi – vježbe praktičnog života, poticanje osjetilnih sposobnosti, poticanje govora,

matematika i kozmički odgoj, koje će kasnije biti detaljnije opisane.

Montessori odgajatelj mora razviti sposobnost indirektnog vođenja, dopustiti djetetu

da samo gradi svoju osobnost, nalazi svoj osobni ritam, samo odlučuje i postaje

neovisno i mora biti svjestan da je on ovdje samo zbog djeteta i prema tome treba

uskladiti svoje ponašanje. Odgajatelj mora biti vedra i dobro raspoložena ali i

suzdržana i mirna osoba. Najvažnija osobina koju Montessori odgajatelj mora imati je

dosljednost jer djeca svoje ponašanje prilagođavaju ponašanju odraslih.

Montessori odgajatelj obučen je da razvija povjerenje kod djece, suzdržan je u pravo

vrijeme, dopušta samostalnost, ali ima pregled nad situacijom kako bi mogao

djelovati ako je potrebno. Uloga Montessori odgajatelja se ne može odglumiti, ona

mora biti proživljena i svaki odgajatelj mora imati bitne odrednice karaktera kako bi

mogao postati Montessori odgajatelj.

Priprema pojedinca za Montessori odgajatelja odvija se kroz razvijanje strpljivosti,

prihvaćanja, poštovanja i jednake brižnosti za svu djecu, sa stalnom težnjom za

kontinuiranim usavršavanjem. Stručna priprema podrazumijeva stjecanje znanja o

razvojnim stupnjevima djeteta, o načinu upotrebe pribora i načinu vođenja bilješki

temeljenih na pojedinom stupnju razvoja djeteta. Montessori odgajatelj predstavlja

svojevrsnu sponu između djeteta i okoline. Kazna i pohvala na uobičajeni način ne

postoje, jer dijete čini greške dok ne dostigne pravi stupanj svog razvoja, a ispravan

rad samo znači da ga je dostiglo i ne treba ga hvaliti. Montessori odgajatelj je

svojevrstan usmjerivač djeteta te njegova uloga nije dominantna na kakvu nailazimo

u tradicionalnom odgoju.


56

Osnovne razlike između Montessori i tradicionalnog načina odgoja prikazane su u

tablici 5.

Tablica 5: Razlike između Montessori i tradicionalnog odgoja

Izvor: http://www.srceko.com/hr/montessori/usporedba.html (15.01.2011.)

Montessori metoda je metoda indirektnog rada jer se djetetu ne namiče direktno

poučavanje. Unutar dječjih vrtića ne postoji podjela u dobne skupine već se djeca

nalaze u mješovitim grupama od 3 do 6 godina gdje manja djeca uče od starije a

starija utvrđuju svoje znanje pomažući mlađima. Djeca utvrđuju svoj tempo rada i

utvrđuju ono što su naučila ponavljanjem vježbi uz značajan unutrašnji osjećaj

uspjeha. Radeći u Montessori okolini djeca razvijaju osjećaj ponosa zbog vlastitog

rada na temelju kojega grade samopouzdanje, osjećaj povjerenja i radost učeći o

realnim životnim stvarima. Ne igrajući igrice sa zamišljenim likovima i stvarajući

apstraktne pojmove koji nisu prisutni u stvarnom životu djeca započinju proces

obrazovanja od najmlađe dobi.

Izvođenje Montessori programa se provodi kroz tzv. vježbe koje su podijeljene u

skupine (Phillips, 1999) :

- vježbe praktičnog života

Montessori odgoj Tradicionalni odgoj

odjeljenja heterogene dobi odjeljenja homogene dobi

samokontrola pogreške odgajatelj kontrolira

motivacija osobnim razvojem motivacija odgajateljem

iskustveno učenje odgajatelj podučava

odgajatelj je promatrač i usmjeruje dijete odgajatelj je u središtu i dominira

učenik formira svoj "ciklus aktivnosti" "ciklus aktivnosti" se odvija po rasporedu

sloboda kretanja i rada određena mjesta rada za stolom

Samodisciplina odgajatelj disciplinira

uzajamno pomaganje odgajatelj pomaže

individualni tempo rada odgajatelj određuje tempo

sloboda samostalnog otkrivanja odgajatelj predaje

naglasak na konkretnom naglasak na apstraktnom

nekoliko prekida rada neprestano prekidanje rada

realni život „igranje uloga"

djeca biraju vježbe odgajatelj određuje rad

http://www.srceko.com/hr/montessori/usporedba.html


57

- vježbe za razvoj osjetilnosti

- vježbe govora

- vježbe matematike

- vježbe kozmičkog odgoja

Prilikom upisa u Montessori vrtić dijetu se prvo nude Vježbe praktičnog života u

kojima su pojedini elementi djetetu već poznati jer su dijelovi djelatnosti koje dijete

svakodnevno vidi kod kuće. Određene su kulturom u kojoj dijete odrasta te

omogućavaju djetetu razvojni put za percepciju oblika, boja, uočavanja, pamćenje i

mogućnost izvođenja slijeda operacija.

Dijete se osposobljava da samostalno brine o sebi, za svoju okolinu i za druge ljude,

a obuhvaćaju: svlačenje, oblačenje, čišćenje, glačanje, posluživanje stola, uljudnosti,

brisanje prašine, otvaranje i zatvaranje vrata, pažljivo kretanje kroz prostor u kojemu

drugi rade i sl. Na primjer, vježbe vezane za hranu predstavljaju grabljenje žlicom u

kojoj djeca presipavanju, prelijevaju iz jedne posude u drugu ili iz veće u manju i

poslužuju hranom drugu djecu a potiče se razvoj samostalnosti u hranjenju.

Uloga odgajatelja da tijekom izvođenja vježbi pokazuje što se radi ukoliko se hrana

prospe ili prolije. Način na koji dijete izvodi vježbu se ne komentira osim što se prema

interesu djeteta izvođenje ponavlja dok dijete samo ne ovlada potrebnom vještinom.

Vježbe praktičnog života spontano se prenose u svakodnevnicu djeteta, a

samostalnost u brizi za sebe i svoju okolinu temeljni su znakovi neovisnosti.

Nakon vježbi praktičnog života uvode se vježbe za razvoj osjetilnosti koje

predstavljaju skup vježbi koje omogućavaju razvoj svih šest osjetila (njuha, vida,

sluha, okusa, opipa, miris) pri čemu ruka predstavlja osnovni organ inteligencije.

Prilikom uvođenja ovih vježbi započinje izraženija upotreba Montessori didaktičkog

materijala.

Na primjer za poticanje sposobnosti razlikovanja vidom postoje četiri drvena bloka sa

valjčićima za umetanje pri čemu se u svaki blok umeće po 10 valjčića od kojih svaki u

slijedu mijenja jednu od dimenzija – od najtanjeg do najdebljeg, od najvišeg do

najnižeg, kao i kombinacija dimenzija. Pri tome je dijete potaknuto da zapazi


58

kontraste dimenzija te valjčiće stavi natrag u pripadajuće rupice u drvenom bloku. U

samom priboru dana je provjera učinka – ako nije dobro radilo, pogreške su djetetu

jasno uočljive i lako ih je ispraviti, a samostalan rad sa sva četiri bloka istovremeno

kada su svi valjčići izmiješani traži priličnu umješnosti i strpljenje.

Vježbe govora potiču dijete na razgovor, imenovanje i opisivanje, na slaganje riječi

uz pomoć slova i uvježbavanje pisanja te na pismeno izražavanje vlastitih misli i

čitanje. Ove vježbe započinju sa slikama, potom se djeca služe brojalicama,

pjesmicama, slikovnicama i stihovima.

Na primjer sposobnost djeteta da se u govoru razluči pojedini glas potiče se

korištenjem malih predmeta koji su grupirani u cjeline od po tri tako da predmeti

jedne grupe u nazivu imaju određeni glas na početku, druge grupe negdje unutar

riječi odnosno predmeti treće grupe imaju taj glas na kraju riječi (npr. k-uća, k-apa, lo-

k-ot, Mi-ki, vla-k), koje dijete na upit odgajatelja treba otkriti te se nakon toga u

pretincu sa slovima od brusnog papira otisnutim na drvenim pločicama pronalazi

slovo „k“ i pokazuje djetetu.

Matematički pribor omogućuje djetetu da spozna brojevne veličine primjenjujući

vježbe matematike upotrebljavajući pribor kao što su: brojevni prutovi, brojke od

brusnog papira, kutije s vretenima, kocke od obojenih kuglica i sl.

Vježbe matematike započinju slaganjem plavo-crvenih prutova i brojenjem njihovih

dijelova, kako bi dijete pojmilo količine od 1 do 10. Pojedine računske operacije

uvježbavaju se igrama zbrajanja, oduzimanja i množenja prutićima obojenih kuglica i

pločama.

Budući da se u vježbama kozmičkog odgoja pokrivaju područja zemljopisa, zoologije,

botanike, povijesti, umjetnosti, etike, ekologije, evolucije, astronomije i informatike

odgajatelji trebaju pripremiti pribor i opremu u skladu sa pojedinim kulturnim

obilježjima prostora. Pod priborom koji se koristi u te svrhe spadaju: globusi,

zemljopisne karte, zastave, životinje, biljke, slike povijesnih razdoblja, reprodukcije

djela velikih slikara i audio zapisi velikih skladatelja, narodne nošnje, sortiranje

otpada te rad na računalu. Kozmički odgoj traži vezu sa svim područjima humanog


59

života, te razvija toleranciju i razumijevanje za druge kulture predočavajući mu

svemir, Zemlju, biljke, životinje i ljude.

Navedene vježbe predstavljaju prikaz koncepta rada u Montessori odgojnim

skupinama i imaju strukturirani redoslijed polazeći od pretpostavke stupnja razvoja

djece temeljenog na općim pedagoškim načelima7: od lakšeg k težem, od

jednostavnog k složenom, od konkretnog k apstraktnom i od cjelovitog k

pojedinačnom.

Uz navedeni osnovni program dječji vrtić Inga omogućit će dodatne aktivnosti

roditeljima - Montessori škola za roditelje, glazbena radionica, vježbanje za žene i

grupu „Majka i dijete“. Za navedene aktivnosti vrtić će ostvarivati dodatne prihode

Montessori filozofija propagira uključenost roditelja u odgojno obrazovni proces.

predškolske djece jer smatra da roditelji uz formalne institucije imaju najznačajniju

ulogu u odgoju djece.

5.5. Misija i vizija

Misija dječjeg vrtića Inga je postati institucija koja će odgajati djecu da budu u stanju

suočiti se sa stvarnošću današnjeg života, primjenjujući Montessori metodu, u kojoj

“ljubav nije ovisnost, a disciplina nije podređenost“ 8.

Vizija dječjeg vrtića Inga je postati centar izvrsnosti primjene Montessori metode u

Hrvatskoj, kao primjer načina života šire zajednice.

8 Phillips, 1999, str 6. (citirano kod Montessori, M.: Frienden und Erzienhung, herder, Friburg, 1973., str., 36.


60

5.6. Lokacija

Dječji vrtić Inga bit će smješten u naselju Uske njive koje se nalazi u jugo-istočnom

dijelu grada Osijeka. Uske njive su među novijim naseljima u gradu Osijeku, gdje

većinom živi mlađa populacija. U njihovoj blizini su smještene gusto naseljene

gradske četvrti: Jug II, Stadionsko naselje i Sjenjak. Naselje je spojeno na osječku

zaobilaznicu koja dobro povezuje sve dijelove grada. Pored naselja su i sportski

tereni: nogometni stadion Gradski vrt, Gradski bazeni i dvorana Gradski vrt.

Po urbanističkom planu izgradnje grada Osijeka naselje Uske njive nije dobilo sve

elemente za urbani način življenja, te se očekuje daljnje investiranje u njega. Od

najvažnijih objekata koji nedostaju su osnovna škola, dječji vrtić i crkva. Zadnji veći

projekt implementiran je u tom dijelu grada 2010. godine uvođenjem redovne

gradske autobusne linije koja spaja Uske njive sa ostalim dijelovima grada.

Kuća koju Ivna Sarić posjeduje sastoji se od 652 m2, a uključuje stambeni dio kuće

(220 m2), podrumske prostorije, garažu te veliku okućnicu (332 m2). Za otvaranje

dječjeg vrtića potrebno je izvršiti rekonstrukciju postojećeg objekta i njegovu

prilagodbu pedagoškoj ustanovi.

Maria Montessori kao začetnica ove ideje postavila je izuzetno stroga mjerila za

izgled okoline u Montessori ustanovama. Okolina treba biti pripremljena potrebama

djeteta i nuditi sve što djetetu treba za tjelesnu, umnu, duhovnu i duševnu prilagodbu.

Okolina je uređena je da ispunjava stvarne, trenutačne potrebe djeteta i dopušta rast

njegove ličnosti.

Prema početnoj projektnog dokumentaciji, za potrebe prilagodbe prostora potrebno

je 240.000 kn, koje Ivna planira financirati dijelom iz vlastitih sredstava, a dijelom iz

kredita banke. Specifikacija ulaganja nalazi se u financijskom dijelu poslovnog plana.

U dječjem vrtiću Inga planira se napraviti dvije velike prostorije, garderoba, uredski

prostori, sanitarije, uređenje dvorišta dok će se podrumske prostorije koristiti kao

spremišta.


61

Čelni ljudi u gradu Osijeku svjesni su potrebe izgradnje dječjeg vrtića u naselju Uske

njive, međutim za navedeno nema dovoljno financijskih sredstava. Stoga su realne

pretpostavke da će poduzetnička inicijativa biti prihvaćena te da će trošak vrtića biti

subvencioniran od strane Grada Osijeka koji trenutačno subvencionira privatne

vrtiće, a osnovni kriterij temeljem kojeg se subvencije odobravaju je nepostojanje

gradskog vrtića u neposrednoj blizini vrtića koji traži subvenciju. Prema

informacijama koje je Ivna skupila u razgovoru sa voditeljem Odbora za odgoj i

obrazovanje grada Osijeka, ovaj projekt već u početnoj fazi nailazi na veliko

odobravanje i za njih predstavlja dobro rješavanje potreba zatvaranja mreže vrtića u

tom dijelu grada.

Lokacija dječjeg vrtića Inga na lokalitetu naselja Uskih njiva predstavlja povoljnu

odrednicu ovog poslovnog pothvata s obzirom na gustoću naseljenosti, te

zainteresiranost grada Osijeka za suradnju kroz subvencioniranje dijela troškova.

5.7. Organizacija poslovanja

Privatni dječji vrtić Inga osnovat će Ivna Sarić koja će ujedno biti ravnatelj i odgajatelj.

Uz nju će bit zaposlena još jedna odgajateljica, te četiri honorarna suradnika u prvoj

godini, dok će zbog otvaranja dodatne grupe polaznika u drugoj godini poslovanja biti

zaposlena još dva dodatna odgajatelja.

Kao što je navedeno osim Ivne u dječjem vrtiću će u prvoj godini raditi još jedna

odgajateljica za koju je potrebno izdvojiti sredstva za edukaciju kako bi mogla steći

naziv verificiranog Montessori odgajatelja. Formalna edukacija traje godinu dana,

stoji 12.000 kn. Rad uz Ivnu Sarić i rad u pripremljenoj okolini, drugoj odgajateljici će

predstavljati idealnu kombinaciju za kvalitetno savladavanje potrebnog gradiva u

procesu edukacije za Montessori odgajatelja. Osim temeljne edukacije, Montessori

odgajatelji kontinuirano prolaze različite seminare i školovanja kako bi dobili ideje za

uređenje okoline koja se mijenja u mjesečnom ritmu. Svakog mjeseca se ostvaruje

novi projekt uređenja okoline u kojoj djeca borave – Svijet oko nas, Priroda i društvo,


62

Životinje, Kontinenti stoga su potrebne kreativne ideje za organizaciju opreme i

materijala te savladavanje vježbi.

Uz navedeno, u dječjem vrtiću Inga će na bazi Ugovora o djelu biti uključeni i stručni

suradnici (psiholog, edukator-rehabilitator, pedagog i medicinska sestra) koji

procjenjuju rad i napredak djece, te sustavno prikupljaju i vode izvještaje o procjeni

programa rada u dječjem vrtiću i napretku djece što predstavlja i zakonsku obavezu.

Budući da Montessori dječji vrtići u odgojne skupine uvrštavaju i djecu s posebnim

potrebama u rad svog vrtića Ivna će uključiti i asistente koji će toj djeci omogućiti

skrb. Asistenti su najčešće studenti ili apsolventi pedagogije, rehabilitacije ili

medicine koji pružaju tehničku pomoć djeci s posebnim potrebama kako bi lakše

ostvarila uključenost u rad skupine. S obzirom da Montessori dječji vrtići njeguju

uključivanje zajednice u odgoj i obrazovanje djece, u rad ovog vrtića bit će uključeni i

volonteri iz pedagoške struke koji će na taj način dobiti mogućnosti stjecanja iskustva

u odgoju temeljenom na Montessori metodi što će im pružiti konkurentsku prednost

kada jednog dana stupe na tržište rada.

5.8. Tržište dječjeg vrtića Inga

Analiza tržišta podrazumijeva analizu kupaca, dobavljača i konkurencije.

5.8.1. Kupci

Kako bi se još bolje upoznala sa navikama, vrijednostima i stavovima roditelja Ivna je

odlučila napraviti informativni intervju (prilog 2.) s roditeljima djece u vrtiću u kojem je

zaposlena.

Temeljem navedenog Ivna je identificirala da su kupci usluga predškolskog odgoja

roditelji djece u dobi od rođenja do polaska u školu, odnosno šeste godine koje

karakterizira:

stanovanje u neposrednoj blizini budućeg vrtića Inga: naselja Uske njive,

Sjenjak, Stadionsko naselje i Jug 2

svjesnost o važnosti cjeloživotnog učenja


63

Proces donošenja odluka o upisu djeteta u vrtić nije jednostavan te se većina

roditelja dobro informira prilikom upisa. Međutim, obzirom na vrlo mali broj privatnih

vrtića u Osijeku, te dobro razvijenu mrežu gradskih vrtića, odluka o upisu djeteta u

tradicionalni dječji vrtić u Osijeku još je uvijek isključivo vezana za blizinu mjesta

stanovanja, preporuke okoline, odnosno reputaciju pojedinog vrtića koji se, često,

temelji samo na kvaliteti rada pojedinog odgajatelja unutar njega.

Donošenjem odluke o upisivanje djeteta u dječji vrtić Inga roditelji dobivaju djecu

koja su više zainteresirana za učenje, koja su kreativnija, neovisnija i sa senzo-

motorički višim stupnjem razvoja te sa izraženijim poštivanjem reda i uvažavanje

drugih. Navedeno predstavlja bolji temelj za cijeli život i za prvu iduću stepenicu u

tom razvoju a to je osnovna škola, što u današnje vrijeme zaokupljenosti vlastitim

obvezama i ubrzanim stilom života roditeljima značajno pomaže u odgoju njihova

djeteta.

Kao potencijalne nove kupce svojih usluga Ivna Sarić navodi:

roditelje nezadovoljne kvalitetom usluge u postojećim vrtićima,

roditelje iz ostalih dijelova grada Osijeka koji prepoznaju važnost Montessori

metode u razvoju njihove djece,

roditelje djece koja imaju poteškoće u razvoju.

Opasnosti koji proizlaze iz nepoznavanja nove metode pedagogije odnosno noviteta

u ponudi osječkih vrtića Ivna Sarić planira riješiti kvalitetnom edukacijom tržišta

odnosno pomno odabranim marketinškim aktivnostima koji će biti predstavljeni u

dijelu Marketing plan.

S obzirom na kapacitet kuće ukupan mogući broj upisane djece je 25 u prvoj godini

poslovanja, odnosno 50 djece u drugoj godini poslovanja. Uzimajući u obzir da je


64

prosječan broj upisane djece u dječje vrtiće u Osijeku 2.8009 navedeni tržišni

segment obuhvaća do 2% ukupnog tržišta dječjih vrtića Osijeka.

Iako se radi o naizgled malom postotku ukupnog broja djece, Ivna je svjesna da će

teško doći do ovih brojki u prvim godinama rada. Prve godine je potrebno posvetiti

povećanju vidljivosti vrtića tj. potrebno je upoznati tržište s postojanjem vrtića Inga, s

Montessori metodom i njenim prednostima te će se projekcija prihoda i troškova radit

na bazi 15 djece u prvoj i 30 djece u drugoj godini rada.

5.8.2. Dobavljači

S obzirom na pravila pri opremanju Montessori okoline i korištenju didaktičkih

sredstava Ivna Sarić će koristiti se preporukama Hrvatskog Montessori društva i istu

će nabaviti preko ugovornih dobavljača: „Astreja plus d.o.o.“, Vladimira Varićaka

11/1, 10010 Zagreb (dobavljač Nienhuis pribora, jedinog koji se primjenjuje u

Montessori vrtiću) te „Svijet didaktike d.o.o.“, Pantovčak 104/D, 10000 Zagreb.

Kao ugovorne dostavljače hrane iskoristit će svoje dosadašnje dobre odnose sa

ugostiteljskim poduzećem „Smolčić“ koji je restoran za dostavu hrane na području

grada Osijeka .

Ostatak obroka, potrošni materijal i sitni inventar dječji vrtić Inga će nabavljati od

strane trgovačkih lanaca, vodeći računa o kvaliteti i cijeni pojedinih namirnica tijekom

godine.

5.8.3. Konkurencija

Na području Osječko-baranjske županije djeluje 25 ustanova predškolskog odgoja (s

ukupno 50 organizacijskih jedinica na zasebnim lokacijama) čiji su osnivači

Republika Hrvatska, jedinice lokalne samouprave, pravne i fizičke osobe te vjerske

zajednice. Sukladno Zakonu o predškolskom odgoju i naobrazbi (NN 10/97. I 107/07)

9http://www.obz.hr/hr/pdf/2012/26sjednica/23_informacija_o_stanju_i_problematici_predskolskog_odgoja_i_naobrazbe_na_podrucju_o

sjecko_baranjske_zupanije.pdf (05.11.2012.)




65

županije odlučuju o potrebama i interesima građana na svom području za

organiziranjem i osnivanjem programa predškolskog odgoja.

Na području grada Osijeka osnivači dječjih vrtića su Centar za predškolski odgoj koji

je vlasnik 26 dječjih vrtića, fizičke osobe koje su vlasnici 4 dječja vrtića i 1 dječji vrtić

posluje u sklopu vjerske zajednice.10

Prosječan broj upisane djece iznosi 2.800 ovisno o razdoblju tijekom godine, a djeca

su raspoređena su u 149 odgojnih skupina. Primarni programi jasličke dobi (od 6

mjeseci do 3 godine života) polazi ukupno 433 djece u 22 skupine, dok predškolski

odgoj (djeca od 3 do 6 godina života) pohađa ukupno 2.515 djece u 125 odgojnih

skupina. Organizirani program „Predškole“ pohađa se neposredno prije polaska u

osnovnu školu, a u Osijeku ga je tijekom 2010. godine pohađalo ukupno 193 djece u

4 dječja vrtića. S obzirom na sve veću uključenost djece s poteškoćama u razvoju u

normalne odgojne skupine zabilježen je porast broja takve djece u vrtićima, no često

ne prelazi 1-2 djece u cijelom vrtiću. Jedino u dječji vrtiću „Kosjenka“ postoji posebna

skupina djece sa posebnim potrebama (ADHD sindrom hiperaktivnosti, sljepoća i

autizam ) gdje ih dio pohađa normalnu odgojnu skupinu uz pomoć asistenata, a dio u

sklopu posebne odvojene grupe unutar vrtića. Trend pokazuje nužnost aktivnijeg

uključivanja djece s poteškoćama u razvoju u rad normalne odgojne skupine i to u 13

dječjih vrtića u Osijeku koje su u vlasništvu Centra za predškolski odgoj i Dječjeg

vrtića Dugine boje, a isto podupire i država (kroz financiranje asistenata) i društvo u

cjelini. Montessori dječji vrtići od samog početka njeguju uključivanje djece s

posebnim potrebama u normalne skupine, a svojim odgojnim metodama postižu

znatno bolje rezultate od tradicionalnih vrtića.

Ostali programi koja polaze djeca osječkih vrtića su:11

Vjerski odgoj : 100 djece

Eko program: 318 djece

10 Najveći broj dječjih vrtića izgrađen je za vrijeme mandata gradonačelnika Ivice Fekete tijekom 70.-tih i početkom 80.-tih

godina prošlog stoljeća. Osim mreže vrtića Osijek je tada ostvario i druge značajne projekte u izgradnji kao što su. Promenada,

Copacabana, Pampas, Zrinjevac, naselje Sjenjak. Izvor;: http://essekeri.hr/bio/85-ivica-fekete (19.11.12.)

11 Izvor: www.vrtićiosijek.hr, 22.02.2011.

http://essekeri.hr/bio/85-ivica-fekete

http://www.vrtićiosijek.hr/


66

Engleski jezik: 350 – 400 djece

Dvojezični cjelodnevni program engleskog jezika: 44 djece

Od ukupnog broja djece njih 30% uključeno je u dopunske sadržaje što nije uključeno

u mjesečnu cijenu vrtića.

Osim navedenih dječjih vrtića kojima upravlja grad Osijek postoje 1 vjerski dječji vrtić

i 4 dječja vrtića čiji su osnivači fizičke osobe. Uz spomenute osnivače: grad, vjersku

zajednicu i fizičke osobe u gradu Osijeku postoji i dječji vrtić za nacionalne manjine –

„Bobita“ koji posluje u sklopu Prosvjetno kulturnog centra Mađara, a čiji je osnivač

Republika Hrvatska odnosno Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa. Vrtić se

nalazi u Krbavskoj ulici te se u njemu prosječno odgaja 50 djece mađarske

nacionalne manjine s područja cijele Osječko-baranjske županije.

U daljnjem tekstu navedena su obilježja vjerskog i privatnih dječjih vrtića jer oni

predstavljaju direktnu konkurenciju dječjem vrtiću Inga.

Dječji vrtić „Marija Petković“ čiji se program temelji na vjerskim načelima smješten je

u samostanu u Bakarskoj ulici u Osijeku. Vrtić je podružnica centralnog vrtića u

Zagrebu, a vlasništvo je „Družbe sestara kćeri milosrđa“. Vrtić radi u dvije skupine, a

pohađa ga prosječno 40 djece u redovitom 10-satom programu. Osim predškolskog

odgoja, vrtić pruža i jaslički program i program ranog učenja engleskog jezika.

Tijekom 2011. ukupno je bilo zaposleno 8 zaposlenika - ravnatelj, 3 odgajatelja,

tajnik, kuhar i pomoćno osoblje. Postoji veliki interes za upis u ovaj vrtić, za kojeg

roditelji već nakon rođenja djeteta, upisuje djecu na listu čekanja neovisno o

udaljenosti stanovanja.

Dječji vrtić „Dugine boje“ nalazi se u Reljkovićevoj ulici, a osnivač je Ksenija

Mihajlović u čijem vlasništvu je i dječji vrtić „Duga“ koji se nalazi nadomak Osijeka u

mjestu Bijelo Brdo. U vrtiću djeluju 3 odgojne skupine koje primjenjuju tradicionalan

pristup odgoju, s prosječno 40 djece u jasličke i predškolskog uzrasta od kojih 27

pohađa 10-satni program, a njih 13 pohađa 6-satni program. Također u ovom vrtiću

je prisutan program Predškole, ranog učenja engleskog jezika, plesna i kreativna

radionica. Broj zaposlenih tijekom 2011. je bio 8 ( od toga 1 ravnatelj, 1 psiholog, 3

odgajatelja, 1 psiholog, 1 medicinska sestra i 1 spremačica).


67

Dječji vrtić „Mali princ“ je osnovala Marijana Karpati sa sjedištem u Višnjevcu, i

područnim odjelima u Osijeku, A. Paradžika 3 te u prigradskom mjestu Antunovac i

Batini. U osječkoj podružnici vrtić pohađa 25 djece u jednoj odgojnoj skupini, dok

ukupan broj upisane djece sa područnim odjelima iznosi 60. Vrtić nema jasličku

skupinu a ima program Predškole i program ranog učenja engleskog jezika. Vrste

programa koje nude su: poludnevni, poludnevni s ručkom i cjelodnevni boravak, a od

dodatnih programa imaju: program predškole i rano učenje stranog jezika. Ukupan

broj zaposlenih u 2011. na sve 4 lokacije je iznosio 21 (od toga 1 ravnatelj, 14

odgajatelja, 1 administrativni djelatnik i 5 spremačica).

Dječji vrtić „Heidi“ je osnovala Hajdi Bosanac u kojem se nalaze dvije odgojne

skupine sa prosječno 12 djece koja pohađaju redovan program bez dodatnih

posebnih programa i Predškole. Vrtić ima jasličku skupinu. Tijekom 2011. u vrtiću su

bila zaposlena 2 odgajatelja i 1 ravnatelj.

Iako se radi o prostornoj udaljenost te iz tog razloga ne predstavlja konkurenciju

dječjem vrtiću Inga bitno je navesti da je jedini dječji vrtić u Osječko baranjskoj

županiji koji primjenjuje Montessori metodu odgoja Montessori dječji vrtić „Sunčev

sjaj – Nazaret“ u Đakovu. U njemu je rad organiziran u 5 odgojnih skupina s

prosječno 80 djece. Vrtić uz Montessori metodu svoj rad bazira na vjerskom odgoju,

(u dječjem vrtiću Inga neće se primjenjivati vjerski odgoj ). Vrtić raspolaže jasličkom

skupinom, nema program Predškole, a u posebne programe ranog učenja engleskog

jezika uključeno je 20 djece. Tijekom 2011. u ovom dječjem vrtiću je bilo zaposleno

14 zaposlenika (od toga 1 ravnatelj, 9 odgajatelja, 1 defektolog, 1 tajnik, 1 kuhar i 1

spremačica).

Kao mogući oblik javno privatnog partnerstva tijekom 2013. godine iz dostupnih

informacija Ivna Sarić je saznala da se udruživanjem Centra za predškolski odgoj i

privatne škole „Gaudeamus“ planira realizirati projekt udruživanja kroz ustupanje na

korištenje pola zgrade dječjeg vrtića „Radost“ u Zagrebačkoj ulici 10. U intervjuu sa

gospodinom Sašom Šakić Ivna je saznala da u sklopu udruživanja škola Gaudeamus

planira implementirati svoju metodu odgoja koju primjenjuje u sklopu Integrativne

radionice škole Gaudeamus (prilog 3). Navedena poduzetnička inicijativa predstavlja

pozitivan iskorak u predškolskom odgoju grada Osijeka, te je navedeno pozitivno


68

ocjenjeno i u samom Gradskom poglavarstvu. Projekt je trenutačno u fazi pripreme, a

Ivna Sarić temeljem toga vjeruje da postoji dovoljan kritičan broj roditelja koji svojoj

djeci žele omogućiti drugačiji oblik predškolskog odgoja.

5.9. Okruženje

Centar za predškolski odgoj ima dobro pokrivenu mrežu dječjih vrtića po gradskim

naseljima. Važnost lokacije pri donošenju odluke za upis u pojedini dječji vrtić od

strane roditelja u novije vrijeme se smanjuje. U prilog tome ide veća mobilnost

roditelja i zainteresiranost za pojedinu metodu. Primjer tome su roditelji koji djecu sa

zapadnog i ostalih dijelova grada dovoze u vjerski vrtić Marije Petković na Jugu 2, što

je prilično udaljeno od mjesta stanovanja a prvenstveno zbog uključivanja vjerskog

sadržaja u program odgoja.

Unatoč tome, važno je da se dječji vrtić Inga nalazi u blizini gusto naseljenih gradskih

četvrti koja imaju veliki broj obitelji sa mlađom djecom. U dječjem vrtiću u susjednom

naselju Sjenjak godinama postoji lista čekanja te zbog ograničenosti kapaciteta dio

djece mora biti odbijen. Jedan od razloga liste čekanja je u tome što su roditelji počeli

prepoznavati važnost angažmana odgajatelja koji i u tradicionalnom odgoju koriste

različite metode koje će djeci omogućiti razvoj različitih vještina i znanja, a drugi je

blizina mjesta stanovanja.

Povijest Montessori dječjih vrtića u Hrvatskoj

Začeci i objavljivanje radova o Montessori pedagogiji u Hrvatskoj počinju u vrijeme

rada i života M. Montessori početkom 20-tog stoljeća12. Prvi dječji vrtić otvoren u

Hrvatskoj koji je primjenjivao Montessori metodu je bio današnji „Montessori vrtić“ u

sklopu škole Barunica Dédée Vranyczany u Zagrebu na adresi Dolac 9. Dječji vrtić je

svoja vrata otvorio davne 1934. godine. Izraženiju rasprostranjenost dječjih vrtića u

12 Izvor: www.hdm.hr (12.01.2011.)

http://www.hdm.hr/


69

Hrvatskoj koja primjenjuju Montessori pedagogiju u svom radu nailazimo tijekom

devedesetih godina prošlog stoljeća.

U Hrvatskoj Centri za usavršavanje Montessori odgajatelja su dječji vrtići „Srčeko“ i

„Montessori“ u Zagrebu. Edukacija za Montessori odgajatelja zahtjeva zvanje

magistar/magistra društvenih znanosti, smjer pedagogija.

Hrvatsko Montessori Društvo (HMD) osnovano je 15. studenog 2000. čija je

predsjednica gospođa Marija Hijacinta Hobla koje ima za cilj uspostavljanje i

odražavanje suradnje sa stručnim osobama, institucijama i udrugama u zemlji i

inozemstvu. Osim navedenog, bave se organizacijom i stručnim usavršavanjem iz

područja Montessori pedagogije.

U Hrvatskoj dječje vrtići koji primjenjuju Montessori pedagogiju možemo razvrstati u

dvije skupine 13:

a) Dječji vrtići koji ostvaruju isključivo Montessori program:

Dječji vrtić Montessori, Zagreb

Dječji vrtić Srčeko, Zagreb

Dječji vrtić u sklopu škole Barunice Dédée Vraniczany, Zagreb

Dječji vrtić Sunčev sjaj - Nazaret, Đakovo

Dječji vrtić Cekin, Slavonski brod

Dječji vrtić Mali cvijetak, Split

Dječji vrtić Montessori dječja kuća, Split

b) Montessori program u gradskim vrtićima je organiziran na način da unutar

gradskih dječjih vrtića postoji jedna do dvije odgojne skupine gdje se djeca

odgajanju po načelima Montessori pedagogije, dok je u ostalim odgojnim

skupinama prisutna tradicionalna metoda odgoja:

Dječji vrtić Jarun, Zagreb

Dječji vrtić Vrbnik, Zagreb

Dječji vrtić Vjeverica, Zagreb

Dječji vrtić Bukovac, Zagreb

13 http://www.hrmdrustvo.hr/montessori_vrtic.html ( 11.01.2011.)

http://www.hrmdrustvo.hr/montessori_vrtic.html


70

Dječji vrtić Jabuka, Zagreb

Dječji vrtić Siget, Zagreb

Dječji vrtić Sopot, Zagreb

Dječji vrtić Ivane Brlić Mažuranić, Slavonski Brod

Dječji vrtić Požega, Požega

Dječji vrtić Zvjezdica mira, Rijeka

Dječji vrtić Radost, Poreč

Osim dječjih vrtića u našoj zemlji postoji Montessori škola Barunice Dedee

Vraniczany u Zagrebu koju su 2003. godine građanskom inicijativom osnovali roditelji

djece koja su pohađala Montessori vrtiće a koji su željeli da im djeca nastave

obrazovanje po Montessori metodi14.

U Hrvatskim dječjim vrtićima „Vrbik“, „Srčeko“ i „Montessori“ postoje integracijske

skupine. U pravilu u jednu grupu od 23-oje zdrave djece uključeno je troje do četvero

djece s teškoćama u razvoju. Djeca individualno rade i njihova se postignuća

individualno procjenjuju. Zdrava djeca u integracijskoj skupini oplemene svoja

ponašanja i šire svoje spoznaje uz djecu s teškoćama. Djeca iz Montessori vrtića su

socijalno inteligentnija u odnosu na one koje se odgaja samo u krugu zdrave djece

jer u ovakvoj okolini nauče svrhovito pomoći, ali i primiti pomoć.

Za razliku od Osijeka, u sklopu zagrebačkih gradskih vrtića postoji 11 odgojnih

skupina koje primjenjuju Montessori metodu predškolskog odgoja15. Razmatrajući

zašto u nekom od osječkih ne postoji takav princip Ivna Sarić je saznala da se

osječki Centar za predškolski odgoj godinama bori isključivo sa podmirivanjima

troškova te da za razvojne potrebe nije bilo dovoljno sredstava. Unatoč tome što su

tri odgajatelja već prošla edukaciju po Montessori metodi nedostatna financijska

sredstva nisu omogućili nabavku opreme i pribora po Montessori metodi.

14 http://www.hrmdrustvo.hr/montessori_pedagogija.html (15.01.2011.)

15 Izvor: www.hdm.hr (11.01.2011.)

http://www.hrmdrustvo.hr/montessori_pedagogija.html

http://www.hdm.hr/


71

5.10. Konkurentska prednost

U većini vrtića na području grada Osijeka primjenjuje se metoda tradicionalnog

odgoja djece predškolske dobi i svi ti vrtići su programski vrlo slični. Jedino vjerski

vrtići i vrtići koji imaju dopunski programi nadopunjuju tradicionalni metodu odgoja

program različitim sadržajima (kao što je to učenje stranih jezika, različite kreativne

radionice, sportske radionice i sl.). Bitna karakteristika kvalitete odgoja vrtića

determinirana je isključivo ljudskim faktorom i angažmanom pojedinih odgajatelja, te

zbog toga nekoliko dječjih vrtića (Sjenčica, Marija Petković, Latica) ima liste čekanja

jer roditelji teže u te vrtiće upisati svoju djecu („zbog dobrih teta u vrtićima“). Često su

navedeni vrtići i značajnije udaljeni od mjesta njihova stanovanja.

Stoljeće znanja, procesi globalizacije, nove tehnologije, oblici komunikacije te vrijeme

isprepletenih i promjenjivih vrijednosti imaju utjecaj na sustav odgoja i obrazovanja.

Nužno je povećanje njegove kvalitete u funkciji kulture življenja, gospodarstva i

društva temeljnog na znanju i demokratskim načelima. Montessori metoda je različita

u odnosu na tradicionalne odgojne oblike jer polazi od individualnosti svakog

pojedinog djeteta omogućavajući mu razvoj u poticajnoj okolini tvoreći od njega

samostalnu, kreativnu osobu sklonu učenju od najranijih dana njegova života.

Grad Osijek u smislu racionalizacije svojih troškova nema u planu daljnje proširenje

mreže vrtića, jedino je moguće eventualno zatvaranje jednog od četiri postojeća u

naselju Jug II kako bi se racionaliziralo poslovanje. Navedena informacija je tek u

formi ideje međutim ona također predstavlja potencijalno moguću priliku za razvoj

javno privatnog partnerstva16 nekog od poduzetnika kroz iznajmljivanje postojećeg

prostora i pokretanje poslovnog pothvata otvaranja dječjeg vrtića.

Primjenjujući Montessori metodu u dječjem vrtiću Inga stanovništvu grada Osijeka

bit će ponuđena nova koncepcija odgoja koja će od djece stvarati ljude koji će se

lakše i kompetentnije nositi sa izazovima svijeta u kojem žive. Primjenom navedene

16 Javno privatno partnerstvo je dugoročan odnos između javnog i privatnog partnera gdje privatni partner od javnog partnera

preuzima obvezu projektiranja, gradnje i/ili rekonstrukcije javne infrastrukture, a u svrhu pružanja javne usluge iz okvira

nadležnosti javnog partnera, ili u svrhu osiguravanja javnom partneru potrebnih preduvjeta za pružanje javnih usluga iz okvira

njegovih nadležnosti, ili pružanje javne usluge krajnjim korisnicima iz okvira nadležnosti javnog partnera dostupno na :

http://www.ajpp.hr/ (13.09.2012.)


72

metode i uređenje zgrade vrtića koji su u suglasnosti sa Montessori društvom dječji

vrtić Inga ostvaruje konkurentske prednosti u odnosu na ustanove koje obavljaju istu

namjenu.

Unatoč tome što niti jedan vrtić u Osijeku ne primjenjuje Montessori metodu, Ivna je

kao prvog konkurenta identificirala dječji vrtić „Sjenčica“ u neposrednoj blizini zbog

postojanja listi čekanja koje su rezultat kvalitetnog odgoja te niže cijene koštanja.

Kao drugog konkurenta vidi vjerski vrtić „Marije Petković“ gdje roditelji plaćaju višu

cijenu, a odgoj se temelji na vjerskim načelima.

5.11. Marketing plan

Marketing plan predstavlja instrument koji pomaže poduzetniku da planira i organizira

poduzetničke resurse i kapacitete kako bi se postigli marketinški ciljevi. On

poduzetnika stalno potiče da razmatra odnos njegovih proizvoda/usluga i ciljnih

tržišta njegovog poduzeća. Uobičajeno se prikazuje kroz marketing mix - proizvod,

cijenu, distribuciju i promociju:

5.11.1. Proizvod/usluga

Proizvod/usluga, koju opisuje ovaj poslovni plan predstavlja predškolsku instituciju

temeljenu na Montessori metodi. Kao što je i u poglavlju 5.8. navedeno, vlasnica ove

institucije, Ivna Sarić, svjesna je da većina osoba s kojima je komunicirala nije

upoznata s Montessori metodom što predstavlja ozbiljnu poteškoću i izazov koje će

nastojati nadoknaditi kroz sustavno educiranje potencijalnog tržišta.

Glavna pitanja na koja je Ivna naišla prilikom razgovora s ljudima o naumu otvaranja

dječjeg vrtića Inga po Montessori metodi bila su:

Da li je Montessori metoda odgoja svojevrstan kult ili bunt?

Da li je to religiozni način odgoja?

Zašto bih ja plaćao višu cijenu kada sam i ja završio normalni vrtić i što mi fali?


73

U Osijeku nema dovoljno zainteresiranih za navedeno jer je grad siromašan.

Kako ću kod kuće odgajati svoje dijete ako ga u vrtiću odgajaju posebno?

Naravno, Ivna je naišla i na ljude koji razumiju o čemu se radi, shvaćaju važnost

različitih edukativno didaktičkih metoda u predškolskom odgoju i koji bi voljeli da

njihova djeca imaju prilike upisati se u vrtić koji će svoju djelatnost temeljiti na

osobnom razvoju djeteta.

5.11.2. Cijena

Dječji vrtić Inga planira inkorporirati dvije vrste programa za mješovitu odgojnu

skupinu.

Program A: cjelodnevni program 7 – 10 sati dnevno

Program B: poludnevni program 4 – 6 sati dnevno

U navedenu cijenu su uračunati troškovi plaća zaposlenika, prehrane djece, energije

i komunalije, tekuće održavanje, troškovi kredita kojeg će poduzetnica podići za

potrebe adaptacije kuće i troškovi nabavke Montessori materijala i opreme.

Prema informacijama od voditelja odjela predškolskog odgoja u gradu Osijeku

ekonomska cijena gradskih dječjih vrtića iznosi 1.400 kn. Grad Osijek je prošle

godine donio odluku o formiranju cijene vrtića za roditelje na temelju njihovih

primanja, a one iznose:

Tablica 6: Cijene dječjih vrtića u Osijeku17:

17 http://vrticiosijek.hr/?page_id=4808

Primanja po članu

obitelji

Udjel u cijeni 10-satnog

programa

Udjel u cijeni

poludnevni s ručkom

Udjel u cijeni

poludnevni bez ručka

do 1.000,00 kn 500,00 kn 400,00 kn 300,00 kn

od 1.000,01 kn 640,00 kn 520,00 kn 400,00 kn

http://vrticiosijek.hr/?page_id=4808


74

Na navedene cijene roditelji dodatno mogu ostvariti popust ukoliko ispunjavaju jedan

od sljedećih uvjeta:

Tablica 7: Popust na cijene dječjih vrtića u Osijeku18:

Roditelji, kojima je rješenjem Centra za socijalnu skrb odobrena novčana pomoć, te

im je to jedini izvor prihoda obitelji, sudjelovat će u cijeni programa dječjih vrtića i

jaslica u iznosu od 50,00 kn.

Razliku između ekonomske cijene i cijene koju plaćaju roditelji subvencionira grad u

iznosu od 60 % odnosno 840 kn mjesečno po djetetu. Navedeni iznos subvencija

dobivaju i privatnim dječjim vrtićima u Osijeku (Dugine boje, Mali princ i Regoč).

Unatoč odluci o subvencioniranju vrtića u iznosu od 60 % ekonomske cijene, za

potrebe ovog rada uzeli smo u obzir subvenciju u apsolutnom iznosu od 840 kn

mjesečno po djetetu.

Osnovni kriterij u ostvarivanju subvencija je lokacijske naravi odnosno grad

subvencionira vrtiće u onim naseljima gdje ne postoji gradski vrtić. Troškove

izgradnje, opreme, didaktičkih sredstava i troškove održavanja snose osnivači, dok

18 http://vrticiosijek.hr/?page_id=4808

Ako upisuju drugo dijete u vrtić

10% niža cijena

Ako su samohrani roditelj s visinom primanja po članu

obitelji do 1.000 kn

40% niža cijena

Ako su samohrani roditelj s visinom primanja po članu

obitelji od 1.000,01 kn

30% niža cijena

Ako je jedan od roditelja gluhonijem ili invalid s utvrđenim

invaliditetom 80% i više

60% niža cijena

Za treće i svako sljedeće dijete kada su sva djeca

polaznici Centra za predškolski odgoj Osijek

besplatno

http://vrticiosijek.hr/?page_id=4808


75

se subvencija najviše odnosi na pokrivanje plaća djelatnika i dio materijalnih

troškova.

Cijena koštanja za roditelje u dječjem vrtiću Inga bi bila19:

Program A: 1.600 kuna mjesečno za jedno dijete

Program B: 1.300 kuna mjesečno za jedno dijete

Cijene u zagrebačkim Montessori vrtićima iznose od 1.900 – 3.000 kn mjesečno po

djetetu.

Uzimajući u obzir gospodarsku situaciju u Osijeku te iznos koji roditelji trebaju platiti

za svoje dijete, dječji vrtić Inga nije cjenovno konkurentan. Cijene u privatnim dječjim

vrtićima u Osijeku za cjelodnevni boravak su od 850 kn (Mali princ i vjerski vrtić

Marija Petković) do 1.000 kn (Dugine boje), dok je cijena poludnevnog boravka od

600 kn (Mali princ) do 850 kn (Dugine boje). Osnivač dječjeg vrtića dužan je osigurati

sredstva za osnivanje i rad dječjeg vrtića. Tijekom 2010. godine 67,40% izvora

prihoda svih vrsta osnivača dječjih vrtića čine sredstva jedinica lokalne

samouprave20. Ukupno prihod ustanova predškolskog odgoja 2010. u Osječko –

baranjskoj županiji je iznosilo 80 milijuna kn. Osim jedinica lokalne samouprave

financiranje se vrši i iz proračuna općina i Republike Hrvatske. Sredstva ostvarena iz

uplata roditelja-korisnika usluge iznose 31% u odnosu na ukupna sredstva.

Vjerske i privatne vrtiće financiraju u različitim iznosima jedinice lokalne samouprave

i to u rasponu od 0% - 80% 21, a roditelj financiraju boravak u rasponu od 20% - 87%

a ostalo su troškovi osnivača, prikaz financiranja dječjih vrtića u Osječko baranjskoj

županiji prikazan je u prilogu 4.

19 Kalkulacija cijene koštanja nalazi se u financijskom dijelu ovog poslovnog plana










76

5.11.3. Distribucija

Aktivnosti čuvanja djece spadaju u uslužne djelatnosti pri čemu djeca moraju doći na

određeno mjesto da bi se usluga ostvarila što predstavlja direktnu prodaju22 u koju

nisu uključene ostale strane. U smislu promatranja distribucije kao dijela marketing

plana ne postoji mogućnost dublje analize.

5.11.4. Promocija

Ivna je svjesna da kreiranje imidža dječjeg vrtića Inga mora početi znatno prije

pokretanja pothvata. Uz osobne kontakte i vlastiti angažman, kojim će, pogotovo na

samom početku, Montessori ideju prenositi građanima Osijeka, Ivna će koristiti i

druge marketinške aktivnosti koje će obuhvaćati jasne, sažete i razumljive podatke o

Mariji Montessori, začetnici ove pedagogije i koristima koje će djeca i roditelji imati

uključivanjem u dječji vrtić Inga .

Budući da se potencijalni kupci usluga dječjeg vrtića Inga (mlađe osobe)

svakodnevno koriste Internetom, Ivna Sarić se odlučila za komunikaciju sa tržištem

putem izrade Internet stranice i otvaranje Facebook profila. Trošak pokretanja

Internet stranice procjenjuje se na 10.000 kn, dok će administriranje i održavanje web

stranice i Facebook profila raditi sama. Uz uobičajene redovne informacije Ivna će

web stranicu koristiti i kako bi bila u vezi s roditeljima obavještavajući ih o novostima i

promjenama u radu vrtića te napredovanju njihove djece kroz pojedine aktivnosti

snimajući kratke epizode iz svakodnevnih dječjih aktivnosti. U smislu zaštite prava

djece ovi sadržaji će biti dostupni isključivo roditeljima čija djeca idu u vrtić i koji će

izvršiti registraciju na internetskoj stranici vrtića i u vrtiću dobiti korisničko ime i

lozinku. Uz navedeno roditelj će u knjigu „Koliko smo dobri“ upisivati dojmove o

razvoju svoje djece, a navedeni komentari će također služiti u promotivne svrhe.

22 Pod navedenim se podrazumijeva da kupac prilikom kupovine proizvoda/usluge mora doći na određeno mjesto (roditelji

trebaju dovesti djecu u vrtić kako bi se moglo govoriti o kupovine usluge). Za razliku od navedeno postoji i prodaja preko

posrednika (npr distributeri određenih proizvoda proizvodnih poduzeća)


77

Izradu vizualnog identiteta povjerit će tvrtki „Nimar“ iz Osijeka. Vizualni identitet će

obuhvaćati izradu logotipa i prospekta sa osnovnim informacijama o dječjem vrtiću

Inga. S obzirom da se Montessori okolina i didaktička sredstva bitno razlikuju od

tradicionalnog dječjeg vrtića njihove slike će biti izrađene u fotografskom studiju

„Fine“ . Trošak izrade logotipa i prospekata procjenjuje se na 6.000 kn. Osim

navedenih promotivnih aktivnosti Ivna Sarić će svojim vlastitim angažmanom

osigurati dostupnost informacija o radu njezina vrtića i kroz dnevne novine: Glas

Slavonije, regionalna izdanja Jutarnjeg i Večernjeg lista dostavljajući im priopćenja za

medije. Planira se i promocija vrtića putem besplatnog poslovnog časopisa BIZdirekt

koji izlazi u nakladi od 12.000 primjeraka i koji čitaju uglavnom ljudi, koji predstavljaju

tržišni segment kojeg Ivna Sarić nastoji opslužiti svojom uslugom predškolskog

odgoja (mladi zaposleni ljudi koji imaju djecu su i čitatelji Bizdirekta i potencijalni

korisnici usluge vrtića Inga).

Tijekom mjeseca svibnja 2013. , prije uobičajenog vremena upisa djece u vrtić (koji je

početkom lipnja), Ivna Sarić planira organizirati prezentaciju dječjeg vrtića Inga u

dječjem kazalištu u Osijeku na način da će scenski predstaviti didaktička sredstva i

materijale s kojim će djeca raditi. U ovu svrhu organizirat će dolazak 2 roditelja iz

Zagreba i njihove djece kako bi se osječki roditelji upoznali sa navedenim konceptom

u direktnom kontaktu. Osobnim kontaktima kroz svoj krug prijatelja i poznanika te

roditelje djece u dječjem vrtiću u kojem je zaposlena nastojat će privući dovoljnu

masu potencijalnih kupaca. Osim navedenog u tu svrhu planira napraviti i stručni dio

predavanja kojeg će uz nju poduprijeti dva psihologa i Montessori odgajatelji dječjeg

vrtića „Tratinčica“ iz Zagreba. Nakon prezentacije uslijedit će prikaz filma i druženje.

Navedena prezentacija će imati karakter Otvorenih vrata dječjeg vrtića Inga, a

planirani troškovi prezentacije iznose 8.000 kn.

Procjena troškova marketinških aktivnosti za dječji vrtić Inga prije upisa prve grupe

polaznika iznosit će 24.000 kn. struktura troškova se odnosi na troškova pokretanja

internetske stranice, izrade promotivnih materijala i organizacije Otvorenih vrata u

dječjem kazalištu. Ivna Sarić pokriće navedenih troškova planira izdvojiti iz vlastitih

sredstava.


78

6. Je li ideja otvaranja Montessori dječjeg vrtića dobra poslovna prilika?

Nakon prikupljanja podataka iz primarnih i sekundarnih izvora, a prije pisanja

poslovnog plana razmotrit ćemo da li je ideja o otvaranju Montessori dječjeg vrtića u

Osijeku ujedno i dobra poslovna prilika. U ovu svrhu upotrijebit će se Timmonsov

model četiri sidra i Mullinsov model sedam domena atraktivnosti prilike. Timmons je

razvio model četiri sidra kao blic-alat pomoću kojeg se relativno brzo mogu ocijeniti

osobine prilike, odnosno da li je neka ideja ujedno i dobra poslovna prilika koja ima

potencijal pretvoriti se u isplativ pothvat.

Slika 7. Rezultati analize „četiri sidra“ za ideju otvaranja Montessori dječjeg vrtića.

Otvaranje Montessori

dječjeg vrtića Inga

Vrijednost za

klijenta

Zadovoljava li bitnu

potrebu za koju je

netko voljan platiti?

Tržište i isplativost

Montessori metoda

jedinstven je pristup

tehnici podučavanja pri

čemu se naglasak

stavlja na osiguranje

poticajne okoline koja

povećava dječju

prirodnu radoznalnost i

omogućava mu kroz

igru spontano učenje

otkrivanjem. Rizik se

očituje u

neprepoznavanju

navedenog od strane

roditelja.

Odgovara li posao

poduzetniku?

Djelomično da Djelomično da

Djelomično da

Zahtjeva daljnju

analizu

U uvjetima velikih

promjena u načinu

života, promjenom

načina predškolskog

odgoja moguće je

pripremiti djecu da se

lakše nose sa

izazovima današnjice.

Rezultat nije odmah

mjerljiv. Rizik

predstavlja loša

gospodarska situacija.

U Osijeku veći dio

predškolskog odgoja

pokriva mreža dječjih

vrtića u vlasništvu

Grada, od privatnih

dječjih vrtića jedino

vjerski vrtić M.

Petković ima

popunjene kapacitete.

Otvaranje dječjeg

vrtića zahtjeva velika

ulaganja i

prilagođavanje kuće,

ulaganje u opremu i

know how. Rizik

predstavlja

“nepovjerenje“ prema

privatnim vrtićima i

visoka početna

ulaganja.

Poduzetnica ima

interes, želju, potrebne

resurse i potrebnu

kvalifikaciju za

pokretanje dječjeg

vrtića po Montessori

metodi. Rizik

predstavlja nedostatak

upravljačkog znanja i

te zapošljavanje

ukupno 6 zaposlenika.


79

Analiza ideje pomoću Timmonsov modela je ukazala je na slijedeće:

- otvaranje Montessori dječjeg vrtića Inga stvara vrijednost za klijenta pružajući

drugačiji pristup odgoju djece predškolske dobi, međutim veliki rizik

predstavlja nepoznavanje navedene metode među roditeljima i tradicionalno

veće povjerenje u gradske vrtiće. Potreban je značajan angažman i vrijeme da

se tržište upozna sa Montessori pedagogijom.

- s obzirom na promjenjive izazove današnjice u kojoj se traže sve više nova

znanja, Montessori pedagogija nudi mogućnosti različite pedagogije

pripremajući djecu za izazove u realnom životu. Rezultat koristi koju kupci

dobivaju nije odmah mjerljiv jer se radi o dugoročnom procesu odgoja. Rizik u

ovom kontekstu se odnosi na lošu gospodarsku situaciju (manje raspoloživog

dohotka, čuvanje djece povjerava se rodbini), povećanje broja nezaposlenosti

(roditelji čuvaju svoj djecu), nesređenost tržišta ( čuvanje djece obavljaju žene

„na crno“), te navika upisivanja djece u „gradske“ vrtiće.

- tržište ustanova predškolskog odgoja u Osijeku uglavnom je pokriveno

gradskim vrtićima te nekolicinom privatnih u kojima je zastupljena

tradicionalna metoda odgoja. Zainteresiranost za upis u privatni dječji vrtić

najizraženija je u vjerskom vrtiću Marije Petković gdje postoji lista čekanja.

Postojanje Montessori dječjih vrtića u Hrvatskoj s jedne strane i malog broja

uspješnih privatnih vrtića u Osijeku s druge strane navodi na zaključak da

tržište predškolskih ustanova u Osijeku nije prezasićeno (svi privatni vrtići

primjenjuju tradicionalnu metodu odgoja, sva djeca u Osijeku se mogu upisati

u dječji vrtić), te je upitno prepoznavanje alternativne metode odgoja od

strane tržišta koja će osigurati profitabilnost poslovnog pothvata. Uz

navedeno, troškovi pokretanja ovog poslovnog pothvata su visoki.

- poduzetnica je zainteresirana za otvaranje Montessori dječjeg vrtića, međutim

ovdje su prisutna dva rizika: nedostatak upravljačkog znanja za vođenje posla

(poduzetnica je do sad radila samo kao odgajateljica) i nepostojanje tima.

Timmonsov model četiri sidra pokazuje da ova ideja ima potencijal postati poslovna

prilika, no potrebno ju je detaljnije istražiti kako bi se stvorila preciznija slika o ideji,


80

tržištu, timu, financijskog opravdanosti i održivosti pokretanja poduzetničkog

pothvata. Iz tih razloga ideja o otvaranju Montessori dječjeg vrtića biti će analizirana i

kroz Mullinosov model sedam domena atraktivnosti prilike i financijski plan.

Mullinsov model sedam domena atraktivnosti poslovne prilike dublje prikazuje

analizu tržišta, industrije (promatrajući ih na makro i mikro razini) i tima mjereći

njihovu ne/atraktivnosti u odnosu sa poslovnom prilikom.

Makro razina tržišta podrazumijeva dobivanje šire slike o veličini tržišta i trendovima

koji se na njemu predviđaju. Tržište ustanova predškolskog odgoja u Osijeku u 2010.

godini ostvarilo je ukupan prihod od 80 milijuna kuna, dok je ukupan broj kupaca oko

5.000 (odnosi se na broj roditelja čija djeca pohađaju dječje vrtiće). Mogućnost rasta

navedenog tržišta izgledna je u budućnosti čemu doprinosi bolja gospodarska

situacija kroz povećanje raspoloživog dohotka, veća zaposlenost, podizanje svijesti o

važnosti znanja (razvijeniji gradovi od Osijeka imaju Montessori dječje vrtiće –

Zagreb, Split, Poreč), zakonski obavezan predškolski odgoj i postojanje još 5.500

djece u Osijeka koja su predškolskog uzrasta, a nisu upisana u ustanove

predškolskog odgoja.

Poimanje tržišta na mikro razini podrazumijeva dobivanje šire slike o postojanju i

karakteristikama tržišnog segmenta koje će poduzeće opsluživati, točnije odnosi se

na roditelje koji bi svoju djecu upisali u Montessori dječji vrtić. Budući da nije

napravljeno detaljno istraživanje, pretpostavka je da bi se od ukupnog broja upisane

djece 2.700 djece u jednoj godini, 2% djece moglo upisati u Montessori dječji vrtić

što bi bilo dovoljno za popunjavanje kapaciteta. S obzirom na ograničenu

raspoloživost kapaciteta daljnje povećanje tržišnog segmenta ne bi imalo utjecaj na

profitabilnost. Također, nije moguć jednostavan prijelaz na drugi tržišni segment

(tradicionalna metoda odgoja) jer se radi o specifičnoj metodi odgoja koja

podrazumijeva posebno uređenje okoline, upotrebu opreme i edukaciju za

Montessori odgajatelja što zahtjeva velika financijska sredstva. Temeljem gore

navedenog zaključujemo da je tržište u odnosu na poslovnu priliku otvaranja

Montessori dječjeg vrtića djelomično atraktivno.

Gledajući industriju na mikro razini zaključujemo da je atraktivna u odnosu na

poslovnu priliku što se ogleda u postojanju kompetencija poduzetnice kroz


81

višegodišnje radno iskustvo u predškolskom odgoju i posjedovanje licence za

Montessori odgajatelja, koje joj omogućavaju razvijanje drugačijih i konkurentnih

načina obavljanja posla, intelektualno vlasništvo i resurse koja druga poduzeća teško

imitiraju u kratkom roku. Naime, novi potencijalni poduzetnici koji žele otvoriti dječji

vrtić koji svoju koncepciju temelji na Montessori ili nekoj drugoj alternativnoj

pedagogiji trebaju završiti edukaciju za što je potrebno vrijeme i sredstva koja

poduzetnica Ivna Sarić već posjeduje.

Analiza industrije na makro razini podrazumijeva analizu atraktivnosti i profitabilnosti

određene industrijske grane u kojoj poduzeća nude slične proizvode i usluge koja je

objašnjena Porterovim modelom 5 snaga konkurentnosti (prijetnja ulaza novih

konkurenata, suparništvo među postojećim poduzećima, pregovaračka snaga kupca,

pregovaračka snaga dobavljača i postojanje supstituta) (slika 8.)

Slika 8. Porterov model konkurentskih snaga

Prijetnja ulaska

novih konkurenata

u industriju:

SLABA

Pregovaračka

snaga kupca:

UMJERENA DO

JAKA

Opasnost od

supstitucijskih

proizvoda

UMJERENA DO

JAKA

Poduzetnički pothvat : Otvaranje

Montessori dječjeg

vrtića

Stupanj rivaliteta

među postojećim

konkurentima:

JAK

Pregovaračka

snaga dobavljača:

UMJERENA DO

JAKA


82

Prijetnja ulaza novih konkurenata je slaba. Naime, Osijek ima dobro pokrivenu

mrežu gradskih dječjih vrtića. Jedino u naselju Uske njive, gdje se planira otvoriti

Montessori dječji vrtić Inga, ne postoji gradski dječji vrtić. U prilog navedenom idu i

visoki troškovi izgradnje i/li adaptacije prostora te cijene koštanja koja je u naseljima

koja nemaju gradski vrtić subvencionirana od stane grada što značajno utječe na

visinu cijene koju plaćaju roditelji. Dječji vrtić Inga računa s ovom olakšicom.

Većina dječjih vrtića u gradu Osijeku je u vlasništvu grada osim četiri ustanove gdje

postoji privatna inicijativa. S obzirom na navedeno ne možemo govoriti o klasičnom

tržišnom natjecanju, no suparništvo među postojećim poduzećima je jako jer

postojeća mreža gradskih vrtića je dobro razvijena te ima nepovoljan utjecaj na

razvoj privatne inicijative u ovoj djelatnosti . (najviše s aspekta sufinanciranja cijene

smještaja djece, odnosno subvencija).

Oprema i samo uređenje vrtića je definirano standardima Montessori udruženja koji

navodi da sva oprema mora biti isključivo od proizvođača Nienhuis dok ostala

oprema, hrana i pomoćni materijal mogu biti nabavljeni iz različitih izvora. S obzirom

na navedeno možemo govoriti o umjerenoj do jakoj pregovaračkog snazi

dobavljača.

Pregovaračka snaga kupaca se ogleda u mogućnosti pritiska roditelja u pogledu

poboljšavanja kvalitete ili snižavanja cijene. Budući da su profitabilnost poslovnog

pothvata ovisi o malom upisane djece (njih 15 - 30 roditelja) vrlo je bitno

zadovoljstvo roditelja kvalitetom odgoja kako bi njihova djeca pohađala dječji vrtić

Inga. Budući na tradiciju upisa, i postojanje dobro razvijene mreže gradskih vrtića te

malog broja roditelja snaga kupaca je umjerena do jaka.

Supstitute uslugama predškolskog odgoja predstavlja čuvanje djece kod kuće od

strane samih roditelja ili rođaka (besplatno). U uvjetima loše gospodarske situacije

(pada zaposlenosti i pada dohotka) u porastu je ovakav oblik čuvanja. Supstitute

ustanovama predškolskog odgoja također predstavlja i angažiranje žena za čuvanje

djece. Nastavno na navedeno utjecaj supstituta je umjeren do jak.

Uzimajući u obzir da su prijetnja od ulaska novih konkurenata na tržište slaba,

suparništvo među postojećim vrtićima jako, pregovaračke snage kupca i dobavljača


83

te utjecaj supstituta umjerene do jake, te da poduzetnica posjeduje kompetencije,

specifičnu metodu odgoja i resurse koje je teško imitirati u kratkom periodu

zaključujemo da je industrija predškolskog odgoja u Osijeku djelomično atraktivna za

ulazak novih pothvata.

Sljedeća domena Mullinsovog modela procjene prilike je domena tima, koji se

procjenjuje s obzirom na: usklađenost osobnih afiniteta tima sa prilikom (misija,

osobne želje i kapacitet preuzimanja rizika), poznavanje ključnih faktora uspjeha i

posjedovanje temeljnih kompetencija, a koji osiguravaju konkurentsku prednost na

tržištu.

Poduzetnica uz, veliku želju i interes za otvaranje dječjeg vrtića Inga, ima i mrežu

poznanstava koja bi joj mogla pomoći. U svoj pothvat mora zaposliti i 3 odgajateljice i

angažirati 4 stručna suradnika na Ugovor o djelu te privući studente završnih godina

Pedagoškog fakulteta da rade kao asistenti. Tim u ovom trenutku poduzetničkog

procesa ne postoji, već je isključivo vezan na poduzetnicu.

S obzirom da je poduzetnica duži niz godina radila kao odgajatelj u dječjem vrtiću

poznati su joj ključni faktori uspjeha u navedenoj djelatnosti. Međutim ovdje je

potrebno navesti da su vrtići u Osijeku, većinom u gradskom vlasništvu, te da nema

uobičajenih tržišnih zakonitosti (ponuda, potražnja, prilagodba cijena u odnosu na

potražnju, stvaranje konkurentske prednosti itd.).

Ključni faktori uspjeha u ovoj djelatnosti odnose se na: osobnost odgajatelja (koji

svojim osobnim vrijednostima verbalnom i neverbalnom komunikacijom utječe na

razvoj istih kod djeteta), poštivanje prava djeteta i roditelja (pravo na sigurnost,

zaštitu, zdravu prehranu, privatnost, izbor prijatelja), partnerstvo s roditeljima u

odgoju (različite radionice za roditelje i djecu koje organizira vrtić) te opremljenost

unutarnjeg i vanjskog okruženja vrtića.

Analizirajući navedene ključne faktore uspjeha, proizašle iz iskustva u tradicionalnom

odgoju, te specifičnosti Montessori metode možemo zaključiti da budući poslovni

pothvat većinom posjeduje kompetencije, kojima može zadovoljiti navedene ključne

faktore uspjeha, te na temelju tih kompetencija graditi vlastitu konkurentsku prednost.


84

Promatrajući tim i njegovu povezanost sa prilikom indikativno je da u ovom trenutku

poduzetnica sama te ostale članove tima tek namjerava zaposliti. Uspješnost

poslovnog pothvata izuzetno ovisi o kvalitetnom timu. Kako poduzetnica nema drugih

iskustava u kojima je mogla steći znanje o upravljanju timom navedeno predstavlja

rizik za poslovni pothvat te povezanost tima s prilikom predstavlja kao neatraktivnu.

Mullinsov model sedam domena atraktivnosti prilike pokazao je da su tržište i

industrija djelomično atraktivni, a da je povezanost tima sa prilikom neatraktivna

najviše iz razloga ne postojanja tima što zajedno promatrano smanjuje optimizam i

očekivanja koja je poduzetnica imala na početku, karakterizirajući ideju kao

djelomično do slabo atraktivnu poslovnu priliku.


85

7. FINANCIJSKI PLAN

Financijski plan dječjeg vrtića Inga dat će projekciju temeljnih financijskih izvješća

poduzeća – bilance stanja, računa dobiti i gubitka i novčanog tijeka za prve dvije

godine poslovanja. Prihodi i rashodi se razlikuju zbog povećanja broja upisane djece

u prvoj i drugoj godini poslovanja.

Polazna stavka financijskog plana je proračun troškova ulaganja te proračun

troškova i prihoda poslovanja a s ciljem utvrđivanja veličine ulaganja.

7.1. Struktura ulaganja u dječji vrtić Inga

Polazna stavka financijskog planiranja poslovnog poduhvata je sveobuhvatan i

detaljan popis svakog pojedinog ulaganja u nabavu roba i usluga bez kojih nije

moguće pokrenuti planirani posao.

Zbroj svih troškova, od nabave opreme do ulaganja u građevine predstavlja ukupan

iznos ulaganja (tablica 8).


86

Tablica 8. Struktura ulaganja u dječji vrtić Inga (oprema, namještaj i sitni inventar

Ukupno ulaganje u otvaranje dječjeg vrtića Inga iznosi 433.298 kn.

Za potrebe otvaranja dječjeg vrtića potrebno je prilagoditi obiteljsku kuću. Od

potrebnih radova u kući je potrebno napraviti: proširenje natkrivenog dijela terase,

rušenje zida kuće kako bi se od dvije postojeće manje sobe napravila jedna velika,

proširenje i izgradnja sanitarnog čvora, izmjena rasvjetnih tijela, rukohvate te

rb opis kom kn/kom iznos u kn

Montessori namještaj i pribor Neinhuis

1. Police

Police sa otvorima 120*35*88 10 2.125 21.250



Police sa otvorima 20*30*20 5 897 4.485

2. Stolice 15 498 7.470

3. Stolovi

Stolovi mali drveni 70*50*75 4 990 3.960

Stolovi jednostuki 4 1.078 4.312

Stolovi picnic 3 1.655 4.965

4. Kreveti sa 3 kompleta posteljine 15 1.250 18.750

5. Garderobni ormarići 5/1 3 1.859 5.577

6. Montessori materijal Delux Kit 4 1 29.589 29.589

7. Montessori materijal junior 1 12.692 12.692

8. Montessori materijal senior 1 11.897 11.897

9. Tepih 60*80 13 172 2.236

Ukupno Montessori namještaj i pribor 158.659

Pomoćni namještaj i sitan inventar

10. Računalo 1 4.000 4.000

11. Stol za ured 1 1.000 1.000

12. Stolice za ured 4 300 1.200

13. Sitni inventar 2.000

Ukupno pomoćni namještaj i sitan inventar 8.200

14. Renoviranje kuće 239.590

Ostalo

15. Marketinške aktivnosti 1 24.000

16. Trošak obrade kredita 1 2.849

Sveukupno: 433.298


87

soboslikarske radove. Troškovnik građevinskih radova poduzeća „Lekoterm“ nalazi

se u prilogu 5. ovog poslovnog plana, a troškovi adaptacije iznose 239.590 kn.

Ulaganje u otvaranje dječjeg vrtića Inga iznosi ukupno 433.298 kn. Poduzetnica Ivna

Sarić raspolaže vlastitim sredstvima u iznosu 190.859 kn. Razlika će biti financirana

kreditnim izvorima. (tablica 9.)

Tablica 9. Izvori financiranja poslovnog pothvata u kunama

Rb Izvori i vrste sredstava Iznos

1. Vlastita sredstva

Ušteđevina 190.859

- sredstva za nabavku opreme 166.859

- sredstva za marketinške aktivnosti 24.000

Ukupno vlastita sredstva 190.859

2. Kreditna sredstva

Adaptacija kuće 239.590

Trošak obrade kredita 2.849

Ukupno kreditna sredstva 242.439

Sveukupno ulaganje 433.298

Poslovni pothvat bit će financiran iz vlastitih i kreditnih sredstava u omjeru 44%:56%.

Vlastitim gotovinskim sredstvima poduzetnica će financirati nabavku opreme i

marketinške aktivnosti. Iznos od 242.439 kn koji je potreban za potpunu prilagodbu

kuće i troškove obrade kredita poduzetnica će financirati hipotekarnim kreditom u

Zagrebačkoj banci d.d. (tablica 10.).

Tablica 10. Kreditni uvjeti Zagrebačke banke d.d.

Iznos kredita: 242.439 kn

Kamatna stopa: 8% godišnje, promjenjiva

Rok otplate: 10 godina

Način otplate: mjesečne rate

Osiguranje kredita: hipoteka, mjenice, zadužnica

Poček: Nema


88

Proračun otplate kredita nalazi se u prilogu 6. ovog poslovnog plana

7.2. Proračun troškova

Proračun troškova prikazuje mjesečne i ukupne godišnje troškove za prve dvije

godine poslovanja dječjeg vrtića Inga.

Kalkulacija plaća je napravljena na bazi zapošljavanja dva odgajatelja u prvoj godini

poslovanja, a u drugoj na bazi četiri. Uz redovne zaposlenike poduzetnica planira

angažirati 4 honorarna suradnika koje će plaćati temeljem Ugovora o djelu. Planirani

mjesečni angažman honorarnih suradnika će biti 8 sati u prvoj i 12 sati mjesečno u

drugoj godini poslovanja. Proračun troškova za plaće zaposlenika i angažiranje

honorarnih suradnika prikazani su u tablicama 11. i 12.

Tablica 11. Kalkulacija plaća za prvu godinu poslovanja

Radno mjesto Broj izvršitelja

Broj sati mjesečno

Bruto plaća

Neto plaća

Ukupni godišnji

neto iznos

Ukupna godišnja

bruto plaća

Ukupni mjesečni

bruto iznos

Montessori odgajatelj 2 180 6.090 4.200 100.800 146.160 12.180

Rad stručnih suradnika na Ugovor o djelu za prvu godinu poslovanja

Ostali suradnici

Broj izvršitelja

Broj sati mjesečno

Bruto iznos

Neto iznos

Ukupni godišnji

neto iznos

Ukupni godišnji

bruto iznos

Ukupni mjesečni

bruto iznos

Rad stručnih suradnika 4 8 1.883 1.000 48.000 90.384 7.532


89

Tablica 12. Kalkulacija plaća za drugu godinu poslovanja

Radno mjesto

Broj izvršitelja

Broj sati mjesečno

Bruto plaća

Neto plaća

Ukupni godišnji

neto iznos

Ukupna godišnja

bruto plaća

Ukupni mjesečni

bruto iznos

Montessori odgajatelj 4 180 7.250 5.000 240.000 348.000 29.000

Rad stručnih suradnika na Ugovor o djelu za drugu godinu poslovanja

Ostali suradnici

Broj izvršitelja

Broj sati mjesečno

Bruto iznos

Neto iznos

Ukupni godišnji

neto iznos

Ukupni godišnji

bruto iznos

Ukupni mjesečni

bruto iznos

Rad stručnih suradnika 4 12 2.448 1.300 62.400 117.504 9.792

Uz troškove zaposlenika prikazani su i ostali troškovi poslovanja u tablici 13. za prvu i

drugu godinu poslovanja.

Tablica 13. Proračun troškova

Rb Naziv troška

1. godina 2. godina

Trošak Ukupno godišnje

Trošak Ukupno godišnje

1 Bruto plaće zaposlenika 12.180 kn 146.160 kn 29.000 kn 348.000 kn

2 Rad stručnih suradnika (bruto) 7.532 kn 90.384 kn 9.792 kn 117.504 kn

3 Električna i toplinska energija 2.000 kn 24.000 kn 3.000 kn 36.000 kn

4 Voda 700 kn 8.400 kn 1.500 kn 18.000 kn

5 Telefon, mobitel, Internet 200 kn 2.400 kn 400 kn 4.800 kn

6 Hrana 6.480 kn 77.760 kn 14.040 kn 168.480 kn

7 Promidžbene aktivnosti 500 kn 6.000 kn 500 kn 6.000 kn

8 Edukacija 1.000 kn 12.000 kn 2.000 kn 24.000 kn

9 Održavanje kuće i okućnice 500 kn 6.000 kn 500 kn 6.000 kn

10 Računovodstvo 1.000 kn 12.000 kn 1.000 kn 12.000 kn

11 Osiguranje kuće 300 kn 3.600 kn 300 kn 3.600 kn

12 Potrošni materijal 500 kn 6.000 kn 1.000 kn 12.000 kn

13 Montessori materijal 500 kn 6.000 kn 1.500 kn 18.000 kn

14 Trošak kredita 1.543 kn 18.516 kn 1.458 kn 17.496 kn

15 Zakup 1.000 kn 12.000 kn 1.000 kn 12.000 kn

Sveukupno 35.935 kn 431.220 kn 66.990 kn 803.880 kn


90

U prve dvije godine poslovanja najveći dio troškova odnosi se na plaće zaposlenih i

plaćanje honorarnih zaposlenika temeljem Ugovora o djelu koje u prvoj godini

poslovanja sudjeluju s 55% u ukupnim troškovima, a u drugoj s 58% u odnosu na

ukupne troškove.

Sljedeći najveći trošak je trošak prehrane djece koji u ukupnim troškovima sudjeluje s

18 % u prvoj godini poslovanja. Ostali troškovi odnose se na režijske troškove,

troškove financiranja (kamate) te ostale troškove poslovanja (edukacija, pomoćni

materijal), oni ukupno zauzimaju trećinu troškova.

Trošak prehrane djece sadrži 5 obroka: doručak, ručak (kuhani obrok) te tri užine.

Dječji vrtić Inga kuhanim obrokom će snabdijevati Smolčić ugostiteljstvo, restoran

Vesna, po cijeni od 15 kn po obroku (prilog 7.)

U prikazanom trošku hrane uračunati su doručak i užine tako da ukupni trošak

dnevne prehrane po 1 djetetu iznos 18 kn u prvoj godini poslovanja i 19,50 kn u

ostalim godinama. Porast cijene prehrane je temeljen na stalnim porastima cijena

hrane.

Druga godina poslovanja ima najveće troškove jer se upisuje dodatna grupa djece te

je uz povećanje svih troškova značajno izražen trošak nabave nove Montessori

opreme. Nova oprema u iznosu 30.000 kn nabavlja se upravo zbog planiranog

udvostručenja broja upisane djece.

Amortizacija osnovnih sredstava je obračunata linearnom metodom.

Trošak kredita predstavlja trošak kamata na kredit, dok su voda i energija režijski

varijabilni troškovi.

Potrošni materijal predstavlja trošak sredstva za čišćenje, uredskog materijala I sl.

Trošak edukacije se udvostručuje u drugoj godini zbog edukacije dodatna dva

odgajatelja po Montessori metodi.


91

7.2.1. Cijena smještaja

Cijena smještaja u dječjem vrtiću Inga napravljena je temeljem procjene mjesečnih

troškova smještaja djece koje snose osnivači, gradske vlasti i roditelji čija djeca

pohađaju vrtić.

Kapacitet djece u vrtiću Inga je 25 u prvoj godini, a 50 djece u drugoj godini. Za

potrebe dobivanja što objektivnijih informacija o projiciranju poslovnog pothvata

procjena prihoda bit će prikazana na bazi 15 djece u prvoj i 30 djece u drugoj godini

za cjelodnevni program (7–10 sati dnevno). Procjena prihoda se temelji na

ekonomskoj cijeni smještaja djece u vrtićima koji su dobiveni stavljanjem u odnos

troškova i planiranog broja djece u prvoj godini poslovanje (15):

Uzimajući u obzir troškove dobivamo ekonomsku cijenu smještaja i ona iznosi 2. 430

kn. Sudjelujući u troškovima grad pokriva dio troškova u iznosu od 840 kn, što znači

da je cijena za roditelje 1.600 kn. (tablica 14.)

Tablica 14. Kalkulacija cijene po jednom djetetu za cjelodnevni boravak

Kalkulacija cijene po jednom djetetu za cjelodnevni boravak

Ukupni mjesečni troškovi 35.935 kn

Broj djece 15

Ekonomska cijena smještaja = ukupni mjesečni

troškovi / broj djece 2.430 kn

Subvencija 840 kn

Cijena smještaja koju roditelji plaćaju = ekonomska

cijena smještaja – subvencija 1.590 kn

Osim cjelodnevnog program u trajanju 7–10 sati dnevno, omogućen će biti i upis

djece na poludnevni program 4 -6 sati dnevno.

Prihodi vrtića činit će uplate roditelja i subvencije jedinica lokalne samouprave

odnosno grada Osijeka i prihodi od ostalih aktivnosti (Montessori škola za roditelje,

glazbena radionica, vježbanje za žene i grupu „Majka i dijete“)

Ukupni prihodi od osnovne djelatnosti za prvu godinu poslovanja će iznositi 439.200

kn, dok će za drugu biti 878.400 kn (tablica 15.)


92

Tablica 15. Procjena prihoda za prvu godinu poslovanja u kunama

1. godina poslovanja

Broj djece

Ukupni prihodi od roditelja (1.600 kn po

djetetu)

Subvencije (840 kn po djetetu )

Ukupni mjesečni prihod

Rujan 15 24.000 kn 12.600 kn 36.600 kn

Listopad 15 24.000 kn 12.600 kn 36.600 kn

Studeni 15 24.000 kn 12.600 kn 36.600 kn

Prosinac 15 24.000 kn 12.600 kn 36.600 kn

Siječanj 15 24.000 kn 12.600 kn 36.600 kn

Veljača 15 24.000 kn 12.600 kn 36.600 kn

Ožujak 15 24.000 kn 12.600 kn 36.600 kn

Travanj 15 24.000 kn 12.600 kn 36.600 kn

Svibanj 15 24.000 kn 12.600 kn 36.600 kn

Lipanj 15 24.000 kn 12.600 kn 36.600 kn

Srpanj 15 24.000 kn 12.600 kn 36.600 kn

Kolovoz 15 24.000 kn 12.600 kn 36.600 kn

Ukupno godišnje: 288.000 kn 151.200 kn 439.200 kn

Tablica 16. Procjena prihoda za drugu godinu poslovanja

2. godina poslovanja

Broj djece

Ukupni prihodi od roditelja

Subvencije (840 kn)

Ukupni mjesečni prihod

Rujan 30 48.000 kn 25.200 kn 73.200 kn

Listopad 30 48.000 kn 25.200 kn 73.200 kn

Studeni 30 48.000 kn 25.200 kn 73.200 kn

Prosinac 30 48.000 kn 25.200 kn 73.200 kn

Siječanj 30 48.000 kn 25.200 kn 73.200 kn

Veljača 30 48.000 kn 25.200 kn 73.200 kn

Ožujak 30 48.000 kn 25.200 kn 73.200 kn

Travanj 30 48.000 kn 25.200 kn 73.200 kn

Svibanj 30 48.000 kn 25.200 kn 73.200 kn

Lipanj 30 48.000 kn 25.200 kn 73.200 kn

Srpanj 30 48.000 kn 25.200 kn 73.200 kn

Kolovoz 30 48.000 kn 25.200 kn 73.200 kn

Ukupno godišnje: 576.000 kn 302.400 kn 878.400 kn


93

Prihode od ostalih aktivnosti predstavljaju prihodi od radionica „Majka i dijete“,

glazbene i kreativne radionice te Montessori škola za roditelje. Pretpostavlja se da

će u prvoj godini radionice pohađati 10 osoba po cijeni od 200 kn po radionici

mjesečno, dok se za drugu pretpostavlja da će 20 osoba pohađati radionice .

Temeljem navedenog planira se ostvarivanje 24.000 kn u prvoj a 48.000 kn u drugoj

godini poslovanja

Tablica 17. Procjena prihoda iz ostalih prihoda ( radionice) za prvu i drugu godinu poslovanja

Ostali prihodi 1. godina 2. godina

mjesečno godišnje mjesečno godišnje

Radionice 2.000 24.000 4.000 48.000

7.3. Bilanca

Bilanca se radi da bi se dobio popis imovine (aktiva) i obaveza (pasive) te, na temelju

toga, glavnica poduzeća u određenom vremenskom trenutku. (Bangs, 1998.)

Tablica 18. Bilance za prve dvije godine poslovanja u kunama

AKTIVA 1. godina 2. godina

A) DUGOTRAJNA IMOVINA 0 0

1. NEMATERIJALNA IMOVINA 0 0

2. MATERIJALNA IMOVINA 348.035 330.117

Ulaganja u tuđu materijalnu imovinu (građevinski objekt) 239.590 191.672

Postrojenja i oprema 108.445 138.445

B) KRATKOTRAJNA IMOVINA 117.060 263.058

1. Zalihe potrošnog materijala 39.669 50.567

2. Potraživanja 52.300 106.600

Potraživanja od kupaca u zemlji 3.200 6.400

Potraživanja od države i drugih institucija 12.600 25.200

3. Novac u banci i blagajni 9.291 74.291

UKUPNA AKTIVA

465.095 593.175


94

PASIVA

A)KAPITAL I REZERVE 10.342 51.871

Temeljni kapital 20.000 20.000

Preneseni gubitak 0 -9.658

Dobit / gubitak tekuće godine -9.658 41.529

B) DUGOROČNE OBVEZE 412.149 387.906

Obveze za kredite domaćih banaka i financijskih institucija

218.196 193.953

Ostale dugoročne obveze (ulaganja osnivača) 193.953 193.953

C) KRATKOROČNE OBVEZE 42.604 153.398

Obveze prema dobavljačima 22.892 114.606

Obveze za plaće 12.400 25.200

Obveze za poreze, doprinose i druga javna davanja 7.312 13.592

UKUPNA PASIVA 465.095 593.175

Aktiva dječjeg vrtića Inga sastoji se od dugotrajne materijalne imovine koju čine

ulaganja u tuđu materijalnu imovinu (prilagodba kuće), oprema i kratkotrajne zalihe

potrošnog materijala (Montessori materijal) te potraživanja i novac na računu. Za

ulaganje u tuđu materijalnu imovinu obračunata je linearna stopa amortizacije koja

godišnje iznosi 47. 918 kn. Kratkotrajna potraživanja čine potraživanja od Grada za

subvencije i potraživanja od roditelja za obračunate a neplaćene članarine.

Pasivu čini temeljni kapital i ostvarena dobit iz poslovanja, te dugoročne i kratkoročne

obveze. Dugoročne obveze čine 89% ukupne pasive. Kratkoročne obveze čine

tekuće, redovne mjesečne obveze za plaće i nabavu potrošnog materijala I

dobavljače režija. Obveze prema dobavljačima rastu znatno rastu u drugoj godini

zbog nabave nove Montessori opreme, što poduzetnica planira financirati iz tekućeg

poslovanja.

7.4. Račun dobiti i gubitka

Račun dobiti i gubitka je financijski izvještaj koji pokazuje uspješnost poslovanja

poduzeća kroz određeno vremensko razdoblje i sadrži prikaz prihoda i rashoda te

ostvarenog financijskog rezultata za promatrano razdoblje. Račun dobiti i gubitka za

prve dvije godine poslovanja dječjeg vrtića Inga prikazan je u tablici 19.


95

Tablica 19. Račun dobiti i gubitka za prve dvije godine poslovanja u kunama

Opis 1. godina 2. godina

1. POSLOVNI PRIHODI 492.000 925.400

Prihodi od roditelji 316.800 575.000

Prihodi od subvencija 151.200 302.400

Ostali prihodi 24.000 48.000

2. POSLOVNI RASHODI 483.158 856.929

2.1. Materijalni troškovi 122.160 252.480

Režijski troškovi ( el. i toplinska energija, voda) 32.400 54.000

Troškovi hrane 77.760 168.480

Ostali troškovi ( potrošni materijal i Mon. M)) 12.000 30.000

2.2. Troškovi osoblja 236.544 465.504

Neto plaće 148.800 302.400

Doprinosi, porez i prirez na porez iz plaća i na plaće 87.744 163.104

2.3. Amortizacija 70.454 70.545

2.4. Ostali troškovi poslovanja 54.000 68.400

3. FINANCIJSKI PRIHODI 0 0

4. FINANCIJSKI RASHODI 18.500 16.560

Kamate na kredit 18.500 16.560

5. UKUPNI PRIHODI 492.000 925.400

6. UKUPNI RASHODI 501.658 873.489

8. DOBIT PRIJE OPOREZIVANJA (A-B) -9.658 51.911

9. POREZ NA DOBIT (20%) 10.382

10. DOBIT NAKON OPOREZIVANJA (C-D) -9.658 41.529

Shodno planiranom povećanju upisanog broja djece zabilježen je porast prihoda

proporcionalno tome i rashoda.

U drugoj godini rastu varijabilni troškovi – trošak prehrane djece i režijski troškovi.

Također, raste i trošak rada što je u skladu s planiranim novim zapošljavanjem 2

odgajateljice.

U prvoj godini ostvaren je gubitak u iznosu od 9.658 kn koji će se pokriti dobitkom u

drugoj godini poslovanja.


96

7.5. Novčani tijek

Novčani tijek predstavlja financijski izvještaj koji prikazuje priljeve i odljeve u

poduzeću. Tablice 20 - 21. prikazuju novčani tijek dječjeg vrtića Inga kroz prve dvije

godine poslovanja.


97

Tablica 20. Projekcija novčanog tijeka za prvu godinu u kunama

prije otvorenja rujan Listopad studeni prosinac siječanj Veljača ožujak travanj svibanj lipanj srpanj kolovoz

1. PRILJEV 26.000 38.600 38.600 38.600 78.600 38.600 38.600 38.600 38.600 38.600 38.600 38.600

Priljevi od uplate roditelja 24.000 24.000 24.000 24.000 24.000 24.000 24.000 24.000 24.000 24.000 24.000 24.000

Priljevi od subvencija 0 12.600 12.600 12.600 12.600 12.600 12.600 12.600 12.600 12.600 12.600 12.600

Ostali priljevi (radionica) 2.000 2.000 2.000 2.000 42.000 2.000 2.000 2.000 2.000 2.000 2.000 2.000

Zajam 242.439

Ušteđevina 190.859

UKUPNI PRILJEVI 26.000 38.600 38.600 38.600 78.600 38.600 38.600 38.600 38.600 38.600 38.600 38.600

2. ODLJEV

Montessori pribor i oprema 193.708

Adaptacija kuće 239.590

Kupovina dodatne opreme (namještaj) 40.000

Bruto plaće 0 12.180 12.180 12.180 12.180 12.180 12.180 12.180 12.180 12.180 12.180 12.180

Rad stručnih suradnika (bruto) 7.532 7.532 7.532 7.532 7.532 7.532 7.532 7.532 7.532 7.532 7.532 7.532

Električna i toplinska energija 2.000 2.000 2.000 2.000 2.000 2.000 2.000 2.000 2.000 2.000 2.000 2.000

Voda 700 700 700 700 700 700 700 700 700 700 700 700

Telefon, mobitel, Internet 200 200 200 200 200 200 200 200 200 200 200 200

Hrana 6.480 6.480 6.480 6.480 6.480 6.480 6.480 6.480 6.480 6.480 5.500 5.500

Promidžbene aktivnosti 500 500 500 500 500 500 500 500 500 500 500 500

Rata kredita 3.636 3.623 3.609 3.596 3.582 3.569 3.555 3.542 3.528 3.515 3.502 3.488

Uređenje kuće i okućnice 500 500 500 500 500 500 500 500 500 500 500 500

Edukacija 1.000 1.000 1.000 1.000 1.000 1.000 1.000 1.000 1.000 1.000 1.000 1.000

Zakup 1.000 1.000 1.000 1.000 1.000 1.000 1.000 1.000 1.000 1.000 1.000 1.000

Ostalo (potrošni materijal, Mon. Mat., osig.rač) 2.300 2.300 2.300 2.300 2.300 2.300 2.300 2.300 2.300 2.300 2.300 2.300

UKUPNI ODLJEVI 25.848 38.015 38.001 37.988 77.974 37.961 37.947 37.934 37.920 37.907 36.914 36.900

3. PRILJEVI-ODLJEVI (1-2) 152 585 599 612 626 639 653 666 680 693 1.686 1.700

Saldo prethodnog mjeseca 0 152 737 1.336 1.948 2.574 3.213 3.866 4.532 5.212 5.905 7.591

SALDO KUMULATIV 737 1.336 1.948 2.574 3.213 3.866 4.532 5.212 5.905 7.591 9.291


98

Tablica 21. Projekcija novčanog tijeka za drugu godinu u kunama

rujan Listopad studeni prosinac siječanj veljača ožujak travanj svibanj lipanj srpanj kolovoz

1. PRILJEV 77.200 77.200 77.200 77.200 77.200 77.200 77.200 77.200 77.200 77.200 77.200 77.200

Priljevi od uplate roditelja 48.000 48.000 48.000 48.000 48.000 48.000 48.000 48.000 48.000 48.000 48.000 48.000

Priljevi od subvencija 25.200 25.200 25.200 25.200 25.200 25.200 25.200 25.200 25.200 25.200 25.200 25.200

Ostali priljevi (radionica) 4.000 4.000 4.000 4.000 4.000 4.000 4.000 4.000 4.000 4.000 4.000 4.000

UKUPNI PRILJEVI 77.200 77.200 77.200 77.200 77.200 77.200 77.200 77.200 77.200 77.200 77.200 77.200

2. ODLJEV

Montessori pribor i oprema 1.500 1.500 1.500 1.500 1.500 1.500 1.500 1.500 1.500 1.500 1.500 1.500

Adaptacija kuće

Kupovina dodatne opreme (namještaj) 5.000 5.000 5.000 5.000 5.000 5.000 0 0 0 0 0 0

Bruto plaće 29.000 29.000 29.000 29.000 29.000 29.000 29.000 29.000 29.000 29.000 29.000 29.000

Rad stručnih suradnika (bruto) 9.792 9.792 9.792 9.792 9.792 9.792 9.792 9.792 9.792 9.792 9.792 9.792

Električna i toplinska energija 3.000 3.000 3.000 3.000 3.000 3.000 3.000 3.000 3.000 3.000 3.000 3.000

Voda 1.500 1.500 1.500 1.500 1.500 1.500 1.500 1.500 1.500 1.500 1.500 1.500

Telefon, mobitel, Internet 400 400 400 400 400 400 400 400 400 400 400 400

Hrana 14.040 14.040 14.040 14.040 14.040 14.040 14.040 14.040 14.040 14.040 11.500 11.500

Promidžbene aktivnosti 500 500 500 500 500 500 500 500 500 500 500 500

Rata kredita 3.474 3.461 3.448 3.434 3.421 3.407 3.394 3.380 3.367 3.353 3.340 3.326

Uređenje kuće i okućnice 500 500 500 500 500 500 500 500 500 500 500 500

Edukacija 2.000 2.000 2.000 2.000 2.000 2.000 2.000 2.000 2.000 2.000 2.000 2.000

Zakup 1.000 1.000 1.000 1.000 1.000 1.000 1.000 1.000 1.000 1.000 1.000 1.000

Ostalo (potrošni materijal, osig.rač) 2.300 2.300 2.300 2.300 2.300 2.300 2.300 2.300 2.300 2.300 2.300 2.300

UKUPNI ODLJEVI 74.006 73.993 73.980 73.966 73.953 73.939 68.926 68.912 68.899 68.885 66.332 66.318

3. PRILJEVI-ODLJEVI (1-2) 3.194 3.207 3.220 3.234 3.247 3.261 8.274 8.288 8.301 8.315 10.868 10.882

Saldo prethodnog mjeseca 0 3.194 6.401 9.621 12.855 16.102 19.363 27.637 35.925 44.226 52.541 63.409

SALDO KUMULATIV 6.401 9.621 12.855 16.102 19.363 27.637 35.925 44.226 52.541 63.409 74.291


100

Projicirani novčani priljevi sastoje se od uplata subvencija Grada, uplata roditelja te

prihoda od radionica.

Kreditna i vlastita gotovinska sredstva korištena su prije prvog mjeseca poslovanja

jer se njima financiralo ulaganje.

U prosincu prve godine u priljev ulazi povrat PDV-a od adaptacije kuće (40.000 kn)

koji će se iskoristiti za financiranje nove Montessori opreme.

Novčani tijek za prve dvije godine poslovanja dječjeg vrtića Inga je pozitivan a rizik i

njegovu destabliziaciju može poremetiti nekontinuirana uplata subvencija od strane

grada Osijeka.

7.6. Zaključak poslovnog plana

Poslovni plan za otvaranje Montessori dječjeg vrtića Inga ukazuje da je navedena

ideja predstavlja djelomično do slabo atraktivnu poslovnu priliku.

Prema Timmonsovom modelu četiri sidra kao glavni rizici poslovanja navedeni su:

vrijeme potrebno za edukaciju tržišta o Montessori metodi, nemogućnost trenutačne

mjerljivosti zadovoljstva klijenata, visoki troškovi ulaganja, nedostatak upravljačkog

znanja poduzetnice za vođenje poslovanja te trenutačno nepostojanje tima.

Upotreba Timmonsovog modela zbog njegove ograničenosti i pojednostavljenosti je

zahtijevala daljnju analizu vrednovanja poslovne prilike i u tu svrhu je upotrebljen

Mullinsov model sedam domena atraktivnosti prilike.

Mullinosov model prikazuje da su tržište i industrija djelomično atraktivni, dok se kao

najizraženiji rizik također definira nepostojanje tima što ideju o otvaranju Montessori

dječjeg vrtića karakterizira kao djelomično do slabo atraktivnu poslovnu priliku.

Navedena dva modela bi se trebala koristiti prije pisanja poslovnog plana kako bi

poduzetnik provjerio je li ideja ujedno i poslovna prilika te na koji način je potrebno

uskladiti ostale dvije pokretačke snage poduzetničkog procesa (tim i resurse) kako bi

se pokrenuo poduzetnički pothvat.


101

Temeljem prikupljenih podataka u poslovnom planu prikazano je da tržište

predškolskog odgoja u Osijeku vrlo dobro pokriveno mrežom gradskih dječjih vrtića,

da je samo 1/3 djece upisana u vrtiće, da su cijene smještaja u gradskim i privatnim

vrtićima niže od planiranih 1.600 kn koja bi bila u Montessori dječjem vrtiću, da

privatna poduzetnička inicijativa postoji u malom broju ustanova te da troškovi

ulaganja u prilagodbu postojeće kuće su visoki.

Poslovni pothvat u prvoj godini ostvaruje gubitak od 9.658 kn iz razloga što troškovi

otvaranja (prilagodba nekretnine, nabavka opreme i visoki udio izdataka za plaće

(55% u prvoj godini)) prelaze planirane prihode. Povećanje prihoda za prvu godinu

poslovanja gotovo nije moguće povećati podizanjem cijene smještaja jer je već iznos

od 1.600 kn mjesečno po djetetu znatno iznad cijene u privatnim i gradskim vrtićima

(od 640 do 1.000 kn za cjelodnevni boravak).

Iako će se u drugoj godini, temeljem upisa većeg broja djece (njih 30), prihodi

povećati, uz redovne mjesečne materijalne troškove rastu i rashodi zbog nabavke

nove opreme i edukacije dodatna dva Montessori odgajatelja.

Unatoč ostvarenju gubitka u prvoj godini poslovni pothvat bilježi pozitivan novčani

tijek u prve dvije godine poslovanja. Navedenom ide u prilog što roditelji odmah na

početku plaćaju cijenu smještaja za tekući mjesec. No, budući da se dio troškova

pokriva iz subvencija grada Osijeka, moguće je da grad neće redovno mjesečno

uplaćivati novac čime se može narušiti pozitivan novčani tijek.

Upotrebom Timmonsovog i Mullinsovog modela vrednovanja poslovne prilike, ova

prilika je ocijenjena kao djelomično do slabo atraktivna. Nastavno na navedeno,

gubitak u prvoj godini poslovanja te mogućnost destabiliziranja novčanog tijeka

ukazuju da je ideja o otvaranju Montessori dječjeg vrtića vrlo zahtjevna i te da je

ulaganje u ovakav poslovni pothvat rizično.

5. poslovni plan za otvaranje montessori dječjeg vrtića u osijeku 5.1

Documents